Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će se Peti srpski sabor, u organizaciji Mjesne zajednice “Krtoli” održati u subotu, 3. avgusta sa početkom u 21 sat na terenu malih sportova u Radovićima.
Ovaj projekat je započet prije pet godina i naišao je na veliku podršku mještana i gostiju.
Uz dobro poznate igre folkloraša, zvuke etno grupe i gusala, sve prisutne će zabavljati i legenda narodne muzike Miroslav Ilić, koji će pjevati hitove bez kojih nijedno veselje ne može da prođe.
Organizatori sabora su: Sokolsko društvo Krtoli, MZ Krtoli i mještani Krtola. Organizaciju sabora podržali su TO Tivat, DOO Komunalno Tivat, Čistoća Herceg Novi, a medijski sponzor je Radio Tivat.
Oliver Dragojević – Foto Nikola Vilić/ arhiva/ Hanza Media
Sve što Dalmacija jest, opjevao je. Onako kako Dalmacija živi, živio je. Ćutila se iz njegova daha, u svakome stihu i noti, koju je nepodnošljivom lakoćom prebirao po klaviru. Pronosio je njezin duh širom svijeta, duboko svjestan ljepote podneblja koje ga je iznjedrilo, piše Slobodna Dalmacija.
Prije godinu dana otišao je Oliver Dragojević. Borio se u tišini, s vjerom i dostojanstveno, okružen pažnjom i ljubavlju najmilijih, da bi na kraju izgubio bitku protiv teške bolesti. I ostao sveprisutan zahvaljujući neprolaznim pjesmama koje svakodnevno slušamo. Uz marendu i obid, na kavi na štekatu, i na kopnu i na moru…, gdje god da se okrenete čujete njegov glas. Kao da nije ni otišao…
Nestvarna je činjenica da Olivera nema. S njome se ne mire ni njegovi Velolučani, koji osobito emotivno na današnji dan iskazuju ogroman ponos i čast što su ga imali i živjeli u njegovu vremenu. Cijelo mjesto diše za večerašnji koncert “Trag u beskraju”, koji će se održati na Pijaci ispred župne crkve sv. Josipa.
Manifestacija u čast omiljenog Velolučanina bit će intimno glazbeno druženje njegovih prijatelja i kolega (Gibonni, Zorica Kondža, Tedi Spalato, “Dupini”, Antonio Serrano, klapa “Ošjak”, Alan Bjelinski, Ante Gelo i Nikša Bratoš), kojem će nazočiti i svi članovi Oliverove obitelji, te nekoliko stotina sretnika koji su uspjeli ugrabiti, u trenu rasprodane ulaznice.
Svi ostali koncert će moći pratiti na videozidu postavljenom na velolučkoj rivi, a neće ih, ako je suditi po najavama, biti malo.
Svoj je dolazak u Velu Luku, na godišnjicu Oliverove smrti, najavio i premijer Andrej Plenković, u sklopu, u subotu započetog, trodnevnog posjeta Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji, a na koncertu “Trag u beskraju” trebao bi se, među ostalim uzvanicima, pojaviti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, piše Slobodna Dalmacija.
Obilježavanje prve obljetnice smrti Olivera Dragojevića, u organizaciji Općine Vela Luka, počet će jutarnjim polaganjem vijenca na njegovu posljednjem počivalištu, na mjesnom groblju sv. Roka, a u 10 sati služit će se sveta misa u župnoj crkvi sv. Josipa.
Velolučani su za realizaciju večernjeg koncerta, koji počinje u 21.30 sati, povjerenje ukazali Anti Geli, Oliverovu prijatelju i dugogodišnjem suradnika, koji ga je osmislio saževši pjevačev izniman repertoar u dvosatni glazbeni program.
Na otvorenoj pozornici, uz ponajbolje hrvatske izvođače i Oliverove prijatelje, odsvirat će dvadesetak glazbenika, među njima i oni koji su s njim nastupali na svjetskim pozornicama u Parizu, Sydneyju, Londonu, New Yorku… Bit će, vele, nadahnuti kao da je Oliver tu. Među svojima…
Norveška vlada financira niz projekata, kako za promicanje domaće prodaje kitovih proizvoda, tako i za razvoj alternativnih komercijalnih proizvoda dobivenih od kitova, uključujući dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku. U 2015. godini tvrtka Myklebust Hvalprodukter najavila je lansiranje niza novih proizvoda dobivenih iz kitovog ulja, uključujući kremu za kožu.
Norveška je trenutno vodeća nacija u kitolovu – ubili su više kitova u posljednje dvije godine nego Japan i Island zajedno.
Novo objavljeno izvješće danas poziva međunarodnu zajednicu da odgovori na sustavne napore Norveške da oslabi pravila upravljanja i poboljša tržišne uvjete za svoje kitolovce.
Izvješće “Frozen in Time: How Modern Norway Clings to Its Whaling Past” (Zamrznuto u vremenu: Kako se moderna Norveška drži svoje prošlosti kitolova), koju su proizveli Institut za dobrobit životinja (AWI), OceanCare i Pro-Wildlife, detaljno opisuje oglušavanje Norveške na međunarodnu zabranu kitolova od strane International Whaling Commission (IWC) o komercijalnom kitolovu te razotkriva prekomorsku trgovinu proizvodima od kitova, piše MPN News.
“Za jednu od najmodernijih i najnaprednijih zemalja na svijetu, kitolov u Norveškoj je anakronizam”, rekla je dr. Sandra Altherr, biologinja ProWildlifea. “Klanju kitova za jelo i trgovinu nije mjesto u Norveškoj i služi samo za smanjenje međunarodnog ugleda zemlje”, dodala je.
Norveška vlada financira niz projekata, kako za promicanje domaće prodaje kitovih proizvoda, tako i za razvoj alternativnih komercijalnih proizvoda dobivenih od kitova, uključujući dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku. U 2015. godini tvrtka Myklebust Hvalprodukter najavila je lansiranje niza novih proizvoda dobivenih iz kitovog ulja, uključujući kremu za kožu.
“Bili smo zapanjeni činjenicom da jedna norveška kitolovačka tvrtka aktivno prodaje proizvode za zdravlje i ljepotu proizvedenih od kitovog ulja”, rekla je Susan Millward, izvršna direktorica tvrtke AWI.
“Ovo nisu 1800-te. Nerazumljivo je da takva moderna nacija proizvodi kreme za kožu koje potječu iz inherentno okrutne industrije”, ističe Millward.
U izvješću se naglašava da je Norveška u velikoj mjeri pošteđena međunarodne kritike, za razliku od Japana i Islanda.
“IWC nije službeno komentirao norveški kitolov od 2001. godine, a međunarodna zajednica nije intervenirala od 2006. godine”, izjavio je Sigrid Lüber, predsjednik OceanCare-a.
“Dokle god je to tako, Norveška će nastaviti dopuštati da Island i Japan preuzimaju odgovornost za kitolov te će nastaviti svoje poslovanje kao i obično”, mišljenja je Sigrid.
Izvješće detaljno opisuje napore norveške industrije kitolova za otvaranje japanskih tržišta kitovim proizvodima i rješavanje problema kvalitete, budući da je nekolicina norveških pošiljki kitova odbijena od strane Japana zbog kontaminacije. Inspektori iz Kyodo Senpaku Kaisha (tvrtka koja upravlja japanskom flotom kitolova) nadgledali su preradu kitovog mesa na brojnim norveškim brodovima, izvještava MPN News.
“Frozen in time” zaključuje se s preporukama koje bi trebao poduzeti IWC i njegove vlade članice kako bi prisilile Norvešku da prekine komercijalni kitolov i trgovinu kitovim proizvodima.
Pjevač koji obilježava godine i godine dobrog muzičkog ukusa, hrvatski umjetnik Masimo Savić biće gost ovogodišnjih KotorArt Don Brankovih dana muzike u utorak 30. jula u 22 sata.
Na Stadionu malih sportova, Benovo, Masimo će predstaviti svoj novi album “Sada”, s kojeg su se uveliko izvojile najslušanije pjesme, poput 1000 ljudi i Neka ti plove brodovi.
“Album Sada, koji je objavila Izdavačka kuća Aquarius Records 2018. godine, predstavlja jednu vremensku tačku, postavljenu kao sadašnji trenutak u odnosu na prvi album ‘Sjaj u tami’, objavljen prije 35 godina, i u odnosu na budućnost, koja, sudeći po novim pjesmama, obećava sjajan uspjeh”, navode organizatori festivala.
Masimo Savić, podsjećaju, u svijet muzike ušao je kao srednjoškolac, svirajući električnu gitaru. Po dolasku u Zagreb, 1979. godine, osnovao je grupu “Dorian Gray” s Brankom Terzićem, Vedranom Čupićem i Emilom Krnjićem, postnovotalasni bend koji je veoma brzo osvojio jugoslovensku muzičku scenu.
Posljednjih godina često nastupa s džez pijanistom Matijom Dedićem, kao i sa svojim bendom Alkemičari. Bend s kojim nastupa širom regiona čine poznati muzičari, kao što su violinista Bruno Urllić, gitaristi Ivan Pešut i Alan Svetopetrić, klavijaturista Gojko Tomljanović, bubnjar Marko Matošević, te perkusionista Boris Popov. Masimo je snimio više albuma, među kojima su Samo za tvoje oči, iz 1984. godine, Zemlja plesa, Elements, na engleskom jeziku, Massimo iz 2002. godine, Vještina, Dodirni me slučajno, 1 dan ljubavi.
Na tradicionalnoj manifestaciji Camellia Trophy u Stolivu, koja je održana juče prvo mjesto osvojili su ribari iz Prčanja Zvonko Usanović i Nenad Vujošević koji su uhvatili 11 kilograma ribe iz drvene pasare.
Pored lovorovog vijenca, po običaju je osvojio i sadnicu kamelije. Ribari su ulovili tridesetak kilograma razne ribe.
Camellia Trophy 2019.
Trka drvenih barki na vesla nije održana, kao ni prezentacija gondolijera, zbog jakog vjetra i lošeg vremena kazo je predsjednik udruženja „Kamelija“ iz Stoliva, Romeo Mihović.
Camellia Trophy 2019.
Jedriličari JK „Lahor“ iz Kotora uspješno su održali svoju promotivnu regatu.
U Domu slobode “Niko Bilafer” u Stolivu vlasnici drvenih barki i ribari su, uz stručne savjete, predstavili realizovane projekte restauracije svojih plovila, a učestvovali su i predstavnici kalafatske radionice “Bokovac” iz Bara.
U cilju zaštite i očuvanja drvenih barki, te predloga da se ova plovila proglase za materijalno kulturno dobro, organizovano je potpisivanje peticije. Iz udruženja pozivaju ljubitelje drvenih barki da se pridruže akciji putem Interneta na drvenebarke.blogspot.com
Camellia Trophy 2019.
U okviru tradicionalne manifestacije „Fešta kamelija 2019“, događaj su organizovali nevladino Udruženje „Kamelija“ Stoliv, Klub sportskih ribolovaca „Ama“ iz Kostanjice i Mjesna zajednica Stoliv.
Odnedavno se ulaznice za Plitvička jezera kupuju putem interneta. Do sada je park posjetilo jedan posto više gostiju nego lani, a zbog novog sustava kupnje nema gužvi.
I dok gosti uživaju u razgledavanju Plitvica, iznajmljivači smatraju da se zbog ograničenog broja ulaznica smanjio interes za tim krajem.
Špica je sezone, a na Plitvicama nema gužvi. Nema više ni vaučera koji ste mijenjali za ulaznicu. Sada s ulaznicom kupljenom na internetu – isprintanom ili na zaslonu mobitela – odmah ulazite u park.
Ako to ipak niste učinili, ulaznice se i dalje mogu kupiti na blagajnama. No u tom slučaju ne možete u park ući kada želite, već kada je u parku manje gostiju.
Vodiči grupa novi sustav – koji svakog sata propušta 600-tinjak posjetitelja, a dnevno najviše 12 tisuća – smatraju iznimno dobrim. Idemo, kažu u pravom smjeru.
No plitvički iznajmljivači misle da je upravo novi sustav kupnje ulaznica kriv za nedostatak gostiju. Smatraju da je veliki broj njih prije neplanski dolazio na Plitvice i ostajao.
U Parku je, pak, jedan posto više posjetitelja nego lani, a Uprava smatra da novi način prodaje ulaznica nije utjecao na manji broj noćenja u privatnom smještaju, već da je to posljedica ukupnog stanja na turističkom tržištu te znatnog povećanja smještajnih kapaciteta na plitvičkom području.
Pozorišna predstava „Hasanaginica“ u produkciji Centra za kulturu Tivat biće izvedena u ponedjeljak 29.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni Atrijum Buća Luković u Tivtu, u skloou međunarodnog Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“.
Po tekstu Ljubomira Simovića, „Hasanaginicu“ je režirao Jagoš Marković.
U predstavi igraju Kristina Stevović, Branimir Popović, Anita Mančić, Radmila Živković, Nebojša Kundačina, Aleksandar Srećković, Miša Obradović, Petar Novaković, Emir Ćatović i Miloš Pejović.
“Hasanaginica je DNK sveg našeg bola, naše tuge i naših ljubavi. Ovo je prava antička tragedija stavljena na naše prostore i u naš mentalitet, a ovo što smo mi pokušali napraviti je omaž tom velikom dramskom djelu i njegovoj neprolaznoj ljepoti.“ – kaže reditelj Jagoš Marković.
100 godina Mjesne muzike Đenovići - foto Mirko Menalo
1 od 8
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Mjesna muzika Đenovići - foto M.Menalo
Bez velike pompe, premda slave izuzetno značajan jubilej, stotinu godina postojanja, članovi Mjesne muzike Đenovići osvojili su u petak lako scenu na Кanli kuli i oduševili sve u prepunom gledalištu. Tri bisa, nesporna su potvrda ovog utiska!
Predstavili su se odličnim izborom koračnica, valcera, džez numera, kantri i rok ali i odabranih filmskih melodija. Djelovali su sigurno, zvučali skladno, baš onako kakvi su čini se i odnosi među članovima svih generacija u ovom ansamblu koji okuplja i one sa iskustvom muziciranja dužim od pola vijeka i one koji tek osvajaju svijet muzike.
Njihov koncert pod sigurnim diregentskim vođstvom Aleksandra Đorđevića – dar Herceg Novom, podržala je hercegnovska Opština ali i brojni prijatelji. U Mjesnoj muzici nisu zaboravili ni Aleksandra Sašu Mandića, koji je obnovio ansambl, pa su s posebnom emocijom odsvirali kompozicije koje su bile njegov izbor.
Mjesna muzika Đenovići – foto M.Menalo
U jednom trenutku, na svoju inicijativu , pridružio im se na sceni i arhitekta i muzičar, klavijaturista Emanuele Filanti iz Italije, angažovan u firmi Picaroti u kompleksu Portonovi. On je odavno kažu zaljubljen u Đenoviće ali je postao i prijatelj Mjesne muzike.
Koncertu koji je pripreman skoro četiri mjeseca, očigledno s mnogo ljubavi i sa željom da se repertoar širi ali i da se sačuvaju najbolje tradicije ansambla svi su podarili istu ocjenu – dostojan je i profesionalnih scena.
Mjesna muzika Đenovići – foto M.Menalo
To je uostalom potvrdila i poruka predsjednika Mjesne muzike Mirka Mustura koji ističe da je proširen krug ljudi koji žele da čuju muziku koju izvode u mjesnoj muzici Đenović koja je oduvijek bila jedan od brendova ovog mjesta ali to sada snažnije i sigurnije potvrđuje.
Mjesna muzika Đenovići – foto M.Menalo
Na svoju i na radost publike naravno, pa je opravdano očekivati još češće susrete. Isto tako poželjeti da se ostvare njihovi planovi ali ih i podržati u namjeri da formiraju ansambla mažoretki i jedne klape, baš kao što su od nedavno formirali sopstveni bend.
Otkako je sredinom juna otvoren novi granični prelaz Brgat, sa hrvatske strane granice, putnici na relaciji Trebinje – Dubrovnik i obratno imaju mnogo više razloga za zadovoljstvo u odnosu na prethodne godine.
Gužve su značajno smanjene jer novi prelaz ima dodatnu saobraćajnu traku, koja je promjenjivog karaktera i koristi se u onim smjerovima u kojim je tokom dana pojačana frekvencija vozila. Iako smo u jednom od saobraćajno najfrekventnijih vikenda u godini, tokom jučerašnjeg dana zadržavanja su bila minimalna ili ih čak nije ni bilo. Proteklih godina zadržavanja na GP Brgat su znala biti i višečasovna, što je i ovog ljeta čest slučaj na brojnim prelazima između BiH i Hrvatske.
Ono što je specifično ovog ljeta jeste i činjenica da su iz pravca Hercegovine često veće gužve bile na graničnim prelazima prema Crnoj Gori nego li prema Hrvatskoj.
Granične prelaze Ivanica i Brgat osim brojnih turista svakodnevno koristi veliki broj radnika iz Trebinja koji putuju na posao u Dubrovnik i okolinu, kao i stanovnici Dubrovnika i Župe Dubrovačke koji brojne životne potrebe zadovoljavaju u značajno jeftinijem Trebinju.
Građevinski radovi na graničnom prelazu Brgat još uvijek nisu završeni, a po njihovom okončanju propusnost ovog prelaza će biti i dodatno povećana, tako da stanovnici ovih područja mogu očekivati da će gužve, koje su prečesto sputavale komunikaciju dva grada, postati prošlost.
