Po uzoru na priču iz mjesta na jugu Španjolske u kojem u zamjenu za čašu punu opušaka dobijete piće, u murterskom kampu Slanica odlučili su primijeniti istu praksu na otoku Murter.
„Kamp Slanica, u suradnji sa beach barom Lostura priključuje se akciji – svakog tko donese čašu/bočicu/vrećicu punu opušaka na šank beach bara Lostura, čeka gratis sok ili pivo! Kako je Turistička zajednica Murter- Kornati početkom ljeta postavila pepeljare na sve plaže u Murteru, slobodno se možete poslužiti i limenkama koje služe kao pepeljare i njih napuniti opušcima koje pronađete na svojoj omiljenoj plaži u Murteru. Ovom akcijom svi skupa doprinosimo čišćem okolišu, a ujedno sudjelujemo i u prevenciji požara, s obzirom da je neugašeni opušak čest uzročnik požara. Požurite u akciju i osvježite se za nagradu- sakupi, zamijeni, nazdravi!“, kažu u svojoj objavi na društvenim mrežama.
Turistička sezona u Hrvatskoj znatno je slabija nego prošle godine, najnoviji su podaci Hrvatske turističke zajednice.Kako prenosi zagrebački Index, prema podacima iz sistema e-visitor, u Hrvatsku je u julu došlo 4,24 miliona stranih turista, odnosno gotovo 58.000 manje nego u istom mjesecu godine.
Manje je i noćenja stranih turista – za oko 600.000. Prošle godine zabilježeno je 27,57 miliona noćenja u julu, a ove godine 26,96 miliona.
Hrvatski turistički radnici ocjenjuju da iako razlika u broju turista nije pretjerano velika, manjak je ipak zabrinjavajući.
Najveći pad u broju turista doživjele su tradicionalne destinacije na Jadranu, gdje je od svih obalnih županija samo Dubrovačko-neretvanska zabilježila povećanje broja turista od 3,6 procenta.
Pad bi na Jadranu bio i veći da nije domaćih turista koji su se u julu odlučili za godišnje odmore, pa sve županije uz Jadran bilježe povećanje broja domaćih gostiju.
Za razliku od Jadrana, kontinentalna Hrvatska, s daleko manjim kapacitetima, bilježi povećanje broja gostiju.
Međutim, sve kontinentalne županije u ukupnom turističkom prihodu učestvuju sa manje od sedam odsto, pa njihova povećanja broja gostiju teško mogu nadoknaditi jadranski manjak.
Na Plažnom baru ,,Smokvica“, najsjevernijoj uvali Bokokotorskog zaliva, u Risnu je 6 avgusta, održana manifestacija ,,Gondola ljubavi i mira“. Kao i prethodnih godina, na dan sjećanja na nedužne žrtve stradanja u Hirošimi, kapetan Mihailo Ognjenović idejni tvorac događaja, je okupio brojne rišnjane i turiste koji nisu krili oduševljenje programom koji se sastojao iz nekoliko segmenata.
Posjetioci su mogli vidjeti dokumentarnu izložbu pod nazivom ,,Park mira“ povodom 74 godine od bombardovanja Hirošime, porinuta je gondola stara 65 godina sa dva mlada para, a u muzičkom dijelu goste je zabavljao sastav ,,Duo Kapetani“ iz Herceg Novog.
Na početku programa koji je počeo u 18,30 nakon zalaska sunca, prisutne je pozdravila Marina Dulović koja je istakla: ,,Posebno želim da zahvalim Mihailu Ognjenoviću koji je inicijator ovog skupa i idejni tvorac, koji nas okuplja i koji na svoj način upotpunjuje kulturnu i turističku ponudu Risna, kao i pokrovitelju, Turističkoj organizaciji Kotor, na čelu sa Anom Nives Radović, čijim razumijevanjem je sve ovo i realizovano. Večeras smo ovdje i na ovom mjestu da izrazimo sjećanje i žaljenje na nemile događaje koji su se desili 6 avgusta 1945 godine, kao i sa željom da uputimo poruke mira cijelom svijetu, sa jasnim ciljem da se u budućnosti ništa slično nikada ne ponovi.“
Gondola ljubavi i mira
Kapetan Mihailo Ognjenović se obratio prisutnima i istakao:,, Kada sam ja kao mlad momak otišao u Svijet, nisam mogao ni slutiti da će taj isti za mene nepoznati Svijet, dolaziti u moj mali Risan i diviti se našoj kulturnoj prošlosti kao što su Rimski mozaici u Risnu. Posebno to ističem jer tamo rade vrlo ljubazni i profesionalni mladi ljudi koji vas prvo pitaju na kom jeziku želite da vas provedemo kroz priču o našoj prošlosti. Večeras ne želim da govorim o nemilim događajima i mojoj posjeti Hirošimi, već želim da gledamo u budućnost i da gondola koja je okupila i vezala mnoge parove i večeras bude ,,sretne ruke“ za one koji uspiju da zaplove u njoj. Mnogima je donjela sreću i ja sam veoma sretan što je moja gondola postala jedan od simbola Risna. Moji sugrađani su ovu gondolu koristili za obavljanje raznih poslova u Kotoru, Tivtu i drugim mjestima Boke Kotorske, a ubrzo se pokazalo da ona spaja zaljubljene . Mnogi su se na njoj upoznali , a zatim i vjenčali. Morao sam da pravim spiskove za parove a dešavalo se da se na red za gondolu čeka i po desetak dana.“ Prisjetio se detalja kada je bio zapovjednik broda ,Zvir“ daleke 1968 godine, i na putu od Njujorka prema Rijeci upoznao ženu koja je svog bračnog druga srela upravo u Risnu na njegovoj gondoli.
Gondola ljubavi i mira
Uz prijatnu muziku meditearnskog zvuka, druženje je nastavljeno do kasno u noć, a brojni posjetioci nisu krili oduševljenje i zahvalnost za dobru namjeru, domaćinu ovog događaja, kapetanu Mihailu Ognjenoviću.
Zbog problema s komunikacijskim sistemom veza danas je u ranim popodnevnim staima na svim graničnim prijelazima RH sa susjednim zemljama došlo do stvaranja kilometarskih kolona.
Na GP Gornji Brgat (Dubrovnik – trebinje) zbog navedenih teškoća ljudi su čekali u prosjeku tri sata na graničnom prijelazu. Zasigurno, najteže je roditeljima s malom djecom jer čekati satima na uzavrelom asfaltu pokušavajući zabaviti djecu i tako im olakšati trenutnu situaciju, teško bi tko poželio.
Ostaje nadati se da ‘pucanja’ sistema neće biti pogotovo u špici sezone kada su gužve ionako sveprisutne te da će kolone biti manje kada bude završena i druga ‘ulazna’ traka na GP-u Gornji Brgat.
Na brodu “Katica” koji sa gradske rive Pine u Tivtu isplovljava u 21 sat, u srijedu 7.avgusta će biti održana promocija knjige “Crta na dlanu”, autorke Vande Babić.
Pored autorke – rođene Tivćanke koja je profesoruica kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru, o knjizi će govoriti akademik Pavle Goranović, književnik Miraš Martiniović i akademski slikari Jagoda i Dimitrije Popović.
Bućarsko prvenstvo „Orjensko sedlo 2019“, koje ovom prilikom slavi i mali jubilej pet godina postojanja, održati će se u nedelju, 11. avgusta To je prilika da se na bućarskom zogu na najvećoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori (1600 m) okupe ne samo uigrane bućarske ekipe, već svi oni kojima su na srcu buće kao dio kulturne tradicije ovog kraja. Ujedno, dobrodošla je i publika kao neizostavni dio štimunga bućanja. Osim bućarskog prvenstva, tu je po prvi put atraktivna disciplina gađanje buće na velike daljine, kao i organizovani obilazak prirodnih i istorijskih zanimljivosti okruženja. Nakon zajedničkog ručka upriličiće se i dodjela diploma, odnosno učesničkih zahvalnica.
Park prirode „Orjen“, a naročito njegovi viši dijelovi, kakvo je i Orjensko sedlo, pruža u ovim ljetnim mjesecima idealne mikro-klimatske uslove za aktivnosti na otvorenom. Uživanje u hladu šume munike, atraktivni okolni vidikovci i sportsko druženje u prirodi, razlozi su zbog čega je ovaj događaj svake godine sve posjećeniji.
Organizator i domaćin događaja je planinarski klub „Subra“, tehnički organizator Bućarski klub „Val“, a sve u saradnji sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena, Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport i Turističkom organizacijom Herceg Novi. U toku je i prikupljanje sponzorstava.
Boćanje na Orjenu
PROGRAM:
09h: okupljanje na Orjenskom sedlu, izvlačenje parova10h: početak bućarskog prvenstva kao i pojedinačnogtakmičenja u gađanju buće na velike daljineOko 12h: finale bućarskog prvenstvaOko 13h: zajednički ručak u pl domu „Orjen sedlo“Oko 14h: obilazak „Ćesarevog puta“, ili vrha Kosmaš (1720m)Oko 15h: svečana dodjela prelazne „Gorske buće“,diploma i zahvalnica
Učešće, odnosno prisustvo događaju je besplatno, a na sopstvenu odgovornost, za maloljetne na odgovornost roditelja (staratelja). Dolazak i povratak su u sopstvenoj režiji.
Telefon / viber za prijave bućarskih ekipa: 069 366 173
Telefon / viber za ostale info: 069 360 803 (do petka)
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 31. jula do 04. avgusta pokazali su da je na 85% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 15% kupališta bio K2 klase.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Kada je u pitanju kvalitet vode u Tivtu, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 7 kupališta, dok je na 2 kupališta voda bila klase K2. U opštini Kotor od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 zabilježen na 12 kupališta, a na 3 kupališta voda je bila kvalitet K2. Analize kvaliteta morske vode na obali Herceg Novog pokazale su kvalitet K1 na ukupno 17 kupališta, dok je na 4 kupališta voda bila klase K2.
Od ukupno 16 kupališta u opštini Ulcinj na njih 15 voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na jednom kupalištu bila klase K2. Kvalitet morske vode K1 bio je na 11 kupališta u Baru, dok je na 2 kupališta kvalitet bio klase K2. U Budvi je, od ukupno 26 kuplišta, kvalitet K1 bio na 23 lokacije dok je na preostale 3 bio kvalitet klase K2.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Ukoliko Vlada po trenutno važećim zakonskim riješenjima u Crnoj Gori realizuje dugonajavljivani projekat davanja u koncesiju aerodroma, finansijski efekti od tog aranžmana za samu državu gotovo da neće biti uopšte veći od onih koje ona ubira sada, kao isključivi vlasnik državnog preduzeća Aerodromi Crne Gore koje upravlja vazdušnim lukama.
Najveći finansijski benefit, potpuno neočekivano, zapravo će izvući dvije opštine na čijim se teritorijama nalaze ova dva resursa koje država daje u zakup – gradovi Tivat i Podgorica, iako to niko od zvaničnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Vlade Crne Gore do sada nije zvanično javno priznao.
Evropska Komisija upozorila je Vladu da buduće koncesije za aerodrome treba da budu u saglasnosti sa novom regulativom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama koji tek treba da budu donijeti. Uprkos tome, kabinet premijera Duška Markovića (DPS) kome finansijski „gori pod nogama“ jer hronično praznoj državnoj kasi ubrzo stižu na naplatu na desetine miliona eura vrijedne rate kineskog kredita za komadić autoputa od Podgorice do Mateševa, odlučio je da „zbrza posao“ i koncesiju za aerodrome uradi po važećoj legislativi. Stoga će država, umjesto da sama uzme „najmanje 100 miliona eura“ koliko je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković (BS) odredio da će iznositi minimalna tzv. jednokratkna koncesiona naknada koju će budući koncesionar platiti Vladi kada uskoro preuzme upravljanje aerodromima u Tivtu i Podgoorici, dobiti samo pola od te sume, dok će preostalih 50 miliona između sebe podijeliti opština Tivat i glavni grad Podgorica.
Takva su naime, riješenja iz važećeg Zakona o koncesijama Crne Gore koji propisuje da je koncesiona naknada za koncesije koje daje Vlada prihod budžeta Crne Gore, ali da se dio te naknade „usmjerava opštini na čijoj teritoriji se nalazi predmet koncesije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje način finansiranja jedinica lokalne samouprave.” (član 59).
Po najnovijem Zakonu o finansiranju lokalne samouprave uiz marta ove godine, 70% prihoda koje država ostvari davanjem u koncesiju nekog dobra od opšteg interesa, ustupa se opštini na čijoj je teritoriji to dobro nalazi. Jedini izuzetak su luke kod čijeg davanja u koncesiju 50% prihoda države se ustupa opštini u kojoj se nalazi luka koja je predmet koncesije. Član 13. Zakona o finansiranju lokalne samuprave pored ovoga, jasno propisuje da su kao dobra od opšteg interesa smatraju i aerodromi koji su dobro u opštoj upotrebi, pa je stoga sasvim jasno da će država polovinu od svih svojih prihoda od budućeg koncesionara vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici, morati dan ustupi Opštini Tivat, odnosno Glavnom gradu Podgorica.
Na ovaj način ove dvije lokalne samouprave postaju najveći finansijski dobitnici od budućeg koncesionog aranžanžmana, jer su aktuelni prihodi gradova Tivat i Podgorica od vazdušnih luka na njihovim teritorijama, gotovo simbolični u situaciji kada aerodromima gazduje državno preduzeće ACG. ACG naime, svu svoju dobit usmjerava ili u razvoj aerodroma ili u državni budžet, dok opštine naplaćuju samo nešto malo novca na ime poreza na napokretnosti i prireza porezu zarada zaposlenh u vazdušnim lukama. Tivat uz to, trpi i direktnu ogromnu finansijsku štetu jer mu je država administrativnim putem, bukvalno otela oko 50 miliona eura vrijednosti opštinksih nekretnina u i oko kompleksa ovdašnjeg aerodroma.
Stoga bi dva grada ukoliko Vlada istraje na aktuelnom modelu koncesije za koji je dala “zeleno svjetlo” na sjednici prije dvije nedjelje, mogle postati najveći dobitnicio, ali i najveći zagovornici koncesije. Pored minimum 50 miliona eura koliko će Tivat i Podgorica podijeliti kao svoju polovinu od “jednokratne koncesione naknade” koju Vlada naplati kada potpiše koncesioni ugovor, država će im morati svake godine ustupati i po pola od iznosa godišnje (varijabilne koncesione naknade) koje joj budući zakupac aerodroma bude mora davati od svih svojih godišnjih prihoda. Budući da ta varijabilna koncesiona naknada iznosi najmanje 10% svih prihoda, to znači da će Tivat i Podgorica direktno dobijati po 2,5% svih godišnjih prihoda aerodroma u režimu privatnog zakupa, što je drastično vuiše nego što ta dva grada trenutno imaju finansijske koristi od aerodrome na njihovim teritorijama.
Imajući u vidi ovakvo faktičko i legislativno stanje, u vodu pada računica Ministarstva saobraćaja i pomorstva čiji su konsultanti iz IFC-a, poredeći aktuelno stanje sa upravljanjem aerodromima od strane državnog prerduzeća ACG u odnosu na izdavanje aerodrome u koncesiju, procijenili da koncesija u narednih 30 godina, donosi 106 miliona eura veći prihod državi od zadržavanja ACG kao upravljača nad aerodromima.
“Projektovana ukupna neto sadašnja vrijednost (NSV) neto dobiti (jednokratne koncesione naknade, plaćanja godišnjeg udjela prihoda, prihodi od poreza i troškovi povezani sa koncesijom) za Vladu CG iznose 296,9 miliona eura. Projektovana neto sadašnja vrijednost (NPV) koristi od upravljanja eerodromima od strane državne kompanije za Vladu Crbne Gore je EUR 190,6 miliona. VfM analiza (“vrijednost za novac”), zaključuje da u scenariju koncesije postoji neto sadašnja vrijednost 106,00 miliona eura u odnosu na model državnog upravljanja.”- stioji pored ostaloga u dokumentu MInistrarstva saobraćaja “Pokazatelji da planiurana koncesija obezbjeđuje odgovarajuću vrijednost za novac” iz jula ove godine, a koji je prateći dio Koncesionog akta, usvojenog prije dvioje nedjelje na sjendici Vlade.
U dokumnetu piše i da je cost benefit analiza pokazala da je “ukupna neto dobit sa projektom veća – iznosi 138 mil €, dok „bez projekta“ koncesije neto dobit iznosi 74 mil €” zbog čega njeni autori smatraju da je “koncesija ekonomski održiv projekat koji rezultira većom neto dobiti u odnosu na opciju zadržavanja postojećeg stanja.”
Gorepomenuta zakonska riješenja međutim, pokazuju da su Nurkovićevi konsultanti pogrešno računali ili je ministar namjernmo pogrešno te rezulate predstavio javnosti jer država ne da neće dobiti stotinjak miliona eura više kroz konceisju za aerodrome u ondosu na ono što bi imala da zadrži ACG kao upravljača, već će morati da se tih dodatnih prihoda gotovo u potpunosti odrekne u korist gradova Tivat i Podgorica.
Kotorske bedeme od 1. aprila, do 1. avgusta posjetilo je 99.402 turista.
Od naplate ulaznica ostvaren je prihod od 795.216 eura.
U istom periodu prošle godine bedeme je posjetilo 68.218 turista kada je ostvaren prihod od 545.744 eura.
Kako je saopštio našem portalu Željko Knežević iz Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koje upravlja gradskim zidinama, ostvareno je više od 30.000 posjeta u istom periodu.
Kao razloge Knežević navodi dvadest posto više kruzera nego prošle godine, napalata ulaznica je počela ranije dakle, od 1. aprila, uslovi za obilazak bedema su bili više nego dobri ulijed promjenjivih vremenskih prilika.
Privredni sud Crne Gore juče je, postupajući po zahtjevu EPCG, donio rješenje kojim se “pokreće prethodni stečajni postupak radi utvrđivanja razloga za pokretanje stečajnog postupka” nad Opštom bolnicom “Meljine”, i za 12. septembar ove godine zakazao ročište na kojem će se raspravljati o razlozima za otvaranje stečajnog postupka.
Sud je u rješenju kojeg potpisuje sudija Miodrag Anđelić odredio mjere obezbjeđenja, do okončanja prethodnog stečajnog postupka i to: zabranu raspolaganja imovinom stečajnog dužnika osim uz prethodno pribavljenu saglasnost privremenog stečaj nog upravnika ili stečajnog sudije; zabranu sprovođenja svih izvršenja prema stečajnom dužniku, uključujući i zabranu ostvarivanja prava razlučnih povjerilaca.
“Nadležni organ za registraciju pravnih lica Registar privrednih subjekata Poreske uprave je dužan da bez odlaganja upiše izrečene mjere iz ovog rješenja, a nadležne finansijske organizacije i banke, te CBCG, dužne su da bez odlaganja, sprovedu mjeru zabrane izvršenja prema stečajnom dužniku”, navodi se u rješenju Privrednog suda u koji su Dnevne novine imale uvid. Za privremenog stečajnog upravnika određen je Žarko Ostojić iz Podgorice.
U obrazloženju rješenja se navodi da je EPCG 2. avgusta ove godine podnijela predlog za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom privatnom zdravstvenom ustanovom Opšta bolnica “Meljine”, zbog neizmirenog duga od 242.381 eura.
Cijeneći sadržinu predloga, kao i okolnosti koje su navedene, te činjenicu da se radi o bolnici, Privredni sud je u konkretnom slučaju smatrao da je neophodno odrediti određene mjere obezbjeđenja i to samo kao neophodne mjere sa ograničenjem u vremenu njihovog važenja.
“Imajući u vidu sredstva, opremu i usluge koje pruža stečajni dužnik sud je u konkretnom slučaju, cijenio da je neophodno odrediti mjeru zabrane raspolaganja imovinom stečajnog dužnika osim uz prethodno pribavljenu saglasnost privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog sudije. Takođe, sud je, imajući u vidu naprijed navedene okolnosti, kao i opasnost koja izvjesno može nastupiti u odnosu na posljedice prestanka djelatnosti koja je u toku, a imajući u vidu njenu prirodu, odnosno sprečavanja njenog vršenja kroz sprovođenje određenih postupaka izvršenja uz mogućnost eventualne zloupotrebe prava u postupcima izvršenja, odnosno dovođenja povjerilaca u neravnopravan položaj uz mogućnost promjene imovinskog položaja dužnika, sud je izrekao mjeru kojom je odredio da se zabranjuje sprovođenje svih izvršenja prema stečajnom dužniku, uključujući i zabranu ostvarivanja prava razlučnih povjerilaca”, navodi se u rješenju Privrednog suda.
