Međunarodni dan borbe protiv duvanskog dima biće obilježen u petak, 31.maja slikarskom radionicom u OŠ ”Drago Milović” u Tivtu koju sa ovom obrazovnom ustanovom organizuje Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat.
Radionica za učenike V razreda biće organizovana na teme uticaj duvanskog dima na zdravlje; na životnu okolinu; Strip – poruke štetnosti duvanskog dima. Za najbolje radove na zadate teme, Sekretarijat za mlade,sport i socijalna pitanja obezbjediće nagrade.
Istog dana, nakon završene obuke za vršnjačke edukatore, 12 učenika VIII i IX razreda OŠ “Drago Milović” dobiće potvrde o stečenom zvanju omladinskog aktiviste, vršnjački edukator/ka generacija X. Oni će se pridružiti generacijama vršnjačkih edukatora koje je obučila Opština Tivat, a kojih sada ima već 120.
Savjetovalište “Saslušaj me”oformljeno je prije godinu, kao zajednička aktivnost Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja i OŠ „Drago Milović“ radi stvaranja uslova za sprovođenje preventivnih programa za mlade u oblastima unapređenja života i promocije zdravih stilova življenja. U savjetovalištu tokom školske godine rade savjetnici Sekretarijata. Savjetovalište aktivnosti realizuje kroz održavanje radionica, predavanja i tribina, obuke za vršnjačke edukatore kroz program psiho-socijalne podrške u OŠ „Drago Milović“ i SMŠ „Mladost“. U protekloj školskoj godini održano je 46 radionica, kojima je obuhvaćeno ukupno 773 učenika. Rađeno je sa učenicima od IV-IX razreda osnovne škole i sa učenicima prva dva razreda srednje škole. Najčešće obrađivane teme bile su: vršnjačko nasilje, psihoaktivne supstance i posljedice zloupotrebe, negativan uticaj drugih i kako mu se suprotstaviti, sajber nasilje, konflikti i načini rješavanja.
Pored sprovođenja preventivnih programa, rad Savjetovališta omogućava i individualni pristup učenicima, roditeljima kao i nastavnom kadru. U toku ove školske godine održana je obuka desete generacije polaznika treninga za vršnjačke edukatore. Obuka je održana u saradnji sa Omladinskim klubom u sklopu implementacije projekta “Sistemi podrške za mlade”, podržanog od strane Ministarstva sporta, a pohađalo ju je 11 učenika SMŠ”Mladost”.
Hotelijeri i ugostitelji i ove turističke sezone imaju problem da nađu kvalitetne i obučene kuvare, konobare, šankere, poslastičare i pomoćne radnike – sobarice i čistačice, navode iz Biroa rada Herceg Novi.
I ove godine mladi odlaziće na rad u inostranstvo, posljednjih godina popularna je Malta, a u Crnoj Gori će raditi ugostitlejski i hotelski radnici iz okruženja.
Na evidenciji Biroa rada nema nezaposlenih koji bi odgovarali profilima koji traže poslodavci. Od 19 konobara sa evidencije Biroa većina su teže zapošljiva lica, koja su ušla u šestu ili sedmu deceniju života, a jedan broj njih, iako imaju diplomu, nikada nisu radili kao konobari. Slično je i sa 16 kuvara od kojih je većina pred penzijom.
Poslodavci se često žale da je i van sezone teško naći dobro obučene i iskusne ugostiteljske radnike, iako se plata konobara kreće od 300 do 600 eura, a kuvara od 800 do 1.500 eura, u elitnim restoranima i preko 2.000 eura.
Sve je teže naći pomoćne radnike. Nedostaju sobarice i spremačice.
“Više mi se isplati da se dogovorim o čišćenju apartmana na ‘crno’, nego da sezonski radim za 300 eura. Na taj način zaradim duplo veću platu”, kaže S. I. koja želi da ostane anonimna.
U Herceg Novom taj profil radnika, uglavnom radi na crno. Niko se ne usuđuje da procijeni koliko, ali je evidentno da ih nije mali broj.
Sličan problem imaju i Hrvatska, Grčka, pa čak i zemlje koje nisu prvenstveno turističke, kao Njemačka. Pred početak turističke sezone u dubrovačkom “Vjesniku” izašao je oglas u kome vlasnik apartmana za njihovo čišćenje i spremanje nudi stalan posao, platu od hiljadu eura i jedan slobodan dan nedjeljno.
Godinama se konstatuje nedostatak određenih zanimanja na tržištu rada, kao i nezainteresovanost mladih da se školuju za takva zanimanja. Za obuke za deficitarna zanimanja koje organizuje Biro rada Herceg Novi, prijavljuje se neznatan broj nezaposlenih. Ove godine obuku za pomoćnog kuvara prošao je jedan nezaposleni.
Direktor Srednje mješovite škole (SMŠ) “Ivan Goran Kovačić” Momir Dragičević objašnjava da mladi u većem broju ne upisuju trogodišnje škole u kojima stiču diplome konobara i kuvara, dok je interesovanje za četvorogodišnje škole za zanimanje kuvar iz godine u godinu sve veće.
“Mladi školovani i kvalifikovani ljudi odlaze, jer ne možete očekivati da se zadovolje sezonskim poslom od tri mjeseca, čak i kada je plata solidna, a najčešće je mala. Dok naš konobar, kuvar ili sobarica ne budu mogli primanjima sebi da priušte odmor u nekom od hotela kod nas ili negdje drugo, ne možete računati na veću zainteresovanost za rad o ovom sektoru”, kaže direktor za hotelijerstvo u Institutu Igalo Željko Andrić.
Upitan kvalitet ugostiteljskih usluga
Kuvari
Kvalitet ugostiteljskih usluga u Crnoj Gori još je na nezadovoljavajućem nivou, ocjenila je Snježana Gagić, profesorka na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Banjaluci. Često boravi u Crnoj Gori i regionu gdje radi na edukaciji ugostiteljskog kadra.
“Malo se ulaže u neformalno obrazovanje, a iz škola ‘izlazi’ nekompetentan kadar. Često je problem i u menadžmentu, koji zbog neznanja ili nezainteresovanosti, ne uspjeva da motiviše svoje radnike. Dobar menadžer i od osrednjeg radnika može da napravi dobrog. Postoji i jedan apsurd: da najbolji ugostitelji ulažu u dodatno obrazovanje svojih zaposlenih, dok oni osrednji misle da sve znaju i da im to nije potrebno”, kaže Gagić.
Ona navodi da je slična situacija u cijeloj regiji, ali i šire. Zato najbolji i najveći svjetski hotelski lanci i restorani sami školuju budući kadar, osnivajući škole i fakultete za zanimanja koja im trebaju.
Polovina nezaposlenih starija od 50 godina
Prema podacima Biroa rada u Herceg Novom, nedostaju profesori fizike, matematike, hemije, informatike, vaspitači, profesori razredne nastave, pedagozi i psiholozi. Posla nema za metalska, mašinska i elektro zanimanja, zanimanja iz oblasti pomorskih nauka, hotelijerskog menadžmenta i politikologije. Zanimljivo je da je na evidenciji 11 magistara menadžmenta iz oblasti ugostiteljstva i turizma.
Prema podacima Biroa, nezaposleno je 590 lica. Najviše ih je sa srednjom školom. Starosna struktura nezaposlenih izuzetno je nepovoljna jer najveći broj nezaposlenih ima preko 50 godina starosti, a 70 nezaposlenih starije je od 60 godina starosti. Na evidenciji Biroa rada je i 141 invalidno lice.
Prvi avion irskog niskotarifnog prijevoznika Ryanair ove nedjelje će sletjeti na Zračnu luku Dubrovnik. Dolazak Ryanaira ispisat će novu stranicu u povijesti dubrovačkog aerodroma, jer je ovo prvi put da ova kompanija dolazi u redovitoj liniji.
Rotacije će se raditi četiri puta nedeljno na redovitoj liniji Dubrovnik – Dablin i obratno, a u periodu od 2.juna do 25.oktobra 2019. godine. Korisnici usluge će, prema najavi, letjeti zrakoplovom Boeing 737-800 maksimalnog kapaciteta do 189 sjedala za putnike dok bi let trajao oko 3 sata.
Niskotarifni avioprijevoznici rastući su trend na tržištu i postavljaju se velika očekivanja od uvođenja ovakvih vrsta linija. Za očekivati je kako će se uspostaviti bolja povezanost Dubrovnika i Dublina, koja će privući veći broj zainteresiranih za let i posjetu navedenih destinacija, a zasigurno neće izostati ni promocija našeg grada i Zračne luke u Irskoj.
Povodom tzv. maiden call-a (prvog uplovljavanja) tog broda u Luku Kotor, veliki kruzer „Mein Schiff 6“ njemačke kompanije TUIO Cruises, danas je posjetila delagacija Luke Kotor, kompanije „Allegra“ iz Bara koja je lučki agent TUI-a u Crnoj Gori, Turističke organizacije Kotorn i crnogorskih pomorskih vlasti.
Kruzer od 99.700 bruto-tona, usidren na poziciji broj 2 pred Dobrotom, doveo je preko 2.000 njemačkih turista u Kotor.
Njegovom kapetanu i posadi, dobrodošlicu u Crnu Goru poželjeli su predstavnici Luke Kotor, direktorica Turističke organizacije Kotora Ana Nives Radović, direktor i vlasnik „Allegre“ Mihailo Vukić i predstavnici pomorskih vlasti, koji su sa zapovjednikom njemačkog kruzera razmijenili i prigodne protokolarne poklone.
„Mein Schiff 6“, (Moj brod 6 u prevodu sa njemačkog) izgrađen prije nepune dvije godine u Finskoj, posljednji je u seriji od četiri broda-blizanca klase „Blue Motion“ koje je u brodogradilištu STX Finland Turku, naručiola kompanija TUI Cruises. Brod dug 294, širok 36 i sa gazom od nešto preko 8 metara, maksimalnog je kapaciteta 2.500 oputnika o kojima brine 1.000 članova posade, a specijalizovan je za njemačko tržište. „Mein Schiff 6“ sa svojim starijim sestrama-blizankinjama od kojih su neke već ranije svraćale u Kotor, spada među ekološki najprihvatljivije kruzere na svijetu.
Njegov dizel-elektrilno pogonski sistem brod pogoni maksimalnom brzinom od 22 čvora, a opremljen je posebnim sistemom za prečišćavanje izduvnih gasova, kako bi za čak 75% smanjio emisiju azotnih oksida, za 99% emisiju sumpora i za 60 odstom redukovao emisiju drugih štetnih materija. Brod je dizajniran uz primjenu maksimalnih mjera energetsje efikasnosti zbhog čega troši i do 30 odsto manje električne energije od kruzera slične veličine, a što se dodatno indirektno odražava na smanjenje emisijem štetnih gasova. Uz to, primijenjena su i riješenja koja omogućavaju uštedu potrošnje tehničke vode od 30%, koristi se čak i kondenzovana voda nastala radom uređaja za klimattizaciju, a na brod je ugrađen i najnoviji sistem za prečišćavanje svih otpadnih voda.
Na ovom, ali i ostalim brodovima njemačke komapniej TUI Cruises, primijenjuje se i striktna politika separacije otpada u šest različitih kategorija, pri čemu se 25 odsto svih sakupljenih količina otpada kasnije reciklira.
Princ Albert II od Monaka koji boravi u dvodnevnoj posjeti Crnoj Gori, obišao je danas Institut za biologiju mora u Kotoru i najavio dalju podršku međunarodnim istraživačkim projektima te ustanove, usmjerenim na proučavanje i zaštitu najveće školjke u Mediteranu – palasture (pinna nobilis).
U pratnji državnog poglavara Kneževine Monako koji je ujedno i čelnik Fondacije Princ Albert II koja se bavi pitanjima zaštite okoline, promocije održivog razvoja i posebno istraživanja iz zaštite mora, bili su i crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš i predsjednik Upravnog odbora Univerzitetra Crne Gore dr Duško Bjelica. Oni su obišli laboratorije Instituita i razgovarali sa osobljem ove ustanove.
Dobrodošlicu visokom gostu poželio je direktor Instituta za za bilogiju mora (IBMK) dr Mirko Đurović koje je princa Alberta upoznao sa istorijatom te naučno-istraživačke ustanove koja se od 1961. intenzivno bavi istraživanjem i zaštitom mora.
„Naša ključna misija je istraživanje i zaštita Jadrana, ali sarađujemo sa kolegama iz inostranstva na mnogim projektima od internacionalnog značaja, posebno u kontekstu zaštite Mediterana. Imamo 34 stalno zaposlena od čega su 12 doktori nauka i 6 studenti doktorskih studija. Jedan od naših najznačajnijih novih projekata je uspostavljanje Centra za zaštitu biodioverziteta Jadrana i to kroz dvije faze: otvaranje prvog akvarijuma u Crnoj Gori čija je gradnja u toku i on će pod imenom „Aquarium Boka“ biti otvoren u zgradi Instituta u maju naredne godine; i drugo, formiranje Centra za rehabilitaciju i pomoć ugroženim vrstama kojin će se brinuti o povrijeđenim ili bolesnim jedinkama morskih životinja“- kazao je Đurović, posebno apaostrofirajući projekat „PinnaSPOT“ na kojem, u proučavanju i zaštiti najveće mediteranske školjske-palasture, IBMK veoma uspješno sarađuje sa naučnicima iz Španije i Francuske.
Do sada urađeno u tri godine sprovođenja tog projekta vrijednog preko pola miliona eura, a koji je sa 270.000 eura podržala i Fondacija Princa Albert II, predstavila je menadžerka projekta, dr Danijela Joksimović, istakavši da je on bio vrlo uspješan jer su stručnjaci iz Crne Gore imali priliku da razmijene iskustva i znanja sa kolegama iz Španije i Francuske i uporede podatke o tamošnjim populacijama palasture sa ovdašnjim, te da doprinesu povećanju nivoa svijesti javnosti u Crnoj Gori o vrijednosti i potrebi zaštite ove jedinstvene školjke. Joksimović je ukazala i na pojavu parazita koji je u proteklih godinu-dvije bukvalno desetkovao palasture u podmorju više država Mediterana jer je smrtnost školjki koje on napadne čak 85%.
Princ Albert II od Monaka posjetio IBM Kotor
„Do sada ovakvog masovnog pomora palastura na Jadranu nije bilo, ali su nam kolege iz Hrvatske ukazale da su prije nepun mjesec kod Zadra i Dubrovnika evidentirali uginuće velikog broja tih školjaka, što govori da je problem stigao i na naše obale. Stoga je vrlo važno da se nastavi monitoring palasture, posebno u Boki, ali i van zaliva gdje on do sada nije vršen.“- kazala je dr Joksimović. Njen kolega, dr Rajko Martinović predstavio je detaljno rezultae projekta „PinnaSPOT“ ističući da se on sprovodio na tri lokacije u Boki – podmorju kod rta Sveta Nedjelja, Orahovcu i kod Svetog Stasije u Dobroti. Analizirani su i poređeni sa onima iz Francuske i Španije podaci o diomenzijama i gustini naselja palastura, sedminetima, morskim travama koja rastu oko školjaka, okeanografskim karakteristikama akvatorijuma i pokazalo se da je naselje palastura kod Svete Nedjelje mnogo gušće nego na drugim posmatranim lokacijama u zemlji i inostranstvu.
Kotorski naučnici iskušali su i vještački uzgoj palasture uspjevši da u godinu dana, male školjke veličine 4 centimetra uzgoje do veličine od preko 20 centimetara.
„Bitno je da se istraživanja nastave u aktuelnoj situaciji masovnog pomora palasture po Mediteranu da bi saznali što utiče na (ne)otpornost školjki na napad parazita u pojedinim akvatorijumima i da li je moguće da školjske u nekim specifičnim područjima kakva je i Boka, u međuvremenu same ojačaju svoj prirodni imunitet“- istakao je dr Martinović.
Potpredsjednik Fondacije Albert II, Bernar Fotrije zahvalio se svim učesnicima projekta „PinnaSPOT“ na do sada učinjenom, istakavši da kada je on započeo prije tri godine, situacija sa palasturom u Meditreanu bila redovna, dok je sada zbog masovnog pomora te školjke u Španiji, Grčkoj, Francuskoj,Tunisu, Kipru i Italiji ona alarmantna.
„Situacija je sada dramatična i urgentno se nameće potreba da nauka da odgovor na ovo što se dešava klko bi spasili što se spasiti da. Mi smo stoga spremni da vas podržimo i da nastavimo potporu ovoj novoj dimenziji vašeg projekta“- istakao je Fotrije.
U akciji nabavke novih sadnica za Veliki gradski park u Tivtu, povodom Evropskog dana parkova, prikupljena su značajna sredstva u novčanom iznosu od 4.310 eura i sadnice u procijenjenoj vrijednosti od oko 600 eura. Sadnice su dopremljene i smještene u rasadniku Komunalnog preduzeća Tivat, čiji će radnici o njima voditi brigu do zasađivanja.
Prethodno su, na Evropski dan parkova, 24. maja, zasađene tri sadnice himalajskog kedra, dvije sadnice česmine i trinaest sadnica pitosporuma šatiranog lista. Sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula, izrazila je zadovoljstvo na dobro organizovanoj i uspješno sprovedenoj akciji, u kojoj su učestvovale brojne ustanove, organizacije, preduzetnici, privrednici i ugostitelji.
„Razne biljne vrste – pinjol, alepski bor, kamforovac, judino drvo, česmina, platan, rogač, oleander, tulipanovac, maginja, i druge vrste, krasiće prostor Velikog gradskog parka i javne površine. Veliki broj vrsta nabavljenih u okviru ove akcije se već nalazi u sastavu dendroflore Velikog gradskog parka, pa se njihovom sadnjom sukcesivno revitalizuje i obnavlja zeleni fonda parka. Nabavljene su i neke vrste kojima će biti obogaćena botanička raznolikost parka – crvenolisni i čamoliki hrast, japanska trešnja, šećerni javor, itd. Dio sadnica je zasađen u akciji koju smo sproveli 24. maja, a preostali dio biće zasađen u narednim danima. Akcija je sprovedena u saradnji sa kompanijom „Veletex“ iz Podgorice.“- saopštila je Furtula.
Moreplovci su godinama, vraćajući se sa krstarenja po dalekim zemljama u Tivat, donosili i sadili drveće u ovdašnjem parku. Danas je Veliki gradski park jedan od najvećih i najljepših parkova u Boki kotorskoj, sa raznovrsnim i rijetkim primjercima stabala. Posebnu zanimljivost u parku predstavljaju primjerci izuzetno rijetkih vrsta, kao što su bidvilova araukarija i kalifornijski čempres.
„Veliki gradski park je naš zajednički prostor i nasljeđe, prema kojem se moramo odnositi na način da taj prostor posmatramo i doživljavamo svojim, što je naša obaveza koju moramo prenijeti i na generacije koje dolaze.“-istakla je Tamara Furtula, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.
Projekt “Povijesni vrtovi dubrovačkog područja”, vrijedan 15,5 milijuna kuna, predstavljen je u utorak u Dubrovniku, a direktor Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivica Grilec istaknuo je kako se time želi povezati dva povijesna vrta – Arboretum u Trstenom i botanički vrt u Rezervatu Lokrum i tako očuvati biološku raznolikost, obnoviti vrijednu prirodnu baštinu i unaprijediti turističku ponudu.
Projekt provodi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u suradnji s projektnim partnerima Rezervat Lokrum, dubrovačkom Turističkom zajednicom i udrugom DART, a sufinanciran je sa 70 posto financijskih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
“Projekt je počeo 1. prosinca 2018., a trajat će ukupno tri godine. Želimo stvoriti novu turističku ponudu temeljem dva aktera krajobrazne, kulturne i prirodno-baštinske vrijednosti”, naglasio je Grilec.
Kako bi se dvije točke povezale brodskom linijom u sklopu projekta Rezervat Lokrum za 2,2 milijuna kuna nabavit će se brod na hibridni pogon, s brzinom 12 do 18 čvorova i koji će moći prevesti 50 putnika.
Želimo povećati broj posjetitelja Arboretuma Trsteno, ali i ostvariti edukacijske i druge koristi, rekao je Grilec te podsjetio kako se izrađuje Akcijski plan upravljanja posjetiteljima Lokruma.
“Za novi turistički proizvod izradit ćemo marketinšku strategiju, suvenirski program i interpretacijske punktove na Lokrumu i Trstenom, a ugradit ćemo i 1,7 milijuna kuna vrijednu optičku mrežu diljem otoka sa sustavom praćenja kretanja posjetitelja i evaluatorima kvalitete sastavnica okoliša. Također, za 2,8 milijuna kuna nabavljamo ‘pametne’ spremnike za odvojeno prikupljanje i prešanje otpada na javnim površinama. Sve radi što kvalitetnijeg upravljanja tim vrijednim prostorom“, istaknuo je Grilec.
Upravitelj Arboretuma Trsteno HAZU-a Ivan Šimić istaknuo je kako provedbom projekta očekuje veći broja posjetitelja kojih je proteklih godina prosječno tridesetak tisuća.
Disperzija turističke ponude prema Elafitima, Primorju i Konavlima
“Budući da je Arboretum kroz povijest bio vezan za maslinarstvo, dio projekta bit će staza kroz povijesni maslinik s prikazom uzgoja maslina i proizvodnje maslinova ulja. Uz to, u zapadnom dijelu obnovit ćemo nekadašnju gospodarsku zgradu Pojatu, gdje će biti centar za edukaciju posjetitelja, a zgradu ljetnikovca Gučetić ćemo rasteretiti i obnoviti. Ujedno ćemo zaposliti stručnog savjetnika kao voditelja radionica i obilazaka Arboretuma“, objasnio je Šimić.
Direktorica dubrovačke Turističke zajednice Romana Vlašić najavila je da će novi turistički proizvod biti ponuđen turističkim agencijama kroz najmanje tri različita kreativna paketa.
Tea Batinić iz udruge DART rekla je da projekt otvara priliku za uključenje većeg broja volontera u besplatne programe koji će biti namijenjeni domaćem stanovništvu i gostima grada.
“Želimo naše aktivnosti premjestiti iz grada prema Elafitima, Primorju ili Konavlima, odnosno mjestima u kojoj ne postoji veći angažman u osmišljavanju programa. Donijet ćemo našim radionicama živost u te krajeve”, rekla je Batinić.
Pročelnica Gradskog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž istaknula je kako su takvi projekti hvalevrijedni, posebno kad se financiraju iz sredstava Europske unije.
“Projekt će se odlično nasloniti na gradski projekt ‘Poštujmo grad/Respect the city’, jer će donijeti disperziju turističke ponude”, rekla je Raguž.
Od 27.maja do 2.juna na Evropskom festivalu maritimne baštine “Tjedan zaljeva Morbihan 2019.” u gradu Vannesu u Francuskoj Hrvatsku će predstavljati otoci Ugljan, Murter i Hvar .
Pod nazivom “Hrvatska – tamo gdje jarboli pišu priče”, u organizaciji Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita, pomorsku baštinu triju otoka prezentirat će Preko, Betina i Vrboska.
-Na poziv organizatora festivala, Hrvatska će se na jubilarnom desetom festivalu u pokrajini Bretanji predstaviti u sklopu paviljona “Le Grand Comptoir des Fêtes Maritimes d’Europe”. Veselimo se ponovnom putovanju u Francusku gdje Cronaves, zahvaljujući dosadašnjim predstavljanjima, ima odličan rejting u velikoj europskoj pomorskoj obitelji. Kako Udruga Cronaves uvijek nastoji ravnomjerno promovirati cijeli hrvatski Jadran, ovo putovanje odlična je prilika za ispričati i širu priču. Tako su u ovogodišnji program pored Staroga Grada uključeni i Muzej drvene brodogradnje iz Betine, Muzej Općine Jelsa i Udruga Lantina iz Vrboske te Općina Preko i POU Dom na žalu s otoka Ugljana, koji su zajedničkim snagama priredili vrlo interesantnu izložbu „Tragom male drvene brodogradnje“, najavljuje Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves, te napominje da festival “Tjedan zaljeva Morbihan“ posjeti oko 500.000 ljudi, u završnoj paradi na Atlantskom oceanu sudjeluje oko 1200 brodova iz nekoliko europskih zemalja pa se s razlogom očekuje veliki posjet hrvatskoga paviljona koji je smješten u središnjem dijelu rive u Vannesu.
Izložbu „Tragom male drvene brodogradnje“ osmislile su ravnateljica betinskoga muzeja Kate Šikić Čubrić i ravnateljica Muzeja Općine Jelsa Marija Plenković, suautorica je Andrina Luić, a grafički ju je oblikovao Lovro Vudrag.
–Izložba je nastala kao rezultat suradnje naših muzeja i Udruge Lantina iz Vrboske, koncipirana je tako da posjetitelj iz nje može naučiti više o malim drvenim brodovima koji su stoljećima bili hranitelji otočnog i priobalnog stanovništva Dalmacije. Dokumentima, fotografijama i alatima pričamo priču o gajetama i leutima, brodograditeljskim znanjima i umijećima koji su potrebni da se izradi drveni brod, ali stavljamo ih i u današnji kontekst kad ti brodovi imaju izmijenjenu ulogu u odnosu na njihov značaj u prošlosti. Drugi dio izložbe posvećen je betinskoj brodogradnji i povijesti brodarstva Vrboske, a treći povijesti brodarstva otoka Ugljana, odnosno Preka i velikoj ulozi gajete Cicibele koja je za obitelj Gregov iz Preka sagrađena u Betini. Dosad su izložbu posjetitelji vrlo dobro primili, a sada je dobila i međunarodni karakter, što nas iznimno raduje. Zamisao je da izložba putuje od mjesta do mjesta, a poveznica su nam mali drveni brodovi, nekad i danas, pojasnila je ravnateljica Muzeja drvene brodogradnje iz Betine Kate Šikić Čubrić.
U Vannesu će se predstaviti i hrvatski turizam, posebno luke nautičkog turizma, jer je naša zemlja u Francuskoj prepoznata kao jedna od najboljih nautičkih destinacija. U hrvatskom paviljonu 31. svibnja održat će se “Hrvatski dan” na kojemu će posjetitelje pozdraviti veleposlanik Hrvatske u Francuskoj Filip Vučak i direktorica ureda Hrvatske turističke zajednice u Parizu Daniela Mihalić Đurica.
Sudjelovanje Hrvatske na festivalu „Tjedan zaljeva Morbihan“ održava se pod pokroviteljstvom ministarstava kulture te vanjskih i europskih poslova, Hrvatske turističke zajednice, Splitsko-dalmatinske županije, TZ Grada Splita, TZO Betina, TZO Preko, Općine Preko, Muzeja Staroga Grada, Muzeja Općine Jelsa i Muzeja betinske drvene brodogradnje.
Poslednja dionica auto-puta “Arber Džaferi” od Prištine do granice sa Makedonijom biće svečano puštena u saobraćaj. Njenom otvaranju će pored najviših zvaničnika Kosova, kako je najavljeno, prisustvovati i premijeri Crne Gore, Duško Marković i Severne Makedonije, Zoran Zaev.
Radove na autoputu je izvodila američko turski konzorcijum Bektel – Enka, dok je na njegovoj izgradnji bilo angažovano 383 podizvođača sa Kosova i na njemu je radilo 9.384 radnika.
Na ovom auto putu je najviši i najduži most na Balkanu. Dug je 5,7 kilometara i najveća visina je 83 metra.
Makedonska strane je najavila da će ove godine započeti radove na izgradnji autoputa koji povezuje dve zemlje.
Društvo prijatelja bokeške baštine organizuje konferenciju pod nazivom Upravljanje kulturnim pejzažima na Listi svjetske baštine, u okviru projekta Naša baština – Svjetska baština u petak 31. maja sa početkom u 10 sati u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
“U okviru projekta su tokom prošle godine organizovane dvije javne tribine na kojima se govorilo o vrijednostima Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora zbog kojih je na listi Svjetske baštine i o snažnoj vezi i uticaju planiranja prostora i zaštite zaštićenih kulturnih pejzaža. Lokaliteti koji se nalaze na UNESCO-voj Listi svjetske baštine uz neophodnu zaštitu potrebno je da imaju i sisteme upravljanja koji mogu dugoročno da obezbijede očuvanje njihove izuzetne univerzalne vrijednosti. Imajući u vidu izazove upravljanja Prirodnim i kulturno-istorijskoim područjem Kotora sa kojima se susrećemo i posebno činjenicu da je upravo započeo rad na reviziji Menadžment plana za ovo područje, tema konferencije je vrlo aktuelna.
Na konferenciji će o iskustvima upravljanja zaštićenim područjima koja se nalaze na UNESCO-voj Listi Svjetske baštine govoriti gosti – stručnjaci iz Venecije i Amalfijske obale iz Italije kao i Doline Rajne iz Njemačke.
Nakon predstavljanja primjera iz inostranstva predviđena je panel diskusija o izazovima upravljanja Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora. Konferencija je dio Balkanskog foruma o pejzažu, koji se organizuje u saradnji sa CIVILSCAPE – međunarodnom mrežom organizacija civilnog društva koje posvećuju svoj rad zaštiti, upravljanju i planiranju predjela, u skladu s „Evropskom konvencijom o predjelu”” – navodi se u saopštenju iz Društva prijatelja bokeške baštine.
