Nakon Modre laste pasionirani jedriličar Dubrovčanin Jadran Gamulin, inače član JK Orsan, iza kojega je više desetaka nastupa na Viškoj i Mrduljskoj regati prodaje svoju ultra regatnu jedrilicu Stradivaria, piše duList.
– Na prodaju sam se odlučio jer u Gradu nema dovoljno jedriličara da bi se formirala posada. To je žalosna istina dubrovačkog jedrenja. Stradivaria je brod koji je kupljen kako bi Dubrovnik jednog dana mogao pobijediti ‘mrdulju’ ili ‘višku’, ali moj optimizam je brzo splasnuo – ispričao je za duList Gamulin koji je nedavno imao četvrtu operaciju noge. Ona nije polučila rezultate koje su prognozirali liječnici pa je zaključio da sam više ne može nositi teret brige o jedrilici.
– Ovakav brod zahtjeva jednog vlasnika koji ima puno novaca ili da se udruži skupina jedriličara poput nas četvero, koliko nas je svojevremeno bilo, da podnesemo troškove održavanja. Međutim, nije toliki problem kupiti jedrilicu koliko je pronaći ljude koji će je voziti. Kad bi svatko od nas četvero doveo po jednog čovjeka već bi imali osmeročlanu posadu. Naša ekipa se raspala pa smo ostali samo nas dvojica. Moj partner je pomorac i nije u mogućnosti o njoj se brinuti – objasnio je ovaj veteran dubrovačkog jedrenja za duList dodavši kako mu je Stradivariu žao prodati jer je ona pobjednički brod. Osvrnuo se i kako u Gradu, suprotno uvjerenjima, ne vlada pomama za ovim sportom, ujedno poslom.
– Problem u Dubrovniku je što se mladi ljudi ne žele baviti jedrenjem. Svi idu na glisere koji im omogućavaju lagodan život, Profesionalnog skipera iz Grada koji će voditi goste s jedrilicom na more nemoguće je pronaći. Do prije neki dan to je kod nas radio Talijan pa Makedonac, a uskoro dolazi i Austrijanac. Dubrovačkog mladića nema! – zaključio je Gamulin za duList.
Dužine 12.7, širine 5.6 te gaza 3.3 metra jedrilica je građena u Italiji 1992. godine u brodogradilištu Soleri po projektu Andrea Vallicelli, a ime je dobila zbog svoje brzine i lakoće savladavanja valova. Čitav brod izgrađen je u karbonu i epoksi smoli s karbonskim jarbolom, bumom i izvlačivim baštunom, a 2000. dobio je i balkone svaki s tankom kapaciteta 400 litara mora koji se pune i prazne pomoću podvodnog periskopa. Cijena ove ljepotice je 15 tisuća eura.
“Kao što očekujemo svake školske godine, u maju se listaju stranice novog broja lista „Eho“. Riječ je o projektu koji prati zbivanja u školi i interesovanja učenika tokom čitave godine, što njegov sadržaj uvijek čini drugačijim i do kraja nepredvidivim” – saopšteno je iz redakcije školskog lista „Eho“, kotorske Gimnazije.
Ovogodišnji broj donosi vijesti o talentovanim učenicima, njihove stvaralačke uzlete u muzici, stihovima, crtežima, fotografijama. Bavili su se humanitarnim volonterskim radom, pravili kristale u hemijskoj laboratoriji, glumili na velikoj sceni i poručili svojim profesorima, roditeljima, drugovima iz razreda da imaju više razumijevanja za krize ličnosti i identiteta adolescenata.
„Eho“ je ove godine ostvario saradnju sa časopisom „Branko“ Karlovačke gimnazije koji je proglašen za najbolji srednjoškolski časopis u Srbiji, pa su se neki naši članci našli u njihovom novom broju, a njihovi u našem. Nije izostala ni rubrika o Kotoru, ovoga puta „iz drugog ugla“.
Svoj doprinos ove godine su dali i profesori naše škole člancima iz različitih oblasti, kao i kulturni radnici iz grada, čime su dodatno obogatili sadržaj i učinili ga ozbiljnijim. Redakcija je ove godine radila u novom, podmlađenom sastavu učenika: Ivana Lučev, glavni urednik i saradnici Martin Krivokapić, Stefan Lazarević, Franka Peruđini, Maja Vulović, Ana Kaluđerović, Nastasja Barović i Dejana Nikolić. Glavni urednik je prof. Sonja Golub Klenak.
Časopis je štampan u 1000 primjeraka i ima 76 stranica.
Povodom manifestacije „Međunarodnog dana muzeja“ i „Noć muzeja“ JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje izložbu pod nazivom „Donacije Pomorskom muzeju Crne Gore u periodu 2007-2017. godine“ koja će biti otvorena u palati Grgurina u subotu, 18. maja u 20 sati.
Na otvaranju će govoriti Andro Radulović direktor Pomorskog muzeja i Jelena Karadžić, muzejska savjetnica, a izložbu će otvoriti kap. Vjeko Radimir. U muzičkom dijelu učestvuje muzički sastav Škuribanda.
Postavka obuhvata 177 predmeta poklonjenih Pomorskom muzeju u periodu od 10 godina, (2007-2017.). Katalog koji prati izložbu podijeljen je u 10 cjelina u kojima su opisani muzejski predmeti i podaci o darodavcu. Ovom izložbom žele da izraze zahvalnost svim darodavcima koji su imali povjerenje u ovu Instituciju od njenog osnivanja do danas, s nadom da će se ova lijepa praksa i dalje nastaviti.
Izložba je realizovana u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu.
Peraštani su juče tradicionalno proslavili Zavjetni dan 15.maj u slavu pobjede svojih predaka nad Turcima 1654. godine. U sjećanje na tu pobjedu ostao je običaj „gađanja kokota”, koji simbolizira neprijatelja.
Ovogodišnji pobjednik je mještanin Marko Lindi, koji je dobio šugaman – peškir na kojemu je obilježena godina bitke i datum gađanja, nakon čega je pobjedonosno prošetao Perastom uz pratnju Gradske muzike Kotor.
Prethodno je na pjaci Sv. Nikole u Perastu tradicionalno nastupila Bokeljska mornarica koja je odigrala Bokeljsko kolo, nakon čega je služena sveta misa koju je predvodio Kotorski biskup mons. Ilija Janjić.
Na centralnom peraškom trgu u večernjim satima koncert je održala splitska klapa Contra. Uprkos činjenici da gradska rasvijeta nije radila posjetioci su uživali u u dobroj muzici.
Koncert klape Contra
Organizatori manifestacije bili su Društvo prijatelja grada Perasta, Mjesna zajednica Perasta, Župski ured Perasta i Međunarodni festival klapa Perast.
Peraški boj – Zavjetni dan15. maj – moć Perasta u XVII vijeku, na kopnu i moru, vještina na maču i u trgovini, Kandijski rat, gubitak Risna zaslugom Peraštana (1649) samo su bili neki od povoda Turcima da udare na Perast.
Zavjetni dan – gađanje kokota 2019.
Naročito je bio kivan Mehmed Rizvanagić, risanski dizdar tj. zapovjednik kojeg Peraštani satjeraše iz Risna u Zagorje. Doznavši da će Turci napasti Perast, Peraštani su prevezli pokućstvo na oba školja jer su vjerovali da će neprijatelj napasti samo s kopna. Muškarci su se razdijelili u 9 čardaka (kula). Zapovjednik mjesnih četa K. Šilopi razvio je na svojoj kući stijeg (barjak) Sv. Marka s opštinskim grbom koji je obavezivao vojvodu da u svakoj potrebi priskoči sa 30 naoružanih ljudi. Otada je potekao običaj da Peraška mornarica na dan 15. V izjutra prihvaća opštinski barjak iz kapetanove kuće. Ovaj običaj predaje peraške zastave prekinut je onda kada je, nažalost, ukinuta Peraška mornarica. Kako su Kotorani skromno pomogli Perast sa oko 30 pješaka, nešto praha i puščanih zrna, a u to vrijeme se radi nevremena našlo zarobljeno 30 peraških brodova između Korčule i Molunta, buknuo je boj između ogromne turske vojske (oko 5000 vojnika) i malobrojne peraške (svega nekoliko stotina).
Peraška Gospa – foto Boka News
Rano ujutro, oko 3 sata, Turci udariše na Perast s krajeva, s kopna. S jedne strane od Glogovca, gdje je brdo strmo i divlje (strana put Luke), a s druge od Spile (strana od Penčića) uputili su se ka forteci (utvrđenju) Sv. Križa gdje je bila utvrda peraških vojnika i Mlečana. U krvavoj bici je Marko Tomašević uzeo od ubijenog turskog barjaktara glavni barjak, a Mehmedaga pogibe. Njega je Peraštanin Tripo Burović pogodio iz puške, da bi mu, zatim, Krsto Kolović odrubio glavu, a Burović uzeo mač. Sin Nikola Burović darovao je Opštini mač u znak odanosti. Ovog mača više nema, a puška Mehmedagina čuvala se u kući konta Viskovića, danas u Muzeju grada Perasta. Tako je bilo s kopna, a sa mora se udaru niko nije nadao. Turci pod vođstvom ulcinjskog Mustaj reisa napali su Lepetane, zapalili utvrđenje kod Gospe od Anđela i krenuli kroz Verige ka Perastu. Opustošili su školje S. Jurja (Sv. Đorđa) i Gospu od Škrpjela, gdje su nastradali zavjetni darovi i misno ruho, ali Gospinu sliku ne nađoše jer je u pravo vrijeme bila sklonjena u crkvici Sv. Križa u forteci. Po običaju, Gospina slika se prenosi u Perast (posljednja nedjelja aprila) i iz Perasta natrag na školj (29. jun, na katol. Petrovdan). Po povratku na kopno Peraštani su sa sobom nosili tri turske glave i tri barjaka. Svoj ogroman uspjeh pripisali su zaštiti Blažene Djevice pa se opština zavjetovala da će svake godine iz zahvalnosti prema njoj, slaviti spomen na trijumf Njen i svoj, 15. V svečanom ceremonijom.
U čast pobjede, odnosno odbrane, malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka na zapadnom zidu crkve Sv. Nikole u Perastu stoji spomen ploča sa tekstom na narodnom jeziku kojeg je tadašnji nadbiskup Andrija Zmajević dao isklesati. A hrvatski ban, grof Petar Zrinski, samo 20-ak dana poslije boja, čestitao je ovu pobjedu poklonivši Peraštanima mač Vuka Brankovića, ispjevanog kao Zmaj Ognjeni Vuk.
Predsjednica Skupštine opština (SO) Kotor Dragica Perović saopštila je danas da joj je nekoliko političkih subjekata u toku dana dostavilo zahtjeve različite sadržine, ali sa istim ciljem – da sazove sjednicu SO u skladu sa čl. 65 Poslovnika SO Kotor, odnosno u roku kraćem od 10 dana.
Ona je dodala da su neki zahtjevi dostavljeni preko građanskog biroa, a neki putem medija.
“Svi oni podjednako zaslužuju moju pažnju i odgovor. Naravno, da ću sve podnijete zahtjeve sa dužnom pažnjom razmotriti i da ću u odnosu na iste postupiti u skladu sa zakonom i poslovnikom, a o čemu će podnosioci, kao i javnost, biti blagovremeno i adekvatno obaviješteni”, istakla je Perović.
Ona je saopštila da da je to njen profesionalni odgovor, a da kao političar ima stav na aktuelna dešavanja.
“U Kotoru na snazi klasična politička korupcija”
“U pitanju je klasična politička korupcija i to treba da znaju glavni akteri, kao i kotorska i crnogorska javnost. Nasprosto, treba da se zna da je u Kotoru volšebno došlo do prekompozicije vlasti, mimo izborne volje kotorskih glasača. Konkretno, ugašeni DPS , zahvaljujući političkoj kombinatorici, korupcionaškom putanjom u toku našeg dosadašnjeg mandata, ničim zasluženo ponovo uzima vlast u Kotoru. Ovo zato, jer se na anti DPS predizbornoj kampanji formirala dosadašnja vlast, od koje sada neki konstituenti vrlo otvoreno i očigledno uspostavljaju hibridnu vlast sa DPS-om, pravnim nasiljem i hajdučijom”, istakla je Perović.
Ona je kazala je da u potpunosti podržava javno saopšteni stav predstavnika liste SNP, odnosno njihova tri odbornika u SO Kotor, podvlačeći da je njihov predlog najbrži i najučinkovitiji za prevazilaženje, a u krajnjem i za rješenje krize kotorske vlasti.
“Ovo tim prije, jer sam u svojstvu tužene SO Kotor, u svom odgovoru na tužbu zatražila da Upravni sud CG odluči po hitnom postupku, a što je u skladu sa čl. 63, stav 9 Zakona o lokalnoj samoupravi. U suprotnom, svako drugo postupanje i eventualno donošenje bilo kakve druge odluke, bez prethodno donijete odluke institucionalno nadležnog Upravnog suda CG, bilo bi jasno piramidalno bezakonje”, zaključola je Perović.
Nakon što je opozicija u kotorskom parlamentu, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), smijenila predsjednika opštine Vladimira Jokića, iz DPS-a su najavili pokretanje inicijative za izbor novog čelnika te opštine.
Kotorska Skupština, poslije smjene Jokića, 24. aprila, nije zasijedala.
Zaposleni u Opštoj bolnici Meljine upozorili su na status te zdravstvene ustanove, ističući da joj prijeti gašenje, da se kadar osipa i da nema mogućnosti za osnovno funkcionisanje, a osam mjeseci nakon štrajka upozorenja zaposlenih ponavlja se situacija da su plate u zakašnjenju.
Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak kaže da nisu primili dvije plate, ali i da pored toga zaposleni obavljaju svoje radne zadatke.
-Radnici se dugo vremena bore za opstanak bolnice i uprkos kašnjenju zarada i dalje nam je to i rješavanja statusa ove ustanove na prvom mjestu – kaže Drobnjak.
Ističe da sva odeljenja rade punim kapacitetom, da zaposleni ispunjavaju svoje obaveze, uvažavaju potrebe građana Herceg Novog, da su ispoštovali i obaveze prema državi, uprkos otežanim uslovima poslovanja.Drobnjak kaže da nije tačna informacija koja kruži gradom da je laboratorija bolnice zatvorena.
-Radi javnosti, jer se po gradu čuju neke netačne informacije, moramo da saopštimo da laboratorija radi ali isključivo za pacijente bolnice i hitne slučajeve. Ne radi trenutno za građane koji su upućeni iz Doma zdravlja radi određenih analiza jer nemamo dovoljno reagenasa. Zbog blokade računa nismo u mogućnosti da obezbijedimo dodatne količine reagenasa i prinuđeni smo da ih čuvamo za pacijente koji su na stacionaru i hitne slučajeve koji dolaze kod nas. To jeste trenutna situacija i nadamo se da će i taj problem biti riješen – objašnjava Drobnjak.
Poručuje da se problemi u Bolnici neće riješiti dok se ne riješi njen status, obezbijedi finansiranje i očuva postojeći i stvore mogućnosti za dovođenje novog kadra.
-Mišljenja smo da građanima Herceg Novog treba bolnica, treba i gradu kao turističkom mjestu, jer svakodnevno dobijamo upite i pozive turista koji žele da ljetuju ovdje i koji se interesuju da li i na kojoj udaljenosti se nalazi bolnica. Pitamo i predsjednika opštine da li Herceg Novom treba bolnica i zašto ne pokrene ponovo pitanje nadležnima njenog opstanka i funkcionisanja – kaže Drobjak.
Iz Sindikata Bolnice upozoravaju da, ukoliko se uskoro ne riješi status te ustanove, iskoristiće sve mehanizme radničke borbe za ostvarivanje svojih prava, koji su u intersu samih zaposlenih ali i grada Herceg Novog.
Prvi solarni jedrenjak na Jadranu, a vjerovatno i mnogo šire „Boka“, hercegnovskog polivalentnog umjetnika i jedriličara Antonija Pušića, alijas Ramba Amadeusa, porinut je u more. Brod, da tako kažemo, još nije u potpunosti završen, jer se čekaju jedra pa će zvanična promocija biti prvog juna kada se planira svečano uplovljavanje u matičnu luku – mulo na Škveru. Međutim odrađena je prva probna plovidba elektromotrom na solarni pogon, pa se može reći da je jedan istorijski poduhvat zaokružen i oficijalno proglasiti „Boku“ prvim “Zero emission” brodom na Jadranu.
„Električni motor radi ko zmaj. Baterije drže, solari pune, brod stoji kao violina. Osjećanja su pobrkana, tri godine rada, mnogo uloženih para i truda, s obzirom da još uvijek nisu jedra gotova pa nemam kompletan utisak, ali nakon probne vožnje na motor mogu reći da brod ide nevjerovatno“, kazao je Rambo za Herceg Novi Cool objašnjavajući da brod čije je korito tipa “Cutter”, ima takvu vodenu liniju, koja je u stvari bila dizajnirana prije pojave parne mašine i prilagođena plovilima koja nisu imala dodatni pogon osim jedara.
„Ona ima samo jednu, uslovno rečeno manu – brod je uzak i nema unutra baš nekog komfora, ali to mene kada smo kretali u projekat nije bio prioritet. Najvažnije mi je bilo da brod ima velike maritimne sposobnosti. Uz to, zahvaljujući kobilici sa dva krila koja nose jedan baštun, a koju je dizajnirao i patentirao i za taj svoj izum dobio i nagradu, naš sugrađanin, projektant brodova Ivan Erdevički, brod je nevjerovatno okretan, jer iako ima vodene linije 8,5 metara i uzdužnu plitku kobilicu on se okreće tako reći u mjestu“, priča nam dalje Rambo ističući da je ovu sjajnu misiju krenuo da sprovodi sa idejom kao što i sve poslove u životu radi.
solarni brod
„Meni je to sve bila igra, ja prosto sve poslove koje izaberem u životu doživljavam kao igru, pa sam tako prišao i ovom projektu“, objašnjava dodajući da se prva godina rada na projektu provela praktično cijela u pričama i konsultacijama sa ekspertima.
„Jedan od mojih najbližih savjetnika bio je Igor Pjacun, čuveni splitski jedriličar, da bi nakon mnogo priče i konsultacija prvo pravo računanje i projekt uradio takođe Splićanin, brodski projektant, Srđan Đaković. On je to korito koje sam ja dobio, preračunavao i obrađivao i unio neophodne korekcije kako bi brod dobro legao na vodenu liniju, zatim kakva treba da bude optimalno propela i sve ostalo neophodno da se maksimalno optimalizuju i iskoriste brodske performanse“, u jednom dahu izgovara dalje Rambo pokazujući kolika strast i ljubav stoje iza ovog fenomenalnog poduhvata. Upravo je ta očigledna strast i emocija učinila da mnogi istinski ljubitelji napretka, tehnoloških iskoraka i doprinosa unapređenju poboljšanja ljudske sredine i kvalitetu života, budu podrška cijelom projektu i izlazili su u susretu njegovoj realizaciji.
„Na Tehnološkom fakultetu u Beogradu smo izlili kobilicu, a sa hercegnvoskim umjetnikom Darkom Vlaovićem sam nastavio da crtam kabinu palubu i jedrilje i nacrtali smo preko 200 verzija dok nismo došli do one koja nam se dopada“, kaže Rambo. Glavne radove na izgradnji broda – produžavanje krme da bi se dobila produžena vodena linija i izlazni val, čitavu palubu, kabinu, unutrašnjost broda, ojačanja, jarbole…, je kako kaže, uradio Miodrag Frencić, jedriličar i brodograditelj iz Novog Sada.
„Taj posao je trajao skoro dvije godine. Kada je riječ o jedrima, prvo sam mislio da stavim sošna jedra. Međutim promjenili smo odluku nakon razgovora sa jedrarom u radionici DB Sails u Dubrovniku, Žarkom Đanovićem koji je predložio da uradimo ipak moderniju verziju. Stavićemo takozvana full batten jedra, koja imaju širinu i na vrhu, čime se dobija aerodinamičnije i bolje jedro nego sošno, a zadržava tu neku starinsku liniju, tako da to uklopimo u cijelu ideju retro-futur dizajna. Dakle, dobija se kombinacija svega što je na brodovima bilo prije otkrića parne mašine, ali je tehnologija, palubna oprema, konopi, pa čak i jedra iako koncipirana kao ona koja su dizajnirana u 19. vijeku, materijali i spojevi i ostalo – sve je to 21. vijek“, objašnjava Rambo uz nadanje da će brod ići i na jedra isto onako dobro kao i kad je pokretan elektromotorom koji se pokazao izuzetno dobar i funkcionalan.
„Ovaj solarni sistem je nevjerovatan. Išli smo petinom gasa, dakle 20 posto struje koristimo a dostižemo brzinu od 5 milja na sat, a u tom režimu ja imamo oko 4-5 sati autonomije. To znači da svaki dan ako je sunce ja dobijem otprilike dva sata vožnje da ne priključujem brod na punjač, što je, ne mogu reći perpetum mobile jer koristi sunčevu energiju, ali je svakako najčistiji brod na Jadranu i sa velikim ponosom ću se voziti i promovisati ovaj sistem koji će, nadam se, pokazati prije svega profesinalcima – prevoznicima, ribarima i ostalima, da je dovoljno autonoman i dobar za rad“, zaključuje Rambo. Solarni jedrenjak „Boka“ će svoju prvu javnu demonstraciju imati prvog juna za kada je zakazana turistička regata-konvoj iz marine Lazure u Meljinama do gradske luke Škver, gje će se i prirediti svečanost da bi se na adekvatan način predstavio brod koji treba da bude ponos Herceg Novog i koji će, kako i sam Rambo kaže, biti na raspolaganju, prije svega studentima tehnike i brodogradnje, ekolozima i ljudima od struke da dođu i naprave đir i upoznaju se sa tehnologijom i funkcionalnošću broda.
Nosilac izborne liste “Nama možete vjerovati-SNP- dr Branko Ivanović” čija tri odbornika u lokalnom parlamentu Kotora daju podršku aktuelnoj lokalnoj vlasti koju čini koalicija Demokrate-URA-DF-SDP, dr Branko Ivanović pozvao je danas sve političke partije u tom gradu da odblokiraju rad Opštine.
On je kazao da se to najjednostavnije i najbrže može uraditi tako što bi lokalni parlament usvojio Odluku o odlaganju primijene odluke o razriješenju predsjednika Opštine Vladimira Jokića (Demokrate) i to do odluke Upravnog suda po tužbi koju je Jokić tim povodm podnio.
Kotor je već tri sedmice u potpunoj blokadi od kada je lokalni parlament glasovima opozicionih DPS, SD, HGI i LP uz glasove dva od tri odbornika vladajuće SDP, 24. aprila smijenio predsjednika Opštine Vladimira Jokića (Demokrate). Zbog višemjesečne blokade rada lokalnog parlamenta izazvane opstrukcijom SDP, Kotor nema ni usvojen budžet za ovu godinu, a većina čelnika lokalne uprave je dala ostavke ili se pasivizirala, povukavši se na godišnje odmore.
Ivanovič je danas kazao da je manjinska podrška SNP dosadašnjoj lokalnoj vlasti imala samo jedan cilj – “podršku donošenju odluka koje su u interesu svih građana Opštine Kotor”.
“Zato pozivamo sve političke subjekte koji participiraju u SO Kotor da podrže naš predlog kojim se na jedini zakonit i politički legitiman način može prekinuti blokada svih funkcija Opštine Kotor nastala nakon donošenja Odluke o razrješenju predsjednika Opštine Vladimira Jokića od strane DPS, SDP, SD, LP i HGI. Predlažemo da se po hitnom postupku zakaže sjednica i u Skupštiini Opštine donese Odluka o odlaganju primjene odluke o razrješenju predsjednika opštine do donošenja odluke Suda”- saopštio je Ivanović.
On je izrazio uvjerenje da je takav predlog “najbrži i jedini pravno utemeljen i politički legitiman način da se razblokira rad Opštine, te da mora biti prihvatljiv svim političkim subjektima odnosno odbornicima koji žele dobro Kotoru.”
“Smatramo da ovaj predlog treba da podrže svi subjekti uključujući i one koji su donijeli odluku zbog koje je došlo do blokade rada Opštine, ukoliko vjeruju u zakonitost postupka u kojem su donijeli tu odluku i imaju povjerenja u rad nadležnog suda pred kojim se vodi postupak, jer bi svi drugi modeli bili politički nelegitimni, suprotni izbornoj volji građana i predstavljali uvođenje već poznatih modela političke korupcije od kojih je makar do sada Kotor bio pošteđen”- istakao je Ivanović, pozvavši sve političke subjekte u Kotoru da se u što kraćem roku javno izjasne o njegovom predlogu.
“Brzina izjašnjavanja svakog političkog subjekta ili odbornika, govoriće o količini njihove brige za Kotor. Ukoliko se sa našim predlogom saglase svi politički subjekti, a zbog činjenice da je sada već očigledno da ne postoji mogućnost formiranja političke legitimne, a funkcionalne vlasti, smatramo da bi svi politički subjekti u Kotoru trebali da usaglase termin donošenja odluke o skraćenju mandata i raspisivanju izbora koji bi se održali odmah po završetku turističke sezone”- zaključio je Ivanović.
Opozicioni DPS u međuvremenu je odlučio da pokrene sopstvenu inicijativu za izbor novog predsjednika Opštine Kotor jer je ta partija očito uspjela da u redovima odbornika do sada vladajuće koalicije, pronađe odlučujući, 17-ti glas koji joj treba da bi u 33-članom lokalnom parlamentu izabrala svog gradonačelnika i time se vratila na vlast poslije dvije godine. Budući da je Predsjendištvo SDP juče iznenada odlučilo da iz članstva te partije isključi šeficu njihovog odorničkog kluba u SO Kotor dr Brunu Lončarević, ali ne i Gorana Brguljana koji je sa Lončarevićkom 24.aprila, protivno zvaničnom stavu vrha partije, glasao za smjenu Jokića, izvjesno je da je Lončarevićeva odlučila da definitivno promijeni stranu i svojim odborničkim glasom podrži povratak DPS na vlast u Kotoru.
Demokratska narodna partija i njen odbornik u SO Kotor dali su punu podršku incicijativi i predlogu koju je svim političkim subjektima u tom gradu uputio Branko Ivanović u ime svog odborničkog kluba.
Demokrate podržavaju inicijativu
Odbornički klub Demokrata u SO Kotor podržava inicijativu da se zakaže sjednica Skupštine opštine Kotor i donese Odluka o odlaganju primjene odluke o razrješenju predsjednika Opštine do donošenja odluke suda.
Kao i podnosioci inicijative, odbornici sa liste ,,NAMA MOŽETE VJEROVATI – SNP – DR BRANKO BAĆO IVANOVIĆ”, i odbornički klub Demokrata u SO Kotor smatra ovo jedinim zakonitim i legitimnim načinom razrješenja krize u Kotoru, a svako drugačije postupanje odbornika lokalne skupštine – izigravanjem izborne volje građana Kotora i političkom korupcijom.
Prihvativši ovakvu inicijativu, odbornici bi pokazali da im je na prvom mjestu interes Kotora, a ne želja DPS, SDP, SD, LP i HGI da se nezakonito dokopaju vlasti u strahu od novih izbora, koji bi bili izvjesni uvođenjem prinudne uprave, a od kojih DPS Kotor opravdano strahuje, izbjegavajući ih koaliranjem sa SDP-om.
Saopštenje Ministarstva javne uprave povodom situacije u Kotoru
Povodom sve češćih objava u medijima da Ministarstvo javne uprave ne reaguje povodom aktuelne situacije u Opštini Kotor, saopštavamo sljedeće.
Za trenutnu situaciju u opštini Kotor je odgovorna lokalna vlast. U ovom trenutku, stvaranje uslova za normalno i redovno funkcionisanje Opštine Kotor i svih lokalnih organa i službi, te prevazilaženje aktuelne situacije, u skladu sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, je isključivo u nadležnosti lokalnog parlamenta.
Vlada Crne Gore i Ministarstvo javne uprave pomno prate dešavanja u opštini Kotor i kada se stvore zakonski uslovi za to,Vlada će preduzeti odgovarajuće mjere.
Najveća evropska aviokompanija Ryanair će početi letove za Mostar tokom zimske sezone 2019/2020 ili 2020. godine.
Prema portalu “Klix.ba”, postignut je sporazum između dviju strana, a aerodrom i aviokompanija sada finaliziraju mrežu odredišta i datume početka letova. Ovoj sporazum prati razgovore između dvije strane u Dublinu i Mostaru ranije ove godine.
Federalna vlada Bosne i Hercegovine odobrila je u četvrtak nešto više od dva miliona eura za aerodrom Mostar, čiji je cilj “poboljšanje sektora zrakoplovstva” u zemlji. Ryanair i Aerodrom Mostar su od 2012. godine više puta razgovarali o mogućim uslugama.
Mostar će postati druga destinacija Ryanaira u Bosni i Hercegovini nakon Banje Luke ako se letovi materijalizuju kako je planirano.
Ranije je predloženo da niskocjenovna aviokompanija uvede usluge od Šarlroa, Frankfurta i Osla do Mostara. Međutim, postoji i veliki potencijal za prijevoznika da se pobrine za vjerski turizam na putevima iz Italije i Poljske.
Aerodrom Mostar je krajem prošle godine pokrenuo program podsticaja u pokušaju da privuče prijevoznike za pokretanje letova. Uključuje popuste za usluge rukovanja i iskrcavanja, kao i putničke takse, za period od tri godine.
Aerodrom je tokom prvog kvartala opslužio 746 putnika, što predstavlja povećanje od 20,5%. Rast je ostvaren zahvaljujući Croatia Airlinesu koji je tokom zimskih mjeseci održavao usluge hrvatskog glavnog grada.
Generalni direktor Marin Raspudić izjavio je da očekuje da će Mostar ove godine ugostiti oko 80.000 putnika, što je “maksimum koji aerodrom može podnijeti”. Pozvao je lokalne putnike da koriste aerodrom Mostar umjesto obližnjeg Dubrovnika i Splita, prenosi Ex-Yu Aviation.
Direktor »3. maja« Edi Kučan proglašenje stečaja u Uljanik Brodogradilištu doživio je dvojako, kao iznenađenje, ali i nešto što je bilo za očekivati. Iznenađenje samo iz razloga što se u »3. maju« još uvijek ulažu napori da se pronađe rješenje kojim bi se izbjegao taj neželjeni scenarij, piše Novi list.
– Definitivno je da stečajevi drugih društava u Uljanik grupi, pa tako i pulskog brodogradilišta nama dodatno otežavaju stvar i čini sve izvjesnijim da takav rasplet čeka i nas početkom lipnja – nimalo optimistično zaključio je Kučan.
Nakon Pule, sve je izglednije da će i Rijeka morati preživjeti taj dan i pokušati se nositi se s osjećajem da je nešto veliko i nepovratno izgubljeno. Stečajno ročište za »3. maj«, podsjetimo, zakazano je za 5. lipnja.
Kako se lančano otvaraju stečajevi po drugim društvima u Uljanik grupi, tako je i stečaj sve izgledniji i za »3. maj«. Riječko brodogradilište od pulskog škvera potražuje, kao što je poznato, oko 480 milijuna kuna koje nikad neće uspjeti naplatiti.
