Iako je gradonačelnik Tivta dr Sinisa Kusovac juče na konferenciji za novinare kazao da se radovi na čišćenju mulja i nanosa pijeska iz podmorja gradske marine Kalimanj trenutno ne vrše u očekivanju dobijanja formalne dozvole Agencije za zastitu prirode, snimci nastali juče i danas demantuju gradonačelnika.
Plovni bager tivatske firme “Iva-put” koju je za taj 200.000 eura vrijedan posao još u aprilu angažovala Opština Tivat, u Kalimanju usisava naslage mulja zagađene fekalijama, uljima i masnoćama i taj materijal neprerađen, plutajućim cjevovodom odvodi na nekoliko stotina metara od obale kod rta Pakovo i prosipa u more.
Zbog nesnosnog smrada koji se jutros širio ovim dijelom akvatorijuma Tivatskog zaliva i mrlja od prljavštine koja je plutala morem, reagovali su iz hotela “Palma” čija je plaža najbliza poziciji na kojoj se u more ispumpava materijal bagerisan sa dna Kalimanja.
Tivat – radovi na čišćenju mulja i nanosa pijeska
Kako su nam iz HTP “Primorje hotels & restaurants” kome pripada hotel “Palma” rekli, prosto je skandalozno i nedopustivo da se ovakvi radovi obavljaju sada, u vrijeme početka špica ljetnje sezone, kada je grad pun turista, a plaže kupača.
Oni su tražili da se sporni radovi u Kalimanju pod hitno zaustave.
Po zvaničnim podacima Tivat koji ove godine do sada broji najveći broj gostiju, je u potpunom haosu i nespremno je dočekao prvi veći talas gostiju, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA u Tivtu.
“Ovakvu tromu i neefikasnu lokalnu upravu Tivat ne pamti u svojoj istoriji a kao najodgovornije lice ističemo aktuelnog predsjednika Opštine Sinišu Kusovca. Na svakom koraku usred sezone izvode se radovi, saobraćaj je otežan, turisti se umjestu pejzaža prirode susrijeću sa slikama gradilišta i to je neprihvatljivo”, kažu oni.
Ističu da ni trotoari u gradu u vezi sa kojim su već reagovali nijesu završeni i da se ne zna kada će biti.
“Nasipa se pijesak u Donjoj Lastvi do rive, tamo gdje nikad nije bila plaza. Vlada potpuni haos u gradskoj lučici Kalimanj, u kojoj se blato sa dna prepumpava iz šupljeg u prazno, te se time narušava sigurnist plovidbe na ulazu u lučicu”, ukazuju oni.
Plaža Belani radovi usred sezone
Iz URE u Tivtu kažu i da se već godinama ne ulaže u sobraćajnu infrastrukturu na Jadranskoj magistrali, da se ne proširuju kapaciteti uprkos znatnom povećanju broja putnika koji tuda cirkulišu.
Dodaju da ogromne gužve na Jadranskoj magustrali treba posebno očekivati u samom špicu sezone, gdje će se praviti pravi kolapsi u saobraćaju.
Osvrću se i na datu koncesiju “Pina” privatnoj kompaniji za narednih pet godina u Tivtu.
Plaža Belani radovi usred sezone
“Prihode od prirodnog dobra našeg Tivta ubiraće privatna kompanija a ne Opština i to smatramo nedopustivim i skandaloznim činom. Osuđujemo postupak “Morskog dobra” koje je odobrilo ovaj aranžman sa privatnom firmom a isto tako upravu grada pod DPS-om koja je omogućila da se ovaj gradski resurs dodijeli u private ruke, uskrativši tako gradsku kasu za sve prihode od toga osnova”, zaključuju oni.
Grad Komiža Vas poziva da sudjelujete u ovogodišnjem programu Festivala mora „Rota Palagruzona“ koji će se održati u Komiži od 19. do 24. juna 2019. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Cijeneći visoko Vaš doprinos oživljavanju najstarije i najduže jadranske povijesne regate od Komiže do Palagruže, pozivamo Vas s uvjerenjem da ćete i ove godine uveličati svojim sudjelovanjem ROTU PALAGRUZONU, ali i ROTU CICIBELU koja će se održati dan ranije.
Ove godine također ćemo uključiti i mlade koji će imati svoje radionice učenja mornarskih vještina, zavičajnog jezika, maritimne terminologije, školu tradicionalnog jedrenja.
Dakako održat ćemo našu tradiciju PAPINE VECERE na žalu Palagruže uz delicije koje će pripremiti naši kuhari kao i sami sudionici regate u organizaciji Udruge Palagruza iz Komiže. Na komiškoj rivi organiziramo pučku feštu NOĆ SARDELE.
Grad Komiža omogućit će svim brodovima besplatan privez u Komiškoj luci, a zainteresiranim gostima i mogućnost posjeta Palagruži. Također ćemo po potrebi subvencionirat troškove prijevoza, te osigurati smještaj i hranu.
Vaše sudjelovanje Festivalu mora s brodom koji obilježava hrvatsku maritimnu baštinu biti će od velikog značaja za promociju naših aktivnosti, te također i Vaša mogućnost za ostvarenje novih poslovnih prilika uz druženje s ostalim gostima i sponzorima Festivala mora. Prijavu za sudjelovanje na regatama potrebno je poslati na mail tonka.ivcevic@gmail.comnajkasnije do 16.lipnja 2019.godine.
Golman mlade reprezentacije Crne Gore Lazar Carević i ove godine se našao na listi 100 najtalentovanijih igrača svijeta u izboru torinskog “Tutosporta”, koji tradicionalno dodjeljuje nagradu “Golden boy”.
U konkurenciji za 2019. su igrači rođeni 1999. godine i mlađi.
Carević (20), član Barseloninog B tima, i prethodne dvije godine je bio na ovoj listi.
Podsjetimo, kako smo izvjestili u maju 2017. pravo iz Grblja, jedan tek punoljetni momak je otišao u najuspješniji klub XXI vijeka, Barselonu! Lazar Carević je dva mjeseca poslije 18. rođendana potpisao ugovor sa velikanom svjetskog fudbala, u kojem će se prvo kaliti u čuvenoj „La Masiji”.
Lazar Carević – players BARCAB
Nagradu “Golden boy” za 2018. osvojio je Matajs de Liht, a raniji osvajači bili su Leo Mesi, Kilijan Mbape, Pol Pogba, Rahim Sterling…
Ove godine na listi su De Liht, Žoao Feliks, Donaruma, Hadson-Odoi, Sančo, Vinisijus Žunior…
S početkom subote odnosno točno u ponoć počela je i primjena sezonskih cijena putarina na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) pa su za pojedine skupine vozila cijene porasle i za 10 posto.
Sezonske cijene cestarina primjenjuju se za I.A te I. i II. skupinu vozila, dok se na III. i IV. skupinu vozila poskupljenje ne primjenjuje.
Tako su, primjerice, cijena cestarine na relaciji Zagreb – Dugopolje (Split) za I. skupinu vozila odnosno osobne automobile porasle sa 181 na 200 kuna, Zagreb – Karlovac s 19 na 21 kunu, Zagreb – Rijeka sa 70 na 77 kuna, a Zagreb – Lipovac sa 128 na 141 kunu.
Iz HAC-a podsjećaju da je model sezonskih cijena cestarina jedna od prihvaćenih mjera financijskog restrukturiranja tvrtki u cestovnom sektoru, ali i da se oko 40 posto ukupnog godišnjeg prometa autocestama ostvaruje u ljetnim mjesecima. Štoviše, na pojedinim autocestama broj vozila ljeti povećava se i do tri puta u odnosu na ostalo razdoblje u godini.
Opravdavajući poskupljenje, ističu i da se u ukupnom prometu vozila najveći udio odnosi upravo na I.A, I.i II. skupinu, odnosno na motocikle, osobna vozila, osobna vozila s prikolicom i kampere.
Po nedavno iznesenim podacima, prihodi od cestarine na autocestama u nadležnosti HAC-a i ARZ-a od početka godine do 10. lipnja premašili su 1,1 milijardu kuna, što je 5,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Autocestama je u tom razdoblju prošlo oko 22 milijuna vozila, milijun više nego u isto vrijeme lani, rekao je na ovotjednom brifingu za novinare predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan.
Uprava HAC-a, inače, ove godine očekuje petpostotno povećanje prometa u odnosu na lanjsku sezonu.
U Zbirci pomorskog nasljeđa u marini Porto Montenegro u ponedjeljak, 17.juna od 19 sati, biće predstavljen Slikovni leksikon Tivta autora Vladimira Roganovića.
Izdavač je Turistička organizacija Tivat, a na predstavljanju će govoriti dramska umjetnica Dubravka Drakić, njen kolega Tihomir Stanić, direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić i sam autor, uz moderaciju Jelene Božović.
Tivat, 34 odsto više gostiju
Tivat foto TO Tivat
Prema podacima TO, u svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 3.785 gostiju, što je 34 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Od ukupnog broja, stranih gostiju je 3.763 a domaćih 22.
U hotelima je smješteno 816, kampovima 10, odmaralištima 29, a privatni smještaj koristi 2.930 turista.
Kako bi zaustavili nezakonit ribolov, o kome se prethodnih godina puno pričalo, a malo šta preduzimalo da se spriječi, a počinioci kazne, inspekcijske službe su konačno počele da organizovanim aktivnostima kontrolišu morsku obalu. U prethodnom periodu otkriveno je više krivolovaca, zaplijenja oprema koja se koristi za nelegalan ribolov, izrečene novčane kazne…
U skladu sa tim juče je uz asistenciju Uprave policije, i u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora, inspektor za ribarstvo sa ekipom Stop krivolovu i predstavnikom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kontrolisao teren na potezu Kotor, Stoliv, Prčanj, Perast, Risan, Lipci, Kostanjica u cilju lociranja i uklanjanja nelegalnih ribarskih alata.
“Tokom akcije na pomenutim lokacijama je pronađeno šest vrša, jedan parangal sa oko 150 udica i nešto preko kilometar mreža, neobilježenih i nelegalno postavljenih. Sav nelegalni alat je kasnije uništen, riba koja je pronađena je vraćena u more”, saopštili su CdM-u iz građanskog pokreta Stop krivolovu.
Osim tog dijela crnogorske obale, inspektorka za ribarstvo je u saradnji sa pripadnicima barske policije obavila detaljnu kontrolu plovila i osoba na potezu Bar-Ulcinj do granice sa Albanijom.
U toke te akcije kontrolisan je veći broj plovila i osoba, konstatovani prekršaji, a počinioci su kažnjeni novčano.
“Raduje podatak da je ogromna većina kontorlisanih bila ispravna a djelatnosti u zakonskim okvirima, što za ovaj dio obale u nekim ranijim godinama i nije bio slučaj”, ističu iz pokreta Stop krivolovu.
Stop krivolovu
U Stop krivolovu su kazali da su na Luštici primijetili dinamitaše, te da su potom obavijestili policiju, koja nakon dužeg osmatranja i pretrage, nije uspjela počinioce zatekne na djelu. Policiji je, kako tvrde, u Stop krivilovu, u ovom slučaju posao otežavao nepristupačan terena, a pretpostavlja se da su dinamitaši bili obaviješteni da je slučaj prijavljen policiji.
“Prije nekoliko dana, tačnije u srijedu, između Jaza i Trstena, uočena je osoba kako roni pod punom opremom, o čemu je obaviještena policija. Kad je primjetio da mu se približava policija, za sada nepoznata osoba, je bacila opremu, otrčao do auta, i pikušao da pobjegne. Poslije nekog vremena, izašao je uz vozila i ne obazirući se na pozive policije da stane, pobjegao pješke. Tom prilikomizgubio je mobilni telefon i majicu”, kazali su u Stop krivolovu.
Stop krivolovu
Isto veče, po prijavi da su u Šušnju primijećene osobe koje su ronile uz lampu, pripadnici policije Bar sustigli na lice na licu mjesta, i zatekli osobu kako izlazi iz mora, ali bez opreme.
U Stop krivolovu zaključuju da nelegalni ribolovci u trenutku kada bivaju otkriveni najčešće obdacuju opremu, i da po starom dobrom običaju “Ne znam ništa, nisam ja odavde” pokušavaju da izbjeći kaznu.
Nadležni najavljuju da će u narednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama kako bi spriječili krivolov, a počiniocibili adekvatno sankcionisani.
Na Aljasci 60 uginulih tuljana uz obale sve toplijeg Arktičkog mora
Najmanje 60 uginulih tuljana pronađeno je na obalama Beringova i Čukotskog mora na sjeverozapadu Aljaske i znanstvenici pokušaju utvrditi uzrok njihove smrti, objavila je Nacionalna atmosferska i oceanska administracija (NOAA) u srijedu.
Mrtvi tuljani – brkati, pjegavi i prstenasti – pronađeni su na mjestima na južnoj granici od Beringova prolaza do obala Čukotskog mora, objavio je ribolovni odjel NOAA-e.
Led u Beringovu i Čukotskom moru znatno je rjeđi od uobičajenog, a temperature površine mora više su od uobičajenih, navode znanstvenici.
Međutim, uzrok uginuća tuljana tek treba utvrditi, kaže Julie Speegle, glasnogovornica NOAA-e.
“Pozvali smo stručnjake za sisavce da dođu i uzmu uzorke“, rekla je Speegle i dodala “uzrok može biti štetno cvjetanje mora. No može biti niz stvari”.
Gotovo da više i nema leda u Beringovu moru i ljetno topljenje počelo je tri tjedna ranije nego što uobičajeno. U Čukotskom moru topljenje je počelo je mjesec dana ranije od prosjeka, kaže Brian Brettschneider, klimatolog na Sveučilištu Fairbanks na Aljasci.
Temperature površine mora izmjerene uz obale Beringova mora, te južnije Čukotskog mora bile su 4,5 stupnjeva Celzijevih iznad normalne u svibnju te ovaj tjedan, prema podacima NOAA-e.
Zašto je tuljanima potreban led?
Brkati, pjegavi i prstenasti tuljani koriste se ledom kao platformom za skupljanje hrane, odmaranje i okot mladunčadi. Brkati i prstenasti tuljani s Aljaske na popisu su ugroženih vrsta.
Prve dojave o uginulim tuljanima u svibnju podnijeli su stanovnici sela i biolog iz Nacionalnog parka. U to vrijeme otkriveni su i mrtvi sivi kitovi na zapadnoj obali od Kalifornije do Aljaske.
Uginuće kitova označeno je kao “neoubičajena smrtnost” i takva kvalifikacija zahtijeva specijalnu istragu.
Speegle je rekla da je zasad nejasno postoji li veza između uginuća kitova i tuljana.
Na dubrovačkom području u petak su puštena u rad dva granična prijelaza (GP) – Vitaljina i Gornji Brgat, s otvaranjem navedenih GP-a Republika Hrvatska je do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice te se približila formalnom zatvaranju schengenske pravne stečevine, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova RH.
U petak 14. juna u 7 sati, za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu otvoren je stalni granični prijelaz Vitaljina.
Uz postojeću prometnu infrastrukturu, u funkciji su dvije ulazne i dvije izlazne trake. Sukladno, povećanim potrebama prometa i protočnosti, u svakom trenutku, mogu se otvoriti po tri ulazne ili izlazne trake, jer se radi o trakama koje su reverzibilne.
Otvaranjem GP Vitaljina, u svakom trenutku može se, u slučajevima prometnih nezgoda ili bilo kakovih događaja na GP Karasovići, uspješno preusmjeriti promet, ističu iz MUP-a RH.
Nova regulacija prometa povećat će protočnost prometa putnika preko graničnih prijelaza sa Crnom Gorom.
Na novoj lokaciji otvoren GP Gornji Brgat
Također, u petak 14, juna na novoj lokaciji otvoren je Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Gornji Brgat.
Trenutačno je u funkciji jedna ulazna i jedna izlazna traka dok se već sljedećeg tjedna očekuje otvaranje još jedne promjenjive trake te još jedne dodatne za autobusni promet.
Hrvatska do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske
Otvaranjem navedenih graničnih prijelaza Republika Hrvatska je do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice te se dodatno približila formalnom zatvaranju i toga zadnjeg područja schengenske pravne stečevine, ističu iz MUP-a RH.
Europska komisija ovoga je tjedna, odnosno 12. juna, formalno zatvorenima označila četiri područja schengenskoga acquisa: Schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima i zajednička vizna politika.
Krajem prošle, odnosno početkom ove godine Europska komisija je formalno zatvorenima označila tri područja: zaštita podataka, propisi o vatrenom oružju te povrat i ponovni prihvat.
Republika Hrvatska u ovom trenutku formalno ispunjava sve uvjete za članstvo u Schengenskom području u sedam od ukupno osam područja schengenskog acquisa, a zatvaranje zadnjeg područja očekuje uskoro, navode iz MUP-a RH.
Opština Tivat izgubila je danas pravo korišćenja sopstvene gradske rive i pristaništa jer je na tenderu Morskog Dobra za davanje u zakup rive Pine u Tivtu za narednihj pet godina, pobijedila privatna firma koja posjeduje turističke brodove „Knez Lipovac“ i „Knez Lipovac 2“.
Naime, firma koja upravlja tim brodovima a iza koje prema nezvaničnim informacijama stoji ruski kapital, izlicitirala je zakup Pina za narednih pet godina. ponudivši za to iznos od preko 58 hiljada eura na godišnjem nivou u narednih pet godina. Tivatsko Komunalno preduzeće koje je bilo zakupac Pina u protekle tri godine, nuduilo je zakupninu od 57.000, ali nije moglo da se nadmeće sa ponudom privatnika.
Morsko Dobro je na tenderu raspisanom 27.maja zainteresovanim zakupcima ponudilo gradsku rivu Pine -čvrsto izgrađeno pristanište na katastarskoj parceli 4888 KO Tivat sa dužinom operativne obale za pristajanje od 120 metara i ukupnom površinom kopna od 240 kvadrata. Namjena tog prostora u Programu objekata obalne infrastrukture za period 2019-2023 godine je pristajanje plovnih objekata, a početna cijena zakupa iznosila je 2.880 eura.
Morsko Dobro obavezalo je međutim, zainteresoovanog novog zakupca Pina time da mora uvažiti plan te firme da se na tivatskoj gradskoj rivi postavi „montažno demontažni privremeni objekat (oprema za brodove na solarni pogon za prevoz putnika u vidu pristupnog trougla dimenzija 1×0,7m-rezervisani pristupni prostor 22x7m“. Tu opremu postaviće firma „International Grants and Consulting“ iz Podgorice.
Gradska riva i pristaniste Pine u Tivtu foto S.L
„Zakupac pristaništa je u obavezi da omogući postavljanje predmetne opreme, omogući pristup plovilima na solarni pogon po režimu predviđenom tekstom ovog javnog poziva.“- stoji u tenderu na kojem je juče izgubio dosadašnji zakupac Pina – Komunalno preduzeće Tivat. Stoga će gradska riva i pristanište tog grada biti prvi slučaj na Jadranu da se takav javni objekat od krucijalnog značaja za svaki primorski grad, da u zakup jednoj privatnoj firmi.
Pine je inače, tokom većeg dijela godine, polazna stanica brojnih turističko-izletničkih brodova, kako iz Tivta, tako i iz Risna, Kotora, Herceg Novog, čak i Budve, a koji odavde kreću na krstarenja zalivom Boke Kotorske. Dnevno se ovdje prekrca u prosjeku najmanje 500 putnika, a rivu koriste i brojne strane jahte, dok ovdje stalni besplatni vez u vrijeme dok je Komunalno Tivat gazdovalo Pinima, imao i školski brod MVCG, jedrenjak „Jadran“.
