Vlada je odlučila da administrativnim dekretom riješi sporne imovinsko-pravne odnose nad zemljištem u i oko kompleksa aerodroma Tivat i da tivatskoj Opštini uzme na desetine miliona EUR vrijednu imovinu, pišu Vijesti.
Vlada je na sjednici u četvrtak razmatrala Informaciju o podnošenju zahtjeva Opštini Tivat za vraćanje prava raspolaganja, u skladu sa članom 35, stav 1 Zakona o državnoj imovini, koja se odnosi na opštinsku imovinu u i oko kompleksa aerodroma.
Taj dokument je, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, izazvao dugotrajne polemične tonove na sjednici, jer se Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka zalažu da se aerodromi u Tivtu i Podgorici što prije daju u koncesiju, dok se Socijaldemokrate tome protive.
Prema nezvaničnim informacijama, taj dokument je pretrpio izmjene zbog čega i nije objavljen na sajtu Vlade nakon završetka sjednice.
Rješavanje brojnih imovinsko-pravnih problema u vezi nekretnina na kojima se nalazi aerodrom u Tivtu ili koje su u prostorno-planskoj dokumentaciji opredijeljene za njegovo širenje, jedan je od preduslova za raspisivanje tendera za izbor koncesionara nad vazdušnim lukama.
Član 35 Zakona o državnoj imovini, na koji se poziva Vlada, propisuje da ako je određena nepokretnost, kojom raspolaže opština, potrebna za ostvarivanje javnog interesa Crne Gore, opština je dužna da na zahtjev Vlade tu nepokretnost vrati na raspolaganje Crnoj Gori.
Iz kabineta potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Milutina Simovića, koji koordinira ovom akcijom, nijesu odgovorili na pitanja Vijesti u vezi sa namjerom Vlade da dekretom Tivtu oduzme njegovu imovinu.
Razlog nestabilnog vremena je taj da se centralni i južni dio Evrope nalazi u nekom začaranom hladnom području, dok se oko nas sa zapadne i istočne strane nalaze toplije vazdušne mase. Upravo taj “hladni prostor” je uzrok nastanka čestih nestabilnosti jer se nad našim prostorom sudaraju dvije vazdušne mase, ova hladna i ona toplija na zapadu ili istoku kontinenta.
Početak nove sedmice donosi sve nestabilnije vrijeme. Padat će kiša koja će na Jadranu i uz njega biti i obilnija. Tako bi do kraja mjeseca maja (petak) na jugu Jadrana lokalno moglo pasti i više od 100 mm kiše, piše neverin.hr.
Prvi dani juna također bi mogli biti kišoviti, a s dotokom hladnijeg vazduha sa sjevera prolazno bi mogla zapuhati i bura.
Neverin.hr
Ponedjeljak:
Promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno kiša, mjestimično pljuskovi i grmljavina. Vjetar mjestimično i povremeno umjeren do pojačan, južni i istočni, tokom noći u pojačanju.
Jutarnja temperatura vazduha 8 do 18, najviša dnevna 14 do 24 stepena.
Utorak:
Pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. Intenzivnije padavine u južnim i centralnim predjelima, naročito u popodnevnim satima i tokom noći. Ponegdje se očekuju i obilnije padavine. Vjetar mjestimično umjeren i jak, ponegdje i veoma jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha 7 do 18, najviša dnevna 13 do 22 stepena.
Ministarstvo kulture kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu opredijelilo je četiri hiljade eura za izradu i montažu drvenih škura i tri hiljade eura za izradu i sprovođenje konzervatorskih mjera na etnografskoj zbirci na Gradskom muzeju Mirko Komnenović u Herceg Novom.
To je nastavak ulaganja u obnovu ovog vrijednog zdanja građenog krajem XVIII vijeka u kasnobaroknom stilu. Prva faza revitalizacije, koja je podrazumijevala obnovu fasade, čime je zdanju vraćen prvobitan izgled fasade od klesanog kamena, završena je polovinom 2016. godine.
Tada je urađen i detaljan popis kompletne postavke u Muzeju, u kome se nalaze arheološka zbirka (praistorija, antika, rani srednji vijek, podmorska arheologija), etnološka zbirka (gradska i seoska), istorijska zbirka, lapidarijum i botanička bašta. Uz pomoć stručnjaka iz oblasti hortikulture, počela je revitalizacija botaničke bašte.
“Na djelovima objekata galerije i muzeja neophodna su određena investiciona ulaganja kako bi se sačuvao spoljašnji izgled i funkcionalnost objekata, a posebno da bi se pod uticajem spoljašnjih vremenskih neprilika zaštitile vrijedne kulturne zbirke od propadanja”, kaže Slavica Božović, v.d. direktorica JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković.
Ona ističe da je u saradnji preduzećem “Komunalno stambeno” započelo je uklanjanje uginulih palmi iz botaničke bašte.
“Ulažu se dodatni napori da se i putem donacija obezbijede sredstva za kupovinu novih biljnih vrsta koje će biti zasađene, kako bi se revitalizovala botanička bašta”, najavljuje Božović.
Podsjećamo da je dio Zavičajnog muzeja i botanička zbirka sa više od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog bilja na površini od oko hiljadu kvadrata koja je formirana u parkovskom stilu.
Bogatstvo biljnog materijala, pored ostalih, čine brojne vrste palmi, agava, kaktusa i aloja, koje svojim bizarnim formama habitusa, ljepotom i raznolikošću boje cvijeta oživljavaju ambijent u svim godišnjim dobima.
Tu su, zatim, razne vrste penjačica, pitosporuma, primorskih borova, mimoza, kamelija, magnolija, anđeoskih truba i mirišljavih i ljekovitih mediteranskih trava.
Muzej je lani posjetilo 3.618 posjetilaca, duplo više nego prethodne godine.
Za instalaciju odgovarajuće rasvjete u izložbenim prostorima u galeriji Josip Bepo Benković konkurisali su kod američke ambasade u Podgorici za dodjelu granta kroz program saradnje SAD i Crne Gore u oblasti umjetnosti.
Svečanom ceremonijom ispod zidina budvanskog starog grada u ponedjeljak 26. maja u 21 sat će zvanično biti otvorene Igre malih zemalja Evrope (IMZE).
IMZE su multi sportsko takmičenje koje se organizuje u okviru Evropskog olimpijskog pokreta od 1985. godine, a pravo nastupa imaju države sa manje od milion stanovnika.
Najavljen je dolazak sportista iz Kipra, Islanda, Monaka, Luksemburga, Lihtenštajna, Andore, Malte i San Marina, koji će se takmičiti u deset sportova, prenosi Mina.
Prvi put na nekoj sportskoj manifestaciji pojaviće se i sportisti iz Vatikana.
Sportisti će se nadmetati u atletici, boćanju, odbojci, odbojci na pijesku, košarci, plivanju, džudou, streljaštvu, tenisu i stonom tenisu.
Igre će biti održane u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu i Cetinju.
Bar će biti domaćin atletskih i košarkaških takmičenja, stoni tenis će se igrati u Tivtu, džudo na Cetinju, dok su plivačka takmičenja na bazenu u Podgorici.
Stanovnici južnog dijela Bosne i Hercegovine osjetili su u nedjelju u poslijepodnevnim satima podrhtavanje tla. Podrhtavanje tla osjetilo se u Mostaru, Čapljini, Ljubuškom, Širokom Brijegu…
Kako javlja EMSC, potres je zabilježen sedam kilometara istočno od Mostara sa jačinom od 3.1 stepena po Richteru., javlja Bljesak.info
Jedrilicarski klub “Latinsko jedro” organizovao je ovog vikenda u barskom akvatorijumu Regatu mladosti .
Krstaš “Shining” sa kotorskom posadom, bio je najbrži brod Regate mladosti.
Regata mladosti – pobjednik- foto Zoran Nikolić
Skiperu ovog,jednog od najbržih krstaša Milošu Radonjiću pripala je i posebna nagrada slika akademskog umjetnika Gorana Četkovića,
Regata mladosti- foto Zoran Nikolić
Organizatorima je uručena slika akademskog umjetnika Dalibora Dada Četkovica.
Regata mladosti- foto Zoran Nikolić
U klasi ojedrenih barki, prvi je bio Darko Vujošević, drugi Boško Grabić, a treći Emilio Gavran
Regata mladosti- foto Zoran Nikolić
U klasi Optimist ,svi članovi kotorskog JK “Lahora”, prvo troje bili su Marko Vujović, Romina Racković i Nina Strahinja.
Regata mladosti- foto Zoran Nikolić
Kod krstaša, dužine od 8,9 – 10,5 metara, prvi je bio “Sinji galeb” sa skiperom Franom Tripovićem iz JK “Delfin”, drugi “Chita” sa skiperom Nikolom Trušom iz “Lahora”, a treći “Stolen moments” Aleksandra Pavlova.
Regata mladosti- foto Zoran Nikolić
U kategoriji krstaša, od 10,5 – 12 metara , prva je bila “Kjara”, u kategoriji-od 12 – 13,9 metara prvi je bio “Leo leone” sa skiperom Goranom Popovićem, dok se na drugo mjesto plasirao “Andrea” Nikole Milentijevića iz Beograda.
Regata mladosti- foto Zoran Nikolić
U kategoriji – preko 13,9 metara, prvi je bio “Shining”, druga “La Pluma” sa skiperom Slobodanom Bajom Bajkovićem a treći “Kvins” – skipera Saše Pavlovića .
Regata mladosti – foto Zoran Nikolić
Ispred kafe restorana “Matica” održan je program svečanog uručenja nagrada u kome je u muzičkom djelu programa nastupala mr Dina Desancic sa gudačima “Glamour strings”.
Obilježeno 27 godina od deportacije bosanskih izbjeglica foto LP
Ispred zgrade Centra bezbjednosti – Herceg Novi, u subotu je obilježeno 27 godina od deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore.
Memorijalno okupljanje već devet godina organizuju NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA), piše Pobjeda.
Predsjednica NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da Crna Gora još nije smogla snage da prepozna taj, prema svim pravilima međunarodnog prava, ratni zločin.
“Mi smo danas ovdje da podsjetimo na žrtve tog zločina i da u ime građana Crne Gore kojima je stalo do antifašističke tradicije, zatražimo da se ona vrati tim svojim izvorima i da smogne snage da obezbijedi krivičnu pravdu za žrtve, krivičnu odgovornost za izvršioce, kao i memorijale koji po svim pravilima dobre međunarodne prakse žrtve zaslužuju”, kazala je Gorjanc-Prelević.
Ona je podsjetila da su 2010. godine zatražili da se ispred CB u Herceg Novom podigne spomen obilježje žrtvama deportacije, posebno onima kojima se ni danas grob ne zna. Od Skupštine Crne Gore zahtijevano je da se proglasi dan sjećanja na stradale u ratnom zločinu i tražili su izvinjenje crnogorske policije, ali nijedna od tih inicijativa do danas nije prihvaćena i realizovana.
“Mi zahtijevamo da se taj ratni zločin tako i nazove ne zato što žrtve zaslužuju pravdu, nego zato što je to jedini način da spriječimo da se išta slično više ponovi”, naglasila je Gorjanc Prelević.
Prvi put nakon 27 godina u Herceg Novi je došao Sadik Demirović iz Trebinja, koji je preživio deportaciju 1992. godine.
“Sa dvoje maloljetne djece od 11 i 14 godina bio sam u Herceg Novom kada me uhapsila policija i dovela u CB Herceg Novi, a moja djeca su ostala plačući na ulici. Sa još 30-ak državljana BiH, koji su boravili od Ulcinja do Herceg Novog, smješteni smo u podrumske prostorije gdje su uslovi bili izuzetno teški i nehumani”, kazao je Demirović u emotivnom obraćanju na memorijalnom skupu.
On je sa ostalim uhapšenim prebačen autobusima u logor u Foči gdje su mučeni i ubijani. Oslobođen je tako što su za njegov život supruga i rodbina platili otkup.
“Ovdje sam ispred drugova koji nijesu živi, da kažem da se ovakvo zlo nigdje i nikada ne smije ponoviti”, poručio je Demirović.
Obilježeno 27 godina od deportacije bosanskih izbjeglica foto LP
Svake godine, uključujući i ovu, memorijalnom okupljanju prisustvovala je i Nedžiba Bajrović, supruga deportovanog Osmana kome se ni danas ne zna grob. Ona je kazala da njen suprug u Crnu Goru nije došao za zlim namjerama, već da spasi sopstveni i život njegove porodice. Okupljanju u Herceg Novom prisustvovao je i Vido Drašković iz Liberalne partije.
U susret 18. Međunarodnom festivalu klapa Perast koji će se održati od 27. do 30. juna, donosimo razgovor sa izvršnim direktorom Milanom Mikanom Kovačevićem.
Što donosi 18. Međunarodni festival klapa Perast koji je program planiran za otvaranje i ko su gosti, koliko klapa se prijavilo u takmičarskom dijelu?
Kovačević: Kako se bližimo jubilarnom XX MFK Perast, novim programima i sadržajima pokušavamo doći do zamišljenog zenita. Tako našu klapsku uvertiru započinjemo 27.juna spektalarnim koncertom acappella grupe Fool Moon iz Mađarske. To je poklon dobijen u kulturnoj razmjeni Crne Gore i Mađarske iz koje dolaze i pozorišta i muzičari za KotorArt koji i ovoga ljeta započinje našim Festivalom. Fool Moon izvodi najveće svjetske hitove, jedna je od najboljih acappella grupa u Evropi, tako da očekujemo izuzetan koncert.
Svečano otvaranje XVIII MFK Perast 28.juna, koncertom Trubaduri u Perastu, potsjećamo na zajedničku muzičku i pjesničku tradiciju Boke i Dubrovnika. Maestro Ibrica Jusić je glavna zvijezda večeri, uz dubrovačke klape Kaše i Subrenum i najpoznatije klape iz Crne Gore. Oživljavamo i perašku ljubavnu legendu po noveli Pustinjak, don Srećka Vulovića, o Kati Kalfić i Antu Sloviću, koji su sahranjeni na ostrvu Sv.Đorđe, a čućemo i horsku obradu Kola Bokeljske mornarice, maestra Marija Katavića iz Sarajeva, našeg velikog i poštovanog saradnika, koji je inače obradio za klape preko 400 pjesama iz Boke
Takmičarski programi su 28. i 29. juna, u kategorijama ženskih (7) i muških (7) i Nove klapske pjesme (8), među njima dalmatinske Contra, Mriža, Uzorita i Luše, Valdibora i Castrum Vallis iz Istre, Slavić iz Zagreba. Čak 7 klapa iz Crne Gore, odlični Libero iz Srbije a iz klapskog Posušja u BiH nam dolazi Zvizdan. Dakle, čitav region je zastupljen u Perastu.
Imate li problema u organizacionom i finasijskom smislu, obzirom na aktuelnu krizu vlasti u Opštini Kotor i ne usvajanje budžeta?
Kovačević: U MFK Perast, kao i u KotorArtu radimo kao da je sve u najboljem redu, na osnovu programa i planova koje smo mi iz MFK Perast dostavili Opštini i Ministarstvu još u oktobru 2018. Ne možemo ni zamisliti da bi neko dozvolio da stanu kulturna dešavanja u Kotoru ovog ljeta. Ugovore sa izvođačima, pružaocima usluga štampe, smještaja, tehnike i kompletne organizacije smo potpisali i čekamo sredstva pokrovitelja, sponzora i donatora. Vrijeme brzo prolazi i nadamo se da će se uskoro politička situacija rasplesti, uz hitan nastavak svega što je maltene stalo u Kotoru. Kultura, tradicija i kulturno nasljeđe koje njegujemo u Perastu i Kotoru ne smiju biti zapostavljeni ni od koga. U tom smislu i ne očekujemo nerazumijevanje, naprotiv, očekujemo efikasnost i blagovremenost od odgovorne opštinske vlasti.
MFKP je za ovih 18 godina postojanja uspio sačuvati od zaborava izuzetno etno-muzikološko blago, dio prepoznatljive kulturne baštine, kako ste uspjeli u tome, jeste li imali viziju od početka ili se ona stvarala?
Kovačević: Prije više od 10 godina, od kada sam u Festivalu, prvi naš zadatak je bio definisanje identiteta kroz stvaranje i prezentaciju autentične Bokeljske pjesme. Uvedena je obaveza da sve klape, od kuda god da dolaze, u Perastu pjevaju naše pjesme. Tada ih je na našem popisu bilo 30-tak. a danas imamo preko 300 savremeno obrađenih partitura! Uvedena je kategorija Nova klapska pjesma, skromno, sa 3 pjesme 2008. godine. Danas ih imamo, na temu Boka kotorska-more i pomorstvo, – 77 ! Godine 2010. smo započeli projekat Ludvik Kuba, sa njegovih 155 zapisa iz Boke iz 1907. Za te zapise niko u Crnoj Gori nije znao. Danas imamo već skoro sve te stare pjesme u obradama najpoznatijih klapskih kompozitora iz regiona i sve se pjevaju u Perastu!
Taj identitet MFK u Perastu je prepoznat, to insistiranje na našoj kulturnoj baštini, publikovanoj, izvedenoj, uvrštenoj u repertoare najpoznatijih klapa iz regiona, je visoko poštovano. Svrstavaju nas, svakako nakon Omiša, u najprestižnije klapske festivale na Jadranu. To se stvaralo i vizijom ali i istrajnim i predanim radom za svaki od 18 Festivala, kako u sadržajima i programima, tako i u organizaciji. Svakako uz ogromnu podršku pokrovitelja i prijatelja Festivala.
Festival klapa Perast
Dječije klape su nešto na čemu insistirate u poslednje vrijeme. Vidite li budućnost i šansu da zahvaljujući mladim ljudima klapa i klapska pjesma na ovim prostorima može počivati i opstati u budučnosti?
Kovačević: Na vrijeme smo uočili izvjesnu stagnaciju klapskog rada, posebno u samoj Boki, uz istovremeni entuzijazam klapa iz unutrašnjosti. Tako smo od same pojave tih klapa, sada već starih prijatelja Assa voce i Alata iz Podgorice, iskreno i koliko smo mogli podržali nove klape O’Dive iz Berana, pa prošlogodišnje debitante Camerton iz Podgorice i dječje klape Kotorski gardelini i Primorkinje iz Budve. Ove godine imamo i Štigliće, klapu pri muzičkoj školi „Vasa Pavić“. Tu ideju stvaranja mladih klapa pri muzičkim školama promovišemo i koncertima, za sada u osnovnim školama u Dobroti i Prčanju. Uspjeh Kotorskih gardelina na renomiranom festivalu dječjih klapa u Zadru, gdje su osvojili 1. mjesto, rezultat je prvenstveno entuzijazma njihove voditeljice Nade Baldić, velikog rada i ljubavi te djece prema klapskoj muzici. Mi u tome pomažemo organizacijom seminara, pozivima na svaki koncert koji organizuje MFK Perast i zaista se nadamo da je to značajan potsticaj za slične primjere u našem okruženju, Boke, primorja i unutrašnjosti. To jeste ohrabrujuće za opstanak i budućnost naše klapske kulturne baštine.
Nagrada “Wild Beauty Awards 2017” MFK Perast za 2017.
Almanah Lirica je nešto što već godinama uspješno realizujete i na čemu ste u Festivalu jako ponosni. Lirica je izuzetno prihvaćena i od stručnjaka iz svijeta klapskog pjevanja, što nam donosi ovogodišnji broj?
Kovačević: Da, ponosni smo, jer su u našim Liricama (7 brojeva) zapisane partiture najvećih imena iz klapske muzike: od prvih zapisivača bokeljskih pjesama –Kube, Kuhača, De Sarna iz 19.vijeka, preko bokeljskih autora Tomasa, Gregovića, Vučetića, Čučića, Matjan, Begua, Rakića i Ivaniševića, iz prošlog vijeka, pokojnih J.Fiamenga, N.Bublea, D.Fia, pa do savremenih maestara K.Magdića, Tambače, Ćalete, R.Kraljevića, M.Čačije, V.Dragojevića, D.Vidovića, Z.Marjanović i naših domaćih, sve uspješnijih autora. U našim izdanjima zapisujemo ostavštinu velikih i značajnih klapskih autora ovih prostora, uz svijest i odgovornost prema ovim mladim naraštajima.
U Lirici br. 2, 2014. godine objavili smo 34 partiture novih klapskih pjesama od VIII–XIII MFK Perast, dok je ova Lirica br. 7 nastavak naše izdavačke aktivnosti i predstavlja 33 nove klapske pjesme izvedene od XIV–XVII MFK Perast. Dakle objavili smo ukupno 77 novih klapskih pjesama premijerno izvedenih od 2009 godine.
MFK Perast time, uz CD, audio zapise, partiture i vrijednu knjigu o djelu L.Kube, ostavlja dokumentovan zapis o svojim aktivnostima i čuvanju naše kulturne baštine u Perastu. Nadamo se, za neke buduće generacije klapskih zaljubljenika.
U francuskom gradu Ieru završeno je Evropsko juniorsko prvenstvo za klasu Laser 4.7 gdje su Crnu Goru predstavljala tri mlada reprezentativca, jedriličari JK Delfin iz Tivta.
U končnom poretku Stefan Anđelić se plasirao na 131. mjesto, NIkola Golubović na 139. i Danilo Jončić na 225. mjesto u konkurenciji 267 jedriličara.
Naši jedriličari su na regati učestvovali kroz Solidarity program EurILCA ( Evropske federacije za klasu Laser) te su uz još deset jedriličara iz Srbije, Portugala, Latvije i Litvanije imali priliku da sarađuju sa Gintare Scheidt, danas trenerom, inače bivšom jedriličarkom iz Latvije koja je nosilac olimpijske medalje. Najbolje ocjene dobio je Golubović, koji je tokom prvenstva proslavio i svoj 15 rođendan, a u finalnim jedrenjima prikazao odlično jedrenje. Pohvale nisu izostale ni za Stefana i Danila, te ohrabrenje da uz stečeno iskustvo i uz uporan rad mogu očekivati odlične rezultate na sledećim regatama – saopšteno je iz JK Delfin.
Društvo istraživača mora 20000 milja, udruga iz Zadra, u maju je provela istraživanje na Elafitskim otocima na jugu Hrvatske i zabilježila prvi masovni pomor zaštićene plemenite palasture-periske u Jadranu, izvijestili su u subotu iz te udruge.
“O alarmantnoj situaciji za našu impoznatnu, strogo zaštićenu vrstu plemenitu palasture-perisku, kojoj prijeti izumiranje, pisalo se mnogo u okviru Mediterana. Nažalost, ta prijetnja stigla je očito i u Jadran”, poručili su iz Društva istraživača mora 20000 milja.
Mogući uzroci tog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka iz Mediterana, ističu istraživači, su zaraza novom vrstom parazita Haplosporidium pinnae ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.
O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstva za zaštitu okoliša i energetiku i Ministarstva poljoprivrede, kao i krovna organizacija za zaštitu prirode Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN), kojoj je ova udruga kontakt za problem masovnog pomora periske u Jadranu posljednjih godinu dana.
Palastura-Periska – endemski i najveći školjkaš Mediterana
Plemenita periska (Pinna nobilis) je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a poznata je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.
Ta vrsta ima veliku ekološku ulogu jer filtrira i zadržava velike količine raspadnute organske tvari, što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode, a algama, spužvama i drugim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna.
Iz tog razloga, na periskama se često vidi veliko bogatstvo života raznih organizama. Osjetljive su na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.
Strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i Direktivom o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.
Hitne mjere zbog palasture-periske kojoj prijeti izumiranje
Prvi masovni pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu zabilježen je 2016. godine na istočnoj obali Španjolske, a prema izvješću IUCN-a iz marta 2019., masovni pomori zabilježeni su i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 posto, a kombinacija stresnih uvjeta uzrokovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok.
Društvo istraživača mora 20000 milja od prošlog ljeta radi na problemu pomora periski, a njihovo istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom tog školjkaša, uglavnom na lokacijama Parka prirode Telašćica i Nacionalnog parka Mljet, gdje do sada nisu uočili povećani mortalitet. Istraživanje su nastavili na Elafitskim otocima gdje su u svibnju zabilježili prvu pojavu masovnog pomora u Jadranu.
Vizualnim pregledom i kartiranjem 11 uvala na otocima Koločep, Lopud, Jakljan i Šipan, najznačajnije i najgušće populacije zabilježili su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, uvali Suđurađ i u uvali Luka na otoku Šipanu. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki, od kojih je oko 450 bilo mrtvih, što je stopa mortaliteta između 64 i 74 posto.
“Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja”, poručila je stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju María del Mar Otero.
Istraživanje na Elafitima provedeno je u sklopu projekta “Ne Klimajte palasturu!” te se i dalje nastavlja s ciljem lociranja područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije periske visoka, a položaj relativno zaklonjen u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje taj školjkaš preživljava.
Društvo apelira na građane da im se jave ukoliko su upoznati s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju, odnosno gdje je više od 20 jedinki na 100 kvadratnih metara.
