Međugorje: Više od 3 miliona vjernika svaki dan u online molitvi

0
Međugorje

Međugorje je uronjeno u mir’, tako ga je opisao apostolski vizitator, nadbiskup Henryk Hoser nakon pojave koronavirusa, no molitva se cijelo vrijeme nastavlja kao i na sam Uskrs putem interneta i radijskih valova u čemu je svakoga dana ujedinjeno više od 3 milona vjernika iz cijeloga svijeta.

Molitvu krunice i vazmeno bdijenje predvodio je tamošnji župnik fra Marinko Šakota iz crkve svetoga Jakova u Međugorju, čija su vrata prvi put ostala zatvorena za vjernike zbog epidemije covida-19 koja je pogodila i ovo mjesto.

Iako vjernika nije bilo u crkvi, milijuni su kao i prijašnjih dana i večeri bili uz radijske prijamnike, putem internetskog streaminga na službenoj web stranici www.medjugorje.hr ili pak Youtube kanala i Facebook profila. Po podacima Informativnog centra Mir iz Međugorja, u molitvenom večernjem programu prevođenome na devet jezika samo na Veliki četvrtak sudjelovali su vjernici sa čak 3,7 milijuna različitih IP adresa iz svih dijelova svijeta.

Više od milon vjernika pratilo je molitveni program na njemačkom jeziku, po pola milijuna vjernika sudjelovalo je iz svojih domova u molitvi na talijanskome, hrvatskom i španjolskom jeziku.

Oko 339.000 vjernika bilo je povezano s molitvom u Međugorju posredstvom prijevoda na francuski, na poljskom jeziku je zabilježeno 275.411 jedinstvenih IP adresa, a na slovačkome 261.332, te ruskome 151.205 slušatelj. Na engleskom govornom području molitva iz Međugorja pratila se preko 138.000 uređaja, a na korejskome 33.970.

“Bez obzira na fizičku neprisutnost hodočasnika u Međugorju, molitva iz Međugorja nikada nije bila mnogobrojnija. Međugorje je ušlo u domove hodočasnika i što je najvažnije molitva iz Međugorja neprestano se širi u svijetu, a srca brojnih vjernika po zagovoru Kraljice Mira su obraćena. Međugorje nastavlja svojim putem nove evangelizacije svijeta po zagovoru naše majke Kraljice Mira”, rekao je za Hinu direktor Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović.

Po njegovim riječima Međugorje posljednjih dana izgleda kao i sve druge sredine budući da se pridržava svih uputa koje su izdale civilne i vjerske  vlasti radi sprečavanja širenja koronavirusa.

Od koronavirusa je obolio veliki broj redovnica u samostanu nedaleko Međugorja. One su kao i dom za franjevce u karanteni, te ustanova Majčino selo, koja skrbi za nezbrinutu djecu, a djeluje u sklopu tamošnje crkve.

Svojevrsni upravitelj ovoga mjesta je papin izaslanik, poljski nadbiskup u mirovini Henryk Hoser koji je u uskrsnoj čestitki istaknuo kako se u uobičajenu sliku svijeta uklopilo i Međugorje sa svojevrsnim ‘euharistijskim postom’ u crkvama, ali živom crkvom unutar obiteljskih domova. Pri tome je nadbiskup Hoser istaknuo kako je vrijeme iskušenja s koronavirusom prigoda za bolje upoznavanje Isusove patnje, ali i osjećaja napuštenosti kakvoga danas proživljavaju brojni oboljeli od koronavirusa. Pozvao je vjernike da budu solidarni i međusobno se pomažu, ukazujući na to da nakon smrti i grobne tišine dolazi Uskrs, a nakon pandemije ‘povratak u normalan život’. Po njegovim riječima ujedinjeni u molitvi mogu prebroditi sva iskušenja.

„U međugorskoj crkvi koja je privremeno utonula u izvanjsku tišinu molitva nije utrnula. U molitvenome zajedništvu s međugorskim svećenicima, redovnicima i redovnicama, raznim zajednicama i župljanima možete biti svaku večer putem sredstava društvenoga priopćavanja i tako od svoje kuće načiniti „malu crkvu“, napisao je u uskrsnoj čestitki apostolski vizitator za Međugorje nadbiskup Henryk Hoser.

Međugorje je svjetski poznato hodočasničko mjesto koje je zbog pojave koronavirusa sada prazno. Njegova popularnost vezuje se uz tvrdnje šestero vidjelaca da im se od 1981. ukazuje Gospa, koju zbog poziva na molitvu i mir nazivaju i Kraljicom mira. Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo koje je svoj izvještaj dostavilo Kongregaciji za nauk vjere, te se očekuje očitovanje Svete Stolice o autentičnosti toga fenomena.

Po medijskim navodima Vatikansko povjerenstvo utvrdilo je kako su autentična svjedočanstva o ukazanju Gospe iz prvih sedam dana. Sveta Stolica do sada nije donijela službeni stav o nadnaravnosti međugorskih događanja. Papa Franjo imenovao je 2018. godine nadbiskupa Henryka Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje. Od prošle godine Sveta Stolica odobrila je biskupijama organiziran dolazak vjernika u ovo mjesto u kojega je do sada hodočastilo više od njih 40 milijuna.

U Crnoj Gori 267 inficiranih korona virusom

0
Covid

U laboratorijama Instituta za javno zdravlje završene su analize 141 uzorka među kojima su otkrivena još četiri slučaja infekcije korona virusom. Kako je saopšteno iz IJZ jedan zaraženi je kontakt potvrđenog slučaja, a tri se obrađuju.

U Crnoj Gori je od početka dešavanja, od Kovida 19 oboljelo 267 osoba.

Slučajevi po opštinama su:

Podgorica: 141
Tuzi: 36
Nikšić: 31
Bar: 21
Ulcinj: 10
Andrijevica: 7
Bijelo Polje: 6
Herceg Novi: 6
Budva: 4
Danilovgrad: 3
Tivat: 2

Treći dan zabrane kretanja u Srbiji

0
Autoput

U Srbiji je na snazi zabrana kretanja za sve građane, koja je počela u petak, 10. aprila u 17 sati i trajaće do ponedeljka, 12. aprila u 5 sati ujutru. Ovo je najduži policijski čas uveden u sklopu mera borbe protiv pandemije korona virusa od kada je 15. marta u Srbiji uvedeno vanredno stanje.

Izuzetak su vlasnici kućnih ljubimaca, koji pse mogu da prošetaju ujutru od 8 do 10 i uveče od 23 do 1 sat posle ponoći.

Stariji od 65 godina kojima je u potpunosti zabranjeno kretanje mogli su u petak od 4 do 7 sati ujutru da odu u kupovinu.

U slučaju kršenja naredbe o ograničenju i zabrani kretanja previđena je novčana kazna do 150. 000 dinara (oko 1.270 evra).

Prošlog vikenda (4. i 5. april) zabrana je važila od subote u 13 sati do ponedeljka u 5 ujutru.

Prema poslednjem izveštaju od subote, 11. aprila u 15 sati, u Srbiji je korona virusom zaraženo ukupno 3.380 ljudi, a 74 osobe su preminule.

Uskrsna poslanica apostolskog upravitelja Kotorske biskupije

0
Rrok Gjonlleshaj – foto arhiv Boka News

Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije i nadbiskup barski svim vjernicima želio je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova.

“Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu!  (1 Kor 3,1) Ovim riječima koje bismo u redovnim prilikama slušali na ovogodišnjoj misi Uskrsnuća, sv. Pavao nas poziva da svoj ljudski svjetonazor, životne napore, lutanja i  traženja, usredotočimo na Krista Uskrsnuloga, početnika i dovršitelja naše vjere. Sada kada smo suočeni s nesigurnošću koju već danima podnosimo, te riječi još snažnije odjekuju i jače nas pozivaju, da preispitamo svoje prioritete, svoje navike i običaje, općenito svoj duhovni i vjerski život, koji se iznenada našao ogoljen i izbačen iz rutine i običaja. Vjerujem da vas kao i mene, uz sva ograničenja i mjere koje su nametnute radi objektivnih okolnosti, ranjava nemogućnost zajedničkog ispovijedanja vjere posebno u ovim svetim danima Vazmenog trodnevlja i Uskrsa.

Zbog nevidljive ali stvarne ugroze, po prvi puta smo prinuđeni odreći se onoga što je utkano u temelje naše vjere: da kao zajednica – mjesna Crkva koja na vidljivi način ispovijeda i proživljava vjeru u Krista, proslavimo uskrsne blagdane u našim župnim crkvama i katedrali, našim domovima molitve.

Kada smo prije nešto manje od četrdeset dana započeli Korizmu obraćenja, pokore, posta, molitve i dobrih djela, nismo ni slutili da će ona biti različitija od svih koje smo do sada imali priliku proživjeti, ne samo mi, nego kršćani u cijelom svijetu. Puno toga što smo uzimali zdravo za gotovo, naglo je – vjerujem samo privremeno – istrgnuto iz naše svakodnevice. Naše su međuljudske, obiteljske, prijateljske, kolegijalne veze trenutno prekinute, naši gradovi i naselja pusti, našim crkvama više ne odjekuje pjesma i molitva okupljene zajednice. Slike zemalja teže pogođenih pandemijom koronavirusa, nažalost još su strašnije. Pretrpane bolnice, brojni teško oboljeli i podlegli zarazi te s druge strane, herojski napori medicinskog osoblja i civilnih djelatnika koji zadnje atome snage uprežu u spašavanje ljudskih života postali su dio svakodnevice. Unatoč strahu i neizvjesnosti, svjedočimo i buđenju novog i raznolikoga zajedništva koje svoju kreativnost izražava u radosnoj pjesmi podrške, ali i zajedništva u molitvi i vjeri, koja dolazi do domova i srdaca putem suvremenih sredstava komunikacije.

Usuđujem se reći, da nam ovaj Veliki Tjedan i Uskrs, duhovno može biti plodonosniji nego mnogi prethodni, koje smo snagom običaja, bili u opasnosti proslaviti bez dubljeg uranjanja u najveća otajstva naše vjere. Jer ove svete dane trebamo provesti odvojeni, ali ne odijeljeni od svoje župne zajednice, od svojih župnika i svoje šire obitelji i prijatelja.

Stoga, potičem sve da ponovno otkrijemo korijene naše vjere koja izvire iz obitelji – kućne crkve i koja u obitelji počinje rasti i razvijati se u stablo koje će hranjeno svetim sakramentima, Božjom riječi, životnim angažmanom u župnoj zajednici, donijeti dobre plodove te učiniti naš život plodonosnim darom svjedočanstva Božje ljubavi i dobrote.

Uskrs – Resurrection-of-the-Dead-Sebastiano-Ricci – foto kotorska biskupija

Sada i mi, kao i šačica apostola okupljena oko Isusa na posljednjoj večeri, trebamo prepoznati veličinu dara koji nam je ostavio u euharistiji i produbiti u sebi čežnju da što prije ponovno budemo dionici tog dara. U našoj opustošenoj svakodnevici sjetimo se samoće koju je Isus osjetio dok je razapet na Križu visio na Kalvariji, ostavljen i ponižen radi našeg spasenja. Strahota smrti i hladnoća groba, Isusovim Uskrsnućem su pobijeđeni, a okovi staroga grijeha raskinuti. Stoga tražiti Krista Uskrsnuloga, upravo znači ne posustati u nadi u konačnu pobjedu, ne predati se strahu, jer znamo da je Krist prisutan u našem svijetu i u patnji i u teškoćama koje podnosimo.

Dopustimo, draga braćo i sestre, da Kristovo uskrsnuće, obasja tmine našeg straha i nesigurnosti, naših sumnja i zabluda te da rasplamsa nadu i duhovni zanos. Zatvarajući se u svoje domove, ostavimo širom otvorena vrata naših srdaca: neka ih Krist uskrsli dotakne darom oprosta, da bismo i sami, pronašli snagu da raskinemo okove grijeha i razdora u našem životu. U svojim molitvama s pouzdanjem vapimo Gospodinu da podari snagu svima koji se bore za živote oboljelih, a da na bolesne svrati svoj milosrdni pogled.

Njegovo nas Uskrsnuće treba potaknuti da oživimo molitvu i vjeru u našim obiteljima kako bi one doista postale „kućnim crkvama“ koje će se s veseljem okupljati nedjeljom i blagdanom u župnim domovima molitve kada to prilike dopuste. Proslava Kristova uskrsa prilika je da obnovimo susretljivost i nesebičnost u našim odnosima, praštanje i radost, sakramentalni život, ljubav i odgovornost prema društvu u kojem živimo, prema svima i svemu stvorenom. Po proslavi Kristovog Uskrsnuća, i naša vjera, ona istinska zagledanost u Spasitelja, kojemu predajemo sav svoj život i sve planove, treba uskrsnuti i osnažena živjeti novom nutarnjom snagom. Stoga, ne smije biti mjesta strahu i tuzi u ovim svetim danima: radost Kristova uskrsnuća treba biti naša duhovna snaga!

Draga braćo i sestre, zazivajući na vas blagoslov Božji i noseći vas u svojim molitvama i mislima, želim Vam radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova”.

+ Rrok Gjonlleshaj

Apostolski upravitelj Kotorske biskupije

Nadbiskup barski

Dario Krivokapić: Korona udružila horniste iz bivše Jugoslavije

6

Hornista ii dirigent Gradske muzike Kotor, Dario Krivokapić obavijestio nas je o interesantnom projektu u kojem je i sam učestvovao, kako je koronavirus ujedinila horniste sa prostora bivše Jugoslavije.

-Predstavljam vam specijalan projekat koji smo napravili u ovom trenutku izolacije u saradnji sa kolegama hornistima iz svih država bivše SFRJ.

Iz svojih domova, zajedno smo nakon fanfare Bojana Adamiča odsvirali poznatu melodiju Dragana Živkovića ”Jugoslavija” (Od Vardara pa do Triglava) koja je aranžirana u jedinstven Orkestar horni.

Na sam poziv, reakcije na ideju su bile više nego pozitivne i prihvaćene su sa velikim entuzijazmom: ”Odlično, super, da li mogu da snimim vise dionica i videa? Od viška glava ne boli! …”

Ipak, morali smo da prestanemo sa sakupljanjem video materijala zbog preopterećenosti/veličine projekta. Stiglo nam je 40 snimaka od 19 različitih hornista i siguran sam da bi nam se i mnogi drugi priključili da su bili obaviješteni.

Horna je najljepši i najnježniji instrument a i mi muzičari koji je sviramo smo isto takvi.

Pozvani ste da nam se pridružite na našim koncertnim podijumima u budućnosti!- kazao nam je Dario Krivokapić.

Počastvovani smo što nam su se na ovom projektu pridružili muzičari kao što je Boštjan Lipovšek, koji ima veoma bogatu solo i orkestarsku karijeru, Andrej Žust, član renomirane Berlinske Filharmonije i ostali vodeći hornisti iz različitih orkestara (Makedonske Filharmonije, Fakulteta Muzičke Akademije Skoplje, Crnogorski Simfonijski orkestar, Narodno Pozorište Novi Sad, Beogradska Filharmonija, Narodno Pozorište Beograd, Muzička Akademija Sarajevo, Sarajevska Filharmonija, Konzervatorijum iz Trsta, RTV Simfoniki Ljubljana i Berlinska filharmonija) – zapisao je Robert Petrić.

Učesnici projekta:

Boštjan Lipovšek, Ljubljana/Slovenija
Andrej Žust, Berlin/Slovenija
Tadej Kopitar, Ljubljana/Slovenija
Robert Petrič, Ljubljana/Slovenija
Mihajlo Bulajić, Ljubljana/Srbija
Luka Gembec, Ljubljana/Hrvatska
Denis Goldin, Pula/Hrvatska
Diego Goldin, Trst/Hrvatska
Asim Gadžo, Sarajevo/Bosna
Maša Tulić, Podgorica/Srbija
Dario Krivokapić, Kotor/Crna Gora
Ana Abramović, Podgorica/Srbija
Milan Roksandić, Beograd/Srbija
Mirko Marić, Novi Sad/Vojvodina
Jelena Skendžić Gusić, Novi Sad/Vojvodina
Blagoja Vasilevski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Nikola Trajkovski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Sara Elek, Skopje/Sjeverna Makedonija
Nikola Terziski, Skopje/Sjeverna Makedonija

Kotor: Zadržavanje do 72 sata za sedam osoba

2
kotor – hapšenje, lisice privodjenje Kotor

Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru nakon saslušanja odredio je zadržavanje do 72 sata protiv sedam lica zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti- saopšteno je iz ODT Kotor.

Četiri lica iz Kotora (B.M., M.G., D.B. i M.G.) su prekršili naredbu Ministarstva zdravlja za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, kojom je zabranjeno prisustvo i zadržavanje na svim javnim površinama više od jednog lica, dok je osumnjičeni L.T. iz Sjeverne Makedonije izašao iz objekta stanovanja u periodu između 19 i 5 časova.

Osumnjičeni R.S. i N.S. iz Tivta su prekršili zabranu sportskih i rekreativnih aktivnosti na javnim površinama.

U Britaniji gotovo 10.000 smrti od koronavirusa, Johnson se dobro oporavlja

0
Britanija foto EPA

Broj smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa u Velikoj Britaniji se u subotu približio brojci od 10.000 nakon je zabilježeno još 917 preminulih dok oporavak britanskog premijera Borisa Johnsona od zaraze napreduje vrlo dobro.

Britanija je u subotu izvijestila da sada ima ukupno 9875 smrtnih slučajeva, a u subotu je drugi dan zaredom zabilježen porast broja umrlih za više od 900.

Gotovo 80.000 stanovnika Velike Britanije je zaraženo. Među njima je i britanski premijer Johnson, koji je u ranoj fazi oporavka i nakon trodnevnog liječenja na odjelu za intenzivnu skrb premješten je na bolnički odjel.

“Premijerovo se stanje poboljšava”, rekao je u subotu glasnogovornik Downing Streeta.

U petak su iz premijerova ureda rekli da je Johnson u stanju osoviti se na noge te da hoda, a britanski listovi pišu da vrijeme krati gledanjem filmova i čitanjem poruka što mu ih šalje njegova trudna zaručnica Carrie Symonds, koja je i sama imala simptome covida-19.

Britanske su vlasti odluku o karanteni uvele prije tri tjedna te od svojih sugrađana traže poštivanje zabrane druženja tijekom sunčanoga uskrsnog vikenda.

Vlada je pod sve većim pritiskom stanovnika koji žele znati koliko će trajati stroga ograničenja kretanja, pogotovo s obzirom na to da zbog zatvaranja mnoge tvrtke ne rade.

Region – Najviše inficiranih u odnosu na broj stanovnika i dalje u Sloveniji

0
Slovenija

U regionu je najviše inficiranih koronavirusom u odnosu na broj stanovnika registrovano u Sloveniji, a na drugom mjestu je Srbija.

U Sloveniji je registrovano 574 inficiranih na milion stanovnika, a u Srbiji 481 inficiranih na milion stanovnika.

Na trećem mjestu je Crna Gora sa 417  inficiranih na milion stanovnika, zatim slijede Hrvatska sa 376 inficiranih na milion, Sjeverna Makedonija sa 365 oboljelih na milion stanovnika, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 262 zaraženim na milion i Albanija sa 150 inficirana na milion stanovnika.

Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.

U odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost je u Albaniji 5,31 odsto, zatim u Sjevernoj Makedoniji 4,47, BiH 3,95 Sloveniji 4,21.

Stopa smrtnosti u Srbiji je 2,19, Hrvatskoj 1,37 i Crnoj Gori 0,76 odsto.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Sloveniji 16.401 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Crna Gora sa 4.767, a na trećem Hrvatska sa 3.855.

Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 3.697 testiranih na milion stanovnika, BiH 2.849 i Srbija sa 2.356 testiranih na milion stanovnika.

U Crnoj Gori koronavirusom inficiranih su ukupno 263 osobe, od čega su hospitalizovane 42.

U Srbiji je hospitalizovano 2.436 osoba, od čega je 145 na intezivnoj, Hrvatskoj 326 od čega je 32 na intezivnoj.

U Sloveniji su hospitalizovane 94 osobe od čega je 37 na intezivnoj, a u Sjevernoj Makedonji 68 od čega 15 na intezivnoj.

Pojava invazivne vrste, kompas meduze (Chrysaora hysoscella) u Boki

Meduza – Chrysaora foto čitalac

“Šetajući lastovskom rivom (Opština Tivat) jutros sam u moru primjetio neobičnu meduzu. Fotografiju sam poslao dr Vesni Mačić iz Instituta za biologiju mora Kotor, koja mi je kazala da je ovo meduza iz roda Chrysaora i da je u pitanju invazivna vrsta koja opasno klapi-žari ako je neko dotakne”, piše naš čitalac.

Opekotine koje mogu zadati ova vrsta meduze vrlo su bolne, ali nijesu opasne po život. U zalivu se pojavljuju ciklično, na svakih nekoliko godina.

Chrysaora hysoscella, poznata kao kompas meduza, vrsta je koja je živi u obalnim vodama Atlantskog okeana i Mediteranskog mora. Karakteriišu je žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas a može narasti do 30 centimetara u širini.

Meduza – Chrysaora foto čitalac

Ova vrsta meduze pripada grupi meduza koje posjeduju žarne stanice na svojim lovkama te tako, u kontaktu sa njom može izazvati opekotine na koži. Njihova pojava se bilježi ciklično ali ne svake godine. Životni vijek kompas meduze je jedna godina.

Ukoliko naiđete na ovu vrstu, savjetujemo da se ne približavate i izbjegavate dodir jer mogu izavati opekotine i žarenje. Ako se ipak dogodi da vas opeče, mjesto treba ohladiti i namazati aloa verom ili sličnim gelom koji sprječava opeklinske promjene, upozorili su ranije iz Centra za invazivne vrste.

Budva – počelo uređenje Slovenske obale investicija Morskog dobra vrijedna 300.000 €

0

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je prije nekoliko dana uvelo u posao izabranog izvođača radova za parterno uređenje 8.000 kvadarta državnog zemljišta ispod Glavne gradske pošte u Budvi, sa kojeg su krajem prošle godine uklonjene otvorene diskoteke i privremeni objekti.

Radovi na prvoj, pripremnoj fazi terena obuhvataju mašinski iskop i ravnanje površinskog sloja već postavljenog humusnog materijala, potom nabavku i nasipanje tamponskog sloja šljunka i postavljanje betonskih ivičnjaka.

U okviru ovog posla izvođač radova će  izvršiti nabavku i postavljanje urbanih elementa – parkovskih klupa i korpi za otpatke u kombinaciji drveta i metala saglasno Idejnom rješenju koje je uradilo JP za upravljanje morskim dobrom.

Prvom fazom radova obuhvaćena je izrada i montaža novog pješačkog mosta preko Savičića potoka, koji će biti izrađen od lameliranog lijepljenog drveta sa osnovnim i pratećim materijalom od sibirskog ariša.

Radove će izvoditi d.o.o. “Incom” iz Podgorice, a rok za završetak je 50 kalendarskih dana. Ugovorena vrijednost prve faze radova iznosi 94.847,99 eura

FAZA II

Budući izgled Slovenske obale

U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom trenutno je u toku postupak zaključenja Ugovora za izvođenje radova na II fazi uređenja lokaliteta ispod Glavne gradske pošte. U ovoj fazi radova predviđeno je hortikulturno uređenje, uz kompletno opremanje terena električnim instalacijama i osjvjetljenjem. Nakon dužeg niza godina ova provršina će biti urbanistički i prostorno privedena namjeni, gdje će korisnici nove zelene površine moći da uživaju i provode slobodno vrijme. Data površina je projektovana kao park i nastavak već postojećeg šetališta.

BIĆE ZASAĐENO PREKO 400 MEDITERANSKIH SORTI

Prilikom obilaska terena zatečeno stanje biljnog fonda kojim raspolaže lokacija, a nalazi se na prvoj liniji uz more, je šarenoliko, što je posljedica korišćenja ovog prostora od strane više korisnika koji su ostavljali svoj zeleni pečat na datoj površini.

Prateći sve uslove sredine i postojeće stanje, za ozelenjavanje lokaliteta biće upotrijebljene vrste koje su autohtone za ovaj predio Crne Gore. Cilj je upravo, da se vegetacija prikaže kao jedan od gradivnih elemenata predione kompozicije. Na lokalitetu će biti zasađeno preko 400 mediteranskih sorti, od čega 35 stabala primorskog bora (Pinus pinea) visine  3,5 metara, oleandri, magnolije, i dr…

Radovi obuhvataju nabavku i ugradnju elektro-infrastrukture,  postavljanje podne reflektorske rasvjete za osvjetljenje stabala u parku po Idejnom rješenju inžinjera hortikulture, te postavljanje kandilabera i led svjetiljki na stubovima.

IGRALIŠTE ZA DJECU I IGRALIŠTE ZA KUĆNE LJUBIMCE (PET FRIENDLY)

Budući izgled Slovenske obale

Na lokalitetu će biti postavljene elastične podloge sportskih terena i sadržaji igrališta za djecu – vrteške, ljuljaške i klackalice, kao i multifunkcionalni kompleks za djecu koji sadrži sprave za penjanje, spuštanje, provlačenje, balansiranje i dr.

Na jugoistočnom dijelu lokaliteta postavlja se mreža za poligon za kućne ljubimce visine do 1,80 metara, uz montažne hranilice – pet stations.

Ukupna vrijednost ovog posla iznosi 198.367,84 eura sa uračunatim PDV-om, a rok za završetak radova je 60 kalendarskih dana, od dana uvođenja u posao, saopšteno je iz JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore