Sjajan početak, ili bolje rečeno uvod u festival KotorArt Don Brankovi dani muzike, obilježio je sinoćni koncert Predtakt 1 Big Bend RTS-a i šarmantne Lene Kovačević u spektakularnom istorijskom nautičko-industrijskom zdanju „Synchro“, u Porto Montenegru.
Ovo je prvi od nekoliko koncerata koji zajedničkim snagama, organizuju timovi festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike i Porto Montenegra.
Prepun auditorijum uživao je u sjajnoj ljetnjoj noći uz džez hitove, kao i nešto popularnije melodije poput „Killing me softly“ ili „Don’t you worry bout the thing“. Najveći aplauz publike, Lena je izmamila svojim pjesmama, posebno novim hitom „Cafe“, koji je izvela uz podršku svojih kolega iz Big Bend RTS-a i solo na saksofonu Kristijana Mlačka.
Big Bend RTS-a , predvođeni sjajnom energijom dirigenta, Vladimira Krnetića, izveli su nekoliko numera, od balada preko swing zvuka, uz odlične solo dionice Maksa Kočetova (saksofon), Kristijana Mlačka (saksofon), Aleksandra Jaćimovića (saksofon), Marka Đorđevića (truba), Nemanje Zlatareva (trombon), Gorana Potića (gitara), kao i Ivana Aleksijevića (klavir) kojeg ćemo tradicionalno imati prilike opet čuti na Festivalu, u okviru Pjace od džeza, već 14. jula u Kotoru. Maks Kočetov, takođe će nastupati na Pjaci od džeza, u nedelju, 11. avgusta.
Sledeći koncert, takođe simbolično nazvan Predtakt 2 , biće održan 09. jula u Luštici Bay, gdje će publika imati priliku da uživa u muzici sa različitih krajeva svijeta uz jedan od najuzbudljivijih švedskih bendova Sirocco.
Američki istražitelji su u nastavku istrage o zapljeni oko 18 tona kokaina na brodu MSC Gajan uhapsili još jednog člana posade iz Crne Gore.
Identitet nije zvanično saopšten, a prema saznanjima Dana, riječ je o još jednom Kotaraninu. Njegovo hapšenje uslijedilo je nakon niza vještačenja i saslušanja preostalih osumnjičenih, među kojima je većina državljana Crne Gore.
Odmah po pronalaženju droge na brodu uhapšen je Budvanin I.Đ, kako i Fonofave TijasagA, koji su radili na brodu. Oni su priznali da su tokom noći dobili nalog da sa 14 čamaca na brod pretovare džakove u kojima je bio kokain. Nedugo zatim uhapšena su još četiri člana posade, od kojih trojica iz Crne Gore.
Osumnjičeni, kao i preostali članovi posade koji zasad imaju status svjedoka u ovoj istrazi, ranije su dali iskaze pred nadležnim organima Sjedinjenih Američkih Država. Prema saznanjima Dana, tužilac i sudija su više puta upoređivali njihove izjave i uočili niz kontradiktornosti i nejasnoća. Zbog toga je odlučeno da se sljedećeg ponedjeljka obave dodatna saslušanja.
Iako je nakon prvog pretresa broda utvrđeno da se u kontejnerima plovila nalazi oko 16,5 tona kokaina, nakon nekoliko dana utvrđeno je da je kriminalna grupa ovim brodom pokušala da prokrijumčari 18 tona droge. Droga je zaplijenjena i upućena na vještačenje, a tamošnji istražitelji pokušavaju da utvrde ko je naručio ovu pošiljku vrijednu više od milijardu eura, kao i ko je nabavio narkotike.
Prema pisanju američkih medija, I. Đ. je priznao na saslušanju da je za ovaj posao trebalo da dobije 50.000 dolara u kriptovalutama.
Pojasnio je da je brodskom dizalicom napunio kontejnere drogom, nakon čega je sakrio. Pomogao mu je Tijasaga, koji je takođe priznao da mu je za to obećana velika novčana naknada.
Jedan od direktora Carinske i granične kontrole SAD (CBP) Kasi Darst potvrdio je ranije da je ovo najveća zaplena narkotikau Americi.
“Danas mogu zvanično saopštiti da je CBP zaplijenio istorijsku količinu kokaina u našoj 230 godina dugoj istoriji, satežinom od 39.525 funti i uličnom vrijednošću od oko 1,3 milijarde dolara”, kazao je Darst za američke medije.
Jedan od zvaničnika DEA je saopštio da je brod krenuo iz Čilea u Evropu, da se zaustavljao u Peruu i na Bahamima prije nego što je stigao do Filadelfije.
Osumnjičeni članovi posade su pritvoreni, dok je dio svjedoka vraćen na brod, ali im je zabranjeno da se kreću bez odobrenja nadležnih organa. Američke vlasti pokrenule su opsežnu istragu kako bi utvrdili sve detalje kriminalnog plana i identifikovale sve učesnike u ovom nelagalnom poslu.
Tvrde da nemaju veze sa drogom
Na brodu je zadržan i veći broj pomoraca iz Crne Gore.
Osumnjičeni, osim I.Đ. i Tisijage, negirali su sumnje istražitelja, tvrdeći da nemaju nikakve veze sa zaplijenjenom drogom.
U dokumentu koji je zaplijenio FBI navode se svi detalji o članovima posade pomenutog broda, kao i vrijeme i datum ukrcajatereta, licence pomoraca, početna tačka i krajnja destinacija. Oduzet je i dnevnik broda, kako bi se utvrdilo kretanje i gdje je stajalo plovilo i koliko dugo se tada zadržavalo na kojem mjestu.
Novi predsjednik Skupštine opštine (SO) Kotor Jovo Suđić zakazao je sjednicu lokalnog parlamenta za ponedjeljak, a na dnevnom redu je predlog odluke za razrješenje predsjednika opštine Kotor, Vladimira Jokića.
Osim te tačke, na dnevnom redu predlog odluke o davanju saglasnosti na rješenje predsjednika opštine Kotor o razješenju funkcije potpredsjednika opštine Branka Nedovića i predlozi rješenja o izmjeni rješenja o imenovanju odbora za statut i propise i za finansije, privredu i razvoj.
Zaposleni u stručnoj službi SO Kotor u petak su se, na poziv Suđića, vratili na posao.
Suđić je kazao da je pozvao pojedinačno sve zaposlene u skupštinskoj službi da se vrate na posao.
„U palati Bizanti, gdje je smještena kotorska Skupština, stanje je redovno. Zaposleni u Stručnoj službi su se vratili na posao. Skupština opštine će biti organizovana tako da se svi radni zadaci završavaju bez odlaganja i neće biti privilegovanih“, rekao je on.
Sredstva u iznosu od 1,3 miliona eura dobilo je Ministarstvo kulture za projekat uspostavljanja centra za razvoj kreativnih industrija u objektu starog zatvora u Kotoru. Riječ je o iznosu koji je opredijeljen IPA projektom “3C prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija”, čiji je nosilac Ministarstvo kulture Crne Gore.
Ceremonija dodjele grantova održana je juče u Podgorici, a projekat je dio prekograničnog programa saradnje Italija – Albanija – Crna Gora.
Stari zatvor u Kotoru time će postati kreativni hab sa brojnim sadržajima, te smještajnim kapacitetima namijenjenim umjetnicima.
Osim toga, projektom “3C” biće restaurirana zgrada “Kinostudija” i uspostavljen Umjetnički park u Tirani, uz rekonstrukciju Gamzi trga u Bariju, te nabavku savremene opreme za italijansku regiju Molize.
Kotorski zatvor foto Boka News
Govoreći na ceremoniji dodjele grantova, ministar kulture Aleksandar Bogdanović je naglasio da restauracijom Zgrade zatvora u Starom gradu u Kotoru, za što je opredijeljeno gotovo 1,3 miliona eura, Ministarstvo kulture nastavlja sa realizacijom strateškog cilja namijenjenog promociji i razvoju kreativnog sektora i kreativnih industrija u Crnoj Gori. Ministar Bogdanović je dodao da je kreativni hab koji će u okviru ovog projekta biti stavljen u funkciju jedan od šest ovakvih centara koje Ministarstvo kulture sa međunarodnim partnerima planira da realizuje širom Crne Gore, u cilju pružanja podrške održivom razvoju sektora kulture i preduzetništva.
Rezultat ovog projekta, koji traje do 2022. godine, biće stvaranje multifunkcionalnih kulturnih centara koji će u najvećem dijelu biti korišćeni za realizaciju rezidencijalnih programa namijenjenih umjetnicima iz regiona, kao i uspostavljanje regionalne mreže preduzetnika u kulturi u cilju razvoja kreativnih industrija.
U realizaciju aktivnosti projekta koji će doprinijeti povezivanju sektora kulture u projektnim teritorijama kroz razmjenu informacija, znanja, iskustava i kreativnih potencijala, uključeni su akteri iz javnih ustanova kulture, uslužnih djelatnosti, nezavisne kulturne scene i nevladinih organizacija.
Ministarstvo kulture je na ovom projektu partner sa Ministarstvom ekonomije Crne Gore, Ministarstvom kulture Republike Albanije, Institutom za zaštitu spomenika kulture “Gani Strazimiri” iz Albanije, Odjeljenjem za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj Regije Pulja, Regijom Molize i Fondacijom kulture iz Regije Molize. Pridruženi partneri na projektu su Nacionalni centar za kinematografiju iz Albanije i Fondacija Gramsci iz Regije Pulja.
Norvežani jako vole svoju zemlju i svoje more pa su prije pet godina pustili u promet prvi električni trajekt Ampere. S vremenom su unaprijedili njegove performanse i Hrvatskoj sada nude nove električne i hibridne modele pogodne za velik broj jadranskih linija. S obzirom na cijenu svega desetak posto višu od tehnološki prastarih dizelaša, kojima nas prevozi naš nacionalni brodar, nevjerojatna je nezainteresiranost lokalnih i nacionalnih vlastodržaca za takav oblik povezivanja s otocima. Pogotovo uzevši u obzir da bi se s Norvežanima moglo dogovoriti i proizvodnu koprodukciju jer traže partnere za osvajanje svjetskog tržišta. Predstavnik brodogradilišta Fjellstrand Edmund Tolo za Otvoreno more je ispričao sve o svojim trajektima i mogućnostima električnih tehnologija.
Ključ svega je u baterijama, i tu se događaju velike promjene, pa smo napravili pregled modela za brodice dostupnih na tržištu. Uz korisne savjete za odabir i produljenje radnog vijeka, donosimo i odgovore zašto GEL baterije ne vole alternator, a AGM vrućinu, i ostale detalje slabo poznate široj javnosti. Zašto je važan sustav AIS i zašto je za sigurnost plovidbe važniji od radara i mobitela, ispričali su nam djelatnici splitskog VTS centra za nadzor, koji su uspješno spriječili nekoliko mogućih nesreća. Među korisnim savjetima u novom broju Otvorenog mora posebno je važan dio o plovidbi po valovima, vjerojatno najmanje popularnom disciplinom u ljetnim krstarenjima. Za ljubitelje jedara Krešimir Đakulović donosi izvještaj s ORC svjetskog prvenstva u Šibeniku i priču o povijesti Fiumanke.
Kako izgleda radni dan na dubini od 300 metara, ispričao nam je saturacijski ronilac Marko Hranilović, a kako vratiti mladost brodskim patentima, objašnjava naš sudski vještak Damir Višić. Ribolovni stručnjak dr. Alen Soldo objašnjava kako prepoznati vrstu morskog psa, dok Šime Duvančić predstavlja šuplji plovak s brumalicom za uspješan lov ušata.
Uz test Targe 46, prve s osovinskim vodom u povijesti toga finskog brodogradilišta, isprobali smo ukrajinski hit gumenjak Grand 750. U novom broju pročitajte i kolumne Tonke Alujević, Marijana Žuvića, Renata Baretića i Ede Šegvića i još mnogo toga što Otvoreno more čini najpoželjnijom revijom za sve ljubitelje mora i plovidbe.
Hrvatska je i službeno uputila pismo namjere za uvođenje eura i ulazak u eurozonu, a ako sve bude kako treba zajedničku europsku valutu trebali bi uvesti 2023. kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčiću u intervjuu za Večernji list od petka.
“Ako se sredinom iduće godine stvore uvjeti za pristupanje tečajnom mehanizmu, uvjet dvogodišnjeg sudjelovanja u mehanizmu mogli bi zadovoljiti tijekom 2022. godine. Pod pretpostavkom da u tom razdoblju Hrvatska zadovolji takozvane nominalne kriterije konvergencije, odnosno Maastrichtske uvjete, u najbržem scenariju euro bi mogao biti uveden 1. januara 2023. godine”, kazao je Vujčić.
No, dodao je da nema nikakvih unaprijed određenih datuma ni obveza, jer treba ići korak po korak.
Na pitanje računa li s mogućnošću referenduma o uvođenju eura guverner je kazao da su se sve zemlje članice EU, osim Danske i Ujedinjenog Kraljevstva, obvezale su se uvesti euro, ali mogu odgađati donošenje odluke.
“Vjerujemo, i to smo jasno obrazložili, da Hrvatskoj duge odgode štete i da je euro poželjno uvesti u najkraćem mogućem roku. Zbog osjetljivosti teme i nepovjerenja koje građani općenito imaju prema reformskim procesima, nužno je nastaviti i dodatno proširiti javnu raspravu o euru. HNB i ja osobno već gotovo dvije godine, od predstavljanja eurostrategije, intenzivno komuniciramo sve bitne elemente procesa. Poželjno je, međutim, uključivanje većeg broja dionika u javnu raspravu, a to se polako i događa”, kazao je Vujčić.
Dodao je da je korisno što se stručnjaci u sve većem broju pojavljuju u javnosti, jer njihove analize trebaju pružiti glavnu argumentaciju u raspravi.
“Hrvatskim gospodarstvenicima, od turističkih djelatnika, preko velikih izvoznika do malih obiteljskih gospodarstava, euro će najviše koristiti. Oni to vrlo dobro shvaćaju, no i oni moraju signalizirati u kojoj će se mjeri te koristi prenijeti u veću zaposlenost i plaće. Važno je čuti i same građane, ali ne tako da se prenose i pojačavaju njihove bojazni, nego da se povežu svi dionici i argumentirano odgovore na strahove, prvenstveno na onaj o snažnom porastu cijena”.
Vujčić je ocijenio i da su u zabludi oni koju vjeruju da bi referendum pospješio takvu raspravu o euru.
“Upravo suprotno, vjerujem da bi atmosfera referenduma pojačala emotivni naboj, a ispraznila raspravu od sadržaja. To nisu sasvim izbjegle ni Švedska ni Danska, razvijene demokracije koje su ujedno i jedine odluke o odgodi procesa donijele na referendumima. Također, tim je zemljama trošak odgode, odnosno izmakla korist, bitno manji nego Hrvatskoj pa im je i luksuz odgađanja odluke pristupačniji, zaključio je Vujčić.
Služba za kontrolu morskog dobra, s početkom glavne turističke sezone, intezivirala je obilaske crnogorskih plaža. Iz JP Morsko dobro istakli su da će Služba kontrole pisati opomene zakupcima kod kojih budu evidentirali kršenje ugovorenih odredbi, dodajući da se neće libiti ni da raskinu ugovore ukoliko zakupac ne otkloni nepravilnosti.
Kontrolori morskog dobra na terenu evidentiraju da li su zakupci ispunili propisane ulove za organizaciju kupališta, a predmet kontrole je i ispunjenost svih obaveza koje su sadržane u Ugovoru o zakupu morskog dobra, navodi se u saopštenju Morskog dobra.
Iz Morskog dobra su podsjetili da će u narednih nekoliko dana na svim informativnim tablama biti postavljene nove grafičke folije koje je izradilo JP Morsko dobro.
“Na informativnim tablama će posebno biti istaknut broj ležaljki i suncobrana koji se mogu postaviti na kupalištu, informacije o spasilačkoj službi i radno vrijeme kupališta sa naznakom vremena do kada se plažni mobilijar naplaćuje”, navode oni u saopštenju.
Ističu da će služba kontrole pisati opomene zakupcima kod kojih kontorlori evidentiraju kršenje ugovorenih odredbi, a ukoliko zakupac ne otkloni nepravilnosti JP Morsko dobro će početi procedure raskida Ugovora o korišćenju morskog dobra.
Vlasnik najčuvenijeg i najtrofejnijeg kluba američkog fudbala „Dallas Cowboys“ iz Dalasa u Tekstasu, Džeri Džouns, boravi u Boki Kotorskoj gdje je sinoć bio gost luskuznog malog hotela „Forza Mare“ u Kotoru. Iz menadžmenta tog hotela koji pripada poznatoj kotorskoj ugostiteljskoj porodici Joketić, danas nisu željeli zvanično ni da potvrde, ali ni da demantuju informaciju da je Džouns, jedan od najpoznatijih i najbogatijih amerilkih biznismena – 70.na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi svijeta, boravio u njihovom hotelu. Ipak, fotografije objavljene na instagram profilu kompanije Forza Hotels, potvrđuju da je Džouns bio u hotelu Forza Mare.
Džouns je u biznis krenuo baveći se ugostiteljskom i osiguranjem, da bi 1989. za 140 miliona dolara kupio „Dallas Cowboys-e“ i pretvorio taj klub, kao i cijelu NFL ligu američkog fudbala u pravu „fabriku para“ kroz brojne sponzorske i ugovore sa TV kućama za ekskluzivno praćenje utakmica tog u SAD, najpopularnijeg sporta. On je u SAD svojevrsna sportsko-poslovna ikona, a njegovo lično bogatstvo procjenjjje se na preko 5 milijardi dolara, dok sam klub „Dallas Cowboys“ vrijedi oko 4 milijarde i smatra se najvrijednijim sportskim kolektivom na svijetu.
Džouns inače, u Boki odmara na svojoj novoj impresivnoj 225 miliona dolara vrijednoj superjahti „Bravo Eugenia“ sa kojom je doplovio iz Grčke. Jahta je juče bila na sidru pred Orahovcem, a danas će, kako nezvanično saznajemo, uploviti i kraće se zadržati u marini Porto Montenegro u Tivtu.
Jerry Jones sa vlasnikom Forza Hotelsa Bojanom Joketicem
Pored američkog milijardera, gost hotelaq Forza Mare prekjuče je bio i čuveni modni kreator Tomas Jakob Huilfiger, osnivač i glavni kreator u modnoj kući Tommy Hilfiger. Ovaj poznati modni kreator je ujedno i jedan od bliskih prijatelja američkog predsjednika Donalda Trampa i njegiove supruge Melanije,
Hilfiger je inače, u Boku stiogao luksuznom 97 metara dugom suoperjahtom „Faith“ koja je bila usidrena pod Kotorom dok je on večerao u hotelu Forza Mare. Hilfigerova jahta danas je kraće boravila u Porto Montebegru u Tivtu, nakon čega je isplovila iz Boke.
U đardinu bokeških izraza - Foto: Aleksandar Kaluðeroviæ - Salkal Photos
1 od 5
U đardinu bokeških izraza
U đardinu bokeških izraza
U đardinu bokeških izraza
U đardinu bokeških izraza
U đardinu bokeških izrazaFoto: Aleksandar Kaluðeroviæ - Salkal Photos
Četvrti dan Kotorskog festivala pozorišta za djecu protekao je i u znaku značajne promocije bokeške bojanke „Kolurica“, pod nazivom „U đardinu bokeških izraza“, koja je, uz brojnu djecu osnovnih škola i njihovih učiteljica i nastavnika prezentovana na Pjaci od kina, u 20.30h.
Urednica književnog programa, Maja Grgurović, pokrenula je literarni konkurs u kotorskim osnovnim i srednjim školama, a riječ je o stvaralaštvu djece i mladih koji su prilikom pisanja koristili bokeške izraze. Najbrojniji učesnici koji su pročitali svoje radove bili su iz osnovnih škola „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Dobrote i „Veljko Drobnjaković“ iz Risna. Takođe, konkurs je podržala i osnovna škola „Ivo Vizin“ sa Prčanja i Gimnazija Kotor. Pristigle pjesme i priče sa bokeškim izrazima biće dio elektronske zbirke, potom i štampane.
U đardinu bokeških izraza
Tokom promocije, urednica programa je razgovarala sa Marijom Nikolić, koja se u ime Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“ iz Gornje Lastve, kao izdavača bokeške bojanke, zahvalila Kotorskom festivalu na mogućnošću predstavljanja ove vrijedne knjige za djecu, koja čuva i njeguje bokeški jezik kao dio kulturne baštine ovog prostora. U sklopu književnog projekta prikazani su i isječci iz videa koji je snimljen u saradnji sa Krstom Vulovićem, fotografom Festivala, a u kojem su učestvovali Rozalija Hrobaš, osnivačica fejsbuk grupe Bokeški izrazi, Dolores Fabian Gašler, Ranko Borozan, Neven Staničić i Dejan Dedović, član grupe Who see. Sagovornici su istakli značaj upotrebe bokeškog jezika kroz kulturu, književnost, pozorište i muziku, a posebno se osvrćući na značaj učenja našeg lokalnog govora u školama. Video će uskoro moći da se pogleda na youtube kanalu Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Tivatski SDP neće podržati inicijativu lokalnog odbora Socijaldemokrata o sazivanju vanredne sjednice Skupštine Opštine na kojoj bi se raspravljalo o preknjižavanju na državu, imovine Opštine Tivat u i oko kompleksa ovdašnjeg aerodroma.
“SDP neće podržati inicijativu SD o vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta jer je ona samo iskaz političkog licemjerstva zato što su odbornici SD samo prije nešto više od godinu dana su javno tvrdili da imaju ovlašćenje predsjednika njihove stranke da saopšte “da ukoliko se krene u privatizaciju aerodroma Crne Gore da će oni uskratiti povjerenje Vladi i tako spriječiti prodaju aerodrome u Tivtu”.- saopštio je danas u ime Predsjedništva OO SDP Tivta Krsto Bošković.
Ministarstvo finansija odbilo je danas žalbu Direkcije za imovinu Opštine Tivat na odluku Vlade da pravo raspolaganja zemljištem na aerodromu u tom gradu prenese sa Opštine na Vladu.
Odbornički klub Socijaldemokrata (SD) Tivat zatražio je hitnu vanrednu sjednicu Skupštine opštine kako bi se zatražila informacija o postupku preknjižavanja oko 230 hiljada kvadrata zemljišta Opštine na kompleksu aerodroma. Vlada je zadužila Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da Opštini Tivat uputi formalni zahtjev da lokalna uprava „vrati“ pravo raspolaganja državi nad brojnim parcelama oko aktuelnog aerodroma, a koje su Državnom studijom lokacije Sektor 24 – Aerodrom Tivat, opredijeljene za dalji razvoj i širenje te vazdušne luke. Pozivajući se na član 35 Zakona o državnoj imovini, kabinet premijera Duška Markovića zahtijeva da Opština Tivat koja sada ima pravo raspolaganja tim nekretninama, iste bez naknade prenese državi.
Država od Opštine želi da uzme 124 katastarske parcele upisane u listove nepokretnosti 151,152 i 291 KO Mrčevac, ukupne površine 225.643 kvadrata. Riječ je o parcelama koje se nalaze sa sjeverne, zapadne, istočne i jugoistočne strene aktuelnog aerodromskom kompleksa od kojih se neke bukvalno “naslanjaju” na ogradu aerodroma . Po kulturi, parcele koje Vlada traži da joj Opština bez nakande ustupi pravo raspolaganja, su nekategorisani putevi, neplodno zemljište, pašanjaci, kanali, šume, livade, bare, ali garaže i pomoćni objekti. Neke od njih nalaze se bukvalno na “pjeni od mora” obližnje uvale Kalardovo. Imajući u vidu procjenu vrijednosti zemljišta unutar kompleksa aerpdroma Tivat koju su sudski vještaci u sporovima koje neki građani vode sa državom tražeći povraćaj ili obeštećenje za oduzetu im privatnu imovinu, a koja iznosi 109 eura za kvadrat, Vlada ovako administrativnim putem pokušava da od Opštine Tivat oduzme imovinu vrijednu oko 24,5 miliona eura.
SDP
Predsjedništvo OO SDP Tivat danas je upozorilo lokalnu DPS-SD-HGI vlast da bi “bilo kakvo odlučivanje o ustupanju zemljišta Vladi Crne Gore bez naknade radi privatizacije Aerodroma Tivat bilo suprotno interesima građana Tivta.”
“Aerodrom Tivat i zemljište kojim raspolaže opština u okolini aerodroma su dobra od opšteg interesa. SDP poziva sve odbornike u SO Tivat da donesemo zajednički odluku o raspisivanju lokalnog referendum kako se o budućnosti aerodroma i zemljišta u njegovoj okolini ne bi odlučivalo u Podgorici suprotno interesima građana Tivta. Valjda je najbolje da o sudbini aerodrome i zemljišta kojim raspolaže opština odluče naši sugrađani. “- poruičila je tivatska SDP podsjećajući da je ta stranka prije dvije godine pokrenula inicijativu za raspisivanje lokalnog referenduma “kojom smo tražili da se čuje glas građana Tivta o ovom veoma važnom pitanju za naš grad.”
SDP zahtijeva da Opština Tivat “zatraži pojašnjenje od Vlade šta je to javni interes na koji se Vlada poziva u zahtjevu da se građanima Tivta oduzme pravo raspolaganja nepokretnostima na području aerodroma Tivat.”
“Nije valjda javni interes da se građanima Tivta oduzme zemljište u okolini aerodrome Tivat.”- naveo je Bošković dodajući da oni ipak neče podržati inicijaticvu SD za sazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta o toj temi je im je ona licemjerna , nakon što su iz stranke koju vodi Ivan Brajović prethodno najavljivali da će Socijaldemokrate sigurno izaći iz vlasti ako Vlada krene u privatizaciju vazdušnih luka.
“Sada ne samo što će građani Tivta ostati bez aerodroma kao jednog od uspješnih preduzeća u našem gradu nego i bez opštinskog zemljišta koje se ustupa Vladi kako bi
zadovoljila zahtjeve onih koji žele aerodrome da prenesu u private ruke.
Aerodrom je trajno dobro Tivta koje treba da služi građanima Tivta i turističkoj privredi. Zbog toga o ovako važnom pitanju treba da odluče građani na lokalnom referendum i ono ne smije biti predmet partijske trgovine lokalnih partija na vlasti.”- poručio je Bošković.
