U gradskoj kasi skoro 14 odsto manje novca od očekivanog

3
Tivat-zarada foto Boka News

Opština Tivat prošle je godine prihodovala ukupno 17.373.977 eura, što je tek 86,36% od ukupno za 2018.godinu budžetom planiranih 20.119.000 eura.

To stoji u završnom računu budžeta za prošlu godinu a koji će se naći pred odbornicima na predstojećoj sjednici SO 18.juna. Ovo je već druga godina za redom u kojoj lokalna uprava Tivta ne realizuje planirani gradskli budžet u čpunom obimu.

Opština Tiv at lani je u finansijskom smislu, godinu počela lošije od očekivanog jer je u budžet za 2018. iz prethopdne godine uspjela prenijeti tek 4,5 miliona eura, umjesto čak 7,25 miliona koliko je administracija gradonačelnika Siniše Klusovca (DPS) očekivala da će joj nepotrošeno ostati iz 2017. Taj gubitak nije moglo da do kraja decembra 2018. pokrije čak ni dobijanje 1,5 miliona eura iz državnog budžeta koliko je Tivtu lani Vlada uplatila za izgradnju druge faze MR1 pristupne saobtraćajnice za kompleks Luštica Bay. To je ipak, učinilo da budžetska stavka „ostali prihodi“ planirana na iznos od 200.000 eura, na kraju bude prebačena čak 8 puta.

Opština je lani uspjela da proda tek nešto preko 54 hiljade eura svoje imovine, pa je skoro potpuno izostao po tom osnovu planirani prihod od 800 hiljada eura. Podbacila je i naplata naknada planiranih na iznos od 3,4 a realizovanih u iznosu od 2,12 miliona eura. Najveći razlog za to je što je lani lokalna uoprava Tivta, iako je u gradu pravi građevinski bum, uspjela da naplati tek 58% očekivanog prihoda od naklnade za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta. Od popularnih komunalija u gradski budžet slilo se samo 1,67 miliona eura, drastično manje od planiranog prihoda po tom oosnovu u iznosu od 2,85 miliona eura.

Sa druge strane, Opština Tivat je za 2 odsto prebacila planirane prihode od taksi kojih je lani naplaćeno ukupno 540,5 hiljada eura, dok je prihod od naplate poreza iznosio 7,82 miliona i bio je oko 10 odsto veći od planiranog. Prebačena je naplata svih lokalnih poreza koje ubira Opština, a jedino je ispod plana ostao prihod od poreza na dohodak fizičkih lica kojeg je država Opštini Tivat prebacila u 8,6% manjem iznosu od planiranog.

Na kraju 2018., Opština Tivat je na računimka svog trezora zvanično imala 3.895.564 eura , a u tu sumu uključen je i iznos koji je 31.decembra Opština imala na računima kod Atlas banke od 1.914.009eura. Budući da je 5.aprila ove godine u Atlas Banku uveden stečaj, revizori koji su vršili reviziju završnog računa budžeta Opštine za 2018. u svom su izvještaju posebno skrenuli pažnju da je time “dovedeno u pitanje raspolaganje budžetskim sredstvima Oopštine Tivat koja se nalaze na računima ove banke.”

Što se potrošnje tiče, Opština Tivat je u 2018. na tekuće rashode za rad lokalne administracije potrošila 4,99 miliona eura, za transdere lokalnim javnim preduzećima i ustanovama, pojedincima i NVO sektoru 1,76 miliona, kapitalni izdaci iznosili su 4,38 miliona, otplata duga 564 hiljade eura, dok je stavka „otplata obaveza iz prethodnog perioda“ probijena za čak frapantnih 6.571%. Naime, Kusovac je planirao da će Opština 2018. za plaćanje sudskih odšteta potrošiti samo 22.100 eura, ali je samo  po jednom izgubljenom sudskom sporu u prva dva mjeseca 2018. iz budžeta otišlo skoro 1,4 miliona eura. Na kraju je ukupan iznos koji su lani Tivćani platili za izgubljene sudswke sporove svoje adninistracije iznosio čak 1.491.974 eura.

Ovi gubici, uz manje ostvarene prihode, odrazili su se na investicione  aktivnosti Opštine, pa su planirani kapitalni izdaci koji su lani trebali da iznose ukupno 11,64 miliona eura, ostvareni sa samo 37,7%, odnosno Opština je u kapitalne oprojekte tokom 2018. utrošila samo 4,38 miliona eura.

REVIZOR ZABRINUT ZBOG MOGUĆIH NOVIH VELIKIH SUDSKTIH TROŠKOVA

Iz revizorske kuće „Reviko“ koja je vršila reviziju završnog računa budžeta za prošlu godinu, skrenuli su pažnju na to da Opština Tivat vodi veliki broj sudskih sporova i da bi se to moglo loše odraziti na njenu finansijsku situaciju.

„Kao tužena strana Opština se javlja u 179 sporova, od kojih su tri spora pojedinačne vrijednosti iznad milion eura i to Samardžija Džek Miroslav, vrijednost spora 12.295.900 €; Global Village Group d.o.o. Tivat, vrijednost spora 1.451.550 €  i „QD Hotel and property Investment Montenegro“, vrijednost spora 1.349.015 €. Pored toga, u velikom broju postupaka nije utvrđena vrijednost spora. Obzirom na značajne pojedinačne iznose u sudskim postupcima, kao i neizvjesnost u njihovim ishodima, nije moguće pouzdano procijeniti efekte na izvršenje budžeta Opštine u narednom periodu.”- stoji u mišljenju revizora.

Rođendan Federacije evropskih karnevalskih gradova Dies Natalis u Herceg Novom u septembru

0
FECC konvencija_Yalova, Turska

Rođendan Federacije evropskih karnevalskih gradova, Dies Natalis ove godine će biti proslavljen u Herceg Novom, od 27. do 30. septembra. Tada će se u H:Novom okupiti predstavnici najveće karnevalske porodice na svijetu i članovi Internacionalnog borda, najavljeno je na konvenciji Federacije u turskom gradu Jalova.

Herceg Novi i Praznik Mimoze predstavljeni su u okviru 39. Konvencije, kojoj su prisustvovali predstavnici 20 zemalja članica Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) sa 115 učesnika. Članovi internacionalnog borda FECC i predstavnici FECC Crna Gora pružili su punu podršku Herceg Novom i izrazili zadovoljstvo što je upravo naš grad izabran za domaćina 39. Dies Natalisa, i to u godini jubileja, kada je održan 50. Praznik mimoze.

Opština Herceg Novi je već u martu, tokom Praznika mimoze, prihvatila predlog Federacije i podržala kandidaturu, a na Konvenciji u Jalovi predlog je dobio podršku Internacionalnog borda.

Karneval Herceg Novi 2018.

„Herceg Novi je prelijep grad i zadovoljstvo je što će u njemu biti održana proslava 39. rođendana FECC-a – Dies Natalis, jednog od najvažnijih događaja za Federaciju“, istakao je predsjednik Internacionalnog borda, Lars Algel.

Tokom 39. Konvencije održana je Skupština Federacije, na kojoj su Herceg Novi predstavljali Ivan Peulić i Danilo Dabović iz nevladine organizacije „Maškare“, a delegaciju Crne Gore činili su i predsjednik FECC Crna Gora Branko Đurica i Goran Božović ispred Tivatskog karnevala.

Kavačani vjeruju obećanju – asfalt stiže 23. juna

0
Kavač – put

Radovi na asfaltiranju puta kroz Kavač trebalo bi da počnu 23. juna i da budu završeni do kraja mjeseca, zaključak je jučerašnjeg zbora građana održanog u ovoj mjesnoj zajednici.

“Dobili smo čvrsta obećanja da će radovi na asfaltiranju početi 23. juna i da će do kraja mjeseca radovi biti gotovi. Raspravljalo se i o drugim problemima koji muče građane Kavča. Tako smo naznačili komunalne robleme i vodosnadbjevanje i dobili obećanja da će se lokalna vlast angažovati da svi ti problemi budu rješeni”, kazao je Radio Kotoru predstavnik mještana Kavča Radovan Vučetić.

On je kazao da Kavčani, koji su prethodno najavili blokadu, vjerovati u još jedno obećanje.

Zboru je prisustvovalo najuže rukovodstvo lokalne vlasti: predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, potpredsjednik Milivoje Mišo Samardžić, direktor Komunalnog preduzeća Mladen Lučić i predstavnik Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

Asfaltiranje puta kroz Kavač, finalni dio projekta poboljšanja vodosnabdijevanja ovog dijela opštine, mještani očekuju više mjeseci sa nestrpljenjem jer su, kako navode, probjeni svi rokovi, a cijela situacija im je zbog razvaljenog puta, prašine, kretanja teških mašina, čekanja na kvalitetnije vodosnabdijevanje i problema pričinjenih vlasicima turističkih kapaciteta, svela uslove života na najniži nivo.

Jadran među najzagađenijim morima u Evropi

0
Plastika u moru

Zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora je među najvećim u Evropi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora.

Otpad u Jadran stiže od oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom turističke sezone poveća gotovo šest puta, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin, prenosi Index.hr.

Poseban problem Jadrana je to što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, koje je takođe poluzatvoreno i zagađeno, povezano Otrantskim vratima, širokima samo 80-ak kilometara.

U južne hrvatske vode većina plastičnog otpada, oko 90 odsto, dolazi zahvaljujući strujama i vjetrovima najviše iz Albanije.

Pero Tutman iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) kaže da od 70 do 80 odsto otpada u mora dolazi s kopna, dok ostalo stiže s mora od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva, s ofšor platformi.

Tivatski opštinari nagradili najbolje učenike

0
Kusovac sa najuspjesnijom tivatskom djecom

„Nikada ne odustajte, ni po kojem osnovu, nego i onda kada ne uspijete, idite još dalje. Neuspjeh je sastavni dio uspjeha“- poručio je danas gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS), najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola iz tog grada, na tradicionalnom prijemu koji je za nosioce diplome „Luča“, dobitnike nagrada na takmičenjima znanja i sposobnosti i za đake generacija, priređen u Opštini.

Kusovac i potpredsjednik Opštine Tivat Ilija Janović (HGI) uručili su prigodne novčane i nagrade u knjigama za najbolje među najboljima u ovoj generaciji tivatskih polumaturanata, maturanata i đaka Osnovne, odnosno Srednje muzičke škole.

Nagrade su dobili „lučevci“ u Osnovnoj školi „Drago Milović“ Petar Vukotić, Marija Luković, Sonja Matijević, Lana Milović, Staša Stojković, Gojko Božović, Ivana Petranović, Jana Mrvaljević, Ksenija Braletić, Nikola Braletić i Ilija Jelić, te nosioci diplome „Lućča“ iz OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića, Marko Bogetić, Anđela de Koning i Savo Sredojević. U Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“ „lučevci“ su Anja Andrić, Ana Ašanin, Andrea Čavor, Veljko Hercegovac, Mila Radnjić, Nikolina Žižić i Jelena Djordjević, Maša Bogdanović, Mia Kružić, Irina Kusovac, Agata Luković, Sofija Sindik Bubanja, Nevena Perković, Tamara Marković, Darko Lazarević, Tijana Otović, Aleksandar Jašović, Marija Gardašević, Anto Petrović i Mina Stanišić. Istom diplomom u Muzičkoj školi Tivat ove su se godine okitili Sofija Sindik Bubanja, Ksenija Franeta i Anja Sekulić, dok je Tivćanin Pavle Nedeljkov dobitnik “Luče” u ovogodiošnjoj generaciji maturanata Srednje pomorske škole iz Kotora.

Tivatski opštinari nagradili su i đake koji su osvajali nagrade na raznim takmičenjima i smotrama znanja i sposobnosti: Petra Vukotića, Anastasiju Kovačević, Božidara Radonjića, Maksima Kovačevića, Angelinu Radović, Mihaila Nedeljkova i Draganu Popović.

„Znanje je unikat svakog čovjeka i njega vam niko ne može ukrasti. Znanje predstavlja pasoš vaše budućnosti i radite na tome. Kucajte na mnoga vrata. Morate da budete drski, da postavljate pitanja i da kucate i otvoriće vam se. Što više putujte i stičite znanja jer ćete se sa tih putovanja jednog dana vratiti u Crnu Goru i Tivat gdje vas mi toplo čekamo.“- poručio je gradonačelnik Kusovac najuspješnijoj tivatskoj mladosti koju su opštinari juče sa prijema potpuno neprilično toj okolnosti, ispratili uz stihove pjesme „Ne tuguj noćas, digni glavu“.

U ime nagrađenih, Kusovcu i njegovim saradnicima nadahnuto se zahvalio Veljko Hercegovac, đak generacije u SMŠ „Mladost“.

TO TIvat: Što se nas tiče Šušur može da bude svake godine

0
TOT

Velikim koncertom duvačkih orkestara nazvanim „Veliki šušur“ povodom 110. godina GPD Tivat u subotu je i zvanično otvorena turistička sezona.

„Što se nas tiče Šušur može da bude svake godine. Bilo je fenomenalno i veliko hvala svim učesnicima na neviđenom štimungu. Sretan rođendan našem GPD Tivat“ poručili su iz TO Tivat, koji su bili pokrovitelji proslave.

Kako nam je kazala direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić, postignut je dogovor sa predsjednikom GPD Tivat Borisom Lancerotijem da se svake godine organizuje koncert limenih muzika iz regiona, koji bi postao tradicionalni i čime bi i zvanično bila otvorena turistička sezona u Tivtu.

GPD Tivat Veliki šušur

Izložba “U liku Serenissime”

0
Plakat Perast

Izložba “U LIKU SERENISSIME: Ogledi iz istorije peraškog graditeljstva (1687-1797)” arhitekte Luke Pajovića biće otvorena sjutra u galeriji Muzeja grada Perasta u 20 sati.

Kako je najavljeno, tom prilikom će uz ključne artefakte iz Nadžupske zbirke i Arhiva grada Perasta biti predstavljeni i crteži do sada nemapiranih peraških crkava i zvonika, kao i drugi rezultati istoimenog naučno-istraživačkog projekta.

“U LIKU SERENISSIME: Ogledi iz istorije peraškog graditeljstva (1687-1797)” – prati prostorni i graditeljski razvoj Perasta tokom posljednjeg vijeka mletačke vladavine i to prvenstveno kroz tri javna projekta koji do danas dominiraju urbanom topografijom grada. Otkrivajući veze, zajedničke uzore i sličnosti između projekata zvonika, nove Nadžupske crkve Sv. Nikole i zavjetnog svetilišta Gospe od Škrpjela, kao i manje poznate nerealizovane alternative, ova izložba za cilj ima prezentaciju do sada manje proučavanih tema iz graditeljske istorije Perasta.

Ideja za izložbu je proistekla iz nezavisnog istraživačkog projekta koji je autor kao stipendista Kraljevskog instituta britanskih arhitekata, sproveo od septembra 2018. do juna 2019.godine.

Luka Pajović je rođen 1995. godine u Podgorici. Nakon dvogodišnjeg školovanja u internatu St. Peter’s School u Jorku (UK) osnovne studije arhitekture je upisao na arhitektonskom fakultetu univerziteta Cambridge, gdje je kao puni stipendista Trinity College-a dvije godine za redom postigao najviši rezultat u klasi. Nakon studija je godinu dana proveo stičući praksu u višestruko nagrađivanom londonskom studiju Tim Ronalds Architects, a potom i u Crnoj Gori, gdje već nekoliko mjeseci radi na spomenutom istraživačkom projektu. Luka će od sredine jula 2019. Postdiplomske studije nastaviti na univerzitetu Yale (SAD) kao puni stipendista odsijeka za arhitekturu.
Izložba ćebiti otvorena do sredine jula” – stoji u najavi iz Muzeja grada Perasta.

Izložba risanskih artefakat i promocija knjige – Mozaici na području Kotora

0
Poster izlozba-artefakti i knjiga

Turistička organizacija opštine Kotor organizuje Izložba risanskih artifakat i promociju knjige Mozaici na području Kotora, koji će biti održani sjutra sa početkom u 12 sati na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.

Događaj se organizuje u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područno odjeljenje Kotor.

Kako je najavljeno, posjetioci će imati priliku da vide reprezentativne artefakte nađene na Carinama u toku dugogodišnjih arheoloških istraživanja kao i da prisustvuju prezentaciji knjige “Mozaici na području Kotora”, čiji je izdavač Turistička organizacija opštine Kotor.

U muzičkom dijelu programa nastupiće duo Anđela Vukčević – flauta i Dejan Krivokapić – klavir nakon čega će biti upriličen koktel.

Bitka na Sutjesci,mjesto vrhunca ljudskih napora,besprimjerenog herojstva partizanskih boraca

0
SUTJESKA

Hercegnovski antifašisti iz NVO UBNOR-a i antifašista Herceg Novi prisustvovali su 16.06.2019.godine proslavi 76.godišnjice Bitke na Sutjesci.Više hiljada antifašista iz Crne Gore i regiona,u zanimljivom programu,obnovilo je svoja nadahnuća na ovom mjestu,vrhuncu ljudskih napora,bezprimjerenog herojstva partizanskih boraca do pobjede.

Operacijom „Švarc“,poznatijom kao V ofanziva,koju su predvodile njemačke snage,sa italijanskim,bugarskim,ustaškim vojnicima,ukupno 117000 moderno opremljenih vojnika,uz snažnu podršku artiljerije i avijacije:“Štukama“,“Rodama“,planirano je uništenje oko 22000 partizana u Operativnoj grupi divizija sa Vrhovnim štabom.

Od 15.maja do 15.juna 1943.godine u dolini Sutjeske,okruženom visovima Zelengore,Volujaka,Ozrena,Vučeva,odvijala se epska bitka đe je poginulo 7366 partizanskih boraca.Dragoš sedlo,Donje Bare,Milinklade,Ljubin grob…bila su mjesta pogibije,ali i neviđenog herojstva kako reče pjesnik:“Tu niko nije umro ko je umro.“

10.juna na Ljubinom grobu II četa 3.bataljona Četvrte crnogorske brigade vodila je odlučujuću bitku za proboj iz višestrukog obruča,dostojnu bici u Termopilskom klancu spartanskog kralja Leonide.Ginuli su partizani i desetkovani poslali čuvenu poruku Vrhovnom štabu:“Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucanje iz naših pušaka,Nijemci neće proći.A kad toga ne bude,znajte da na njemu više nema živih proletera.“Ljubin grob nije pao što je omogućilo da se Glavnina sa Vrhovnim štabom probije u pravcu Bosne.

U obriču je ostala III divizija.13.jula 1943.godine borci Pete crnogorske proleterske brigade posljednji put su čuli poznati gromoviti poklik heroja Save Kovačevića:“Na juriš proleteri“.Preko njegovog tijela ,nošeni njegovim primjerom,komadanta Treće udarne divizije,preskakali su borci,razbijajući zid smrti,kovali pobjedu uz ogromne žrtve preko polovine boračkog sastava.

Napuštajući Tjentište,Sutjesku,Spomen-kuću sa freskama Krsta Hegedušića, Spomenik, shvatili smo da je tamo svaka stopa zemlje i svaki kamen spomenik sa osnovnom porukom da nema bezizlaznih situacija u borbi za ljude koji su sa svojom sviješću i visokim moralom kadri da odole iskušenjima.

18. Međunarodni festival klapa Perast od 27. do 30 juna

0
Perast- foto Miro Marušić Boka News
Perast- foto Miro Marušić Boka News

18. Međunarodni festival klapa Perast biće održan od 27. do 30 juna, programom kojim i zvanično počinje KotorArt 2019.

Festival klapskog pjevanje počinje u četvrtak 27. juna koncertom acappella grupe Fool Moon iz Mađarske, koncert će biti održan na Pjaci Sv.Nikole  u Perastu od 21 sat. Fool Moon izvodi najveće svjetske hitove, jedna je od najboljih acappella grupa, ulaz za sve posjetioce je slobodan.

Svečano otvaranje 18. MFK Perast planirano je u petak 28.juna, na na Pjaci Sv.Nikole od 21 sat koncertom „Trubaduri u Perastu“, čime želimo potsjetiti na zajedničku muzičku i pjesničku tradiciju Boke i Dubrovnika, poručuju iz MFKP.

Maestro Ibrica Jusić je glavna zvijezda večeri, tokom večeri nastupiti će i klape Alata, Assa Voce (Crna Gora), Libero (Srbija), Kaše i Subrenum (Hrvatska).

– Oživljavamo i perašku ljubavnu legendu po noveli Pustinjak, don Srećka Vulovića, o Kati Kalfić i Antu Sloviću, koji su sahranjeni na ostrvu Sv.Đorđe, a čućemo i horsku obradu Kola Bokeljske mornarice, maestra Marija Katavića iz Sarajeva, našeg velikog i poštovanog saradnika, koji je inače obradio za klape preko 400 pjesama iz Boke, sopštili su organizatori.

Takmičarski programi su 29. i 30. juna, u kategorijama ženskih (7) i muških (7) i Nove klapske pjesme (8)

U subotu 29. juna od 21 sat u kategorijama ženska klapa i nova klapska pjesma nastupiti će Primorkinje, Castrum Vallis, Senjkinje, Bellezza, Uzorita, O’ Dive belcanto, Luše, Castel Nuovo, Slavić i u revijalnom dijelu koncert će održati klapa Contra.

U nedjelju 30. juna od 21 sat u kategoriji muške klape i nova klapska pjesma nastupiti će Mriža, Asa Voce, Libero, Valdibora, Štiglić, Zvizdan, Contra, Camerton, Uzorita.

Almanah 18. Međunarodnog festivala klapa Lirica br. 7 biće promovisana 28. juna u 11 sati u Muzeju grada Perasta.