Aerodrom Tivat je tokom prva tri mjeseca ove godine opslužio ukupno 64.843 putnika, što je 9,1% bolji rezultat nego u prvom kvartalu prošle godine.
Rast prometa u odnosu na rezulat ostvaren u istom mjesecu lani, postignut je tokom sva tri mjeseca prvog kvartala 2019. U januaru kada je zablježen promet od 21.080 putnika je on iznosi 6,2% , u februaru je bilo 16.900 outnika i rast prometa je iznosio 2,2% dok je posebno dobar rezzultat ostvaren u maju kada je kroz terminalnu zgradu prošlo 26.863 putnika što je rast od čak 16,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Inače, Aerodrom Tivat kontinuirani rast prometa u odnosu na uporedne periode bilježi već 25 mjeseci za redom.
„Nezavisni procjenjivači“ koje je angažovala Opština Tivat za ocjenu projekata na konkursu NVO sektora, Azra Hrapović iz Bijelog Polja i Stoja Popadić iz Podgorice, ocijenili su da projekat „Tivat – juče, danas, sutra – informativni portal Boka News“, po njihovom „stručnom“ mišljenju, zavrjeđuje izuzetno mali broj bodova i tako odredili da ne bude finansiran sredstvima poreskih obveznika grada Tivta.
„Od 15 projekata koji su prešli cenzus, sredstva su odobrena za 13 projekata, dok za 2 projekta, shodno Rang listi, nije preostalo sredstava za raspodjelu“ – kaže se u obrazloženju Odluke za raspodjelu sredstava za NVO Opštine Tivat, u 2019. godini.
Jedan od dva projekta za koja nema sredstava je „Tivat, juče danas, sutra – informativni portal Boka News“. Iako je ovaj projekat od osnivanja portala Boka News 2014. godine, koji funkcioniše u sklopu NVO „Boka“, Opština Tivat makar i simbolično finansirala sve ove godine, nezavisne procjenjivačice smatraju drugačije.
U paušalnim obrazloženjima, između ostalog, jedna od njih navodi netačne podatke, da se iz projekta „Tivat, juče danas, sutra – informativni portal Boka News“ ne vidi jasno na koju oblast se odnosi. U projektu je jasno naznačeno da „afirmišemo kulturne potencijale, tradiciju i kulturnu posebnosti opštine Tivat, te ukazujemo na značaj i vrijednosti očuvanja mediteranske baštine, životne sredine, mora, obale, podmorja. Promovišemo i afirmišemo međunarodni imidž Opštine Tivat“.
Druga procjenjivačica smatra da ciljna grupa, broj posjetilaca portala kojih je dnevno između 5.000 i 10.000 predstavlja paušalnu ocjenu, iako je naveden jedini relevantni izvor ovog podatka Google Analytics.
Sudeći po bodovima svih rangiranih, očigledno da su „nezavisne“ procjenjivačice koje je imenovalo Ministarstvo javne uprave, a Opština Tivat angažovala da ocjenjuju projekte, unaprijed imale viziju koje projekte treba visoko bodovno podržati.
Inače, da biste postali nezavisni procjenjivači potrebno je da vas predloži nekoliko NVO, po sistemu što više to bolje, ja tebe ti mene, da imate najmanje pet godina iskustva u pisanju i sprovođenju projekata, iskustvo u ocjenjivanju istih i na kraju vezu, kako bi vas Ministarstvo javne uprave imenovalo kao nezavisnog procjenjivača. Za 2019. godinu imenovano je 35 nezavisnih procjenjivača u Crnoj Gori.
Interesantno je da se iz Boke Kotorske i šire sa Primorja, niko nije prijavio da bude procjenjivač projekata, jer ljudi sa ovih prostora vjerovatno smatraju da nije realno, niti pošteno da oni procjenjuju da li nečiji projekat u drugim opštinama ili gradovima: Bijelom Polju, Beranama, Žabljaku ili Podgorici treba da bude finasiran ili ne, od tih lokalnih uprava.
Zahvaljujući centralizovanom sistemu, gdje drugi odlučuju o nama, našem prostoru, planovima, više ne odlučujemo ni o našim potrebama i što ćemo finasirati pa makar i kroz NVO sektor. Oni „odozgo“ bolje znaju što nama treba i što treba finasirati, a što ne …
U Opštini postoji i Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama koja je na osnovu bodovanja projekata od strane nezavisnih procjenjivača, rangirala projekte i dodijelila sredstva.
Članove komisije je imenovao predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, a njihova je jedina uloga, izgleda, bila da prihvate ono što su odlučile nezavisne procjenjivačice, ili sugerišu koje projekte treba dobro bodovati, te na taj način skinuti odgovornost sa sebe…
Komisija u sastavu Dubravka Nikčević predsjednica, članovi Slavica Vulanović i Biljana Krivokapić, članica iz reda lokalnih službenika Opštine, bezuslovno je prihvatila Rang listu koju su u svojim izvještajima sastavile Hrapović i Popadić.
Bilo bi smiješno da nije tužno, ali tako nam i treba. Predsjednica komisije Nikčević kaže „mi nismo odlučivali, mi smo samo rangirali“. Nije imala odgovor na pitanje zbog čega postoji komisija. Očigledno samo da bi rangirala ono što drugi odluče.
Inače, Sekretarka sekretarijata za kulturu SO Tivat i društvene djelatnosti i predsjednica Komisije za raspodjelu sredstava NVO sektoru, Dubravka Nikčević, već nekoliko godina na sastancima izražava mišljenje da portal Boka News ne treba finansirati kao projekat NVO.
Članica Komisije za raspodjelu sredstava Slavica Vulanović, istovremeno je predsjednica NVO „Djeca Tivta“ kojoj su ovom prilikom odobrena sredstva u iznosu 2.392 eura.
Portal Boka News će opstati i bez ovih sredstava. Principijelno, svi smo odavno dovedeni u sitauaciju da drugi odlučuju o nama, našim potrebama i što će i ko će se finasirati našim sredstvima.
U slučaju projekta portala Boka News, ne preostaje nam ništa drugo već da izvještavanje iz Tivta u narednom periodu prepustimo „nezavisnoj“ procjenjivačici Azri Hrapović, inače vlasnici Radio Adriatika iz Bijelog Polja, koja zasigurno bolje poznaje stanje u Opštini.
Honorari – 30 eura po projektu
Nezavisne procjenjivačice A. Hrapović i S. Popadić, za vrednovanje svakog projekta koji je stigao na konkurs za NVO sektor Opštine Tivat, plaćene su sa po 30 eura, sredstvima tivatskih građana. Bodovale su 23 porojekta. Moramo priznati, prilično lijep honorar!
Turističke ponude Crne Gore, sa akcentom na predsezonu i predstojeće manifestacije predstavljena je juče u Sarajevu na konferenciji za medije i predstavnike turističkih agencija iz Bosne i Hercegovine.
Uz tople pozdrave iz sunčanog Tivta, predstavnik TO Tivat- Antonio Maslovar je kazao:
“Tivat se sve više prepoznaje kao najpoželjnija ali i najposjećenija Event destinacija, bez obzira o kojoj vrsti događaja je riječ. Na teritoriji Tivta se godišnje realizuje preko 250 najatraktivnijih dešavanja. Ispred nas je još jedna uzbudljiva sezona, te ćemo u pet mjeseci trajanja skoro svakog dana imati najpopularnije događaje u zemlji kao sto su:
– „Gumball“ zakazan za 10. jul za sve ljubitelje luksuznih automobila limitiranih tehnoloških dostignuća, Tivat će biti jedan od gradova domaćina na putu grupe od Rige do Mikonosa
– Festival pozorišnog teatra „Purgatorije“ sa vrlo odabranim programom i ovog ljeta od 1. jula do 30. avgusta
– „Tivatske ljetnje fešte“ i „Ljeto dobrog ukusa“ u organizaciji TO Tivat koji podrazumijeva razne tematske sajmove i gastro večeri uz regionalno poznate izvođaće.
– muzički festivali klasične, jazz i etno muzike
– „In Art“ festival uličnih performera od 24. do 26. jula.
– sportska dešavanja i programi
– forumi, izložbe, revije itd.
Lokacije dešavanja kao i svake godine su: Gradska riva Pine, Porto Montenegro, Luštica Bay, muzeji, ljetnja scena CZK.
Bosansko tržiste je za naš grad jako važno s obzirom na sve veći priliv turista koji Tivat prepoznaju kao mjesto svog sadržajnog odmora. S tim u vezi, ovdje smo danas prisutni da sa Vama podijelimo i tri nove brošure koje izdaje TO Tivat:
– „Odmaraj aktivno“ sa svim značajnim razlozima za aktivne učesnike odmora
– „Kultura, istorija i tradicija“ u kojoj su pobrojane sve kulturne zanimljivosti grada
– „I love Tivat“ koja će Vam kroz vrlo pitku i slikama živopisnu priču objasniti zašto je Tivat Vaš ovogodišnji izbor.
Nadamo se da ćemo atraktivnim ovogodišnjim sadržajima privući jos više posjetilaca koji nam dolaze sa ovog trzišta.”
Pored Tivta, u Sarajevu su svoju turističku ponudu predstavile i Lokalne turističke organizacije Podgorice, Bara, Budve i Herceg Novog, a predstavnici Nacionalne turističke organizacije istakli su ovogodišnju kampanju pod nazivom „Dobro.Bolje.Domaće” koja poseban akcenat stavlja na gastronomsku ponudu Crne Gore.
predstavljanje Izdavačke kuće “Arhipelag” i poezije Gojka Božovića
U organizaciji JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradske biblioteke i čitaonice, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra, večeras sa početkom u 20 sati, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, biće upriličeno predstavljanje Izdavačke kuće “Arhipelag” i poezije Gojka Božovića.
Učestvuju: Gojko Božović i Božena Jelušić.
“Gojko Božović (Pljevlja, 1972) je pjesnik, književni kritičar, esejista i izdavač.
Objavio je knjige pjesama: Podzemni bioskop (1991), Duša zveri (1993), Pesme o stvarima (1996), Arhipelag (2002), Elementi (2006), Obližnja božanstva (2012) i Mapa (2017). Knjige eseja: Poezija u vremenu. O srpskoj poeziji druge polovine 20. veka (2000), Mesta koja volimo. Eseji o srpskoj poeziji (2009) i Književnost i dani (2018). Antologije: Antologija novije srpske poezije (2005), Place We Love. An Anthology of Contemporary Serbian Poetry (2006, 2011) i Svet oko nas. Evropski gradovi u novoj srpskoj pripoveci (2009, 2018).
Dobio je sljedeće nagrade za poeziju: „Matićev šal”, „Brana Cvetković”, „Đura Jakšić”, „Branko Ćopić”, „Europa Giovani International Poetry Prize”, „Kočićevo pero” i „Kočićeva knjiga” i nagradu „Borislav Pekić” za esejistiku. Poezija i eseji Gojka Božovića prevođeni su na engleski, francuski, njemački, italijanski, ruski, španski, holandski, danski, portugalski, češki, mađarski, slovački, poljski, rumunski, bugarski, slovenački i makedonski jezik. Knjige izabranih pjesama Gojka Božovića objavljene su u Makedoniji, u Bugarskoj i u Rusiji. Bavi se priređivačkim i uredničkim radom. Osnivač je i glavni urednik Izdavačke kuće Arhipelag (2007) i Beogradskog festivala evropske književnosti (2017). Potpredsjednik je Srpskog PEN centra.
Živi u Beogradu.
Božena Jelušić (Metkovići, 1956) je profesorka književnosti i medijske pismenosti, autorka nekoliko knjiga, studija i eseja kao i predmetnih udžbenika. Diplomirala je na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu 1980. godine, magistrirala 1999. godine. Od diplomiranja (1980) radila je kao profesorka književnosti u Srednjoj školi “Danilo Kiš” u Budvi. Bavi se naučnim radom u oblasti teorije književnosti, književnom kritikom, metodikom nastave književnosti i medijskom pismenošću. Dobitnik je nagrade “Oktoih”. Autorka je i koautorka knjiga: “Kako je Budva sanjala Mediteran”, “Iskušavanje filma” (sa suprugom Matom Jelušićem) i “Mitsko u Lalićevim romanima”. Živi u Budvi” – stoji u najavi iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Pripadnici Jedinice granične policije Trebinje juče su, u okviru operativne akcije “Bastion”, uhapsili dvojicu državljana BiH zbog postojanja osnova sumnje da su pokušali da prokrijumčare 11 državljana Iraka iz Crne Gore u BiH.
Iz Granične policije BiH saopšteno je da se među krijumčarenim migrantima nalazilo i petoro djece.
Krijumčarenje je spriječeno kontrolom putničkih vozila “škoda” i “mercedes” registarskih oznaka BiH u graničnom pojasu na području Bileće.
Ilegalni migranti nisu imali identifikacione dokumente, a posjedovali su potvrde da su tražioci azila u Crnoj Gori.
O događaju je obaviješten tužilac Tužilaštva BiH, a u toku je dalji rad na ovom slučaju.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma naložilo je Urbanističko građevinskoj inspekciji rušenje šest otvorenih diskoteka i 14 lokala brze hrane i trgovačkih objekata na dijelu šetališta ispod Pošte u Budvi.
Inspekcija je zakazala rušenje za 24. i 25 . april , čime je potvrđeno da Ministarstvo, nakon što Opština Budva nije dala saglasnost, za šta nije ni bila nadležna, neće prihvatiti izmjene i dopune Plana privremenih objekata za zonu morskog dobra koje je sačinilo JP “Morsko dobro”, navedeno je u saopštenju resornog Ministarstva.
Turski Global ports, koji je krajem 2013. godine preuzeo Kontejnerske terminale, za četiri godine upravljanja firmom koja se sada zove Port of Adrija (PoA) napravio je 12,4 miliona eura minusa, dok je broj radnika smanjen sa 581, koliko je bilo na kraju 2013, na 306. Stalna imovina preduzeća je u tom periodu uvećana, kao i dugoročni krediti i obaveze.
Ugovor o privatizaciji, odnosno kupovini većinskog paketa akcija države u barskom preduzeću potpisali su krajem 2013. godine Branko Vujović, u ime Vlade, i Sajgin Narin, u ime turske kompanije. Global ports je kupio većinski paket za osam miliona uz obevezu da investira preko 13 miliona u prve tri godine.
Finansijski iskazi Port of Adrije pokazuju da je to preduzeće lani poslovalo sa gubitkom od 662 hiljade eura, što je najmanje otkako gazduju tom kompanijom. Prihodi od prodaje lani su iznosili 8,63 miliona eura, dok su poslovni rashodi iznosili 7,8 miliona eura. Na bruto plate radnika potrošena su četiri miliona, što je za 765 hiljada manje nego u 2017. godini, a milion manje nego 2013. godine. Samo u prošloj godini broj zaposlenih je smanjen za 45.
Stalna imovina preduzeća je na kraju prošle godine iznosila 64,65 miliona, što je za šest miliona eura više nego prije privatizacije. Kapital je iznosio 44.4 miliona, što je 12,2 miliona manje nego 2013, dok je ukupan gubitak uvećan za 12.4 miliona. Na kraju 2013. godine gubitak je iznosio 14.4 miliona eura, dok je na kraju prošle ukupan gubitak preduzeća bio 26,88 miliona.
Prve godine upravljanja Port of Adrijom, Global ports je napravio 5,8 miliona eura minusa, godinu kasnije 2,75 miliona, pa 1,8, zatim 1,43 miliona, da bi lani minus iznosio 662 hiljade. Ukupno, dakle, 12,4 miliona minusa za pet godina.
Kriminalna grupa koja se tereti da je vojnim brodom Jadran pokušala da prokrijumčari 56 kilograma kokaina u Tursku sumnjiči se i da se bavila uličnom prodajom te droge na teritoriji Tivta.
Prema pisanju Dana, u krivičnom prijavi je navedeno da su neki od pripadnika osumnjičene mafijaške organizacije nabavljali kokain koji su krili u magacinima vojnog objekta Opatovo, gdje je droga prepakivana i potom prodavana na različitim lokacijama u Tivtu. Te kriminalne aktivnosti, prema sumnjama istražitelja, počele su prošle godine.
Kako je navedeno u prijavi, za nabavku droge bio je zadužen Radomir Osmajić. On se tereti da je od neidentifikovanih osoba nabavljao kokain koji je u pakovanjima od po 150 grama predavao podoficiru Milošu Kuliću, čiji je zadatak bio, kako tvrde iz policije i tužilaštva, da drogu čuva u magacinima vojnog objekta Opatovo.
Kada bi Osmajić našao kupce, Kulić mu je vraćao kokain, koji je zatim prepakivan u manja pakovana koja su prodavana dalje. Do ovih saznanja Specijalno državno tužilaštvo i policija došli su nakon zaplijene 56 kilograma kokaina na brodu Jadran kojim je tog dana trebalo da plove studenti.
Kako Dan saznaje, saslušanjem više lica utvrđeno je da je droga prepakivana u magacinima objekta Opatovo. Zbog toga je izvršen pretres tog magacina, gdje je pronađen kokain, kao i sprave za prepakivanje droge.Osim u prodavanju manje količine kokaina, Kulić je učestvovao i u pokušaju krijumčarenja 56 kilograma ove droge u Tursku.
Osumnjičeni Kulić na saslušanju tužiocu je priznao kakav je bio plan kriminalne organizacije, dok se Osmajić branio ćutanjem. Prema sumnjama istražitelja, član te kriminalne grupe bio je i Kulićev kolega Duško Radenović. Kriminalnu grupu formirala su lica čiji identitet tužilaštvo još nije uspjelo da utvrdi.
Jadran foto S.L.
Namjera mafijaške grupe, kako je navedeno u krivičnoj prijavi, bila je da drogu unesu na vojni brod Jadran, da je prevezu do Turske, gdje je trebalo da je prodaju. Na putu za Crnu Goru, prema dokazima do kojih su došli istražitelji, pripadnici ove kriminalne grupe trebalo je da preuzmu heroin koji bi istim brodom dopremili u Crnu Goru, gdje bi drogu dalje prodavali ili bi je radi dalje preprodaje prevozili u druge države. U cilju izvršenja tog plana, podoficir Radenović je dan prije planiranog isplovljavanja sa studetima unio kokain na Jadran. Paketiće sa po nekoliko kilograma droge ostavio je u kaseti-ormariću.
Osim Kulića, Radenovića i Osmajića, za pokušaj šverca kokaina sumnjiče se i Vladimir Račić i Dejan Rovčanin, koji su u bjekstvu. Oni su označeni kao članovi kriminalne grupe koja je bila zadužena za šverc narkotika.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić prihvatio je predlog Socijaldemokratske partije (SDP) za raspisivanje lokalnog referenduma na kome bi se Kotorani izjasnili o dogradnji operativne obale Luka Kotor za vez mega kruzera.
Referendum je zatražilo Predsjedništvo Socijaldemokratske partije Crne Gore kao rješenje za prevazilaženje političke krize. Jokiću je prihvatljiv predlog SDP-a pod uslovom da, između ostalog, odmah povuku inicijativu za njegovo razrješenje i da dođu na sjednicu lokalnog parlamenta kako bi glasali o Budžetu.
“Predlog da se održi lokalni konsultativni referendum o pitanju Luke Kotor prihvatam bez zadrške, siguran da ogromna većina građana Kotora podržava donijete odluke i planove za razvoj luke. Kako je Skupština opštine ta koja donosi odluku o raspisivanju referenduma, neophodno je postići konsenzus i precizno definisati referendumsko pitanje”, kazao je Jokić.
Jokić je podsjetio da osnov predloga koji je uputio SDP predstavlja poziv za raspisivanje konsultativnog referenduma po pitanju budućih investicionih zahvata predviđenih ugovorom o koncesiji Luke Kotor ad.
On je pozvao SDP da preko svog odborničkog kluba u SO Kotor stvore preduslove za organizovanje referenduma i funkcionisanje grada.
“Na način što će vaši odbornici pisanim aktom povući potpise i predlog za razrješenje predsjednika opštine, prisustvovati zasjedanjima SO Kotor, te hitno i bez odlaganja usvojiti predloženi budžet i ostala dokumenta potrebna za rad privrednih društava i institucija u Kotoru kako bi grad nesmetano funkcionisao”, poručio je Jokić.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma - foto Boka News
1 od 20
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Svjetski dana planete Zemlje 22. aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja, tradicionalno je danas po šesnaesti put obilježen velikom ekološkom akcijom na plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu.
Uspješnu akciju pod nazivom “Naša ekološka pjesma” organizovali su d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem i KotorArt – Don Brankovi dani muzike.
Učenici i profesori kotorskih škola, Gimnazije, Pomorske škole, O.Š. “Savo Ilić”, O.Š.”Njegoš”, ŠOSMO “Vida Matjan”, učestvovali su u čišćenju i košenju obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, prisustvovali ekološko-praktičnom času o kompostiranju, zidanja na suho ponti i mandraća, predavanju o ekologiji i razvoju u skladu sa prirodom, prezentaciji i degustacija organskih morskih proizvoda sa uzgajališta Školjke Boke.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
„Moramo spašavati sebe ovu prirodu, našu planetu koja nije nama data nego mi pripadamo njoj. Neka nam je nazdravlje ovaj dan i nemojte zaboravljati, molim vas, svaki dan treba da učestvujemo u pomaganju sebi i drugima, Dan planete je veoma značajan dan za sve nas kao i naš rođendan“ – poručio je učenicima Nevres Đerić.
O značaju očuvanja planete Zemlje učenicima su govorili dr Sreten Mandić, dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Kotor, Vlasta Mandić, Miomir Tapušković iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Vladimir Bujišić iz Sekretarijata razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.
„Svi znate da je područije Boke svjetska prirodna i kulturna baština, niko je nije donio sa strane to je na ovim prostorima stvoreno, ali u zadnje vrijeme to se remeti silnim i nekontrolisanim razvojem, gradnjom… UNESCO neće spasiti Boku ako je mi sami ne spasimo, posebno vi mladi ljudi. Nama su priroda i Bog dali ono što malo ko ima na Planaeti na ovom malom prostoru. Osim što ste danas imali aktivnosti i jedan lijepi edukativni izlet da aktivno učestvujete u očuvanju naše Planete.“ – poručio je dr Sreten Mandić iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
„Morate da volite Boku, naše netaknute pejzaže, da kada odete kući se preispitate dali imate dovoljno ljubavi za sve ovo što se ovde nalazi, jer upravo iz te ljubavi proizilazi aktivnost da se sačuva Planeta i uokviru nje ovaj naš mali predivni segment Boka“ – kazala je učenicima Vlasta Mandić.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Inspektor za ribarstvo Miomir Tapušković iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja čestitao je učenicima na akciji i poručio da nisu sami.
„Ministrstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja koji je zadužen za prirodnim resursima mora aktivno sprovodi akcije vađenja nelegalnih ribarskih alata, spriječavanje nelegalnih drugih aktivnosti u moru“ – kazo je Tapušković.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Vladimir Bujišić istako je da Opština Kotor intezivno radi na izradi Lokalnog plana zaštite životne sredine, kako bi u narednom periodu imali jasne smjernice šta treba da radimo kako bi sredina u kojoj živimo bila bolja.
Kako nam je kazala PR KotorArta Sara Lakičević ovo je akcija je prvi korak projekta ArtEco, koji će se održavati od aprila do avgusta, i podrazumijeva tri tipa aktivnosti – Nauči! Aktiviraj se! i Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
„Prošlogodišnji festival smo otvorili i zatvorili upravo sa temama ekologije. Ove godine smo sa tom pričom krenuli mnogo ranije, znate da otvaramo Festival 13 jula festival, ali mi ćemo tokom juna i jula mjeseca organizovati šetnje i čišćenje Vrmca i San Giovanija u saradnji sa školama, cilj nam je aktivirati djecu. Imaćemo brojne radionice a sve će kulminirati na Don Brankovim danima muzike. Dolazi nam iz Slovenije Petar Kus koji radi instalacije od selektiranog otpada. Palniramo da od otpada naparvimo instalacije instrumenata koji će biti izloženi u parku Slobode u Kotoru kako bi utica na svijest ljudi“. – kazala je za Boka News Sara Lakičević.
Osim što se radilo i degustiralo za kompletan ugođaj pobrinula se Kristina Jevrić učenica III razreda ŠOSMO “Vida Matjan” koja je na gitari muzički ispratila događaj.
Dr Sreten Mandić: Proizvodnja kamenica zdrave hrane i masovni kruzeri ne idu zajedno
Proizvodnja kamenica, zdrave hrane i kruzeri ne idu zajedno. Ja sam protiv masovnih kruzera, mali broj kruzera da, turizam u tom dijelu da, ali ne i ova masovnost. Svi se pozivaju na održivi razvoj ali se tako ne ponašaju. Ovo mjesto i Nevres Đerić su pravi dokaz kako se može na malom prostoruvoditi uspješan posao u skaldu sa prirodom.
Neka davno sam proračunao da u Boki može se proizvoditi godišnje 600 tona školjaka, što znači da svaki stanovnik ima po jedno kilo, što nema niđe na svijetu, a da se sa time ne poremeti prirodni sklad.
