Duboka Đenovska ciklona neuobičajena za ovo doba godine u noći na nedjelju približavat će se našim krajevima.
U Crnoj Gori sutra nas očekuje umjereno do potpuno oblačno i nestabilno, prijepodne uglavnom suvo, poslijepodne, a naročito tokom noći, kiša, jaki pljuskovi i grmljavina.
Lokalno je moguća i pojava grada. Više padavina u južnim i centralnim predjelima.
Vjetar umjeren i jak, ponegdje kratkotrajno na udare i veoma jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha 12 do 25, najviša dnevna 22 do 33 stepena.
Zbog vremena Rimska noć 30.jula
Rimska noć 2019. koja je bila planirana za 28.jula u Risnu odlaže se za utorak 30.jula zbog najavljenog lošeg vremena, saopštili su organizatori.
Zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrijan Vuksanović izabran je u subotu za predsjednika Hrvatske građanske inicijative (HGI), jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, na 5. Saboru te stranke koji je održan u Tivtu.
Vuksanović je najavio da će HGI dodatno ojačati svoju političku pozicioniranost, uz novu energiju i novu dinamiku.
“Radit ćemo i dalje na jačanju našeg hrvatskog identiteta, a istovremeno i državnog subjektiviteta Crne Gore. Na taj način pokazat ćemo komplementarnost u očuvanju nacionalnih i identitetskih odrednica i lojalnosti državi u kojoj živimo”, kazao je Vuksanović.
Jačajući sebe, jačamo multinacionalnu i multikulturalnu Crnu Goru, poručio je novi predsjednik HGI.
“Mi smo u Crnoj Gori autohton narod, Crna Gora je naša domovina a kako kaže naš slogan s prethodnih izbora “Naše srce je hrvatsko”, koje će i dalje davati sve za prosperitet crnogorskog društva i svih građana”, zaključio je Vuksanović.
Saboru HGI, kako se čulo na svečanom dijelu koji je bio otvoren za javnost, od 115 pozvanih prisustvovalo je 83 delegata. Među sudionicima najvećeg stranačkog skupa nije bilo dosadašnje predsjednice HGI-a, ministrica bez portfelja u crnogorskoj vladi Marije Vučinović, kao i nekih njeni bliski suradnici.
Središnji odbor HGI, nad kojim su kontrolu u međuvremenu preuzeli Vuksanović i član Predsjedništva HGI Zvonimir Deković, u februaru je smijenio Mariju Vučinović s mjesta predsjednice stranke, što je ona osporila i trenutno pred Upravnim sudom vodi spor za povrat na čelo HGI-a.
Diplomirani inženjer elektotehnike Adrijan Vuksanović rođen je u Kotoru 1980. godine, zastupnik je HGI u parlamentu Crne Gore te je i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine.
Kompanija Luštica development planira da pozajmi 14 miliona eura kod CKB i OTP banke kako bi vratila dug, navedeno je u informaciji koju je u četvrtak usvojila Vlada, koja u tivatskoj kompaniji ima oko deset odsto vlasništva.
Kompanija će za ovaj kredit založiti hotel Čedi i marinu Luštica Bay sa 176 vezova. Prema mišljenju Zaštitnika imovinsko pravnih interesa ne postoje smetnje za izdavanje potvrde koja će sadržati odredbe navedene u nacrtu pisma kojim Vlada potvrđuje CKB i OTP status društva Luštica development Tivat u vezi sa ugovorom o zakupu i izgradnji i ugovorom o kupovini akcija, što su banke dodatno zahtijevale.
U informaciji se navodi da je uplaćeni kapital Luštica Development 69,5 miliona eura, a investirala je 221 milion eura.
Vlada je preko svojih nadležnih ministarstava, uključujući Ministarstvo turizma, kao i Savjet za privatizaciju, primila izvještaje o napretku i rezultatima investitora, kao i ukupnog projekta u kontekstu obostranih prava i obaveza iz sporazuma u kojimaj e konstatovano, na zadovoljstvo Vlade da su i kompanija i projekat u dobrom stanju, kako to predviđaju sporazumi koji regulišu međusobna prava i obaveze -konstatovano je u izvještaju.
Luštica Bay Marina naselje
Istaknuto je da su na dan podnošenja ovog izvještaja ugovorni odnosi između Vlade i kompanije dobri.
– I trenutno nema okolnosti, poznatih ili pretpostavljenih, koje bi ukazivale na moguće rizike ili izglede za bilo kakav raskid ugovora, ocijenjeno je u informaciji.
Internacionalni festival uličnih performera InArt završen je u petak. Tokom tri dana festivala ulice i trgovi Tivta u večernjim satima pretvorene su u pozornice na otvoreno.
Svirači, akrobate, performeri, cirkusanti, animatori i zabavljači, umjetnici iz devet zemalja u Tivat i Crnu Goru donijeli su duh svjetskih metropola.
“Za tri dana festival Tivat je sijao novom svjetlošću nudeći razonodu za sve generacije, sve bilo jako dobro o čemu svjedoči veliko interesovanje publike” – kazao nam je osnivač festivala, Ljubo Kaličanin.
Festival InArt su podržali TO Tivat, Ministarstvo kulture Crne Gore i NTO.
Ministrastvo održivog razvoja i turizma (MORT) vrlo sračunato i vješto, tiho, “ispod žita” provlači još jednu pljačku vijeka u Crnoj Gori i poharu narodnih i državnih resursa, a to je segmentacija Budvanske rivijere, ocijenili su danas iz budvanske URE.
“U jeku turističke sezone, i u godini kada je Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) uradilo sve da ugostiteljima bude prazan privatni smještaj i da se porodice kojima je decenijama ovo jedini izvor prihoda nađu u situaciji da postanu korisnici socijalne pomoći, zadaje se još jedan udarac crnogorskom turizmu i ugostiteljima. To podrazumijeva izdvajanje Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže i formiranje novog preduzeća u svrhu privatizacije a u korist već dobro poznatih imena Emilafarba i Kostića”, tvrde u Građanskom pokretu URA Budva.
Podsjećaju da su već govorili o ovome i pozivaju državne institucije da preispitaju njihov osnov sumnje da se radi o više krivičnih djela korupcije na najvišem nivou i zloupotreba službenog položaja u svrhu lične koristi.
“U konkretnom slučaju kako je Budvanska rivijera transformisana iz opštinskog preduzeća u državno odnosno kako je preko noći ingerencije i vlasništvo nad njom dobilo Ministarstvo turizma umjesto do tada jedini vlasnik Opštine Budva? Mi smo već upozorili organe da je ovaj posao jako kontroverzan i da se iza njega krije pljačka i otimačina jer je transformacija urađena bez ijednog akta donesenog od strane lokalne uprave”, ukazuju iz odbora URA u Budvi.
Oni pitaju institucije predsjednika države, predsjednika Vlade, ministra MORT-a, VDT, Vrhovni sud, Agenciju za privatizaciju:
“Na koji se način uopšte došlo do odluke o prenosu i transformaciji?
Gdje je akt o tom postupku i ko ga je potpisao?
Postoji li o tome odluka SO i je li ga potpisao predsjednik tadašnje SO?
Zakon o svojinskoj i upravljačkoj transformaciji je predviđao da onaj ko je državi dao svojinu dobije kasnije akcije (u jednom slučaju u Crnoj Gori je čak odbijeno da se isplati novac). Zašto opština Budva nije dobila svoje akcije?”, zaključuje se u saopštenju URA Budva.
Od 1. do 7. avgusta pod sloganom „Cijeli dan na filmu“ trajaće 33. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival čije su sadržaje na konferenciji za novinare predstavili predsjednica festivalskog savjeta Marija Perović, selekror za dugometražni igrani film, segment Kino Evropa i ponoćne projekcije Ivan Bakrač, poslovni direktor festivala Zoran Živković i direktorica Herceg festa Gordana Krcunović.
Festival će započeti i premijernim prikazivanjem filma „Grudi“ Marije Perović ( izvan konkurencije) i „Dohvati nebo“ reditelja Milutina Darića.
Predsjednica Savjeta Festivala rediteljka Marija Perović je kazala da će ove godine podržati ideju, promovisanu i na drugim festivalima, o ravnopravnom učešću žena na filmu pa će u skladu sa tim , festival otvoriti glumice Mira Banjac, Dubravka Drakić , Marija Škaričić i “sve prisutne žene”.
Perović je ocijenila i da je festival obogaćen, prikazivanjem više filmova u različitim selekcijama, iako neće biti, odlično ocjenjivane selekcije dokumentarnog filma.
Za sedam dana trajanja festival publika će na Kanli kuli vidjeti i ostvarenja TI IMAŠ NOĆ Novljanina reditelja Ivana Salatića(Crna Gora), zatim MONSTRUMI Mariusa Olteanua ( Rumunija ), kratki film PELOID Bojana Stijovića (Crna Gora ); IZMEĐU DANA I NOĆI Andra Martinovića (Crna Gora, Srbija ); MAMONGA Stefana Maleševića ( Srbija, BiH, Crna Gora); BOG POSTOJI, IME MU JE PETRUNIJA Teone Strugar Mitevske ( Sjeverna Makedonija, Belgija, Slovenija, Hrvatska, Francuska ) ; SAM SAMCAT Boba Jelčića ( Hrvatska, Holandija, Srbija, Crna Gora, BiH); ŠAVOVI Miroslava Terzića (Srbija, Slovenija, Hrvatska, BiH); PRELIJEPA RAVNODUŠNOST reditelja Kıvanç Sezera (Turska ); AJVAR Ane Marie Rossi (Srbija ) I GRANICE KIŠE Vlastimira Sudara i Nikole Mijovića (BiH, Crna Gora, Srbija, Švedska, Velika Britanija ). Kanski pobjednik film PARAZIT reditelja Bong Joon Ho ( Južna Koreja )biće prikazan izvan konkurencije na zatvaranju festivala.
Žiri odabran za glavnu takmičarsku selekciju radiće u sastavu reditelj Vinko Brešan (Hrvatska), glumac Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), producentkinja Dunja Klemenc (Slovenija), producentkinja Jelena Mišeljić (Crna Gora) i reditelj Nikola Ljuca (Srbija).
Selektor STUDENTSKIH FILMOVA i ove godine je reditelj Dušan Kasalica. Filmovi će biti prikazani u Amfiteatru Dvorane Park. Tokom Festivala biće prikazano 16 kratkih filmova iz filmskih škola regiona – sa Cetinja, iz Beograda, Zagreba, Skoplja, Sarajeva i Rumunije. Žiri za ovu selekciju je producentkinja Bojana Radulović (Crna Gora), reditelj Dušan Grubin (Srbija) i scenaristkinja i rediteljka Eleonora Veninova (Sjeverna Makedonija).
HN film
Selekciju KINO EVROPA čine filmovi koji su bili izuzetno uspješni na značajnim evropskim festivalima.Biće prikazani PORTRET DJEVOJKE NA VATRI ( Céline Sciamma), MOJE NEVJEROVATNO LJETO SA TES( Steven Wouterlood ), ALIS I GRADONAČELNIK (Nicolas Pariser), MLADI AHMED ( Jean-Pierre Dardenne i Luc Dardenne ) LARA (Jan Ole Gerster), TO JE LJUBAV ( Claire Burger), IZDAJNIK ( Marco Bellocchio), BOL I SLAVA( Pedro Almodovar), SINONIMI ( Nadav Lapid) ,ŽAO NAM JE ŠTO SMO VAS PROPUSTILI ( Ken Loach), LJUBAV NA MREŽAMA ( Safy Nebbou), OTAC koji je u takmičarskoj konkurenciji ( Kristina Grozeva, Petar Valchanov) i PAD KRALJA (Rodrigo Sorogoyen)
PONOĆNE PROJEKCIJE u Dvorani Park, priča koju je započeo Ivan Marinović dobila je punu podršku i ovogodišnjeg selektora Ivana Bakrača. Hercegnovska publika vidjeće filmove koji su prikazani na najvećim festivalima – u Kanu (Sloboda i Mala zombi), Berlinu (Djeca mrtvih i Antologija gradova koji nestaju) i Torontu (Život među zvijezdama).
Ove godine iz festivalskih sadržaja izostao je dokumentarni film, a ostavku je podnio selektor ovog segmenta Vladimir Perović.
cijeli dan na filmu
Nakon što su novinari tražili da to prokomentarišu Marija Perović, Zoran Živković i Gordana Krcunović objasnili su između ostalog da su svi i ove godine radili u istim okolnostima i terminima kao prethodnih godina, da je Perović prisustvovao sastancima festivalskog savjeta sve do juna, a kada je dao ostavku nije tražena zamjena jer je preostalo malo vremena do početka festivala. S druge strane, kako je rečeno dokumentarnom filmu biće posvećena posebna pažnja, za početak kroz saradnju sa Beldokom i kao revijalni program. Apostrofirano je da dokumentarni film zaslužuje pažnju ali i da je hercegnovski festival osnovan prvenstveno zbog dugometražnog igranog filma.
Opravdanim su ocijenjene, ali i ponovljene, sugestije da festival treba pripremati tokom cijele godine, program objavljivati ranije, a Marija Perović podsjetila je na ideju da festivalu možda treba promijeniti i čak termin bez obzira na navike i dugu tradiciju festivala. Nije Kan bez razloga planiran u maju, rekla je Perovićeva. Ali, osim festivalskog savjeta, o tome svakako treba da odlučuju titulari (Opština Herceg Novi i Ministarstvo kulture) posebno u svjetlu činjenice da je riječ o manifestaciji koja ima status nacionalnog značaja za kulturu Crne Gore.
Libijske službe objavile su u petak da su izvukle tijela 62 migranta iz mora nakon brodoloma koji Ujedinjeni narodi smatraju “najgorom” migrantskom tragedijom ove godine u Sredozemlju strahujući da se utopilo 115 osoba.
“Postrojbe povezane s libijskim Crvenim križem dosad su uspjele izvući 62 tijela migranata”, rekao je Abdel Moneim Abou Sbeih, čelnik te organizacije za operaciju koja se odvija u vodama Khomsa, 120 kilometara zapadno od Tripolija,
Oko 145 osoba spašeno je u četvrtak iz brodoloma, a 110 osoba se vodi nestalima, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Ti podaci ipak variraju jer libijska mornarica objavila je da je spašeno 134 migranata, a 115 je nestalih. Humanitarna organizacija Liječnici bez granica (MSF) u Libiji ocijenila je prema iskazima preživjelih da je na brodu bilo do 400 osoba.
Sbeih je rekao da se na ovom stupnju ne može potvrditi točan broj žrtava.
Lokalne vlasti u Khomsu teško se nose s postupkom pokapanja žrtava, rekao je izvor iz gradskih vlasti i naveo “pravne poteškoće” kao i da imaju teškoća pronaći mjesto za ukop.
Ujedinjeni narodi rekli su da je ovo “najgora” tragedija u Sredozemnom moru ove godine.
“Zgrožen sam informacijom da je 150 osoba poginulo u brodolomu u vodama Libije”, rekao je u četvrtak glavni tajnik UN-a Antonio Guterres te objavio na Twiteru “Potrebni su nam sigurni i legalni putovi za migrante i izbjeglice. Svaki migrant koji traži bolji život zaslužuje sigurnost i dostojanstvo”.
“Upravo se dogodila najgora tragedija u Sredozemlju ove godine”, rekao je na Twitteru Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR) Filippo Grandi.
U Bruxellesu je visoka povjerenica Europske unije za sigurnost i vanjsku politiku, Federica Mogherini, rekla da je brodolom “strašan podsjetnik” na opasnosti kojima se izlažu migranti na moru i upozorila Europsku uniju da mora imati kapacitete za spašavanje ljudi na Mediteranu.
Prije brodoloma u Libiji, UNHCR i IOM su objavili da je najmanje 426 osoba poginulo od početka godine u pokušaju prelaska Mediterana koji je postao najsmrtonosniji pomorski put na svijetu.
Općenito, migranti spašeni na moru u Libiji prihvaćeni su na licu mjesta i pomoć im pruže humanitarne udruge, a zatim u svoje centre smještaju libijske vlasti koje NGO opisuju kao bespravne zone.
Unatoč trajnom nasilju od svrgavanja režima libijskog predsjednika Moamara Gadafija 2011. Libija je i dalje tranzitno mjesta na putu migranata iz Afrike prema Europi. Ti se ljudi izlažu opasnosti prelaska morem bježeći iz Libije gdje nerijetko završavaju kao robovska snaga izložena zlostavljanju, iznudi novca, silovanjima i mučenju, kažu NGO.
Opština Tivat je u drugom kvartalu ove godine prihodovala samo 2.581.033 eura, što je tek oko 11% od ukupno za cijelu 2019. u budžetu Opštine planiranog priohoda od 22,41 milion eura. To piše u izvještaju o budžetskim prihodima i rashodima u drugom kvartalu 2019. a koji su upravo objavljeni na sajtu lokalne uprave Tivta.
U odnosu na primitke gradske kase Tivta u drugom tromjesečju prošle godine, ukupni tekući prihodi budžeta Opštine u periodu od 1.aprila do 30.juna ove godine su manji za skoro milion eura. Pri tome je za skoro 800 hiljada eura manji prohod od naplate poreza a za oko 350 hiljada eura podbacila je naplata očekivanih prihoda od raznih naknada. Posebno upečatljivo je loše ostvarenje planiranih prihoda od naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalija) jer je u drugom kvartalu po tomk osnovu naplaćeno samo 305 hiljada eura, iako se u Tivtu događa pravi novi građevinski bum i nove zgrade niču kao pečurke poslije kiše u svim djelovima te opštine. Uprkos takvom stanju na terenu, prihod od komunalija u drugom kvartalu 2019. za oko 80 odsto je manjji od ptrihoda koji je Opština po tom osnovu ostvarila u istom periodu lani.
Ukupno je, računajuči i podatke o ostvarenju bužeta u prvom kvartalu 2019, Opština Tivat za šest mjeseci ove godine u svom budžetu prihodovala samo 8,75 miliona eura. Od toga je međutim 3,68 miliona eura novca iz prošlogodišnjeg budžeta koji nije utrošen lani pa je prenesn u budžet za 2019. kao i oko 1,4 miliona eura koje je Ministarstvo finansija refundiralo Opštini jer je ona taj novac prije nekoliko godina platila za nabavku novih vatrogasnih vozila koja su kupovana u kreditnom aranžmanu preko Vlade. Da nije bilo nenadanog vraćanja tog novca, očito je da bi gradska kasa Tivta kojom upravlja gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS) u prvoj polovini 2019. doživjela pravi brodolom jer Opština troši mnogo više novca nego što ga prihoduje iz redovnih izvora. To potvrđuje i podatak da je Opština Tivat na kraju prvog polugodišta 2019. imala 15.300 eura eura neizmirenih obaveza na ime transfera institucijama, pojedincima i NVO sektoru, a što je prethodnih godina bilo bukvalno nezamislivo da se desi.
Na kraju drugog kvartala ove godine javna preduzeća i ustanove čiji je osnivač Opština Tivat imala su ukupno čak 939.780 eura neizmirenih obaveza od čega se najveći dio – oko 774 hiljade eura odnosi na „obaveze za tekuće rashode“ među kojima je bila i jedna plata dijelu njihovih radnika.
Da su tivatske javna finansije debelo „u crvenom“ pokazuje i iznenadno donošenje odluke o kreditnom zaduženju Opštine u iznosu od 1,5 miliona eura koje je Kusovac predložio tokom juna, a lokalni parlament u kojem većinu imaju DPS, SD i HGI lagano usvojio pod obrazloženjem da Opštini taj novac treba kako bi mogla raspisati tendere za izgradnju tri nova kružna toka na Jadranskoj magistrali kroz grad.
Inače, kapitalni izdaci za pola godine iznose 2.254.255 eura i za oko pola miliona su veći nego u istim periodu lani ali je opet ukupno ostvarenje kapitalnog budžeta (planiranih ulaganja u lokalnu infrastrukturu i javne objekte) i dalje vrlo nisko i iznosi samo 17,72% od ukupno za cijelu 2019 planiranih 12,72 miliona eura po tom osnovu.
Iako su ukupni tekući izdaci Opštine Tivat u prvom polugiodištu 2019. za oko 200 hiljada eura niži nego lani, iz podataka o finansijskim bilansima vidi se da se to odrazilo prvenstveno na smanjenje redovnosti isplata obaveza Opšine prema njenim javnim preduzećima i ustanovama koje su za šest mjeseci dobile tek 19,9 odsto ukupnog novca što im je opredijeljen budžetom za cijelu 2019. Sa druge strane, porasli su troškovi bruto zarada zaposlenih u lokalnoj upravi koji su iznosili preko 730 hiljada eura, što je za oko 50 hiljada eura više nego u istom periodu 2018.
U bašti muzeja Mirko Komnenović – Herceg Novi, u saradnji sa galerijom Galatea iz Podgorice otvorena je izložba ikona najpoznatijih pravoslavnih svetaca.
Prisutnima su se obratili direktorica Muzeja Slavica Božović istoričar Nenad Šerović i podpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović koja je zvanično i otvorila izložbu.
Postavka ikona se u narednom periodu može pogledati u prostorijama muzeja Mirko Komnenović.
izložba
U katalogu za izložbu dr Aleksandar Čilikov, istoričar umjetnosti napisao je da je umjetnost slikanja ikona aktuelna je i danas o čemu svjedoče i djela – kanonski opravdana, slikarski kvalitetna i sa notom ličnog pečata – koja se predstavljaju publici u prostoru muzeja u Herceg Novom.
– Ikone, ako reprezentativni izraz likovne umjetnosti hrišćanskog srednjeg vijeka, predstavljaju djela sa isključivom reeligioznom tematikom likove Hrista, Bogorodice, svetitelja i svetiteljki, te ilustracije brojnih događaja iz istorije hrišćanstva – objasnio je istoričar umjetnosti Čilikov u tekstu za katalog izložbe.
Osmi Festival soli, u sklopu kojega se mogu obići solana, Kuća soli i muzej, održat će se 2. avgusta u Solani Nin, jednoj od rijetkih europskih solana u kojoj se sol još uvijek proizvodi na tradicionalan način primjenom ručnog branja i pakiranja, priopćio je u petak organizator.
Posjetioci se mogu okušati u ručnoj berbi soli i pakiranju proizvoda, ali i s vodičima besplatno napraviti turu po solani. U muzeju i Kući soli također mogu otkriti sve blagodati korištenja soli u službi prehrane, pravilne primjene u kuhinji, ali i za ljepotu i njegu, najavljeno je.
Najmlađe očekuje igra -potraga za blagom po solani Nin, kao i predstava o račiću Slanku i ptici Vlastelici. Ninska laguna dom je oko 1500 vrsta ptica. Od močvarica tu je nastanjena rijetka vlastelica, bijela čaplja i ninska jarebica koje su zaštićene. Najmlađi će se moći okušati i u ‘slanom’ crtanju i bojenju na papiru ili licu. Sol i cvijet soli su okosnica događanja, a tradicionalna berba soli na poljima solane već je počela, stoji u priopćenju.
Tradicija iz antičkog doba
Spomen solane u Ninu datira iz antičkog doba, a do danas je sačuvan tradicionalni način ručnog branja soli, tzv. cvijeta soli, koji se od ‘obične soli’ razlikuje po bogatstvu minerala.
U Solani se prezentira način obrade soli, skupljanje ili branje. Sol se bere, slično kao i sijeno, nakon sušnog razdoblja i u nekoliko faza. Karakteristično je ninsko ljekovito blato koje obogaćuje sol pa, primjerice, ninska biosol nema aditiva, a sadrži visoku koncentraciju minerala poput magnezija. Zanimljiva je i tzv. salamura, visokokoncentrirana voda ljekovitih svojstava.
Gradić Nin odlikuju i kilometri pješčane plaže koji se protežu oko urbane jezgre. Iza ‘Kraljičine plaže’ nalazi se ljekovito blato, a uokolo rastu rijetke endemične biljke.
Od Zadra je udaljen samo 15 kilometara. Smješten je u blizini Velebita i poznat po jakoj buri zbog koje ga vole avanturisti koji jedre na vjetru. Nin ima bogatu kulturnu baštinu i 3000 godina dugu povijest.
Kada su ga osnovali Liburni nazivao se Aenona, a zahvaljujući arheološkim iskopinama može se pratiti razvitak kulture. Muzej ninskih starina skriva starohrvatski brod Condure Croatice iz 11. stoljeća, ali i kipove rimskih careva i bogova. Tu je i replika Višeslavove krstionice.
Zanimljivo je i naselje na otočiću Zečevu koje je bilo okruženo bedemima, a pretpostavlja se da je u starogradskoj jezgri iz 16. stoljeća bilo 12 crkava i tri samostana. Značajni su i ostaci kuća i mozaika iz rimskog vremena, ali i foruma te monumentalnog hrama, po dimenzijama najvećeg u Hrvatskoj. Zaštićen zidinama i kulama, pretpostavlja se da je imao terme te amfiteatar.
Oko tzv. najmanje katedrale na svijetu, predromaničke crkve sv. Križa iz 9. stoljeća, ostaci su antičkih zgrada. Brončani kip biskupa Grgura Ninskog, zagovornika staroslavenskog jezika i pisma, koji je izradio kipar Ivan Meštrović, nalazi se pokraj crkve sv. Anselma.
