Klima Orjena dozvoljava da čak i krajem aprila, dok gledate na more, uživate u aktivnostima na snijegu. Tu privilegiju protekle nedelje iskoristili su posjetioci događaja „Proljeće na snijegu“, koji se već treću godinu za redom održava na Orjenskom sedlu (1600 m n. v.) u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i planinarskog kluba „Subra“ iz Herceg Novog.
Učesnici iz Herceg Novog i Dubrovnika su prisustvovali, a i učestvovali atraktivnom pravljenju sniježnih koktela i sladoleda, umijeću koje je predstavila Agencija za razvoj i zaštitu Orjena. Spremanje i degustacija pod otvorenim nebom su dio nezaboravnog doživljaja, upotpunjenog „otkačenim“ takmičenjem u sankanju, na poligonu koju su za ovu priliku „iskopali“ članovi Planinarskog kluba „Subra“.
Proljeće na Orjenu
Naime, trasirana je na strmoj padini obližnjeg Kosmaša svojevrsna bob staza, dužine više stotina metara. Dubina staze omogućavala je bezbjedan prolazak i izbjegavanje Orjenske lokve, najveće vodene površine na ovoj inače bezvodnoj planini.
Najbrži su dobili diplome za sjećanje na „Proljeće na snijegu“, događaj kojim su organizatori ove godine ujedno obilježili Svjetski dan planete Zemlje. Na ovaj ilustrativni način naglašava se da je sve povezano i da bi se regionalno zagađenje atmosfere moglo negativno odraziti na hemijski sastav snijega na Orjenu, te da bi buduće klimatske promjene mogle sutra ozbiljnije ugroziti postojanje orjenskih proljećnih snjegova, prirodnog fenomena planine na rubu toplog Jadranskog mora.
Povodom Dana planete zemlje, dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora obratio se saopštenjem pod nazivom „PLANETA ZEMLJA-jedina koju imamo”.
„Ne samo danas, već svakog dana treba da mislimo na našu majku, Planetu Zemlju, jedinu koju imamo. Koliko toga nam je dala, mora, rijeke, jezera, planinske vrhove, kliktaj orla, treptaj brezinog lista. Da li smo mi, Homo Sapiensi, razumna bića, svjesni toga. Nažalost, svakog dana pokazujemo da ne zaslužujemo ovaj naziv, naziv razumno biće. Po onome što činimo prije bi nam odgovarao naziv Homo Gramsicus, ili gramzivo biće. Istina je, da je gramzivost veća od same pohlepe. Pohlepa jeste nešto opasno ali ne toliko koliko je gramzivost. Gramzivost proždire sve i jednog dana će proždreti i samog Homo Gramsicusa.
Prije skoro 150 godina indijanski poglavica Seatlle je upozorio bijelog čovjeka na ovu opaku bolest. On je rekao: „Mi smo dio Zemlje, i ona je dio nas. Mirisne trave naše su sestre. Jelen, pastuv, veliki orao – svi oni naša su braća. Stjenoviti vrhovi, rosa u travi, toplina ponijeva tijela i čovjek – svi pripadaju istoj porodici” Nismo poslušali rijeći ovog svetog čovjeka. Dalje je upozorio: „Čovjek se prema svojoj majci-Zemlji, i prema bratu-nebu, odnosi kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa će jednog dana prožderati Zemlju i ostaviti samo pustoš. Ako čovjek pljuje na Zemlju pljuje na sebe samoga. Mi znamo: Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji. Sve je povezano kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve stvari su povezane. Čovjek ne tka tkivo života, mi smo samo jedna nit u tkanju. Što god čini tkanju čini i sebi samome”
Mi toga moramo biti svjesni, jer strahovito brzo i duboko pravimo ožiljke i razdiremo našu Planetu. Ako posječemo Amazonske šume, ugušićemo Planetu, ako zatrujemo Mediteran, prestaće da kuca srce Planete, ako uništimo ozon, spržiće nas sunce svojom silinom, ako industrijom ispuštamo gasove, staklenom baštom otopićemo ledene polove.
Zašto to činimo? Možemo li sačuvati Planetu? Hoćemo li dopustiti da Homo Gramsicus dobije odlučujuću bitku protiv Homo sapiensa? Marko Miljanov je rekao da je junaštvo braniti sebe od drugoga, a čojstvo braniti drugoga od sebe. Kako onda da nazovemo čojstvo modernoga vremena nego braniti sebe od samoga sebe ili nas od nas samih.
Mada ova pitanja nemaju granica, mi u Crnoj Gori moramo biti još jače posvećeni nalaženju odgovora na njih. U vremenu smo velikog iskušavanja, da sačuvamo najljepše more, Boku, Lovćen, Taru, Komove, pašnjake, pastrmku, medvjeda, brezin list, kameliju i svaki dašak života. Zar to nismo obećali na Žabljaku 1991, kada smo slavili rođendan ekološke Crne Gore. Upravo sada moramo krenuti u odlučujuću bitku sa našom sviješću. Ako uspijemo da nju pročistimo, prosvijetlimo, pobijedićemo. Kako? Prihvatajući rijeći indijanskog poglavice, odnoseći se prema prirodi kao prema svjoj porodici. Uzimajući samo koliko nam treba. Ako to uspijemo, a moramo, ostavićemo čistu i zdravu Planetu naših predaka, našim sinovima, kćerima i unucima.
Neka nam ova poruka još jednog indijanskog poglavic Sijuksa, Crvenog Oblaka bude opomena, „ Tek kad posijeće i poslednje drvo, uhvati poslednju ribu i zatruje poslednju rijeku, bijeli čovjek će shvatiti da ne može da jede novac”
Vjerujte, nema ljepše planete od naše Planete Zemlje. Neka nam je živa i zdrava još mnogo milijardi godina” – navodi se u saopštenju koje potpisuje dr Aleksandar Joksimović.
Specijalno Tužilaštvo pokrenulo je postupak protiv pet osoba, nakon što je pronađeno 60 kilograma kokaina na školskom brodu Jadran, Mornarice Vojske Crne Gore.
Tužilac Saša Čađenović rekao je, na konferenciji za novinare, da je pokrenut postupak protiv pet osoba, od kojih su tri uhapšene, a za dvije se traga.
On je kazao da su dvije od pet osumnjičenih osoba pripadnici VCG, a ostali su civili, odnsono nijesu pripadnici Vojske.
„Realizujući prehodno preduzete mjere i radnje Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je krivični postupak protiv pet osoba, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i neovlašćeno držanje oružja i eksplozivnih materija“, kazao je on.
Čađenović je naveo da su uhapšeni M.K, D.R, R.O, koji su privedeni Specijalnom tužiocu uz krivičnu prijavu, dok se V.R. i D.R. potražuju.
„Djelovanje kriminalne organizacije je planirano na duži vremenski period u međunarodnim razmjerama, a takođe prikupljenim dokazima je utvrđeno da je ta kriminalna organizacija bila spremna da u realizaciji kriminalnog plana primjenjuje nasilje u zastrašivanje“, rekao je on.
Kriminalni plan, kako je objasnio Čađenović, sastajao se u tome da se kokain sa teritorije Crne Gore, pomorskim putem, brodovima transportuje prema lukama u Turskoj, gdje bi drugim članovima kriminalne organizacije bio isporučen.
Kako je naveo, u povratku bi pripadnici kriminalne grupe preuzimali od istih osoba iste količine opojne droge heroin, koju bi transportovali u Crnu Goru radi dalje prodaje.
Čađenović je kazao da je na isti način trebalo da bude transportovano i oružje sa teritorije Crne Gore prema Turskoj.
On je precizirao da je na školskom brodu Jadran pronađeno i zaplijenjeno 56 pakovanja kokaina, težine oko 60 kilograma, velike čistoće.
Čađenović je naveo da su pronađena i dva komada vatrenog oružja i veća količina municije.
Vrijednost pronađene droge je oko pet miliona EUR.
“U pribavljanju dokaza o izvršenim krivičnim djelima službenici policije izvšili su više od deset pretresa, radi izuzimanja dokaznog materijala, na teritoriji Tivta, snimaka sigurnosnih kamera, a u dosadašnjem toku postupka u svojstvu građana saslušano više desetina osoba”, dodao je Čađenović.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da su tužilaštvo i Uprava policije u saradnji sa Obavještajno – bezbjednosnim direktoratom Ministarstva odbrane i Agencijom za nacionalnu bezbjednost, prije više mjeseci počeli prikupljanje dokaza o grupi koja se bavila prodajom droge međunarodnih razmjena.
Početne informacije, kako je naveo, došle su od vojno-obavještajnih struktura I od Agencije za nacionalno bezbjednost.
“Ta akcija je pokazala da se jedino zajedničkim djelovanjem može raditi na suzbijanju organizovanog kriminala”, naveo je Katnić.
Na pitanje novinara da li zaplijena droge na školskom brodu Jadran ima veze sa ubistvom Veselina Vukovitića, koje se u subotu desilo u Kotoru, Katnić je odgovorio da nemaju takvih saznanja.
Kako je dodao, istraga teče i to je izuzetno složeno krivično djelo.
Katnić je, na pitanje novinara da li je ovaj slučaj povezan sa brojnim likvidacijama, odgovorio da za sada nemaju takvih saznanja.
Pukovnik Aleksandar Pantović naveo je da je taj slučaj pokazao da će svaki pokušaj da se kriminal unese u vojsku ostati samo na zamisli.
“Za pojedince koji su nedostojni poziva kojim se bave i uniforme koju nose neće ni biti mjesta u vojskci. Ovo je poruka i pouka da VCG neće dozvoliti da se bilo ko sakriva iza uniforme u naumu da na bilo koji način ukalja izgled institucije i časnu profesiju”, poručio je Pantović.
On je naveo da neće dozvoliti da se imovina VCG koristi za bilo kakva nečasna djela
“Nećemo dozvoliti da ovakvi pojedinačni slučajevi ugroze naš ogromni trud na jačanju ugleda. Dosljedni smo misiji da dio kapaciteta i sposobnosti stavimo u službu i interese građana Crne Gore”, poručio je Pantović.
Na pitanje novinara da li može garantovati javnosti da je ovo prvi put da je zloupotrebljen brod Jadarn za krijumčarenje narkotika, on je odgovorio da do sada nijesu imali takve slučajeve.
“Ovo je prvi slučaj koji se dešava na Jadranu. Ovakvi pojedinačni slučajevi neće uticati na većinu naših kolega koji časno i odgovorno izvršavaju zadatke”, naveo je on.
Širom svijeta se obilježava Dan planete Zemlje čiji cilj je da ojača svijest i poštovanje ljudi prema životnoj sredini i prirodi.
Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine, kada je tokom Konferencije UN o životnoj sredini i razvoju u Rio de Žaneiru, na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija, usklađen dalekosežni program za promovisanje održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine skupština UN je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.
Počeci obilježavanja toga dana sežu u 1970. godinu, kada su pod vođstvom američkog senatora Gejlorda Nelsona u SAD održane prve masovne demonstracije za zaštitu životne sredine na kojima je učestvovalo više od 20 miliona ljudi.
Svake godine milioni ljudi širom svijeta učestvuju u obilježavanju Dana planete Zemlje, uključujući nevladine organizacije, škole i zajednice sa različitim interaktivnim programima.
Cilj je podići svijest o planeti Zemlji i pronaći održivo rješenje za zdravu i čistu životnu sredinu.
Ovom prilikom mnoge vlade uključuju se u spašavanje i pomoć ljudima koji su pogođeni klimatskim promjenama, ali i u spašavanje pojedinih vrsta životinja, ptica i insekata.
Proteklog vikenda ispred zidina Starog grada u Budvi, svečano je otvorena izložbu fotografija pod nazivom “Naša Palestina”, autora Gorana Iva Marinovića.
Izložba je dio programa kojim se obilježava 1000 godina od dolaska Roma na Balkan a posvećena je budvanskom naselju koje nosi to ime. Izložbu i dalje možete pogledati na Trgu ispred Starog grada.
Poznati portugalski nogometaš i napadač talijanskog prvaka Juventusa, Cristiano Ronaldo, blagdan Uskrsa provodi u Dubrovniku, gdje je doputovao u subotu kasno navečer s obitelji, prenose u nedjelju lokalni mediji.
Kako se doznaje, Ronaldo i njegova djevojka Georgina Rodriguez odsjeli su u Vili Šeherezadi, a s balkona ove luksuzne vile gdje im je privatnost u potpunosti zagarantovana, fotografijom na svom Instagramu pohvalila se upravo Georgina pozirajući dok se pred njom u daljini prostire Lokrum.
Ronaldo u DU foto EPA
Cristiano Ronaldo i Georgina Rodrigez, uskršnji objed odlučili su pojesti u konobi na otoku Lopudu, nadomak Dubrovnika, prenose dubrovački portali.
Preko 350 kandidata je izrazilo interesovanje rad u za sektoru brodogradnje i remonta jahti u brodogradilištu u Bijeloj – na Danima otvorenih vrata u Bijeloj i Tivtu članovi rukovodećeg tima predstavili su kandidatima viziju projekta, planove, ali i čuli očekivanja potencijalnih saradnika na tržištu rada u Crnoj Gori u ovom sektoru.
Predstavnici obje kompanije Damen-a i Porto Montenegro, zadovoljni su brojem zainteresovanih kandidata, ali i njihovim znanjem u domenu brodogradnje, jahting industrije i usluge. Tivat i Bijela imaju sjajne ljudske resurse u ovom sektoru, a sa ovim projektom region će opet pružati priznate usluge ove vrste čitavom međunarodnom pomorskom tržištu, istakao je Eel Kant, predstavnik kompanije Damen.
Kompanije regrutuju širok spektar kvalifikovanih radnika: radnike za farbanje jahti, mehaničare, cjevarske radnike, inženjere za servisiranje motora, stolare, elektroničare, inženjere održavanja, specijaliste za dokovanja i transport, supervizore (po disciplinama), metalske radnike, ali ostaju otvorene i za upoznavanje kandidata drugih profesionalnih zanimanja.
Inspektori kriminalističke policije uhapsili su juče Tivćanina Radomira Osmajića zbog sumnje da je učestvovao u švercu narkotika na brodu Jadran.
Prema nezvaničnim saznanjima, njega policija sumnjiči za stvaranje kriminalne grupe koja je planirala krijumčarenje kokaina.
Specijalni tužilac Saša Čađenović saslušao je juče starijeg vodnika Miloša Kulića zbog sumnje da je učestvovao u krijumčarenju kokaina na ovom brodu. On je saslušan bez prisustva branioca.
Jadan foto Boka News
Prema pisanju Dana, iako je prvobitno objavljeno da je vodnik Duško Radenović sproveden u tužilaštvo prije dva dana, to se desilo tek juče. Vojna policija i pripadnici MUP-a su ga držali na brodu skoro 48 sati. Tokom jučerašnjeg dana isplivali su i novi detalji iz istrage, pa je Dan došao do informacije da je kokain pronađen u Radenovićevoj kaseti-ormariću spakovan u dvije veće kese i u rancu.
Istragu vodi Čađenović, a uviđaju na licu mjesta, zajedno sa pripadnicima tivatskog Odjeljenja bezbjednosti, prisustvovao je i viši državni tužilac Zoran Vučinić.
Pripadnici Pomorskog odreda Mornarice VCG sa roniocima pretraživali su more oko broda, a Jadran je za to vrijeme bio u pravom obruču vojnih specijalaca i obavještajaca, vojne policije i pripadnika tivatskog Odjeljenja bezbjednosti.
Kako bi pronašli svu drogu koja je unesena na brod, policajci su doveli i pse posebno obučene za pronalaženje narkotika.
Prema nalogu tužioca Čađenovića, 40 studenata Pomorskog fakulteta, koji nijesu uspjeli ni da se ukrcaju na brod, juče su dali izjave u policiji, a biće saslušani i članovi posade, kojima su juče ujutro bili oduzeti mobilni telefoni. Iz Ministarstva odbrane su saopštili da je ovom akcijom spriječena namjera kriminalnih grupa da zloupotrijebe krstarenje školskog broda.
Nakon prošlogodišnjeg festivala kada su upravo ekologija, održivi razvoj i očuvanje životne sredine bile ključne teme, KotorArt – Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa pričom o ekologiji.
Ovogodišnje akcije kreću već od obilježavanjem Svjetskog dana planete Zemlje 22. aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja.
Aktivnosti počinju akcijom pod nazivom “Naša ekološka pjesma” u saradnji sa d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem u ponedjeljak 22. aprila od 9 do 14 sati.
Na eko plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu, uz učešće učenika i profesora kotorskih škola, pored akcije čišćenja i košenja obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, biće organizovan i ekološko-praktični čas o aktivnostima kompostiranja, suvog zidanja ponti i mandraća, kao i kratko predavanje, prezentacija i degustacija organskih morskih proizvoda iz crnogorskog mora.
Akcija se organizuje od strane d.o.o. “Boka Gard” i d.o.o.“Školjke Boke”, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Gimnazijom Kotor, Pomorskom školom Kotor, Osnovnom školom “Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Školom za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” i AD Napredak.
Nasa eko pjesma Zemlji
Ova akcija je prvi korak projekta ArtEco, koji će se održavati od aprila do avgusta, i podrazumijeva tri tipa aktivnosti – Nauči! Aktiviraj se! i Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva.
Segment Nauči! donosi interaktivne razgovore o ekologiji kroz ekološke časove, dok se segment Aktiviraj se! zasniva na obilježavanju svjetskih dana planete Zemlje, vjetra i Sunca kroz akcije čišćenja priobalja, kulturno-ekološke šetnje i upoznavanje prirodne i kulturne baštine Kotora i Boke. Segment Stvaraj! podrazumijeva umjetničke radionice u kojima mladi kroz svojevrsnu umjetničku reciklažu prikupljenog otpada, izrađuju umjetničke instalacije, grade neobične muzičke instrumente i pripremaju performans „Svijet je muzika“ 13. avgusta, kojim će se završiti ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike.
U Crnoj Gori, prema podacima Monstata, prošle godine je registrovano 106 vozila na električni pogon, koja se koriste u turističkim naseljima Porto Montenegro, Luštica bay, Sveti
Stefan i Slovenska plaža za prevoz gostiju unutar njih.
Broj električnih vozila iznosi 0,045 odsto od ukupnog broja registrovanih vozila u Crnoj Gori kojih ima 235 hiljada.
Vijesti pišu da iz crnogorskog Ministarstva ekonomije još nijesu dobili odgovore na pitanja da li i kada planiraju podsticajne mjere za korišćenje električnih automobila, što je jedna od mjera Pariskog sporazuma protiv globalnog zagrijavanja.
Novije vrste električnih automobila mogu sa jednim punjenjem da prelaze sve veće razdaljine i da razvijaju veće brzine, pa ih vlasnici više ne koriste samo sa kratke gradske vožnje, već i za odlaske na duža putovanja i odmore.
Punionice za vozila postoje samo u Porto Montenegro, naselju Luštica Bay i na Svetom Stefanu, od čega su na Luštici i Svetom Stefanu otvoreni i za druge korisnike ako ih bude.
Da bi turisti koji koriste električne automobile došli u Crnu Goru moraju da budu sigurni da će imati dovoljno mjesta gdje mogu napuniti baterije.
Tesla punjači
Standard iz razvijenih zemalja je da jedna punilica električnih automobila treba biti na 50 do 100 kilometara.
Broj električnih automobila u Evropi stalno raste, što države podržavaju brojnim podsticajnim mjerama poput ukidanja poreza prilikom kupovine, besplatne registracije i parkinga, popuste od 50 odsto na putarine na autoputevima i trajektima.
Sve zemlje EU su odredile planove kada će prestati da proizvode, ili da zabranjuju uvoz automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Hrvatska je pokrenula fond za podsticanje građana za kupovinu električnih automobila. Budžetom za prošlu godinu za podsticaje je predviđeno 1,6 miliona EUR.
U Crnoj Gori ima 24 hiljade registrovanih vozila, ili nešto više od deset odsto, koja su proizvedena prije 1992. godine i nemaju ni euro1 standard, odnosno ni najosnovnije ekološke zaštite.
Najnoviji euro6 standard, koji mora da zadovolji stroge norme u emisiji štetnih gasova, nalazi se u vozilima proizvedenim od 2014. godine, a takvih je u Crnoj Gori registrovano oko 21 hiljadu, odnosno devet odsto ukupnog broja.
Registrovana je 61 hiljada vozila starijih od 20 godina, odnosno 26 odsto od ukupnog broja. Registraciju je prošlo i 414 vozila starijih od 40 godina.
Prema vrstama goriva, čak 70 odsto vozila, ili 168 hiljada, koristi dizel. Benzin koristi 56 hiljada vozila, od čega su 462 koja mogu da koriste samo super 98. Na auto-gas ide osam hiljada vozila.
