Hrvatski sabor u četvrtak je usvojio reformski paket turističkih zakona kojim se između ostalog dozvoljava jedinicama lokalne samouprave naplata turističke takse za brodove na međunarodnim putovanjima, takozvane cruise pristojbe, piše duList.
-Grad Dubrovnik će kao što smo to i najavili 2021. godine početi s naplatom navedene pristojbe. Pohvale Ministarstvu turizma i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na odlučnosti i razumijevanju da se podrže Gradovi koji su inicirali novinu u zakonu – istaknuo je na društvenim mrežama gradonačelnik Mato Franković.
Inače, jedinice lokalne samouprave mogle bi same odlučiti žele li uvesti ovu pristojbu i u kojem iznosu. Grad i građani, istaknuo je jednom prilikom Franković, svakako će imati koristi jer bi se već s pristojbom od dva eura po gostu s cruisera mogla ostvariti dobit od oko 12 milijuna kuna koje bi Grad uložio u ceste na svom području. Grad će na vrijeme obavijestiti cruise kompanije kako bi novu pristojbu mogle ukalkulirati u buduću cijenu. Jedno od pitanja je i kako kako operativno provesti naplatu, a gradonačelnik je predložio da se to obavlja putem cruise agenata, kojima bi gradovi izdavali račune. Ostalo je i dalje otvoreno pitanje naplaćivati pristojbu po gostu ili po brodu, s tim da bi brodovi bili razvrstani u kategorije sukladno broju putnika.
Opština Tivat pripremila je nacrt Programa privremenih objekata za period 2019 – 2023. i stavila ga na javnu rapsravu koja traje do 21.maja.
Pored ostaloga, Program definiše da se na Trgu magnolija i na Trgu od kulture mogu postavljati privremeni objekti (štandovi i slično tokom posebnih manifestacija) u trajanju od najduže sedam dana. Na Trgu od kulture dozvoljeno je slikarima, umjetnicima i performerima obavljanje djelatnosti, u smislu trgovine i prezentacije pod posebnim uslovima, dok je na Trgu magnolija dozvoljeno u pojedinim danima ili vremenskim intervalima organizovanje prigodnih prezentacija i prodaja roba na privremenim objektima tipa – štand ili prodajni pult.
Na svim ostalim lokacijama na teritoriji Opštine Tivat moguće je postavljati privremene objekte na duži rok – do četiri godine, uz dobijenu saglasnost glavnog gradskog arhitekte u pogledu spoljnog izgleda privremenog objekta.
Postavljanje bilo kakvih privremenih objekata u velikom Gradskom parku i na javnim zelenim površinama je zabranjeno.
nova zona za privremene objekte kod kruznog toka
Programom koji je na javnoj raspravi, uvodi se i čitava jedna nova velika zona predviđena za postavljanje privremenih objekata namijenjenih za sport, rekreaciju i za parkiralište, uz trasu lokalnog puta Tivat-Radoviči, jugoistočno od kružnog toka- kotorske raskrsnice na Jadranskoj magistrali.
Kruzer „Marella Discovery“ britanske kompanije Marella Cruises, prvi put je danas uplovio u Luku Kotor, pa pa su tim povodom predstavnici preduzeća Luka Kotor, Lučke uprave Crne Gore i kompanije Allegra uz Bara koja je lučki agent u Crnoj Gori za brodove britanske kompanije, posjetili taj kruzer.
U salonu na 11 palubi kruzera, generalnom menadžeru hotelskog odjela „Marelle Discovery“, Demetriosu Charalambousu, plakete i prigodne poklone predali su direktorica administrativnog sektora Luke Kotor Snežana Jonica i vlasnik i direktor Allegre Mihailo Vukić, poželjevši brodu i posadi dobrodošlicu u Crnu Goru. „Marella Discovery“ koji je jutros u Boku doplovio iz Dubrovnika, dovezavši preko 1.800 britanskih putnika, a na brodu je i više od 740 članova posade koji dolaze iz preko 40 država svijeta.
Sa kruzera Marella Discovery
Charalambous je izrazio oduševljenje prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom Boke i Kotora, istakavši da je za putnike njegovog broda ovo jedna od najatrktivnijih stanica na njihovom krsternju Mediteranom koje se inače, završava danas na grčkom ostrvu Krf.
„Ovo je predivna destinacija koja našim gostima nudi puno toga i oni su oduševljeni Bokom i Kotorom. Glavni izazov je da voditi računa da nađete pravu mjeru da ovdje ne dolazi istovremeno previše brodova i previše turista jer to ne bi bilo u interesu ni vama kako domaćinima, ni nama kao operaterima brodova koji žele da imaju zadovoljne putnike.“- kazao je iskusni grčki pomorski ugostitelj rodom sa Kipra koji ima preko 20 godina službe na kruzerima.
Kompanija Marella Cruises inače, nekadašnji je britanski Thomson Cruises koji je prije par godina promijenio vlasnika i sada posluje u sklopu anglo-njemačkog turističkog giganta TUI.
Marella Discovery u Kotoru
Marella (što na starom keltskom jeziku znači „sjajno more“), specijalizovana je za britansko tržište i ima šest brodova, od kojih će ove sezone dva („Marella Celebration“ i „Marella Discovery“) redovno dolaziti u Kotor na svakih sedam dana. Za razliku od drugih kruzing kompanija koje posluju na Mediteranu, Marella Cruises vrlo rado ide na nove destinacije i čak otvara tzv. home port svoje habove u lukama koje nisu karakteristične za tako nešto, poput grčkog Krfa i hrvatskog Dubrovnika. Stoga su iz Allegre i Luke Kotor predstavnicima britanskog brodara skrenuli pažnju na mogućnosti koje im kao home port luke, mogu pružiti Kotor i Bar, s obzirom na blizinu tivatskog aerodroma i druge povoljnosti. Naime, Marella Cruises kao dio konglomerata TUI avionima te kompanije do svojih home portova na Mediteranu prevozi britanske turiste iz čak 22 grada Ujedinjenog Kraljevstava, gdje ih ukrcava na svoje brodove i vodi na krstarenja. Taj posao stvara i značajnu korist za lokalnu ekonomiju destinacija gdje su home port luke, jer se u njima vrši snabdijevanje brodova, transferi putnika i pruža niz drugih usluga, a što bi kako su istakli iz Allegre i Luke Kotor, bila i značajna prilika za crnogorsku ekonomiju ukoliko bi se britanski brodar odlučio da Kotori ili Baru da status svoje home port luke.
Marella Discovery u Kotoru
Gosti iz Crne Gore danas su bili u prilici da obiđu 264 metara dugi kruzer „Marella Discovery“ i upoznaju se sa sadržajima koje on nudi svojim putnicima. Ovaj brod od 69.130 bruto-tona sagrađen je 1996. u Francuskoj kao „Splendour of the Seas“ za američku kompaniju Royal Caribbean Cruises u čijoj je floti bio do prije četiri godine kada je dobio novog vlasnika i novo ime. Na svojih 11 paluba „Marella Disovery“ ima ukupno 918 putničkih kabina, sedam restorana, sedam tematskih barova, zabavni centar, kino, dva bazena, šoping centar i fitnes centar kod koga je posebna atrakcija zid za slobodno penjanje, a na 10-toj palubi je i teren za mini-golf.
Vaterpolo plivački klub Jadran Carine, sa Škvera, nije dozvolio da u zaborav ode ono što je jedinstveno, što ima poseban značaj za istoriju kluba a i grada. Iako su mnoge godine prošle, Jadran vidi sjaj prve zlatne olimpijske medalje u Herceg Novom, koju je donio Dejan Dabović sa reprezentacijom Jugoslavije na Olimpijskim igrama 1968. godine, u Meksiku. Na sjednici Skupštine kluba, održane 29. oktobra 2018. godine, donijeta je odluka o dodjeli najvećeg priznanja Jadrana Carine, “Počasni član kluba”.
Priznanja su uručena 26. decembra prošle godine, a 8. marta 2019. godine priznanje je dodijeljeno i Daboviću. U decembru nije bio prisutan u Herceg Novom, pa se predsjednik Skupštine kluba, Boro Mračević, sastao se sa njim u Beogradu.
Dabović je stakao da mu je čast i zadovoljstvo primiti ovo priznanje.
Kao igrač Jadrana bio je registrovan od 14. jula 1957. godine. Nakon Jadrana, nosio je vaterpolo kapicu beogradskog Partizana sa kojim je bio višestruki prvak države. Igrao je i za riječko Primorje. Njegove vaterpolo majstorije našle su mjesto i u italijanskim klubovima. Bio je trener u Rijeci, a na vaterpolo put izveo je i mlađe kategorije Partizana. Takođe, kao trener doprinio je i svome rodnom klubu Jadranu.
jadran-carine-dejan-dabovic-pocasni-clan
Na zimskom prvenstvu, za Jadranaše, odigra je ukupno šest sezona, 33 utakmice i postigao 30 golova. Godine 1962. odigrao je dvije utakmice, a godinu kasnije sedam utakmica na kojima je upisao deset golova. Zatim je i 1964. godine bio nezaustavljiv, na sedam utakmica dao je osam golova. Dabović je godinu kasnije, u kapici Jadrana, odigrao četiri utakmice i dao gol. Potom je 1966. upisao sedam utakmica sa 11 golova, a godinu kasnije odigrao je šest utakmica i upisao deset golova.
Na državnom prvenstvu, za šampiona sa Škvera, Dabović je odigrao šest sezona, 74 utakmice i postigao 65 golova. Godine 1962. upisao je 11 odigranih utakmica, a naredne godine 13 utakmica i devet golova. Zatim je 1964. na deset odigranih utakmica postigao pet golova. Dabović je bio odličan i 1965. kada je na 14 utakmica zatresao mrežu protivnika 12 puta. I naredne godine njegovi šutevi ostali su upamćeni, na 12 utakmica upisao je 11 golova. Zatim je i 1967. bio uspješan, odigrao je 14 utakmica i 28 puta poslao silovitim šutem loptu iza leđa golmana.
Dabović je sa reprezentacijom Jugoslavije učestvovao na Olimpijskim igrama 1968. godine, u Meksiku, i okitio se zlatnom medaljom. Potom je i 1976. bio učesnik Olimpijskih igara u Montrealu, gdje je sa reprezentacijom osvojio peto mjesto.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje i ove će godine obilježiti jedan od najvažnijih evropskih datuma, 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.Borba protiv fašizma nije završila 1945. godine.
10. maja podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i ukidaju on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće on živi i jača.
U našem društvu prisutne su pojave: sve više onih koji žive ispod linije siromaštva, sve veći broj građana koji nemaju ni prosječna lična primanja, raste index korupcije, povećavaju se različiti vidovi nasilja nad žanama i nasilja nad djecom, stopa kriminala i ubistava na našim ulicama, nacionalizam, klerikalizam i militarizacija, podsticanje jednoumlja, napadi na nistomišljenike…
U vremenu sve veće eksploatacije, militarizacije, fašizacije i ozbiljnih sumnji u opstanak EU, ukazujemo na to da su nam vrijednosti antifašizma, mira i socijalne pravde potrebniji nego ikada. Raste stepen zabrinutosti za razvioj političke situacije u Crnoj Gori. Zato podrzavamo građanske proteste „Odupri se “ jer vjerujemo da dijelimo iste vrijednosti antifasizma.
Pozivamo građanke i građane Kotora danas se pridruže 9 maja na Trgu od oružja u Kotoru poručuju iz ANIME.
Brod ‘Aurelia’ talijanskog brodara SNAV koji plovi na liniji Ancona-Split jutros je doživio havariju kraj Žirja.
Trajekt je isplovio sinoć oko 20.30 sati iz Ancone i trebao je jutros oko sedam sati uploviti u Split, no nešto prije dva sata ostao je bez pogona.
Kako nam je potvrdio Robert Baljkas, šibenski lučki kapetan, brod se trenutno nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru, oko 10 nautičkih milja jugozapadno od kornatskog otočja.
Prema njegovim riječima, jedan “Aurelijin” stroj je u kvaru, ali drugim uspijevaju održavati pogon. Na feribotu je oko 250 putnika i 50 vozila, a u pomoć su im isplovila dva “Brodospasova” tegljača iz šibenske i splitske luke.
21:45 Feribot “Aurelia” talijanskog brodara SNAV na liniji Ancona-Split, koji je jutros doživio havariju kraj Žirja, u Split bi trebao doploviti u petak iza deset sati.
Remorker ga je prema splitskoj luci počeo tegliti oko 16 sati, no putnici nam kažu kako sve ide jako sporo.
– Krećemo se jako sporo, no važno je da smo svi dobro. Evo smo i večerali – kazala nam je jedna od putnica.
Tegljač “Pollux” je, podsjetimo, doplovio do “Aurelie”, koja je plutala srednjim Jadranom oko 15 sati, tegljenje je počelo sat vremena kasnije, a u prvih par sati uz SNAV-ov feribot plovio je i teretni brod “Maira”, pružajući joj zaštitu od valova.
15:25 – Upravo u ovim trenucima tegljač “Pollux” doplovio je do feribota “Aurelia” koji je plutao srednjim Jadranom već duže od 12 sati. U tijeku su pripreme za tegljenje putničkog broda prema splitskoj luci.
U prilog spašavateljima ide i smirivanje juga na otovorenome moru, a o snazi vjetra dovoljno govori činjenica da je “Aurelia” u trenutku havarije bila na poziciji oko 20 nautičkih milja zapadno od Primoštena, a remorker ju je “uhvatio” gotovo “ispod” Dugog otoka.
foto putnica sa trajekta – Slobodna Dalmacija
13:01 – – Oko havariranog trajekta Aurelia, na kojemu je 250 putnika i 92 člana posade situacija nije tragična. Najvažnije je da nema ozlijeđenih, a jedina šteta je na jednom od pogonskih motora koji je ostao u kvaru – kazao nam je David Radas, voditelj Službe za odnose s javnošću Ministarstva mora, prometa i infrstrukture.
On nam je potvrdio da je iz zadarske luke Gaženica prema Aureliji oko 11,30 sati isplovio tegljač Pollux riječke kompamije ‘Jadranski pomorski servis’, tegljač najjače moguće klase.
– Trenutno na moru i dalje puše jako jugo i valovi su oko pet metara visine. Aurelia koristi alternativni pogonski motor i plovi znatno smanjenim intenzitetom uz stalnu korekciju plovnog puta. Trajekt i tegljač trebali bi se sresti negdje dvije do tri milje od Kornatskog otočja, odnosno paralelno s njime u akvatoriju na granici Šibenske i Zadarske županije. Ne mogu kazati kada će se to dogoditi, to ovisi opet o uvjetima na moru koji se stalno mijenjanju. Nakon što do toga dođe i započne tegalj, na licu mjesta će se odlučiti koja će se luka izabrati za vez trajekta – rekao nam je David Radas.
Nedavno uvođenje kupnje elektronskih vaučera najmanje 48 sati unaprijed za razgledavanje Nacionalnog parka Plitvička jezera stvorilo je gužve na blagajnama, a gosti bez unaprijed kupljenih ulaznica u pravilu ne mogu ući u Park, u čijoj Upravi kažu kako je to u cilju ograničenja broja posjeta, te da će do ljeta ojačati Internet i posjetitelje puštati uz skeniranje mobitela, odnosno barkodova.
Direktor Nacionalnog parka Tomislav Kovačević podsjeća da su prevelika posjećenost, preizgrađenost i odvodnja velika ekološka prijetnja Parku, zbog čega je UNESCO zaprijetio da se stanje mora poboljšati kako bi Plitvička jezera ostala na listi svjetske prirodne baštine, na kojoj su punih 40 godina.
Budući da je zaštita prirode osnovna djelatnost Javne ustanove NP Plitvička jezera, usvajanjem novog Plana upravljanja posjetiteljima želi se ograničiti broj posjeta u ljetnoj turističkoj špici na najviše 10.000 dnevno, dok je u špici sezone do sada znalo biti, kako kažu, i do 16.000 posjetitelja na dan. Do ljeta će novi režim pokazati koji je broj posjeta na dan optimalan.
Spremni su, ističe Kovačević, i na smanjenje prihoda, no smatraju da će do toga doći u nekom kraćem razdoblju, ne i dugoročno. Vjeruje da će, kad se jednom shvati da se na Plitvice ne može doći kad tko hoće te da je potrebno kupiti ulaznicu najmanje dva dana ranije s točnom satnicom dolaska, gosti odabrati neki slobodni termin. Napomenuo je da rezervacije i kupnju ulaznica unaprijed imaju i druge svjetske atrakcije poput američkog Frand Canyona ili britanskog Stonehengea.
Zaštita prirode je prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele
“Zaštita prirode je Javnoj ustanovi NP Plitvička jezera prioritet i ovo je način da se gosti sami preraspodijele, posebno od lipnja do kraja rujna, te se više neće događati da sa Jadrana zbog oblačnog i vjetrovitog dana na Plitvice odjednom krene pet tisuća turista, pa se u jednom danu znalo prodati i 16.000 ulaznica. To je neprihvatljivo i više se neće događati, ni zbog zaštite Parka niti zbog turista”, naglasio je Kovačević.
Izračunali su, kaže, da je prosjek zadržavanja u Nacionalnim parku oko tri i pol sata, tako da će shodno tome regulirati puštanja i izbjeći velike gužve jer će se dolaziti u točno određeno vrijeme, kako piše na ulaznici. Turistima koji dođu bez ulaznice, bili oni iz obližnjeg Slunja ili iz Australije, neće biti moguće ući, već će im se preporučiti da posjete ostale ličke destinacije – NP Paklenica, NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit (Uvala Zavratnica i Cerovačke špilje), Pećinski park Grabovača, Baraćeve špilje, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda, te Memorijalni centar Nikola Tesla.
Zavođenje reda u ritam posjeta, tvrdi Kovčević, trebalo bi u konačnici pridonijeti zadovoljstvu gostiju i poštivanju pravila boravka u Parku, koji je početkom travnja proslavio 70. obljetnicu proglašenja nacionalnim parkom.
Sedrene barijere nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista
Naglasio je da Plitvička jezera imaju jedan vrlo senzibilan instrument koji mjeri održivost turističkog razvoja – sedrene barijere koje stvaraju jezera i slapove, a nastaju samo ako je voda kvalitetna i čista.
Stručni voditelj NP-a, geolog Kazimir Miculinić naglašava da djelatnici Parka, Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda stalno provode monitoring kvalitete vode, njenog protoka i gubitaka te da nema naznaka ičeg problematičnog.
Ove godine provodi se deset projekata koji se odnose baš na zaštitu voda, od mjerenja kvalitete, organskih tvari, klasičnoga mjerenja protoka, brzine osedravanja i slično, u što su uključeni znanstvenici Znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek s Plitvca, ali i s Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Instituta “Ruđer Bošković”.
Nacionalni park čini 30.000 hektara, ali se posjetitelje nastoji zadržati u zoni manjoj od dva posto ukupne površine, na uređenim šetnicama i turama, a u planu je i obnova hotela te podizanje njihove kategorizacije, poboljšanje gastro ponude, uvođenje što više lokalnih namirnica i educiranje osoblja, što bi sve trebalo dovesti do rasta, a ne smanjenje prihoda.
Inače, u vlasništvu Parka je 750 ležajeva u četiri hotela, te još toliko u privatnom vlasništvu, a tu je i domicilno stanovništvo i djelatnici, s čim su povezana komunalna pitanja.
Plitvička jezera
Gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda
U Hrvatskim vodama kažu kako je gorući problem Plitvica zagađenje površinskih i podzemnih voda. Privremeno je u Rastovači postavljen montažni pročistač, ali treba od Korenice do Rakovice izgraditi 90 kilometara kolektora s dva trajna pročistača, u Čatrnji i Korenici, u što se planira uložiti 375 milijuna kuna,ali će do realizacije tog projekta proći još nekoliko godina.
U Državnom hidrometeorološkom zavodu pak smatraju da je za Plitvice potrebna nova hidrološka multidisciplinarna analiza, jer je posljednja rađena prije 60 godina. Od tada su se, kako je nedavno navela ravnateljica Branka Ivančan-Picek, dogodile klimatske, a zasigurno i geološke promjene. Stoga bi donositelji odluka trebali imati nove podatke, uključujući i antropogene i prirodne, važne za eksploataciju voda i daljnji razvoj turizma.
U blizini hotela “Jezero” je jedna klimatološka postaja, planirana je njena automatizacija, osuvremenjivanje (projekt Metmonit), a u širem je krugu 14 postaja, kišomjernih i klimatoloških, te će se one osuvremeniti, najavila je Ivančan-Picek. Kao važnu činjenicu istaknula je da više nema industrije i s njom vezanih kiselih kiša, iako nešto malo takvih oblaka dođe sa sjevera Italije.
No, dugoročne prognoze predviđaju da će se do kraja stoljeća događati sve sušnija ljeta i niži vodostaji, kao i ekstremne oborine s mogućim poplavama, što će se odražavati i na Plitvice, kazala je Branka Ivančan-Picek na nedavnoj raspravi o zaštiti voda.
Viši sud u Podgorici u četvrtak je nepravomoćno osudio čelnike oporbenog prosrpskog i proruskog Demokratskog Fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina zbog sudjelovanja u organizaciji pokušaja terorističkog napada i prevrata na dan parlamentarnih izbora Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine, “s ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO”.
Mandić i Medojević nisu prisustvovali izricanju presude, što je bila njihova zakonska obveza.
Presudom Višeg suda ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori, osuđeni su na 15 odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne skupine koja je, po optužnici, namjeravala upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
Nekadašnji zapovjednik srpske žandarmerija Bratislav Dikić osuđen je na 8 godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju terorističkog napada i nasilnog svrgavanja vlasti.
Dvojica srpskih državljana, Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koje Srbija nikada nije izručila Crnoj Gori, osuđeni su na 7 godina zatvora.
Istom presudom obuhvaćeni su i srpski državljani, članovi srpskog četničkog pokreta Miloš Jovanović, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević koji su osuđeni na kazne zatvora od godinu i šest mjeseci do 3 godine zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena na uvjetnu kaznu.
Foto Savo Prelević
Tokom izricanja presude policija je pojačala mjere sigurnosti na Višem sudu, a ulica u kojoj se sud nalazi zatvorena je za promet. U Crnoj Gori već nekoliko dana vlada velika napetost, nakon što je iz DF saopšteno da neće dozvoliti da njihovi čelnici idu u zatvor, najavljujući “specijelne mjere protiv nositelja vlasti u Crnoj Gori”.
Crnogorsko suđenje stoljeća, kako su ga nazvali mediji u Podgorici, počelo je u septembru 2017. i trajalo je godinu i pol dana. Održano je 170 ročišta koja su prvi put u povijesti crnogorskog sudstva prenošena izravno na nacionalnim televizijama u Crnoj Gori.
Mjesec dana nakon prvog ročišta u sudnici se pojavio svjedok Saša Sinđelić, srbijanski državljanin, koji je svjedočio kako se povezao s ruskim agentom Eduardom Šišmakovim, što je bio plan kriminalne organizacije, kakve su veze postojale s liderima Demokratskog fronta. Obrana optuženih tijekom suđenja pokušala je osporiti njegovo svjedočenje, navodeći da je on na sudu u Vukovaru 2012. osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubojstva Mirka Fotesa.
Suđenje za pokušaj terorizma u Crnoj Gori izazvao je veliko zanimanje domaćih i stranih medija. Tako su, primjerice, Guardian, Washington Post i Daily Telegraph opširno izvještavali o pokušaju terorizma u Crnoj Gori, iznoseći detalje koji su upućivali na umiješanost Rusije u događaje u Crnoj Gori. Ocjene o povezanosti Moskve s pokušajem nasilne promjene vlasti u Crnoj Gori otvoreno su kasnije iznosili visoki dužnosnici vodećih država svijeta, što je Kremlj opetovano opovrgnuo.
Povodom praznika Svetog Leopolda Bogdana Mandića, u hercegnovskom Župnom uredu osmislili su trodnevni program, koji je počeo danas (9. maj) i trajaće do nedelje (12. maj) na Dan ovog velikog katoličkog svetitelja i rođenog Novljanina koji je cio život posvetio humanizmu i ekumenizmu.
U čast Sv. Leopolda od 9. do subote 11. maja biće obavljena krunica, litanije i devetnica sa početkom u 17 sati i 30 minuta. Sveta Misa biće služena u Crkvi Sv. Jeronima u Starom gradu, sa početkom u 18 sati. Zadnjeg dana trodnevnice, u subotu, biće služena večernja molitva u čast Sv. Leopolda.
U nedelju, 12. maja na dan Sv. Leopolda biće služene svete mise: u 8 sati u Crkvi Sv. Leopolda, u 10 sati u Crkvi Sv. Jeronima.
Svečanu misu u 18 sati služiće don Pavao Medač. Nastupiće župni hor Sv. Nikole iz Cavtata.
Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Kanonizovan je i proglašen svecem 1983. godine. Tijelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.
Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika , mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.
Do potpune obustave saobraćaja u Boki doći će u nedjelju 12.maja zbog IV međunarodne triatlon trke Ocean Lava Montenegro.
Saobraćaj će biti obustavljen u sljedećim terminima:
– magistralni put M-2 dionica Kotor – Sv. Stasije od 7:20h do 8:20h i od 9:40h do 12:10h
– magistralni put M-2 dionica Sv. Stasije – Kamenari od 7:30h do 11:00h
– magistralni put Vilusi-Grahovo-Lipci prikljucenje u Lipcima od 7:45h do 11:00h
– obustava saobraćaja na priobalnom putu (“Donji put”) od Otvorenog bazena u Dobroti do prodavnice “Aroma” od 07h-15h
– obustava saobraćaja na priobalnom putu (“Donji put”) od prodavnice “Aroma” u Dobroti do “Kavalina” od 08:45h- 15:00h
Trka “Podi 2019” – obustava saobraćaja na putu H. Novi – Trebinje
Podi
Radi nesmetanog i bezbjednog odvijanja trke u automobilizmu „Podi 2019“, predstojećeg vikenda, 11. i 12. maja biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja na putu Meljine – Petijevići, i to na dionici od naselja Podi do Kamenog.
Režim će biti izmijenjen na način da će ova dionica će biti privremeno zatvorena za saobraćaj u subotu, 11. maja od 10 do 16 sati i u nedelju, 12. maja od 09 do 16 sati, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost. Organizator trke, AMSK „Podi – Herceg Novi“ dužan je da obezbijedi sve potrebne mjere i radnje za bezbjedno odvijanje pomenute manifestacije.
