Mladi iz kluba mladih “Euromost”, iz Plava, Gusinja i NVO Naša akcija sa mladima iz Kotora, Cetinja, Podgorice i Nikšica obilježili su svjetski Dan voda, ekološkom akcijom čisćenje obale Lima u Plavu u subotu 23. marta.
Željeli smo da damo svoj doprinos jos jednoj zajednici i zajednickim snagama pokazemo da mladi iz svih krajeva naše zemlje odlično sarađuju u ovakvim bitnim inicijativama.
Nakon ekološke akcije mladi su obisli Plavsko jezero i izvor Lima, Alipašine izvore, gdje su se na ovom mjestu uz pjesmu i igru druzili i okrepili.
Akciju su podržali Turisticka organizacija Plav, Komunalno preduzece Plav i Sportsko ribolovno drustvo Plav. Sponzorstvo za ovaj dogadjaj dosao je i od Doma za stare Bijelo Polje.
Zelimo se zahvaliti svim sponzorima i ucesnicima. Uskoro svi zajedno za Dan planete zemlje u Kotoru, poručuju iz NVO Naša akcija.
Gasenje kvarnerske brodogradnje je izdaja nacionalnih interesa
Počasni predsjednik PGS-a Nikola Ivaniš poručio je da bi gašenje brodogradnje na Kvarneru bila izdaja nacionalnih interesa, piše Novi list.
– Kvarnerski škver bio je dobar Austriji, Italiji, Kraljevini Jugoslaviji, Jugoslaviji, a hrvatska vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom gospodarstva Darkom Horvatom mogla bi u hrvatskoj državi staviti ključ u bravu 3. maja. Riječki škver, ministre Horvat, bi morao opstati jer je vidljivo iz vaših izjava proteklih dana da vam je neugodno. Postavlja se pitanje jesu li Hrvati najgluplji narod na svijetu. Nijemci nam moraju objašnjavati da u Njemačkoj postoji 2.800 tvrtki u kojima je zaposleno oko 80.000 kvalificiranih radnika koji su vezani za neko od 130 aktivnih brodogradilišta. A nama se govori da je sve zatvoreno. Treba još jednom naglasiti da su korejska brodogradilišta državna, kao i kineska, a državni talijanski fondovi su vlasnici razvikanoga Fincantierija, izjavio je Ivaniš.
Sanjin Kajba koji je i sam nekada vodio riječki 3. maj poručio je građanima, odnosno djeci koja trenutno idu u osnovnu školu da uče strane jezike.
– Jer, hrvatski će vam trebati samo kada budete razgovarali s roditeljima preko skajpa, uvjeren je Kajba. On je u emotivnom istupu ocijenio da je hrvatska brodogradnja sahranjena još 2011./ 2012. godine kada je hrvatska vlada donijela odluku da odustaje od gradnje velikih trgovačkih brodova i kada je dogovorena privatizacija brodogradilišta.
– U svim brodograđevnim zemljama 10 posto sredstava osigurava država jer društvo dobije 20 puta više. A mi radimo paniku zbog pet posto sredstava i straše se porezni obveznici. Kojima ostaje 95 posto. Tako se mogu ponašati samo neznalice. Naša je vlada odavno odustala od brodogradnje, a o čemu svjedoči slučaj Uljanika. Kroz 1990-te je iz 3. maja istjerano 4.800 radnika, a sada bi trebali biti zabrinuti za njih tisuću. Brodogradnju treba spašavati i zbog radnika, ali najprije zbog državnih interesa i gospodarstva, izjavio je Kajba.
Politički tajnik PGS-a Franjo Butorac upozorio je da javnost ne može utjecati na vladajuće elite, a što je u potpunosti neprimjereno jednom građanskom i demokratskom društvu.
– Institut neopozive ostavke ne postoji, iako preko noći u ministričinom dvorištu osvane mercedes, a onda nestane. Beščašće hrvatske vlasti počelo je 1990. godine, a vrhunac je bio izjava jednog ustavnog stručnjaka da novac nije imovina. Ne postoji odgovornost za javnu riječ, građani se osjećaju nesigurno jer nisu svi jednaki pred zakonom i zato nas ne treba čuditi što će Irska postati naš najveći otok, a ne Krk ili Cres, ocijenio je Butorac.
Predsjednica riječkoga ogranka PGS-a Tea Mičić Badurina navela je da je Andrej Plenković samo nastavak niza koji je počeo s Franjom Tuđman, a nastavio se s Ivom Sanaderom i Tomislavom Karamarkom.
– Ministri nemaju osjećaj za pravdu ni za trenutak u kojemu živimo pa ministrica ima torbicu od 10.000 kuna dok građani kopaju po kontejnerima. Političari su iznad zakona, a grijesi se rješavaju krunicom, zaključila je Mičić Badurina.
Granični prijelaz između BiH i Hrvatske, Ivanica-Gornji Brgat, zbog radova na hrvatskoj strani, bit će zatvoren od ponedjeljka, 25. marta do 17. aprila, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.
U saopštenju se navodi da će u tom periodu granični prijelaz moći da prelaze pješaci.
U Narodnoj biblioteci Budve će danas, sa početkom u 19 sati biće predstavljena naučna monografija dr Sofije Kalezić “Minervinim tragom – prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica”. O monografiji će pored autorke govoriti: dr Andrijana Nikolić, novinarka Branka Čvorović i profesorica Zorica Joksimović koja je stvaralaštvom zastupljena u monografiji.
Monografija „Minervinim tragom” predstavlja prvu studiju o ženama književnicama u Crnoj Gori i kritički osvrt na njihovo stvaralaštvo. U svom dvogodišnjem radu na monografiji doktorka književnih nauka Sofija Kalezić je razgovarala sa više od 100 žena i pročitala 200 knjiga, a u monografiji se našlo mjesta za tridesetak književnica.
Dvije budvanske autorke, pomenuta Zorica Joksimović i Katarina Sarić, stvaralaštvom su zavrijedile da se nađu na stranicama monografije.
U pogovoru monografiji “Minervinim tragom – prozno stvaralaštvo crnogorskih književnica”, Dragana Krešenković Brković je između ostalog zabilježila: “U ovoj studiji autorka u centar svog interesovanja postavlja pripovjedački i romaneskni rad naših spisateljica, sistematično i dosljedno analizirajući njihove različite književne svjetove i umjetničke izraze.
Takvim pristupom ona pravi otklon od dominantnog kanona u crnogorskoj i regionalnoj literature i kulturnom prostoru koji uporno njeguje stereotip da se tzv. visoka literature isključivo nalazi u književnim ostvarenjima muškaraca…
Kalezić piše i o širokom tematsko-motivskom okviru rada crnogorskih prozaistkinja. On se kreće od arhetipskog, mitskog i legendarnog u svijesti junakinja i junaka, preko raznih oblika nasilja (nasilje u porodici, nasilje u braku, nasilje utemeljeno na tradiciji, kulturi, religiji i praznovjerju, nasilje države prema pojedincu, itd.), odnosa ljudi prema vremenu i prolaznosti, do različitih oblika čovjekove borbe protiv smrti i ništavila.”
Povodom Svjetskog dana voda, uz više od 50 učesnika iz cijele Boke, u nedelju je održana edukativna pješačka tura kroz hercegnovsko zaleđe.
U organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, učesnici su obišli više lokaliteta koji imaju svoju priču vezanu za vodu: Kotobiljski izvor, Tajno brdo, austrougarski vodovod i na kraju Ljuti krš – najveću atrakciju ove ture. Voda je njegove goleme kamene blokove rastočila hemijskom erozijom, stvorivši fascinantni mikroreljef pun škrapa, žlijebova, pukotina i jama. Osim po koje kamenice, ovdje nema kapi površinske vode, jer ona direktno odlazi vertikalnim kanalima u njegovu neispitanu unutrašnjost.
Voda u oblastima krša je zbog toga još dragocjenija, ali takođe i osjetljivija na zagađenja, budući da je krečnjački teren daleko slabije prečišćava od uobičajenog. Sa druge strane, koliko god nama-ljudima bilo nepristupačno, podzemlje je za neke oblike života jedino stanište, pa tako i za čovječju ribicu, najpoznatiju živu vrstu pećinskih tokova, vrstu koja vjerovatno nastanjuje i naše podzemlje, što je još jedan argument za potrebu pažljive zaštite vode u kršu.
Na kraju ture, učesnici su kod kamenske porodice Stanovčić isprobali domaće specijalitete ovog kraja, poznatog između ostalog po najstarijem seoskom vodovodu u našem zaleđu, pravljenom još u vrijeme austrougarske uprave.
Iz neformalne grupe sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode Crne Gore „Stop krivolovu“ informišu o novom “ulovu”, uspješnoj akciji proteklog vikenda u saradnji sa policijom i inspektorom za ribarstvo, po prijavi građana da lice sa ronilačkom opremom izvodi nelegalne podvodne aktivnosti u Tivtu, u blizini Hotela Pine.
„U koordinaciji sa Jedinicom patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi, ka licu mesta uputila se patrola Granične policije Tivat, koja je lice zatekla u navedenoj aktivnosti i isto privela.
Tom prilikom obaviješten je inspektor za ribarstvo, kome ni ovaj put nije bilo teško da iz Podgorice krene ka Tivtu i sa policijom procesuira lice koje je nelegalno izlovljavalo školjke piligrine (prnjavica), koje su posle mjerenja i evidentiranja (oko 5 kilograma) vraćene u more. Lice je pomenutu aktivnost sprovodilo bez ikakve dozvole što za izlov što za ronjenje uz aparate za disanje, te je oprema oduzeta a lice procesuirano prekršajnom prijavom.
Brza reakcija pripadnika policije na prijavu građana, rezultirala je i procesurianjem prekršioca, dakle, ono na čemu insistiramo a to je prijavite nepravilnost na moru, jezeru, rijeci i reakcija neće izostati“ – poručuju aktivisti „Stop krivolovu“.
Otkud ideja krivolovcima da je vikend neradan dan za nas, policiju, inspektore? Posebno od kada smo zajedno sa državom dogovorili pojačane mere kontrole i to svakodnevno sprovodimo na terenu, pitaju se iz ove neformalne grupe sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode…
Broj za prijavu krivolova u Herceg Novom je 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i na Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.
zvor: Jamie Germano/Democrat & Chronicle via AP)/Democrat & Chronicle via AP
Novi sako i suknja Roze Ferinjo pojam recikliranja dovode do krajnosti – Grkinja koja živi u Njujorku isplela je dva odevna predmeta koristeći više od 300 plastičnih kesa u kojima je kući donosila namirnice.
Zimsko pletivo od vune Roza (75) je zamenila “predivom” izrađenim od bež plastičnih kesa tanko izrezanih na trakice.
Gotova odeća izgleda prilično šik, a postavljena je pamučnom tkaninom.
Rozina ćerka Fran Bertali kazala je za list “Rochester Democrat and Chronicle” da je njena majka šiva i izrađivala odeću od pletiva još tokom detinjstva provedenog na Siciliji.
Grkinja isplela sako i suknju od plastičnih kesa
Na zamisao je došla kada je prošlog leta na ulici videla ženu s torbicom izrađenom od plastičnih kesa i odlučila da i sama bude kreativna.
Novinarima je rekla da to čini isključivo iz zabave.
Dvadeseta godišnjica početka NATO bombardovanja nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije obilježena je danas u Tivtu liturgijom u manastiru Svetog arhangela Mihaila na Prevlaci, te pomenom i polaganjem vijenaca na grobove poginulih Tivćana – pripadnika Vosjke Jugoslavije Marka Avramovića i MUP-a Srbije Dragana Bjelanovića na obližnjem groblju Brdišta. Simbolično, u nebo je pušteno 20 bijelih golubova, a 20 bijelih ruža spupteno u more kod Prevlake.
Veoma posjećenom skupu koji su organizovali NVO Miholjski zbor, Bratstvo pravoslavne omladine Crne Gore, Besmrtni puk Crne Gore i Veterani 63. padobranske brigade VJ pored ostalih prisustvovali su gradonačelnik Budve Marko Bato Carević, potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, predsjednica SO Kotor Dragica Perović, konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović, predstavnik ruske ambasade Sergej Fedoerenko, predstavnici Balkanske kozačke vojske iz Crne Gore, arhijerejski namjesnik bokokotorski Momčilo Krivokapić i sveštenici iz Boke, kao i brojni ratni veterani.
Obilježena 20 godišnjica NATO bombardovanja
U prisustvu porodica Marka Avramovića i Dragana Bjelanovićaa, uz postrojene pripadnike Kozačke vojske i ratnih veterana, vijence na njihove grobove položile su delegacije Ambasade Rusije i Generalnog konzulata Srbije, OBNOR-a i Miholjskog zbora. Priređen je i bogat kulturno-umjetnički program, a pročitano je ismo Sergeja Baburina, predsjednika Međunarodnog slovenskog savjeta i zamjenika predsjednika Državne dume Rusije koji je poručio da se „dvadeseta godišnjica nekažnjene, zločinačke agresije NATO saveza na Saveznu Republiku Jugoslaviju ne smije ispratiti šutnjom“.
Baburim je istakao da je 24.marta 1999. NATO protivno međunarodnom pravu I zakonima I običajima rata, izvršio agresiju na SRJ pri čemu je prva žrtva bomvardovanja od strane najmoćnije vojne alijanse, stradala upravo na teritoriji Crne Gore.
Obilježena 20 godišnjica NATO bombardovanja
“Ne smijemo zaboraviti stradale tokom agresije, posebno ubijenu djecu. Ne smijemo oprostiti kriminalcima, koji se ni ne kaju za učinjena zlodjela. A oni se nisu pokajali. Takvo „opraštanje“ samo će dovesti do umnožavanja zla. NATO, zamišljen da štiti Evropu, postao je oruđe zla. Crnogorskom narodu želim mir i prosperitet. Ne bih želio nikada da vidim kako crnogorski mladići, u NATO uniformama, siju smrt i nesreću drugim narodima.”- poručio je u pismu visoki ruski državni funkcioner, povlačeći paralelu između napada Sila osovine 1941. na Kraljevinu Jugoslaviju, te napada NATO na SRJ 1999. koji je po Baburinu bio “prvu udar namijenjen Rusiji”.
“Prije 78 godina okupacija Jugoslavije odložila je napad na SSSR i omela planove Hitlerovih stratega da se do jeseni osvoji Moskva, a 1999. dobili smo vrijeme da se konsolidujemo i pod rukovodstvom predsjednika Putina spriječimo raspad naše države koji su uveliko razrađivali NATO stratezi.”- istakao je Baburin.
Skupu se obratio I Tomislav Račić, veteran VJ I jedan od učesnika najžešćih borbi koje su se vodila ne tlu, u blizini karaule Košare na jugolsovensko-albanskoj granici. On je kazao da su u vazdušnim udarima NATO I istovremenim sukobima sa OVK na kopnu, u proljeće 1999. poginula 1.002pripadnika vojske, pollicije I ostalih snaga bezbjednosti, a da je među onima koji su u redovima VJ branili zemlju I nerijetko ginuli pri tome, bilo ljudi svih nacija.
“Bilo je tu svih nas iz bivše Jugoslavije -Crnogoraca, Muslimana, Srba, Hrvata, Mađara, Goranaca, ali tamo smo svi bili braća i svi smo bili jedno – branitelji naše zemlje.”- podvukao je Račić nabrojivši neka od imena svojih saboraca iz redova svih tih naroda.
Predsjednik mirovnog pokreta „Ne u rat – ne u NATO“ i urednik portala IN4S Gojko Raičević poručio je da je “najveća vojna alijansa koju svijet pamti uspjela u godinama nakon rata, postigla ono što 1999. vojnički nije mogla”.
„I pored činjenice, prema procjeni Vlade Srbije, da je u bombardovanju poginulo najmanje 2.500 ljudi, a ranjeno je i povrijeđeno više od 12.500 osoba i napravljena ogromna sredstva NATO nas nije pokorio u ratu. Uspio je to u miru zahvaljujući svom provjerenom crnogorskom kadru čije ime neću izgovoriti ispred vas i ove svetinje. Na žalost, istina je, uvjek smo u našem narodu imali špijune, kalauze, vjerolomnike, izdajnike, ali naša istorija ne pamti da je prvi čovjek države crtao mete na glavama sopstvenih građana u glavnom štabu neprijatelja. Zbog toga i zbog činjenice da je zarad svog opstanka i zbog zaštite svog prljavog kapitala sve nas uveo u taj zločinački savez, ovaj poslednji rat ima posebno gorak ukus.”- kazao je Raičević.
Gornjogrbaljski paroh, otac Miajlo Backović, predsjednik Bratstva pravoslavne omladine Crne Gore i veteran 63. padobranske brigade VJ, istakao je da o bombardovanju Srbije i Crne Gore 1999. godine postoje dvije istine.
„Danas ispred sebe imamo dvije slike, dvije predstave o istini, dvadeset godina preispitivanja, poricanja. Dvije slike – pamćenje i nametnuti zaborav. Ova druga šarena, filmski bajkovita-Holivud. A prva puna bola-neprebola, smrti koja se nastasvlja”- zaključio je Backović.
JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković”, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i NVO ,,Udruženje za promociju sinologije Kotor” organizuju ciklus od 4 edukativno-kreativne radionice Kineski kroz igru koje će se održavati svake srijede od 27. marta do 17. aprila 2019. godine u terminu od 17 do 18 sati u čitaonici Gradske biblioteke.
„Ciklus od 4 edukativno-kreativne radionice namijenjen je osnovcima uzrasta od 6 do 12 godina sa ciljem otkrivanja kineskog jezika, pisma i kulture primjenom jednostavnih, aktivnih i zabavnih metoda. Učesnici radionice će imati priliku da otkriju jednostavne kineske karaktere i vježbaju pisanje kroz razne aktivnosti koje su pažljivo osmišljene tako da odgovaraju uzrastu djeteta. Nakon ciklusa od četiri radionice polaznici će moći da prepoznaju oko dvadeset kineskih karaktera, razumiju način stvaranja riječi u kineskom jeziku i osnovne principe pisanja kineskih karaktera”, navode organizatori.
Radionice je osmislila predsjednica NVO ,,Udruženje za promociju sinologije Kotor” dr Jelena Stjepčević, a vodiće ih uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
Ovog vikenda u Luštici Bay održan je bazara domaće hrane i proizvoda iz regiona Boke i zaleđa, “U susret proljeću”. Na bazaru se predstavilo dvadesetak izlagača domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina.
Donosimo razgovor sa Olgom Ovchar poljoprivrednicom koja je sa porodicom stigla prije devet godina iz San Petersburga, na Luštici osnovala farmu i proizvodi 30 vrsta sira.
“Živimo ovdje već devet godina, a inače smo došli iz Rusije iz velikog grada Saint Petersburga. Prije tri godine počeli smo da se bavimo poljoprivredom i da proizvodimo sir.
Držimo svoje koze, krave i pravimo oko 30 različitih vrsta sira.
Jako dobra ideja je da sarađujemo sa Lušticom Bay. To je grad koji će postati jedan od najboljih i najatraktivnijih mjesta na primorju. Ovo je već druga godina da učestvujemo na sajmu tako da mislim da je sve ovo dobro i za Lušticu i za nas proizvođače” – kazala je Olga.
