Tivat – Kusovac ponovno skupštini predlaže gradnju „Sramotnice“

Boka News
-
0
Tivat – Kusovac ponovno skupštini predlaže gradnju „Sramotnice“
Tivat – Gradska riva Pine u centru Tivta

Nepunih pola godine nakon što je poništio prvobitni poziv za izbor partnera za zajedničku gradnju stambeno-poslovnog objekta na opštinskom placu u eksluzivnoj zoni centra grada jer navodno nije bilo zainteresovanih, predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac (DPS) ponovno je predložio da se ide u ovaj kontroverzni projekat.

Naime, na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta 24.aprila, naći će se Kusovčev novi predlog „Odluke o pokretanju postupka traženja   strateškog partnera  za gradnju  stambeno-poslovnog objekta na UP 134b u zahvatu DUP-a „Tivat-Centar“, po kojem Opština budućem partneru namjerava da ustupi svoj plac od 288 kvadrata što se nalazi odmah iza hotela „Pine“ na istoimenog gradskoj rivi u srcu centra Tivta, te investitora oslobodi obaveze plaćanja naknade za komunalije. Zauzvrat, Opština će u novoj zgradi spratnosti P+3+Pk maksimalne bruto građevinske površine 840 kvadrata, a koju će njen partner graditi o sopstvenom trošku, dobiti srazmjeran dio poslovnih i stambenih prostora. U predlogu Odluke sa kojom Kusovac ide pred lokalnu Skupštinu, nije navedeno kome će Opština potom dati ili prodati te stambene i poslovne prostore, ali je ranije ova lokacija u planovima lokalne DPS-SD-HGI uprave Tivta bila određena za riješavanje stambenih potreba rukovodilaca i lokalnih funkcionera u opštinskoj upravi.

Kada je u novembru prošle gdojne Kusovac tražio poništenje ranije Odluke o traženju  partnera za izgradnju ove zgrade koju je tivatska opoizicija već bila popularno prozvala “Sramotnicom”, a koju je prvobitno 2017. bila raspisala administracija prethodne gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS), Kusovac je naveo da se “predmetna lokacija može i treba valorizovati na cjelishodniji način“.

 „Stambena pitanja lokalnih funkcionera odnosno direktora javnih službi čiji je osnivač Opština treba riješavati u okviru objekata koji se planiraju graditi za potrebe rješavanja stambenih potreba službenika i namještenika  odnosno lica koja imenuju predsjednik Opštine i Skupština opštine ( na UP 59 i 24a u zahvatu DUP-a „Mažina“ i na UP 109 u zahvatu DUP-a „Radovići“.- stajalo je u obrazloženju tadašnje odluke o obustavljanju daljeg postupka za izbor partnera za gradnju „Sramotnice“.

Sada se izgradnja tog kontroverznog objekta opet aktuelizuje, a Kusovac planira da u dobijanje novih stanova i poslovnih prostora za Opštinu iza Pina, za koje zvanično ne zna kome su namijenjeni, uloži više stotina hokhjada eura vrijednu gradsku imovinu. Samo plac od 288 kvadrata procijenjen je naime, na 288 hiljada eura dok komunalije za tak objekat koštaju dodatnih preko 100 hiljada eura.

Opština Tivat inače, u proteklih je nekoliko godina već na sličan način „rasula“ više miliona eura iz svog budžeta, dajući placeve za gradnju stanova za lokalne funkcionere i činovnike, te zaposlene u lokalnih preduzećima i ustanovama, ali i bukvalno časteći svoje najviše funkciinere skoro pa poklonjenim kreditima za riješavanja stambenih puitanja i poboljašnje uslova stanovanja, a kakve nijedan drugi građanin ne može dobiti od bilo koje komercijalne banke.

Milionski vrijedna investicija Opštine u gradnju 144 stana solidarnosti na Seljanovu prije tri godine pretvorila se u skandal, jer su se ovdje mnogi opštinari „skućili“ po drugi,a  neki i po treći put. Najviši lokalni funkcioneri Tivta bili su spremni i za otvorene malverzacije sa opštinskom imovinom koja im je u vidu placeva ili bespovratnih kredita, data u nekoliko navrata da riješe pitanje svog krova nad glavom. Tako su svojevremeno gradonačelnik Kusovac i predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS)od Opštine dobili besplatne ili  placeve po simbolično niskim cijenama za gradnju kuća na Seljanovu, kao i vrlo povoljne – gotovo bespovratne kredite za riješavanje stambenog pitanja. Kusovac je svoj plac dobijen 1999. već 2003. preprodao trećem licu  za 40 puta veći iznos, u međuvremenu bio vlasnik ili suvlasnik tri stana koji su 2015. „isparili“ iz njegovog imovinksog kartona, da bi krajem 2017. kao zvanično „bekućnik“, on od Opštine dobio kredit za riješavanje stambenog pitanja od 52.000 eura, od čega će u narednih 20 godina u gradsku kasu vratiti samo 14.650 eura.

Novosel je pored placa, od Opštine do sada od 2001. do 2014. dobio čak četiri ultrapovoljna stambena kredita, u ukupnom iznosu od preko 55 hiljada eura. Pored toga i činjenice da se cijelo to vrijeme nalazio na odgovornim funcijama u lokalnoj upravi uključujući i gradonačelnilku (2014-16), on je opštinskim novcem na opštinskom placu gradio kuću preko gabarita koje mu je omogučavala građevinska dozvola. Bivši prvi čovjek Opštine Tivat Ivan Noviosel sada je jedan u nizu bespravnih graditelja koji su, iskoristivpi povoljnosti koje im je omogućila Vlada i Skuoština CG glasovima vladajuče koalicije, podnijeli zahtjev za legalizaciju svoje divlje gradnje.

I poredd ovakvih pojava i brojnih primjedbi građana tokom javne rasprave, Kusovčeva administracija odlučna je da nastavi rasipanje gradskih resursa na „kućenje“ radnika lokalne administracije. Naime, u novembru prošle godine usvojen je Strateški plan razvoja Opštine Tivat za period 2019-2022., u kome je uvršten i projekat „Izgradnja objekata za riješavanje stambenih potreba funkcionera i lokalnih službenika i namještenika“. Za to lokalna DPS-SD-HGI vlast namjerava da u naredne četiri godine potroši čak 3 miliona eura novca poreskih obveznika, višestruko više nego što će koštati izgradnja mnogih sada gradu nedostajućih i prijeko potrebnih infrastrukturnih objekata.

Uoči turističke sezone najviše nedostaje čistačica

Boka News
-
0
Uoči turističke sezone najviše nedostaje čistačica
čistatica

„Evo još jedan hrvatski paradoks. Zemlja s više od 150 hiljada nezaposlenih na burzi ima manjak od 15 tisuća čistača i čistačica“, uvodnim riječima najavio je RTL-ov voditelj Tomislav Jelinčić emisiju „Potraga“ u kojoj je tema bila odlazak čistača i čistačica u inozemstvo u potrazi za boljim uvjetima.

Činjenica je kako veliki broj čistačica napušta Hrvatsku te se zapošljava u ostalim zapadnoeuropskim zemljama gdje rade i za dvostruko veću plaću. Ta djelatnost je trenutno najtraženija u Hrvatskoj. Prema nekim procjenama, ove sezone će ih na Jadranu nedostajati preko 15 tisuća, a u Zagrebu njihov manjak primjećuju tijekom cijele godine.

Josip Željko Đurinek, vlasnik servisa za čišćenje, naglasio je: “Servis ovog trenutka ima 28 djelatnika, a još ih nedostaje. Posla definitivno ima na tržištu i moglo bi se još sigurno desetak djelatnika uposliti.“

Iako se čistačice Marta Budimir, Ines Jurić i Fahreta Nuhanović slažu kako rad u Hrvatskoj ima svojih prednosti, ističu kako rad u inozemstvu podrazumijeva daleko veće plaće.

„Činjenica je da zemlje u našem okruženju od Austrije pa na dalje, Austrija je možda najbliža po tom pitanju, nude daleko veće plaće. U Austriji sobarice mogu zaraditi recimo 900 eura. Plus smještaj, plus prehrana“, istaknuo je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga. Nadodaje kako nikad nije bila ovakva situacija. Manjak radne snage, a prvenstveno sobarica i čistačica, Hrvatsku je doveo do povećanja uvozne kvote radnika. No, Andrić kaže kako nam ni to neće spasiti sezonu.

„Tu se pojavljuje i problem što smo mi računali da ćemo tu radnu snagu naći u zemljama bivše Jugoslavije, prvenstveno Bosni i Hercegovini, pa onda Makedoniji, dijelom Srbiji, međutim i ti ljudi su shvatili da im je bolje otići u Austriju, Njemačku, Irsku… Kad već odlaze od kuće bolje im je tako nego doći u Hrvatsku. Tako da evo sve to je dovelo do toga da mi stvarno u ovoj sezoni imamo veliki problem“, zaključuje Andrić.

Na web stranicama na kojima se oglašavaju poslovi, ali i na stranicama Burze rada, najviše je oglasa upravo za čistačice. Poslodavci koji se oglašavaju za sezonske poslove često ne nude hranu, a neki čak ni prijave. Ako i ponude prijavu, onda se podrazumijeva da će sniziti visinu plaće. Radno vrijeme je uglavnom klizno, kao i slobodni dani. U hotelima, kampovima i većim kompanijama je situacija nešto drugačija. Često se nudi barem jedan obrok i jedan slobodan dan u tjednu, kao i plaćeni smještaj, no zato su i plaće manje, a posla je više.

„Većina tih jadnih žena radi za tri tisuće kuna. I na kraju su izrabljivane za nikakvu plaću. I činjenica je da i ti pojedinci i privatnici koji ih zapošljavaju, zapošljavaju ih na ugovore na mjesec dana, s tim ih ucjene, bilo što da prigovori drugi mjesec neće dobiti plaću“, ističe Andrić.

S druge strane, čistačica Fahreta Nuhanović je izjavila kako ne misli ići na sezonu. Kaže kako je njena plaća manja od one koju dobiju sezonci, ali je barem sigurna. Iako mnogi vlasnici agencija i servisa za čišćenje tvrde kako nude početne plaće od barem četiri tisuće kuna, ali da ne mogu naći radnike. „Pa u biti mislim da ljudi općenito ne žele raditi, definitivno ima posla ovdje na tržištu, ali ja mislim da je općenito napravljena neka fama da je vani nešto bolje“, objasnio je vlasnik agencije Josip Željko Đurinek.

Eduard Andrić smatra kako bi povećanje plaća i sigurnost radnog mjesta uvelike poboljšali cijelu situaciju. „Problem je što naša porezna politika u odnosu na ovu djelatnost turizam i ugostiteljstvo ne može biti konkurentna s tim zemljama koje smo spominjali u okruženju, a naši političari ne shvaćaju da je jedini izlaz iz ove situacije, koja je donijela egzodus naših mladih ljudi, ali i onih srednje dobi iz Hrvatske, u povećanju plaća i sigurnosti radnog mjesta“, ističe.

„U Zagrebu sam radila na nekim mjestima za 35 kuna po satu, na nekim 40, a ovdje je ipak velika razlika. Ovdje dobijem 15 eura po satu“, izjavila je Goja Šantek, čistačica koja trenutno radi u njemačkom Münchenu.

„Dobro, u dijelu prijašnjih godina bili su krivi poslodavci. Mi smo imali situaciju kad se smanjio PDV pa poslodavci, suprotno očekivanom, nisu digli plaće zaposlenima. Međutim, sad su oni dovedeni u poziciju da moraju dignuti plaće.  To im je jedino rješenje i sad su krivi i oni i država koja ne shvaća da im mora otvoriti prostor da bi mogli dignuti plaće“, naglasio je Andrić.

I što taj nedostatak sezonskog osoblja znači za stalno zaposlene radnike? „A što to znači, to znači da će oni koji su stalno zaposleni i koji imaju iskustvo preuzeti, kao i u ovim prošlim godinama, to breme odrađivanja sezone na svoja leđa i jednostavno će ti ljudi na kraju sezone biti izrabljivani do kraja“, zaključio je Andrić.

Ako se nešto ne promijeni u hrvatskom zakonodavstvu, ovakvu situaciju bi mogli imati i iduće godine, ako ne i goru.

/D. Justament/

Tivat – organizovali akciju čišćenja podmorja

Boka News
-
0
Tivat – organizovali akciju čišćenja podmorja
Akcija čišćenja podmorja

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat danas je, u saradnji sa Komunalnim preduzećem, Porto Montenegrom, Ronilačkim klubom “Neptun”, NVO “Arsenal Eko”, Institutom za biologiju mora, Turističkom organizacijom Tivat, Srednjom mješovitom školom “Mladost”, Osnovnom školom  “Drago Milović” i JPU “Bambi”, organizovao akciju čišćenja podmorja.

Ronioci, volonteri i radnici Komunalnog su radili na uklanjanju otpada iz podmorja na potezu od zgrde Jedriličarskog kluba “Delfin” na Seljanovu, sve do plaće Cacovo u Donjoj Lastvi.

Akcija čišćenja podmorja

“Zahvaljujući roniocima, koji su bili raspoređeni na određenim pozicijama, podmorje tog dijela tivatske obale danas je čisto. Njima se posebno zahvaljujem, što ne umanjuje i zahvalnost svima koji su danas svojim prisustvom umnogome doprinijeli da planiranu akciju uspješno realizujemo,” – navela je Tamara Furtula, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj OpštineTivat.

Budva beer fest – nova muzička i turistička atrakcija u regionu

Boka News
-
0
Budva beer fest – nova muzička i turistička atrakcija u regionu
Budva beer fest

Nova muzička manifestacija, važna ne samo za ovaj dio crnogorskog primorja i Crnu Goru, već i za region – “Budva beer fest” biće održana od 14. do 16. juna na Stadionu FK Mogrena, čulo se danas na press konferenciji za medije u Budvi.

“Ovakvim projektima Budva pokušava da bude konkurentna i na polju organizacije privrednih manifestacija, kao i zabavnog turizma koji danas čini značajan dio regionalnog turističkog tržišta. Budva beer fest okupiće ljude svih generacija iz zemlje i regiona, kvalitetne izvođače pop i rok muzike, od kojih su neka svjetski poznata.Tako, ovaj festival bi trebalo da označi početak intezivnog dijela turističke sezone”, kazao je Marko Bato Carević, predsjednik Opštine Budva.

“Prošle godine Budvu je posjetilo blizu 900 000 turista, a svaka nova manifestacija poput ove prilika je da se promoviše naša zemlja, naš grad i privuče još veći broj turista. Budva beer fest je turističko-privredna manifestacija, koja čini da idemo u korak sa Evropom, koja će upotpuniti sadržaj naše turističke ponude i očekujemo u velikoj mjeriI privući goste iz regiona, ali i Evrope, kojima će Budva biti polazište za novi doživljaj Crne Gore. Vjerujemo da će mnogima zahvaljujući ovom festivalu to biti prvi dolazak u Crnu Goru, a mi ćemo nastojati da budemo dobri domaćini, i gostima, i organizatorima, kako bi iz našeg grada ponijeli samo lijepe utiske”, istakla je Maja Liješević, direktorica Turističke organizacije Budva.

Po rečima organizatora festivala očekuje se 60.000 ljudi na Stadionu “Lugovi”, FK Mogren, koji će u tri dana uživati u muzici najpopularnijih izvodjača, kao što su: “Plavi orkestar”, “Riblja čorba”, “Zabranjeno pušenje”, “Psihomodo pop”, “Who see”, “Brkovi”, “Tropico bend”, “YU grupa”, “Ortodox Celts”

Budva beer fest

Prilikom ovakvih koncerata i promocije pivarske industrije i brendova, uvek je povišena briga organizatora, koji društveno odgovorno poziva na odustajanje od vožnje ukoliko se konzumira alkohol sve one koji odgovorno i pametno promišljaju o svom i o tudjim životima. Zabava je sjajna samo onda kada je odgovornost prisutna i kada se kroz hedonističke aktivnosti život ne samo slavi, već se i brižno čuva.

Ovogodišnji izlagači na Budva beer festu biće: Carlsberg, Trebjesa, I Haineken, koji će imati svoje posebne pozicije, uređene na način kako to koncept ovih dogadjaja i nalaže.

Konferenciji su prisustvovali, kao partneri projekta, najviši predstavnici Opštine Budva i Turističke organizacije Budve, predsjednik Opštine Marko Carević i direktorka Turističke organizacije Budva, Maja Liješević, ispred organizatora festivala, Ivan Maslov i jedna od zvijezda koja će nastupiti na prvom Budva beer festu, Sejo Sexon, frontmen grupe “Zabranjeno pušenje”, kao i predstavnici pivarske industrije.

Orjen – Proljeće na snijegu

Boka News
-
0
Orjen – Proljeće na snijegu
Plakat Proljeće na snijegu

Tradicija organizacije proljećnih izlazaka na orjenske snjegove nastavlja se u nedelju, 21. aprila. Na Orjenskom sedlu (1600 m n. v.) za ovu priliku je predviđen bogat program u potpunosti podređen snijegu, a koji predviđa sankanje, degustaciju jedinstvenih sniježnih koktela i poslastica, takmičenje u izradi Snješka Bijelića i pokaznu radionicu pravljenja igloa.

Potrebno je imati adekvatnu opremu za mokar snijeg i rezervnu robu. Za odmor i sušenje na raspolaganju je trpezarija planinarsog doma. Događaj traje od 11 do 14 sati. Učešće je besplatno, a na sopstvenu odgovornost.

Sa Vrbanja je obezbijeđeno vođenje da se pješačenjem organizovano izađe do Orjenskog sedla. Polazak od dubrovačkog planinarskog doma na Vrbanju zakazan je za 9 sati. Uspon markiranom planinarskom stazom traje 2 do 2 i po sata laganog hoda i pogodan je za osobe makar sa minimalnom kondicijom. Zadnjih 20-ak minuta se ide kroz snijeg.

Proljeće na snijegu

Ujedno, “Proljećem na snijegu obilježavamo Svjetski dan planete Zemlje (22. april), ukazujući na potrebu očuvanja njene prirode, sve više ugroženem djelovanjem čovjeka. Proljećni snijeg na Orjenu (kao i na drugim planinama) bi daljnim pojačavanjem globalnom zatopljenja mogao biti sve rjeđa pojava, a zagađenje atmosfere bi se moglo odraziti na hemijski sastav padavina uopšte, pa tako i orjenskog snijega.

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena je zadužena za pripremu degustacije sniježnih koktela i poslastica, odnosno, organizovani izlazak, dok je Planinarski klub “Subra” organizator zabave na snijegu i domaćin.

KotorArt Don Brankovi dani muzike obilježavaju Svjetski dan planete Zemlje

Boka News
-
0
KotorArt Don Brankovi dani muzike obilježavaju Svjetski dan planete Zemlje
Nasa eko pjesma Zemlji

KotorArt – Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa pričom o ekologiji nakon prošlogodišnjeg festivala kada su upravo ekologija, održivi razvoj i očuvanje životne sredine bile ključne teme. Ovogodišnje akcije kreću već od aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja.

Aktivnosti počinju obilježavanjem Svjetskog dana planete Zemlje 22. aprila, akcijom pod nazivom “Naša ekološka pjesma” u saradnji sa d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem. Na eko plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu, uz učešće učenika i profesora kotorskih škola, pored akcije čišćenja i košenja obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, biće organizovan i ekološko-praktični čas o aktivnostima kompostiranja, suvog zidanja ponti i mandraća, kao i kratko predavanje, prezentacija i degustacija organskih morskih proizvoda iz crnogorskog mora. Akcija se organizuje od strane d.o.o. “Boka Gard” i d.o.o.“Školjke Boke”, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Gimnazijom Kotor, Pomorskom školom Kotor, Osnovnom školom “Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Školom za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” i AD Napredak.

Ova akcija je prvi korak projekta ArtEco, koji će se održavati od aprila do avgusta, i podrazumijeva tri tipa aktivnosti – Nauči!  Aktiviraj se!  i  Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva. Segment Nauči! donosi interaktivne razgovore o ekologiji kroz ekološke časove, dok se segment Aktiviraj se! zasniva na obilježavanju svjetskih dana planete Zemlje, vjetra i Sunca kroz akcije čišćenja priobalja, kulturno-ekološke šetnje i upoznavanje prirodne i kulturne baštine Kotora i Boke. Segment Stvaraj! podrazumijeva umjetničke radionice u kojima mladi kroz svojevrsnu umjetničku reciklažu prikupljenog otpada, izrađuju umjetničke instalacije, grade neobične muzičke instrumente i pripremaju performans „Svijet je muzika“ 13. avgusta, kojim će se završiti ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike.

Podvodna izložba 2018

Uvezivanje teme ekologije sa umjetnošću nije nova praksa za KotorArt Don Brankove dane muzike. Prošle godine, na svečanom otvaranju festivala 13. jula premijerno je izvedeno djelo Ramba Amadeusa „Pasija po Steli“, porudžbina festivala  sa tematikom ekologije, potom su održana koncertna predavanja „ClimateKeys“ u saradnji sa Institutom za biologiju mora, realizovana je prva podvodna izložba u saradnji sa udruženjem “Svet ronjenja”, a nakon akcije čišćenja priobalja i podmorja, ovaj niz programa završen je perkusionističkim performansom „Boka naša nasušna“.

Osim samog zadovoljstva što našu sredinu možemo učiniti ljepšom i korisnijom za naredne generacije, družićemo se, slušati zanimljiva predavanja, provoditi vrijeme u prirodi i degustirati morske proizvode uz muzički program mladih kotorskih muzičara. Nakon akcija u aprilu i maju, pripremamo mnoštvo radionica koje će kulminirati na samom kraju festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike u avgustu. Pozivamo sve da budu dio ove priče koja čini naš Grad ljepšim i dragocjenijim. – istakli su iz PR službe Međunarodnog festivala KotorArt.

Sve aktivnosti projekta ArtEco možete pratiti na internet stranici www.kotorart.me, ili na profilima festivala na društvenim mrežama.

Porto Montenegro – Forum kapetana giga jahti

Boka News
-
0
Porto Montenegro – Forum kapetana giga jahti
Porto Montenegro – Forum kapetana giga jahti

Forum kapetana giga jahti koji je održan u Porto Montenegru, okupio je proteklih tri dana neke od najistaknutijih svjetskih kapetana brodova dužih od 80 metara, ali i predavača superjahting industrije – predstavnike Feadship-a; avangrardnog dizajnera superjahti Igora Labanova; eksperta Polar Coda – kapetana Chris Shaefer-a, kao i tim švajcarske kompanije Swiss Ocean.

U ime Jadranske jahting asocijacije (AYA), koja je organizator ovog događaja, vrlo sam ponosan što smo u marini za superjahte i nautičkom naselju Porto Montenegro okupili ovakva imena, najuticajnije kapetane svijeta, gdje su svi gosti doživjeli jedinstveno iskustvo ove destinacije, ističe osnivač AYA-e Nizar Tagi.

Ovaj forum je bio odlična komunikaciona platforma za susret kapetana i predstavnika jahting industrije. Akcenat događaju u komunikaciji je dat i dugoročnim benefitima koje pruža marina Porto Montenegro, ali i prezentaciji uzbudljive transformacije bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, u novi servis za održavanje i remont jahti i megajahti.

Porto Montenegro je sjajan domaćin, a Tivat odlična nautička baza odakle ćemo kreirati viziju, strategiju, i djelovati kao jedinstven nautički proizvod Jadranske jahting asocijacije, dodala je Ajka Matijević, predstavnik AYA-e za Crnu Goru.

Dubrovački osnovnoškolci u pilot-projektu participativnog budžetiranja

Boka News
-
0
Dubrovački osnovnoškolci u pilot-projektu participativnog budžetiranja
Dubrovnik

Grad Dubrovnik 2020. godine kreće s provedbom modela participativnog budžetiranja, s ciljem da se odluke o raspodjeli gradskih proračunskih sredstava donose u suradnji s građanima na razini gradskih kotara i mjesnih odbora, a kao pilot-projekt je u suradnji s gradskom razvojnom agencijom DURA-om taj model proveden u četiri dubrovačke osnovne škole, rečeno je u srijedu na konferenciji za medije u dubrovačkoj Gradskoj upravi.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je u vrlo skoroj budućnosti cilj provedbe modela da se na razini gradskih kotareva i mjesnih odbora održavaju ‘brain storming’ sastanci, koji bi rezultirali niz projekata ostvarivih u kalendarskoj godini sa osiguranim financijskim sredstvima.

„Potom bi stanovnici tog dijela grada izašli na izbore i odlučili o jednom od predloženih projekata, bilo da je to igralište ili cesta. Projekt s najvećim brojem glasova ući će na koncu u proračun Grada Dubrovnika te se realizira u idućem proračunskom razdoblju. Počeli bismo s iznosom od milijun kuna po gradskom kotaru i mjesnom odboru”, rekao je Franković.

Najavio je kako će model s vremenom sve više utjecati na raspored proračunskih sredstava.
„Možda će participativno budžetiranje u početku imati svega 10 posto udjela u proračunu, a idealno bi bilo preko 50 posto. To bi značilo da u tom iznosu građani izravno odlučuju o gradskom proračunu”, istaknuo je dubrovački gradonačelnik.

Naglasio je da se model participativnog budžetiranja proveo kao pilot projekt u školama jer su škole mikrolokacija na kojoj je lakše vidjeti kako se provodi i gdje se griješi, ali i zato što odgoj građana kreće iz tih ustanova.
„Ako učenike naučimo na praksu da odlučuju o projektima sa zadanim financijskim vrijednostima, to će ih osvijestiti da mogu nešto promijeniti. Kad postanu punoljetni bit će na novoj razini sudjelovanja, kad će moći predlagati projekte bitne za zajednicu ili o njima glasovati”, objasnio je Franković.

Članica Uprave DURA-e Marina Lazarević rekla je kako je na radionicama u 25 razreda sudjelovalo ukupno petstotinjak učenika, dok je ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Vedrana Elez istaknula kako se u provedbi projekta od učenika tražila izuzetna odgovornost, ali i umijeće komunikacije kako bi došli do dogovora na izboru projekata.

Ukupna vrijednost šest izglasanih projekata je 60 tisuća kuna – 10 tisuća kuna po projektu, a trebali bi biti realizirani do kraja 2019. godine. Izglasane su kućica za dežurne učenike, uređenje unutarnjeg prostora za dnevni boravak, uređenje okoliša te ‘mini-maturalna’. Kroz anketu među učenicima najvećim brojem glasova istaknuo se projekt školskih ormarića, ali kako realizacija financijski daleko premašuje zadani proračun pilot-projekta, Grad Dubrovnik će ga zasebno realizirati.

OčistiME – Inicijativa građana za čistu Crnu Goru bez plastike

Boka News
-
0
OčistiME – Inicijativa građana za čistu Crnu Goru bez plastike
Plastika u moru

Neformalna grupa OčistiME, koju su formirali građani koji žele čistiju i bolju Crnu Goru, pokrenula je peticiju za odbacivanje jednokratnih plastičnih kesa i pokretanja šeme za povrat depozita plastičnih boca.

Navodi se da je grupa, koju sačinjavaju građani Crne Gore i doseljenici koji godinama žive u državi, osnovana sa ciljem da se „očisti jednom zauvijek“.

„OčistiME je “kišobran” koji inicira, dijeli, povezuje, informiše i podržava sve istomišljenike i slične inicijative“, kaže se u saopštenju.

Kako navode, da bi uspjeli, lokalni angažman se mora susresti sa nacionalnom politikom.

„Poziv na akciju od grupe OcistiME je upućen i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, u peticiji za zabranu plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu do kraja 2019. godine“, kaže se u saopštenju.

Plastika, otpad

Podsjeća se da je istočnoafrička država Tanzanija posljednja država u nizu, koja se obavezala na postupno ukidanje jednokratne upotrebe biorazgradive plastike, koja je od Ujedinjenih nacija identifikovana kao jedan od najvećih ekoloških izazova na svijetu.

Ističe se da je drugi zahtjev Ministarstvu – uvođenje šeme za povrat depozita (plastičnih boca), koja se pokazala kao najuspješniji pristup u mnogim zemljama.

„Takav program može imati velik uticaj na smanjenje otpada u Crnoj Gori. Dobro sprovedena i dobro upravljana šema deponovanja ne košta više od 0,01 EUR po boci, koju finansiraju sami proizvođači“, kaže se u saopštenju.

Precizira se da povod akcije nije samo poglavlje 27 – EU integracija, već nužnost bolje brige o “divljoj ljepoti” koja je od krucijalnog značaja za konkurentnost u turizmu i sticanje kredibiliteta kvalitetne destinacije.

„Čak 87 odsto svjetskih putnika želi putovati na održiv način,dok su posjetioci Crne Gore šokirani stvarnošću koju vide – plastične kese na drveću i plastične boce na pješačkim stazama, putevima i u vodama!“, kaže se u saopštenju.

Zainteresovani građani peticiju mogu potpisati prateći sledeći link http://bit.ly/plasticbagbanMNE

Oprezno sa meduzama poručili iz Instituta za biologiju mora

Boka News
-
0
Oprezno sa meduzama poručili iz Instituta za biologiju mora
Kompas meduza foto IBM Kotor

“Kompas” meduza, koja spada u grupu potencijalno opasnih, primijećena je u Bokokotorskom zalivu. Opekotine koje mogu zadati te životinje vrlo su bolne, ali nijesu opasne po život. U zalivu se pojavljuju ciklično, na svakih nekoliko godina, kazala je Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora.

Pestorić kaže da je 2014. meduza Chrysaora hysoscella, bila u zalivu vrlo česta. Opekotine ovih životinja su vrlo bolne, ali nijesu opasne po život.

“Odrasle jedinke mogu narasti i do 40 centimetara u prečniku zvona, a do 2 metra dužina kraka. Na njihovim obodnim kracima nalaze se žarne ćelije, te ova vrsta spada u grupu potencijalno opasnih meduza”, istakla je ona i upozorila rane kupače da budu oprezni.

“Vjetar, kiša, talasi, morske struje utiču na njihovu veliku smrtnost. Nošene su morskom strujom i talasima, pa ih često možemo vidjeti u većem broju u uvalama, pri obali ili izbačene na kopno”, kazala je Pestorić.

Ona je objasnila i da svakako globalno povećanje temperature mora, prekomjeran izlov ribe, kao i intenzivna izgradnja na obali, pogoduju razvoju i uzrokuju sve veću pojavu meduza.

“To nije fenomen karakterističan samo za Crnu Goru, već je vrlo prisutan u Jadranu i u Mediteranu. Naročito na Istočnoj obali Jadrana, Italijanskoj. Kao i u sjevernom Jadranu”, istakla je Pestorić.

U velikom broju su se pojavile 2014. i 2017. Razvijaju se pupljenjem iz svog, za dno pričvršćenog, polipa.

“Jako puno ih ima u proljeće, upravo zbog načina razmnožavanja, ali je mali procenat preživljavanja, tj. vrlo mali broj dostigne polnu zrelost, te se ne očekuje velika brojnost ove vrste tokom ljetnjih mjeseci”, kazala je Pestorić.

1...3.0873.0883.089...4.519Stranica 3.088 od ukupno 4.519