Izložba slika ,,Simbol u apstrakciji”, autora Vasa Nikčevića, akademskog slikara iz Nikšića biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor u petak, 24. maja u 20 sati.
Vaso Nikčević je rođen 1964. godine u Nikšiću. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1992. godine, u klasi profesora Živojina Turinskog. Izlagao je 25 puta samostalno i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je Prve nagrade za slikarstvo ,,Petar Lubarda”, Beograd 1991. i Nagrade za slikarstvo Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore ,,Milunović, Stijović, Lubarda”, Podgorica 1996. godine. Živi i stvara u Budvi.
Prije nešto više od 15 godina, 1. maja 2004, Slovenija je ušla u Evropsku uniju. Događaj je bio dočekan s euforijom: Slovenci su na referendumu za pridruženje podržali Evropu s 90 odsto glasova, a nakon samo tri godine u Uniji uveli su euro i ušli u Šengenski prostor. Danas je podrška Evropi ipak nešto niža, no brojke same za sebe najbolje govore o tome koliko su Slovenci profitirali od ulaska u EU
Slovenija je te ne tako davne 2004. godine imala 1,99 milioma stanovnika. Danas ih ima dva 2,07 miliona, što je u potpunom kontrastu s demografskom katastrofom kroz koju prolaze ostale zemlje bivše Jugoslavije.
Prosječan Slovenac prije 15 godina mogao je doživjeti 73,5 godina, dok danas prosječan muškarac u toj zemlji živi do 78. godine ili četiri i po godine više.
U isto vrijeme prosječnoj ženi život se produžio za dvije i po godine s 81 na 83,5 godina. Broj djece u vrtićima povećan je s 54.800 na čak 86.700, dok se postotak djece koja idu u vrtiće povećao sa 61 na 80,4 odsto.
U zemlji u kojoj se u prosjeku živi preko 80 godina i u kojoj raste broj djece u vrtićima, dakle, ne bi trebalo biti loše, barem što se tiče hladnih ekonomskih i demografskih pokazatelja, ocjenjuje Tportal. Podupiru to i ostale brojke. Od 2004. do danas broj priključaka na gradsku kanalizaciju porastao je s 171.000 na 268.000, broj kulturnih događanja godišnje povećan je s 12.000 na 22.000, a broj ljudi koji posjećuju kulturna događanja narastao je s 2,6 na 4,3 miliona.
Slovenci su prije ulaska u Evropsku uniju na zaštitu životne sredine trošili oko 0,9 odsto BDP-a, a danas se za ekologiju izdvaja 1,24 odsto bitno većeg BDP-a.
Slovenački BDP od 2004. do danas porastao je s 27 na 46 milijardi eura ili 70 odsto. Istovremeno, BDP po glavi stanovnika narastao je 13.000, na gotovo 23.000 eura. BPD po glavi stanovnika u Crnoj Gori trenutno iznosi oko 5.500 eura.
Istovremeno, prosječna plata Slovencima je porasla za preko 40 odsto, sa 700 na 1.092 eura, a broj startup kompanija porastao je s devet na 18.600. Najviše se pak mogu hvaliti silovitim rastom izvoza.
Slovenija je 2004. imala godišnji izvoz u vrijednosti od 12 milijardi eura, a lani su izveli roba i usluga u vrijednosti od 30 milijardi eura. Naravno, zbog otvaranja granica i povećanog prometa buknuo je i uvoz te je lani takođe iznosio 30 milijardi eura.
Upola manja zemlja, s upola manje stanovnika, koja se gotovo uopće ne oslanja na turizam, ostvarila je lani dvostruko veći izvoz od Hrvatske: 30 naprema 15 milijardi eura. Slovencima svakako na ruku ide niz moćnih kompanija koje su dobro iskoristile otvaranje granica s Evropom. Najveće slovenačke kompanije najveći su izvoznici: Krka, Petrol, Luka Koper, Gorenje, Triglav, Sava i Intereuropa samo su neke od perjanica tamošnje dobro složene ekonomije, koju su prepoznali i strani ulagači poput Renaulta, a koji je proizvodnju modela Clio povjerio fabrici Revoz kod Novog Mesta.
Od svih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je otišla najdalje u razvoju i prva će uhvatiti standard stare, razvijene Evrope, uprkos povremenim krizama koje niti njih ne zaobilaze, samo ih Slovenci efikasnije rješavaju.
Kako sada stvari stoje, Hrvatska, koja je već pet godina u Evropskoj uniji, stići će Sloveniju za deset godina.
A Crna Gora? Za nas je neizvjestan i sami ulazak u EU a kamo li sustizanje slovenačke ekonomije.
Kolegijum predsjednice Skupštine Opštine Kotor Dragice Perović sa odborničkim klubovima pokazao je da nijedna od partija nije spremna da interese građana Kotora rješava prije sopstvenih političkih interesa, jer kolegijum nije rezultirao zakazivanjem sjednice SO Kotor na kojoj bi se riješio makar dio problema u kojima se našla opština Kotor, saopštila je URA.
“Politikanstvo i partijski interesi koji su ponovo stavljeni ispred interesa građana Kotora je u najkraćem rezime kolegija”, kažu oni.
Navode da je njihov zahtjev na kolegijumu bio da se hitno premoste problemi građana koji trpe najveću štetu blokade rada lokalne uprave u zadnjih mjesec i po dana.
“Zaposleni u lokalnoj upravi ne primaju zarade već gotovo dva mjeseca, jer niko u opštini nema deponovan potpis za realizaciju naloga preko banke. Opštini prijeti isključenje struje jer se računi, iz istog razloga ne mogu platiti, šut i otpad od srušenog hotela Fjord već drugu sezonu dočekuje turiste u Kotoru a opština gubi značajni dio prihoda od naknade za iskorišćavanje kulturnih dobara od strane turističkih autobusa jer se ne može naplaćivati. Isti je slučaj i sa naplatom komunalnih taksi, građani ne mogu aplicirati za postavljanje privremenih objekata jer Plan nije usvojen, a Kotoranima i njihovim gostima prijeti da u potpunosti ostanu bez kulturnih manifestacija ovog ljeta”, naglašavju iz kotorske URE.
Oni poslije kolegijuma navode procjenu da se politička situacija u Kotoru “neće razriješiti ni u narednih mjesec dana, a možda ni duže, a želja im je” kako kažu “bila da se na kolegijumu od strane svih političkih aktera shvati ozbiljnost problema i nađe način sazivanja hitne sjednice SO Kotor i ublaže posljedice koje trpe građani ali razumijevanja za tim nije bilo”.
“Skupština je trebalo hitno da održi sjednicu na kojoj bi se našle sljedeće tačke dnevnog reda: Donošenje Odluke o imenovanju lica za deponovanje potpisa kod poslovne banke; Donošenje Plana privremenih objekata; Donošenje Odluke o izmjeni odluke o ekonomskom iskorišćavanju kulturnih dobara; Donošenje Odluke o komunalnim taksama; Donošenje Odluke o privremenoj deponiji građevinskog otpada; Donošenje Programa kulturnih manifestacija i Donošenje budžeta za 2019.”, saopšteno je iz kotorske URE.
„Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor u utorak je u svojim prostorijama organizovalo svečanost povodom 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore.
U svom skromnom domu Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor okupio je veliki broj svojih članova, simpatizera i prijatelja.
Prostorije ovog društva su bile male da prime sve prijatelje koji su došli da se pridruže proslavi Dana nezavisnosti. Iz prepune prostorije čula se i predivna pjesma koju je poveo na gitari kantautor Marinko Pavićević, zatim se Miško Prelević nadovezao svojim rodoljubivim pjesmama.
Prisutnima se obratio predsjednik UBNOR-a Kotor Jovo Bećir.
“Zahvaljujem Vam se na Vašem odazivu na ovoj svečanosti upriličenoj povodom 21 maja Dana nezavisnosti Crne Gore.Na referendumu održanom 21. maja 2006.godine, voljom građana Crne Gore obnovili smo nezavisnost Crne Gore, jedne od najstarijih evropskih država. Bio je to iskorak krupne i dalekosežne važnosti kojim je otvorena nova stranica istorije Crne Gore.U period od tada do danas, 13 punih godina, nezavisna Crna Gora uspostavlja dobro susjedske odnose, razvija procese demokratizacije, uspostavlja odnose sa važnim činiocima međunarodnih odnosa koji našu zemlju doživljavaju kao factor mira, stabilnosti I saradnje u region. Članica smo NATO-a, sveobuhvatnim reformama savladavamo prepreke nap utu da postanemo članica Evropske unije.Sa željom da nam vječno traje naša Crna Gora, srećan nam 21 maj Dan nezavisnosti Crne Gore.”- kazao je Bećir.
Građanska inicijativa za očuvanje bolnice Meljine pokrenula je peticiju kojom se traži vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta, gdje bi se usvojio zaključak da OPŠTA BOLNICA MELJINE BUDE ZADRŽANA KAO MEDICINSKA USTANOVA I UĐE U SISTEM JAVNOG ZDRAVSTVA CRNE GORE.
Kako se navodi u saopštenju Građanske inicijative o očuvanju bolnice Meljine, peticija se podnosi Skupštini opštine za vanredno zasijedanje, s obzirom da je stanje u bolnici alarmantno.
“Bolnica je usljed blokade računa „Atlasmont“ grupe, ostala bez finansijskih sredstava za isplatu plata, nabavku ljekova, nabavku opreme, nabavku hrane za bolesnike, pa tako imamo situaciju da baro-komora već ne radi zbog nedostatka kiseonika, zaposlenima kasne plate dva mjeseca, nedostaje sanitetskog materijala itd”, objašnjavaju inicijatori peticije dodajući da se liste za potpise nalaze na nekoliko mjesta u gradu – kafebar “Lokanda” i knjižara “So” u centru grada, kao i kafebar pored knjižare “Dambo” na Toploj.
Tekst peticije prenosimo u cijelosti.
U skladu sa članom 160. Zakona o lokalnoj samoupravi i čl.br.111 Statuta Opštine Herceg Novi , mi dolje potpisani punoljetni građani (broj građana) pokrećemo
GRAĐANSKU I N I C I J A T I V U
ZA OPŠTU BOLNICU, MELJINE
Predlažemo da: OPŠTA BOLNICA MELJINE BUDE ZADRŽANA KAO MEDICINSKA USTANOVA I UĐE U SISTEM JAVNOG ZDRAVSTVA CRNE GORE.
Obrazloženje
Opis problema: Bolnica Meljine postoji u Herceg Novom više od 100 godina; iako je od početka bila vojna medicinska ustanova, građani Herceg Novog i Boke Kotorske su hospitalizovani u njoj, a posebno je to intenzivirano posljednjih 40-ak godina; stanovnici Herceg Novog su godinama odvajali samodoprinos (od ličnih zarada) za dogradnju medinskih objekata unutar ovog kompleksa; od 2003. godine unutar bolnice postoji opremljeno porodilište, koje je proradilo nakon 40 godina; stanovnicima Herceg Novog su previše udaljene druge bolnice, Risan, Kotor, Nikšić, Podgorica, što je naročito važno u slučaju hitnih intervencija, a posebno je značajno u vrijeme ljetnje turističke sezone, kada je broj stanovnika i turisti uvećan dva do tri puta na području Herceg Novog a saobraćajne veze sa drugim destinacijama veoma otežane pa je i visok rizik po zdravlje oboljelih ili unesrećenih u raznim udesima, koji su česti tokom ljeta.
Način identifikovanja problema: bolnica je ostala bez finansijskih sredstava usljed blokade računa „Atlasmont“ grupe. za isplatu plata, nabavku ljekova, nabavku opreme, nabavku hrane za bolesnike, i dr.
Broj građana direktno ili indirektno pogođenih određenim problemom: 30.000
Dužina trajanja problema: 5 godina
Uzrok: privatizacija kompleksa bolnice i blokada računa za crpljenje finansijskih sredstava za isplatu plata i nabavku medicinske i nemedicinske opreme.
Naučnici vjeruju da bi uslijed globalnog zatopljenja, odnosno zbog ubrzanog otapanja leda na Grenlandu i Antarktici razina mora mogla porasti i dvostruko više nego što se dosad pretpostavljalo, piše BBC.
Dosad se vjerovalo da bi do 2100. razina mora mogla porasti za nešto manje od jednog metra, no po najnovijoj studiji stvarna razina porasta mogla bi biti i dvostruko veća, što bi moglo rezultirati raseljavanjem stotina milona ljudi, kažu autori studije.
Ne smanji li se emisija stakleničkih plinova, po najnovijoj će procjeni do 2100. godine razina svjetskih mora vrlo vjerojatno porasti za 62 do 238 centimetara.
To bi se dogodilo u slučaju najgoreg scenarija – porasta temperature za 5 celzijevih stupnjeva. Ovakav bi scenarij, odnosno porast razine mora za oko dva metra imao katastrofalne posljedice.
Izračunali su da bi u tom slučaju nestalo oko 1,79 milijuna četvornih kilometara nastanjive površine planeta, što je jednako veličini Libije. Veći dio toga područja nalazio bi se u područjima od iznimnog značaja za uzgoj hrane, poput, primjerice delte Nila, a ugroženi bi bili i veliki obalni gradovi, među kojima London, New York i Šangaj.
– Da biste shvatili o čemu govorim usporedit ću to sa sirijskom izbjegličkom krizom koja je rezultirala dolaskom oko milijun izbjeglica u Europu, a to je oko 200 puta manje od broja ljudi koji bi bili raseljeni kada bi razina mora i oceana porasla za dva metra, pojasnio je Bamber.
Autori studije ističu kako još uvijek ima vremena da se izbjegne ovakav zastrašujući scenarij, osobito ako se u narednim desetljećima znatno smanji emisija stakleničkih plinova. Kažu i da vjerojatnost za najgori scenarij iznosi oko pet posto.
– Kad bih vam rekao da postoji pet posto izgleda da vas pregazi auto kada prelazite cestu, ne biste joj ni prišli. Čak i vjerojatnost od jedan posto znači da bi se poplava koja se događa samo jednom u stotinu godina mogla ipak dogoditi za vašeg života. Bilo kako bilo, vjerojatnost od pet posto predstavlja ozbiljan rizik za naš planet, kazao je Bamber.
Juniorsko evropsko prvenstvo u jedrenju -Stefan Anđelić
Regata - Jak vjetar Hyeres
Juniorsko evropsko prvenstvo u jedrenju -Danilo Jončić
Juniorsko evropsko prvenstvo u jedrenju -Nikola Golubović
Sjajni uslovi za jedrenje obilježili su početak Juniorskog evropskog prvenstva 2019. za klasu Laser 4.7 u Ieru u Francuskoj, na kom se takmiče tri reprezentativca Crne Gore, inače članovi JK Delfin iz Tivta.
Stefan Anđelić, Danilo Jončić i Nikola Golubović takmiče se u konkurenciji 266 jedriličara.
Lijepo sunčano vrijeme i jak vetrar omogućili su da se drugog dana odjedre dvije regate, te je uz dvije regate prvog dana zabilježen rezultat ukupno četiri jedrenja.
Regata – Jak vjetar Hyeres
Stefan je trenutno na 82. mjestu, Danilo Jončić na 168. i Nikola Golubović je na 205. mjestu. Naši jedriličari su na ovom Evropskom uzeli učešće kroz EURILCA Solidarity program. Kroz ovaj program naši jedriličari oslobođeni su kotizacija za učešće i imaju čast da rade sa trenerom Gintare Scheid, koja je u svojoj karijeri osvojila srebrnu Olimpijsku medalju 2008. za Litvaniju i nosilac je mnogih evropskih i svjetskih titula. Prvenstvo je okupilo više od 400 jedriličara (266 jedriličara i 137 jedriličarki), što je najbrojnije evropsko u klasi Laser 4.7 do sada. Sutra se jedre još dvije kvalifikacione regate, a onda slijedi još tri dana finalnih regata
Donosimo predivne snimke Boke Kotorske iz ptičije perspektive, ili kako bi kazao autor ovih snimaka Ranko Maraš, „zavirite u ptičije oči“.
On već godinama dronom i fotoaparatom bilježi magični krajolik Boke Kotorske iz posebnih uglova.
Autor je, inače, veliki zaljubljenik u nevjestu Jadrana, zahvaljujući čemu i mi možemo dokučiti i spoznati magiju ljepote najljepšeg zaliva na svijetu…
Najnoviji Rankov snimak Boke iz ptičije perspektive na njegovoj FB strani, za samo nekoliko dana vidjelo je preko 35.000 ljudi.
„Moje fotografije „govore“ moje priče…“ poručio je skromno, onako kakav i jeste Ranko Maraš kada smo razgovarali o tome da snimak preuzmemo za čitaoce Boka News-a.
Muzej drvene brodogradnje iz Betine na otoku Murteru dobio je nagradu Europske unije za kulturnu baštinu European Heritage Award / Evropa Nostra u kategoriji Edukacija, učenje i podizanje svijesti o kulturnoj baštini.
Nagradu dodjeljuje Europska komisija, a Muzej iz Betine jedan je od 25 laureata iz 16 zemalja i jedini hrvatski muzej koji se našao na popisu ovogodišnjih dobitnika prestižne nagrade.
U objašnjenju odluke žiri neovisnih stručnjaka navodi kako je “izvanredan Muzej betinske drvene brodogradnje prepoznat po svojim impresivnim postignućima u zaštiti baštine, istraživanju, predanom radu i edukaciji, usavršavanju i podizanju svijesti”.
Projekt, dodaje se, ojačava središnje poimanje mora kao vitalne komponente europske baštine i jača veze s njome te naglašava središnju važnost svih aspekata pomorske kulture u svakodnevnom životu u regiji.
Žiri je pohvalio i održivost projekta te suradnju lokalnih dionika u projektu, istaknuvši da je “inicijativa za pokretanje projekta došla iz same zajednice, a poslije su je razvili stručnjaci kako bi se sačuvala i prenosila pomorska kulturna tradicija”.
To je, dodaje žiri, dovelo do stvaranja eko-muzeja koji promiče ekološku svijest i održivo korištenje resursa kao odgovor na sve veći pritisak i izazove u razvoju turističke industrije u regiji.
Istaknuli su i da “projekt ima snažan poduzetnički element koji ostvaruje ekonomski potencijal lokalnih naslijeđenih brodograditeljskih tradicija kao odgovor na neodržive globalne trendove u brodogradnji.”
Betina
Ravnateljica betinskoga Muzeja drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić rekla je kako je muzej, koji je otvoren 2015. godine, nastao kao rezultat težnje lokalne zajednice koja je prepoznala da je krajnji trenutak da se sačuva drvena brodogradnja.
“Nagradu europske baštine dobili smo u kategoriji Edukacija, učenje i podizanje svijesti o kulturnoj baštini, a upravo je podizanje svijesti o vrijednosti brodograditeljske baštine Betine ono što nam je glavna zadaća”, rekla je Šikić Čubrić.
Betina je danas mjesto gdje se još može sagraditi ili popraviti drveni brod bilo kojeg tipa, a cilj nam je da to bude moguće i u budućnosti, dodala je.
“Svakodnevno radimo na popularizaciji drvenih brodova, dajući im nove uloge i čineći ih predstavnicima naše baštine i identiteta. Ova nagrada dodatni je dokaz da je znanje betinskih brodograditelja jedinstveno te vrijedno čuvanja i prenošenja. Ujedno nas nagrada i obvezuje da višestoljetna tradicija ne ostane unutar muzejskih zidova, nego da živi za nove naraštaje. Nagrada Europa Nostra uvrštava našu brodogradnju u sam vrh kulture čovječanstva, a time se možemo samo ponositi i zahvaliti svim nositeljima znanja i volonterima”, poručila je ravnateljica Šikić Čubrić.
muzej brodogradnje
Evropa Nostra godišnja je nagrada Evropske unije za kulturnu baštinu koja se financira iz programa EU Kreativna Europa, a dodjeljuje ju Europska komisija. Nagrada vrednuje izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u cijeloj Europi, a ove su godine među nagrađenima i osjetljiva restauracija Kapele svetog platna u Torinu, jedinstveno mjesto vjerske baštine uništeno u požaru 1997. koje je sada ponovno otvoreno javnosti; razvoj digitalnog arhiva Roma, internacionalno dostupnog prostora koji romsku kulturu i povijest čini vidljivima te odgovara na uvriježene stereotipe i priča dosad neispričanu povijest koju su ispričali sami Romi; predanost jedne od najstarijih nevladinih organizacija u Europi koja je više od 175 godina predana zaštiti baštine u Norveškoj; program obuke za raseljene baštinske stručnjake iz Sirije koji vodi Njemački institut u Istanbulu.
Europa Nostra nagrada bit će dodijeljena i dvama značajnim postignućima na području očuvanja baštine dobitnicima iz Švicarske i Turske, zemljama koje ne sudjeluju u programu Kreativna Europa.
Europska komisija i Evropa Nostra najavili su i Posebnu nagradu europske baštine Pariškoj vatrogasnoj brigadi koja se s policijom i stručnjacima za restauraciju i zaštitu kulturnih dobara vješto borila protiv vatre koja je opustošila katedralu Notre Dame 15. aprila.
O nagrađenima je odlučivao neovisni žiri stručnjaka za baštinu iz cijele Europe, pregledano je ukupno 149 prijava, koje su podnijele organizacije i pojedinci iz 34 europske zemlje.
Pobjednicima će se uručiti nagrade na posebnoj svečanosti 29. listopada u Parizu za trajanja Kongresa europske baštine.
Iako je SDP pokušao da se zvanično ogradi od njenih postupaka u vezi smjene dosadašnjeg gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate) i najavljenog formiranja nove političke većine u tom gradu sa opozicionim DPS-om, šefica Kluba odbornika SDP u SO Kotor dr Bruna Lončarević je još u formalno-pravnom smislu, punopravna članica partije Ranka Krivokapića.
Proizilazio to kako iz Statuta SDP-a, tako i ponašanja te partije u Kotoru i same Lončarervićeve po pozivu predsjednice SO Dragice Perović (DSS) na sjednicu Kolegijuma. Kako nam je potvrđeno u vrhu kotorskog parlamenta, OO SDP Kotor nije odgovorio na Perovićkin poziv da se izjasne ima li Lončarevićka i dalje njihov legitimitet da ih na sjednicama Kolegijuma zastupa kao šefica Kluba odbornika SDP u Kotoru. Budući da se Lončarevićka u toj funkcvji ipak pojavila na sjednici Kolegijuma un ponedjeljak, ostali prisutni pitali su predsjednika OO SDP Kotora Branka Nedovića koji je na Kolegijumu prisustvovao u svojstvu potpredsjendika Opštine, da li je Lončarevićka i dalje njihov član i funkcioner.
On je na to, prema tvrdnjama našeg izvora koji su prisustvovali sastanku, odgovorio da je to „interna partijska stvar“, ne objasnivši ni dosadašnjinm koalicionim partnerima u kotorskoj vlasti – predstavnicima Demokrata, URA, DF i SNP, Lončarevićkin status.
Lončarevićevu je 13.maja Predsjedištvo OO SDP Kotor navodno, isključilo iz članstva te partije jer ona sa odbornikom Goranom Brguljanom, 24.aprila nije poslušala stav vrha stranke da nakon date pauze, napusti sjednicu Skupštine na kojoj se razmatrala inicijativa SDP za smjenu Jokića. To je učinila odbornica SDP Tena Božović, ali nisu Lončarevićeva i Brguljan koji su sa svoja dva, uz glasove 16 prisutnih odbornika opozicionih DPS, SD, LP i HGI, smijenili Jokića. Iako je, protivno navodnoj naredni vrha stranke da nalusti sjednicu, glasao za smjenu Jokića, Brguljan nije sankcionisan od vrha SDP, kao što je to Predsjendiptvo OO SDP Kotor navodno učinilo Lobnčarevićevoj, isključujući je iz stranke.
Sama Lončarević je prije par dana kazala da se o njenom izbacivanju iz partije nije glasalo na sjednici Predsjedništva OO SDP Kotor, kao i da po Statutu, taj organ nema pravo da je iskuči iz stranke.
Članovi 14 i 15 Statuta SDP pored ostakoga, propisuju da član SDP-a “može biti brisan iz evidencije članstva samo ukoliko djeluje suprotno Programu ili odredbama Statuta, kao i u slučaju kada svojim ponašanjem grubo narušava ugled SDP-a”, ali da odluku o brisanju iz evidencije “donosi nadležni odbor, većinom glasova ukupnog broja članova odbora.“ Na takvu odluku onaj na koga se ona odnosi, ima u roku od 15 dana, pravo žalbe Glavnom odboru SDP koji o tome mora odlučiti na prvoj narednoj sjednici, omogućivši pritom zainteresovanom članu da ukoliko želi, učestvuje u raspravi po toj tački i iznese dodatnun argumentaciju. Članu koji biva isključen iz SDP, Statut daje mogućnost da se na takvu odluku žali i Kongresu stranke koji onda donosi konačnu odluku. Sve to, uz činjenicu da je Lončarevićka došla na sjednicu Kolegijuma SO Kotor u ponedjeljak kao zvanično, i dalje šefica Kluba odbornika SDP i da Nedović nijen želio da se precizno izjasni o njenom statusu, navodi na zaključak da je ova odbornica koja je već potpisala inicijativu DPS-a da se u Kotoru izabere novi predsjednik Opštine, i dalje punopravna članica SDP.
DPS je za nasljednika Vladimira Jokića kandidovao predsjednika OO te stranke u Kotoru i poslanika u Skupštini Crne Gore Željka Aprcovića. Lončarevićeva je kazao da nju „niko nije kupio“, ali da će do kraja sprovesti u djelo svoj naum da glasa za izbor novog gradonačelnika iz redova DPS i time omogući povratak te partije na vlast u Kotoru nakon trogodišnjeg staža DPS u opozicionim klupama.
