U 18 sati u hramu Svetog Save u Tivtu počeo je moleban koga predvodi sveštenstvo Mitropolije crnogorski primorske, u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Oko crkve se okupilo nekoliko hiljada gradjana.
Pristigla je i organizovana kolona od par hiljada ljudi koji su se do crkve Svetog Save uputili prije dva sata sa raskrsnice Tivat-Kotor-Budva.
Oni su, noseci zastave Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske, ikone svetitelja i poruke protiv usvojenog kontroverznog zakona, prošetali od kotorskog kružnog toka do Tivta.
Zbog njihove protestne šetnje, za saobraćaj je bila zatvorena traka Jadranske magistrale od kotorske raskrsnice u smjeru prema Tivtu, pa su vozila iz Budve koja su išla prema Tivtu i Herceg Novom zbog toga preusmjeravana na stari put preko Kavča.
Okupljeni pjevaju duhovne i srpske patriotske pjesme, kao i himnu Svetog Save, te uzvikuju “Ne damo svetinje”.
Nakon molebana u crkvi Svetog Save, uslijediće litija ulicama Tivta koju će, kako je ranije najavljeno, predvoditi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Amfilohije:Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada
Protestna šetnja 16. januar - foto S.L..
1 od 4
Amfilohije u Tivtu 16. januar 2020.
Protestna šetnja
Protestna šetnja
Protestna šetnja
U propovjedi nakon molebana, mitropolit Amfilohije je još jednom pozvao na povlačenje Zakona.
Neka padne ovaj Zakon o bezakonju ili neka padne Vlada koja ga je donijela- poručio je Amfilohije.
Nakon što su kod crkve Svetog Save uz zvonjavu zvona, sa mitropolitom zajedno otpjevali njegovu verziju stare narodne pjesme “Ječam žnjela” i ispratili ga aplauzom, okupljeni vjernici i građani su se mirno razišli.
Zbog suše, poplava i ekonomske krize u nekim zemljama glad prijeti 45 miliona ljudi, što je rekordan broj, upozoravaju Ujedinjeni narodi.
“Kriza gladi poprima neviđene razmjere i naša zapažanja s terena pokazuju da će se pogoršati”, upozorava u priopćenju regionalna čelnica Svjetskog programa za hranu (WFP) Lola Castro.
Peta godina suše
Već petu godinu čitav južni vrh afričkog kontinenta trpi sušu koju pogoršava klimatska pojava poznata kao El Nino, što loše utječe na urod poljoprivrednih kultura u šesnaest zemalja u tom dijelu svijeta, koje su uglavnom veoma siromašne.
Porast temperatura u svijetu uzrokuje također na tom području sve razornije oluje i ciklone.
Mnoge obitelji diljem svijeta ostaju na životu samo zahvaljujući humanitarnoj pomoći.
Ove godine WFP planira dopremiti pomoć 8,3 milijuna ljudi koji žive u prilikama prehrambene nesigurnosti u Zimbabveu, Zambiji, Mozambiku, na Madagaskaru, u Namibiji, Lesotu, Esvatiniju i Malaviju.
Najgore je u Zimbabveu
Najviše zabrinjava stanje u Zimbabveu gdje po ocjeni WFP-a glad prijeti gotovo 8 miliona ljudi ili polovini stanovnika.
“Zimbabve je među četiri zemlje svijeta u kojima je prehrambena nesigurnost najveća”, rekla je krajem novembra posebna UN-ova izvjestiteljica za pravo na hranu Hilal Elver, u prigodi posjeta toj zemlji.
UN-ova agencija za hranu u četvrtak je ponovno uputila svesrdan poziv međunarodnoj zajednici i donatorima u kojemu upozorava da trenutačno ima tek 205 od 489 milijuna dolara potrebnih za financiranje projekata žurne dopreme humanitarne pomoći.
“Ne dobijemo li potrebna sredstva, nemamo druge mogućnosti nego manje pomagati ljudima kojima je pomoć potrebna, dajući im manje”, zaključila je Castro.
Protekla godina sa stanovišta broja intervencija i aktivnosti, bila je rekordna za Službu zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Tivat koja je lani imala čak 462 intervencije.
To je za skoro upola više od 2018. kada su tivatski vatrogasci i spasioci imali ukupno 257 intevencija.
Da se Tivat ubrzano razvija a sa time raste i potreba za angažovanjem SZS, pokazuju i brojke u protekle četiri godine pa su tako u 2016. bile 92 intervecije, godinu kasnije 221, u 2018. ih je bilo 257, dok je ih lani bilo 462. Prosječna stopa uvećanja angažovanja SZS u proteklom četvorogodišnjem periodu iznosi oko 75% godišnje, pa su se kao potpuno opravdana pokazala sva ulaganja lokalne uprave u poboljšanje tehničke i kadrovske osposobljenosti ove Službe koja važi za jednu od najboljih te vrste u državi. Zbog odličnih rezultata koje postiže, SZS Tivat je lani dobila i najveće priznanje grada – Novembarsku nagradu Opštine Tivat.
„Služba zaštite i spašavanja je u prethodnom periodu pokazala svu snagu jedne ovakve službe, bili su odgovorni, humani, efikasni i nadasve svakoj intervenciji pristupili ljudski. Bili su na usluzi svim građanima i gostima Tivta kako u situacijama požara, poplave, traganja za nastradalim, nestalim, pomoć bolesnima, unesrećenima, dobrovoljni davaoci krvi, dostavljali vodu građanstvu, održali grad čistim i pružali svaku vrstu pomoći i podrške kad je god kome trebalo 24 časa dnevno svih 365 dana u godini. Uigrani tim koji sa puno empatije, čovječnosti, požrtvovanja, strasti, i velike hrapbrosti, pristupa svakoj akciji i intervenciji. Posebnu hrabrost požrtvovanje, odricanje su pokazali 2017.godine kada su na požaru proveli 1.400 sati.”- stoji pored ostaloga, u obrazlođenju odluke žirija da Novembarsku nagradu dodijeli tivatskim vatrogascima i spasiocima.
SZS na čijem je čelu spacijalista zaštite od požara Zoran Barbić lani je imala 25 slučajeva gašenja pođara na objektima, 16 puta gasili su požare na otvorenom, a u 5 navrata zapaljene dimnjake na objetima. Intervenisalo se 4 puta u slučajevima požara na vozilima, u dva navrata zbog požara na plovilima, kao i u 33 navrata kada su goreli kontejneri za smeće. Tivatski vatrogasci lani su imalii 8 intervencija u spašavanju povrijeđenih u saobraćajnim udesima, 15 intervencija prilikom poplava, dvije pretrage terena u potrazi za nestalim licima, 38 tehničkih intervencija i 9 slučajeva kada su građanima pomagali vadeći zmije iz njihovih vozila ili objekata. Uz brojne slučajev pružanja sistencija policiji, Hitnoj pomoći i obezbjeđivanjima raznih skupova, pripadnici SZS Tivat lani su u dva navrata izlazili na intervencije pružajući pomoć kolegama u gašenju požara u susjednim opštinama, a jednom su intervenisali i u inostranstvu jer je jedna njihova ekipa sa specijalnim tehničkim viozilom, bila dio crnogorsjkog kontigenta upućenog u Albaniju na ispomoć u saniranju poljedica tamošnjih katastrofalnih zemljotresa.
tivatski vatrogasci
U izvještaju o radu SZS za 2019. koji bi se trebao naći pred odbornicima na predstojećoj sjednici lokalnog parlementram, posebno se apostrofira sve veći broj komplikovanih intervencija i požara na objektima koji su lani na žalost, odnijeli i dvije ljudske žrtve u Krotlima i na Lovanji, kao i na veoma ozbiljan slučaj curenja tečnog naftnog gasa iz kotlarnice Srednje škole “Mladost” u Tivtu koji je srećom i zbog primjerene intervencije pripadnika SZS, prošao bez ozbiljnijih posljedica.
SZS je lani značajno unapredila Ii svoju internu organizaciju formirajući Dispečarsku službu, Logostičku službu i Dobrovoljni vatrogasni vod u Tivtu koji je upotpunio već odavno afirmisan rad i angažovanje volontersa iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” u Radovićima. Kompletan njen rad i ulaganja u opremanje SZS, Opštinu Tivat lani su koštali ukupno 643.144 eura, pri čemu je najznačajnije ulaganje bilo kupovina polovnog specijalnog vatrogasnog vozila – hidraulične korpe za spašavanje sa visina, vrijednog 100.000 eura.
Dok Egipat obilježava 150. godišnjicu otvaranja Sueckog kanala, biolozi specijalizovani za život u moru, ukazuju na veliki problem uticaja tog najpoznatijeg plovnog puta – invaziju stotina vrsta iz drugih staništa u Mediteran, uključujući otrovne meduze i agresivne otrovne “ribe- lavove” (Pterois) iz Indijskog i čak i iz Tihog okeana.
Kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more revolucionirao je promijenio pomorska putovanja otvaranjem direktnog brodskog puta između Istoka i Zapada.
Ali tokom godina, invazivne vrste su dovele autohtoni morski život Sredozemnog mora na put izumiranja i izmijenile nježni mediteranski ekosistem sa potencijalno pogubnim posljedicama, kažu naučnici.
Priliv raznih vrsta morskog života je znatno porastao 2015. godine, kada je Egipat udvostručio kapacitet prolaza otvaranjem “Novog Sueckog kanala”, što je diglo uzbunu u Evropi i izazvalo kritiku raznih zemalja Sredozemnog basena.
Najoštrija kritika dolazi iz susjednog Izraela koji se svojevremeno borio protiv Egipta u ratu uz kanal dugačak 193 kilometra.
Veliki dio ekoloških šteta nepovratan
Bela Galil, izraelski morski biolog, koja je proučavala Sredozemlje više od tri decenije, rekla je da je veliki dio ekološke štete nepovratan.
Uz invazivnu ribu i rakove koji se privučeni toplom vodom brzo šire ka evropskim obalama, ona tvrdi da je potrebna hitna akcija da bi se ograničio dugoročni uticaj te pojave.
Galil, iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Tel Avivu, rekla je da je kontinuirano širenje i produbljivanje kanala stvorilo “pokretni akvarijum” vrsta koje, ako ne budu kontrolisane, mogu učiniti obalne vode Sredozemlja sasvim negostoljibivim za ljude.
Galil je rekla da se broj invazivnih vrsta – sada oko 400, više nego udvostručio u posljednjih 30 godina što je nazvala “istorijskim primjerom opasnosti od nenamjernih posljedica”.
Izrael je već pod neviđenim talasom otrovnih meduza kojih je toliko da su čak oštetile priobalne elektrane i rastjerale domaće ljubitelje plaža i turiste. Nekoliko drugih otrovnih vrsta, uključujući agresivnu “ribu-lava”, napravilo je stalne kolonije, stvarajući potencijalnu opasnost po zdravlje ako dospiju na tanjire restorana na plaži. Najviše zabrinjavajući je dolazak smrtonosno otrovne ribe “fugu” (Lagocephalus Sceleratusa).
Galil je rekla da je sada polovina ukupnog priliva ribe u Izraelu, kao i svi rakovi, invazivno.
I evropske zemlje sve više primjećuju invaziju koja traje i stiže sve do Španije. To pitanje bi trebalo da bude istaknuto na skupu Ujedinjenih nacija ovog mjeseca u Veneciji o održivosti okeana.
“Organizmi – pridošlice ozbiljna su pretnja lokalnoj biološkoj raznolikosti, u najmanju ruku uporediva sa uticajem promjene klime, zagađenja i preteranog ribolova”, rekla je Galil.
Ona je rekla da su novodošle vrste prouzrokovale “dramatično restrukturiranje” ekosistema, dovodeći u opasnost razne lokalne vrste i uništavajući domaće školjke, gambore i crvene barbune.
Ministarstvo Izraela za zaštitu životne sredine je saopštilo da prati taj proces sa zabrinutošću, jer su obale Izraela “prva stanica” novih vrsta u Sredozemnom moru. Naglasilo je da Izrael ne može sam da se s tim bori, već se zalaže za širu regulaciju radi zaštite najosjetljivijih morskih staništa. Pošto se Izrael sve više oslanja na Sredozemno more da bi desalinizacijom došao do vode za piće, Ministarstvo je reklo da je zaštita mora “sada važnija nego ikad”.
Libanski naučnici sa Američkog univerziteta u Bejrutu nedavno su napisali da će, ukoliko se ne ublaži ekološki rizik nastao širenjem Sueckog kanala, biti ugrožen veliki dio ekosistema Sredozemlja, što smatraju i biolozi širom istočnog Mediterana, iz Turske i Tunisa.
Napuhača
“Slana brana” u Egiptu jedini spas
Čini se da su relativno jednostavna opcija za smanjenje štete postrojenja za desalinizaciju koja novcem Katara Egipćani grade uz kanal, a prvo se očekuje da bude otvoreno ove godine.
Ako se to pravilno sprovede, Galil je rekla da bi nusprodukt tih postrojenja – koncentrisani rastvor soli, mogao biti usmjeren u kanal da bi stvorio “slanu branu” koja bi mogla zaustaviti priliv vrsta od juga ka sjeveru.
“Velika gorka jezera”, 45 kilometara sjeverno od Sueca, nekada su bila baš takva prepreka. Ali, kako se kanal proširivao, a egipatski gradovi i farme ispuštali otpadnu vodu u ta jezera, ta “brana” je nestala.
Egipat koji je s Izraelom potpisao mirovni sporazum 1979. godine, a nedavno i ogroman sporazum o uvozu prirodnog gasa, u velikoj mjeri je odbacio ta teška upozorenja izraelskih naučnika kao – politički motivisana.
“Invazivne vrste su ogromna i nespecifična kategorija”, rekao je Mustafa Fuda, savjetnik egipatskog ministra zaštite životne sredine.
“One čak mogu biti produktivni, zamjenjujući vrste koje su prekomjerno lovljene, donoseći ekonomsku korist ili se jednostavno prilagođavati novom okruženju”, kazao je Fuda.
Procijenio je da se manje od pet odsto osvajača može smatrati “razarajućim” i da većina pridošlih kozica, školjki, riba i rakova nije nanijela nikakvu štetu. Rekao je da su čak i toksični osvajači, poput “riba-lavova”, jestivi ako im se uklone otrovne bodlje.
Egipat negira da je širenje kanala doprinijelo širenju novih vrsta, (Foto: Beta/AP)
Egipatski eksperti negiraju da je širenje kanala izazvalo invaziju novih vrsta
Egipatski eksperti su takođe negirali da je invazija direktno rezultat širenja Sueckog kanala. Oni tvrde da je u Sredozemlju više pridošlih egzotičnih vrsta zbog rasta temperature vode prouzrokovanog globalnim zagrijavanjem i zbog vode koju teretni brodovi koriste kao balast i nefiltriranu je ispuštaju u Sredozemno more. U toj vodi u tankovima brodova razne vrste morskog života putuju s kraja na kraj svijeta.
“Invazije su globalni trend zbog zagađenja i klimatskih promjena, čiji je prirodni rezultat da se svaka vrsta bori da preživi i traži optimalno okruženje”, rekao je Tarik Temraz, profesor morske biologije na Univerzitetu Sueckog kanala, i autor procjene uticaja širenje kanala, priređenje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine.
Državna Uprava Sueckog kanala, tvrdi da je zabrinutosti za životnu sredinu zbog širenja kanala pretjerana. Ona kaže da se količina vode koja teče u Sredozemno more povećala za samo četiri odsto, stvarajući “malo uticaja na kretanje planktona”.
Zvaničnici Uprave kanala kažu da pažljivo prate migraciju vrsta, nameću sprovođenje propisa brodovima koji nenamjerno prevoze invazivne vrste, i smanjuju zagađenje vode u nadi da će obnoviti salinitet u jezerima.
Uprava kanala je saopštila da je nedavni pokušaj preusmjeravanja poljoprivrednih otpadnih voda dalje od “Gorkih jezera” posljednjih godina uspješno podigao salinitet tih jezera za tri odsto.
Galil kaže da to nije dovoljno, insistirajući na tome da se salinitet mora značajno povećati da bi bio efikasna prepreka za novopristigle stanare mora.
“Jednog dana ćemo se probuditi u borbi s nepovratnom promjenom, znajući da smo nekad nešto mogli da učinimo u vezi s tim”, rekla je ona.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative, jedine stranke Hrvata u Crnoj Gori, i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović primio je preko društvene mreže Facebook prijeteće poruke, objavljeno je u četvrtak.
U porukama Vuksanoviću korisnik potpisan kao N. P. mu poručuje: “Pripazi se Adrijane”, uz fotografiju Novaka Đokovića i četničku pjesmu “Nasred gore Romanije”.
Vuksanović je kazao kako to nije prvi put da mu stižu prijetnje, ali da je sada riješio prijaviti ih i izvijestiti javnost o tome. “Prijavio sam nadležnim organima prijetnju koju sam dobio…Kako je od pojedinih društvenih subjekata stvoren pogodan ambijent za izražavanjem ovakve vrste ‘junaštva’, smatrao sam potrebnim, pored pružanja informacije nadležnim institucijama, obavijestiti i javnost”, kazao je Vuksanović.
Kako dodaje, Uprava policije je u svim prethodnim slučajevima pokazala efikasnost i uvjeren je da će tako biti i sada.
Na prijetnje hrvatskom zastupniku reagirala je i Bošnjačka stranka u Crnoj Gori. “Kada se prijeti političkom predstavniku koji dolazi iz skupine manjinskih naroda, onda se ugroženima osjećaju i pripadnici drugih manjinskih naroda”, navodi se u priopćenju Bošnjačke stranke.
Stranka je pozvala nadležna tijela da što hitnije reagiraju na prijetnje, pronađu počinitelja, privedu ga licu pravde i na taj način pokažu da u građanskoj Crnoj Gori nema mjesta govoru mržnje. “Vjerujemo da je vrijeme zastrašivanja manjina iza nas i da oni koji nas pokušavaju vratiti u to razdoblje neće uspjeti, jer njihov koncept ne prihvaća moderna i građanska Crna Gora”, zaključuju u Bošnjačkoj stranci.
U Crnoj Gori su posljednjih sedmica snažno porasle napetosti vezano uz donošenje Zakona o vjeroispovijesti kojim se reguliše i pitanje vlasništva nad imovinom, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve. Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen u posljednjim danima 2019., Srpska pravoslavna crkva vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.
Početak januara posvećujemo studentima koji razmatraju izazove studiranja van granica Crne Gore nakon završene srednje škole ili dijela studija. Ako želite da probate nešto novo, da se otisnete u svijet, da upoznate nove kulture, običaje,tradicije, jezike i načine življenja.
Ako se pitate kako samostalno započeti novu fazu života, gdje otići i šta studirati, kako se uklopiti, kako “pregrmjeti” kulturološki šok i nostalgiju, i ako imate još mnogo drugih pitanja koja počinju riječju “kako?” – donosimo vam lijepe vijesti, poručuju iz NVO Naša akcija.
Pozivamo vas da budete dio te priče, da se pridružite i saznate na koji način planirati dalju karijernu ambiciju!
U JU Muzej i Galerija Tivat u petak, 17. januara biće predstavljena knjiga Ane M. Zečević iz Beograda “Sve postaje riječ, u riječi da živi” – Prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve . Time će biti otvorena kulturna sezona u Ljetnikovcu Buća u 2020. godini.
Promocija knjige “Sve postaje riječ, u riječi da živi” je zakazana za petak u 18 sati.
U promociji učestvuju Marina Dulović, Dušan Medin, urednik knjige i autorka.
Doktor nauka teatrologije Ana Zečević diplomirala je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gdje je i magistrirala sa tezom „Veza dramaturške uloge i muzičkog oblika horova u operama Petra Konjovića.“ Doktorsku tezu “Dramsko i muzičko u delu Laze Kostića” odbranila je na Univerzitetu umjetnosti u Banja Luci 2018. godine. Štampano joj je ukupno sedam knjiga. Pored izdanja, koje će biti predstavljeno, објавила је monografiju „Dramsko i umjetničko u djelu Laze Kostića“ (Novi Sad 2018), Sklad reči i tona (Vršac, 2016), Prožimanja umetnosti (Novi Sad – Podgorica, 2003). Priredila je naslove: Poezija i muzika. Milenkove pesme kao inspiracija muzičkim stvaraocima (Novi Sad – Beočin, 1998), Аl’ što pevah neće propanuti. Мuzička transpozicija poezije Branka Radičevića (Sremski Karlovci, 1999), zatim Мihovil Logar: Paštrovski vitez – мuzička igra u tri čina (Reževići – Podgorica, 2000) i autor je desetine priloga u naučnoj i stručnoj periodici.
Porast kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu nastavljen je i u 11 mjeseci prošle godine, sa 710 putovanja ili 5 posto više nego u istom razdoblju 2018., pri čemu je prvi puta premašen broj od 1,1 milijuna putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Tokom jedanaest mjeseci 2019. u Hrvatsku je došlo 75 stranih kruzera, što je isto kao i godinu prije, no ostvarili su 5 posto više kružnih putovanja.
Porast broja putnika na nešto više od 1,1 miliona u postotku iznosi 8,6 posto, što je zadnjih par godina jedan od najvećih postotaka porasta u nekom godišnjem razdoblju.
Osim toga, strani su kruzeri duže nego prije boravili u Hrvatskoj, ukupno 1.413 dana.
S obzirom na zastavu zemlje pod kojom su doplovljavali nema većih promjena u odnosu na prijašnja razdoblja i godine, što znači da je Malta zemlja pod čijom je zastavom bilo najviše brodova i kružnih putovanja. Slijede brodovi sa zastavom Bahama, Paname itd.
Kruzeri su uobičajeno najviše dolazili u Dubrovnik, Split i Zadar, odnosno luke Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je ostvareno i 59,4 posto svih kružnih putovanja, dok je druga po redu Splitsko-dalmatinska županija sa 25,6 posto tih putovanja. U Zadarskoj županiji bilo je 6,5 posto od ukupnih putovanja.
Preostala kružna putovanja stranih brodova bila su u lukama u ostale tri jadranske županije, pri čemu najmanje ili 1,6 posto na području Šibensko-kninske.
Samo u novembru 2019. putovanja stranih kruzera po Jadranu bilo je 38, što je pet tih putovanja ili 15,2 posto više nego u istom mjesecu 2018. godine.
Supruga princa Harryja, Meghan Markle posjetila je u utorak jednu dobrotvornu organizaciju u Vancouveru, što je njezin prvi javni izlazak nakon što je par objavio da se odriče svojih protokolarnih obveza i da će provoditi život između Velike Britanije i Kanade, javila je u srijedu agencija France presse.
“Pogledajte s kime smo danas popili čaj”, napisala je na Facebooku organizacija Downtown Eastside Center, posvećena pomaganju ženama i djeci u nevolji. Udruga je postavila fotografiju svojih članova koji su u opuštenom ozračju okružili vojvotkinju od Sussexa.
Princ Harry, šesti u redu nasljeđivanja britanske krune i Megan Markle su proveli novogodišnje blagdane u Kanadi sa sinom Archiem. Bivša američka glumica dobro poznaje tu zemlju gdje je godinama živjela dok je snimala seriju “Suits”.
Engleska kraljica Elizabeta II. je sa žaljenjem dopustila svom unuku i njegovoj supruzi da krenu u “novi život”, odobrivši im prijelazno razdoblje između Velike Britanije i Kanade.
Nemanja Mikulić iz Karte kluba „Bijela“ najuspješniji je sportista Herceg Novog za 2019. godinu. Mladi novski karatista je uspjesima u prošloj godini zavrijedio ovo priznanje – osvojio je treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Čileu u kategoriji kadeta i na Balkanskom prvenestvu u Sloveniji u juniorskoj kategoriji, kao kadet osvojio je i prvo mjesto Svjetske karate lige za mlade u Umagu, a kao junior prvo mjesto Svjetske karate lige za mlade u Veneciji, prvak je Crne Gore i osvajač još 15 medalja na prošlogodišnjim regionalnim takmičenjima, od kojih su deset zlatne.
U kategoriji najuspješnijih sportista priznanja će dobiti i: Đuro Radović, Vladan Spaić, Dimitrije Obradović (vaterpolo), Milivoj Dukić (jedrenje), Milica Tufegdžić (odbojka), Anđela Antunović (plivanje), Jovana Savković (košarka), Dilan Prašović (boks), Bojan Vulović (karate), Bogdan Seratlić (boćanje), Aleksandar Milosavljević (sportski ribolov), Filip Radulović (stoni tenis), Jelena Tomašević (triatlon), Nikola Perišić (streljaštvo) i Miomir Savić (šah).
Najuspješniji novski kolektiv je Plivački-vatepolo klub Jadran Carine.
Priznanje za najboljeg trenera pripalo je Vladimiru Gojkoviću, treneru Jadrana u prvom dijelu sezone i selektoru seniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore.
Za ambasadora novskog sporta u inostranstvu, odnosno najboljeg novskog sportistu koji brani boje kluba van grada, izabran je vaterpolista Miloš Šćepanović, koji je trenutno član francuskog Marseja.
Sportski radnik godine je Ranko Boca, osnivač Stonoteniskog kluba Novi.
Nagradu za životno djelo dobio je Fuad Agić (Fudbalski klub Igalo), a posthumno priznanje pripalo je bokserskom radniku Fehmiju Huseniju.
Plakete će biti uručene Fudbalskom klubu Igalo povodom 90 godina postojanja, Aleksandru Matkoviću za doprinos razvoju fudbala u Zelenici i Vaterpolo klubu Kumbor koji je amaterski prvak Crne Gore.
Priznanja će biti uručena i perspektivnim sportistima, mladim nadama za koje se smatra da predstavljaju budućnost sporta u našem gradu.
Odluku o nagradama donio je žiri za dodjelu godišnjih priznanja u oblasti sporta, koji čine aktivni sportski novinari i sekretar za društvene djelatnosti i sport, a na osnovu postignutih rezultata u 2019. godini. Nagrade i plakete izabranim sportistima biće uručene u 18. februara, na svečanosti u Dvorani Park.
