Kompanija „Air Rianta International” iz Dublina preuzeće od oktobra fri šopove na dva crnogorska aerodroma, u Tivtu i Podgorici iako ugovor o zakupu sa Aerodromima Crne Gore još nije potpisan.
Kompanija je obavestila dobavljače slobodnih carinskih prodavnica Aerodroma Crne Gore da će ih od oktobra preuzeti, odnosno ući u njihov posed, saopštio je u Privrednom sudu Vladan Bojić, advokat firme Regal Impex, koja je sadašnji zakupac free shopova, prenose Vijesti.
U sudu je nastavljena parnica po tužbi Regal Impexa protiv Aerodroma CG, a glavna rasprava odložena je za 7. oktobar.
Regal Impex tužio je ACG krajem 2018. Privrednom sudu i tužbom traži obeštećenje od 3,5 miliona eura jer ACG dovodi u pitanje stari ugovor o zakupu, prećutno produžen na dodatni rok od još pet godina, uz navodno prethodnu pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija i Ministarstva saobraćaja, iz marta 2011. godine.
Bojić je sudu dostavio dokaze Regala o uplati zakupnine Aerodromima CG za jun i jul ove godine u ukupnom iznosu od 360 hiljada eura.
Advokat ACG Velibor Marković kaže, međutim, da je taj dokaz „bez značaja” u sporu budući da je prethodnim ugovorom bilo predviđeno da stari zakupac plaća zakupninu do izbora novog ponuđača.
Ministarstvo finansija obavestilo je Privredni sud da ne poseduje akt od 9. marta 2011, na osnovu kojeg je, prema tvrdnjama tužioca u ovom sporu produžen zakup na dodatnih pet godina.
Ministarstvo je obavijestilo sud da je istekao rok za čuvanje tog akta i da on više ne postoji.
Omišaljski 14. BIG OM, međunarodni kup u big game fishingu u jakoj konkurenciji je pripao izvrsnoj slovenskoj ekipi Barracuda pod vodstvom kapetana Bojana Cestara i u sastavu Blaž Legiša, Pino Bačić i Tomislav Jukić. U konačnom poretku slovenska posada osvojila je 1521 boda koje su im donijele dvije ulovljene tune teške 82 i 66 kilograma te dvije puštene (po principu catch and release). S obzirom na iskustvo, znanje i vještinu koju su pokazali na domaćim i stranim natjecanjima od ekipe Barracuda očekuje se zapažen rezultat i na sljedećem svjetskom big game fishing prvenstvu u Kostariki gdje su se direktno plasirali zahvaljujući pobjedi na BIG OM-u.
Posada El diablo ulovila je tunu od 135 kilograma, najtežu tunu natjecanja. Ovim iskusnim ribolovcima iz Voloskog Robertu i Marselu Šepinskom i Kristijanu Žagaru donijela je 1079 bodova i drugu poziciju.Trećeplasirana ekipa Mima II osvojila je 1073 boda. Riječki dečki Domagoj, Hrvoje i Marin Grabovac i Zoran Jukica ulovili su lijep primjerak tune teškog 104 kilograma. Ribu na brodu imale su još ekipe No limits, Zappa i Orhan. Ovogodišnji BIG OM potvrdio je da je broj tuna posljednjih godina u porastu, da je Kvarner omiljeno područje najvećih jadranskih tuna, ali i da tunu nije lako uloviti. Prvi dan na moru je bio iznimno težak, ribari su se znojili i strpljivo pokušavali namamiti lovinu, ali tuna se nije dala – od sparine i visokih temperatura bez daška vjetra sakrila se u dubinu i inje se dala nasamariti. Drugog dana bilo je kurenta, nosio je trag i konačno je tuni probudio apetit te je počela gristi. Posljednji dan bio je uzbudljiv i prepun doživljaja, praktički nije bilo trenutka bez ribe na štapu, a napetost je vladala do posljednjeg trenutka.
U konačnici i brojke govore o uspjehu. BIG OM okupio je 28 iskusnih posada koje su svog kapitalca tražile tijekom tri ribolovna dana akvatoriju Kvarnera. Zabilježeno je ukupno 23 zagriza, od čega je ulovljeno sedam komada, a pet ih je pušteno i bodovano. Osim tune, ribolovci su zabilježili i dva zagriza psa lisice. Ovogodišnja kvota za ulov tune iznosila je 1300 kilograma od čega je iskorišteno 600. Bogat i zanimljiv program na omišaljskoj rivi okupio je mnogobrojne goste koji su sa znatiželjom promatrali ulovljene primjerke, slušali ribarske doživljaje, uživali u dobroj glazbi i izvrsnoj hrani. 14. BIG OM organizirao je Klub za sportski ribolov na moru BIG OM uz svesrdnu pomoć partnera natjecanja Hotele Njivice i uz potporu TZ Općine Omišalj, Općine Omišalj i Primorsko-goranske županije.
Pred nama je još jedno županijsko natjecanje u Njivicama (13. i 14. septembr), a onda slijede velike pripreme za jubilarni 15. BIG OM!
U Opštini Budva ovih dana boravi 49,21 hiljada turista, što je tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Od ukupnog broja gostiju, njih 48,93 hiljade je stranaca.
Prema podacima TO Budva u hotelima boravi 12,99 hiljada, od čega je 12,85 hiljada stranaca.
U privatnom smještaju boravi 35,27 hiljada turista, od kojih je 35,12 hiljada stranaca.
Iz TO Budva su podsjetili da je, s obzirom na to da na budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, navedena samo procjena broja gostiju koji borave u toj vrsti smještaja.
U kampovima odmara 392 gosta, odmaralištima 300, dok je u hostelima 266 turista.
Bokeški triatlon, osmi po redu, biće održan u Perastu u nedjelju 8. septembra i to u Sprint triatlon disciplini (750 m plivanja, 20 km biciklizma, i 5 km trčanja).
Tog dana na relaciji magistralnog puta od Orahovca do Perasta doći će do privremene obustave saobraćaja u vremenu od 9:00 – 10:30 sati, kao i na relaciji puta Perast – priobalni put – do izlaza ka Risnu u vremenu od 9:00 – 12:00 sati, u cilju održavanja ove već tradicionalne manifestacije, saopšteno je iz Triatlon kluba Kotor.
Boka Kotorska – mikophotography montenegro www.djuricic.me
Uskoro će biti poznato, da li Aerodrom u Tivtu može, i na koji način, da realizuje noćni saobraćaj. To je na radnom doručku sa novinarima danas saopštio direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
On je najavio da će u narednih nekoliko dana izabrati ponuđača za projekat, a to će biti Erbas ili Aeroport de Pari.
Sav posao mogao bi biti završen za godinu i po, a investicija bi značajno doprinijela još uspješnijem poslovanju Aerodroma Crne Gore, kazao je Orlandić.
Govoreći o dugu Montenegroerlajnsa prema kompaniji, Orlandić je kazao da nacionalni avio prevoznik izmiruje samo dio obaveza, koje su sada već 29 miliona eura.
Smjena Milovana Baždara sa mjesta predsjednika odbora direktora opštinskog preduzeća “Čistoća” je samo jedan potez u nizu neprincipijelnosti i nepoštovanja koalicionog sporazuma opštinske koalicione vlasti u Herceg Novom, saopšteno je danas na pres konferenciji odbora URA u tom gradu.
Oni su tom prilikom podsjetili javnost da je URA učestvovala u usaglašavanju koalicionog sporazuma i dala mu punu saglasnost.
“Nikada nismo tražili bilo koju izvršnu funkciju ali smo tražili da se shodno sporazumu na funkcije putem konkursa postave najstručniji a ne najposlušniji. Od početka nije išlo tako. Naprotiv na najvažnija mjesta se postavljaju vršioci dužnosti čak i bez traženih uslova. O ovome smo poslali pismo predsjedniku Opštine Stevanu Katiću krajem 2017.godine i naravno ostali bez odgovora. Koliko smo bili u pravu najbolje potrvrđuje podbačaj budžeta Opštine za 2018. godinu, čak 20 posto. Kapitalni budžet je jedva trećina planiranog a povećan je operativni i naročito rashodi za plate. Jasno je da bez dovoljno stručnog kadra ne možete napraviti rezultate u urbanizmu, u upravi prihoda, u racionalizaciji troškova po opštinskim preduzećima”, poručeno je sa pres konferencije.
Oni su naglasili da novska vlast ne funkcioniše na principima sporazuma već na uzajamnim ucjenama s pozicije partijskih i ličnih šićara.
“Stalno se “maše” nekakvim listama nepodobnih a da pri tom nipošto nije u pitanju kriterijum struke i sposobnosti već stvar “simpatija ili antipatija” po volji partijskih “kadrovika”koji umišljaju da se tako mogu poigravati sa interesom svih građana. Neka evo nakon dvije godine vršenja vlasti saopšte šta su to postigli njihovi najbolji kadrovi. Koliko su povećali budžetske prihode, smanjili rashode, donijeli novih planova,realizovali kapitalnih investicija”, kazao je Milovan Mišo Baždar doskorašnji predsjednik odbora direktora “Čistoće”.
Predsjednik odbora URA u Herceg Novom Nikola Radman je ukazao da se Baždar sa preuzimanjem funkcije predsjednika odbora direktora “Čistoće” suočio sa teškim finansijskim stanjem i rizikom blokade u preduzeću.
“Prikriveni poslovni gubici, nenaplativa zastarela potraživanja preko 850.000 eura,poreska dugovanja cca700.000 eura, nikakva likvidnost… Baždar je uveo čitav niz mjera koje su rezultirale finansijskim oporavkom “Čistoće” i prinosom preko 700.000 eura dodatnih prihoda od proljeća 2018. do sredine 2019. godine. Ovo je daleko najpozitivniji finansijski rezultat u lok. samoupravi u zadnje dvije decenije. I nakon svega umjesto priznanja slijedi smjena Baždara, a na njegovo mjesto se postavlja član SNP-a inače šofer po struci (uz sav respekt prema svakoj struci)”, poručuo je Radman.
Naveli su na presu da iza svega stoji sitni “partijski šićar” a da je Baždar odbijao da prihvati megalomansko partijsko zapošljavanje, a takođe i da prihvati novi tender za sanaciju komunalnog otpada na deponiji “Tisove grede” koji bi produžio primjenu preskupog i štetnog modela u kojem postoji ozbiljan rizik pa i sumnja na korupciju.
“Ne znajući za pripremljenu smjenu Baždar je sazvao i proširenu sjednici u vezi deponije na koju se većina pozvanih nije odazvala uključujući i vrh Opštine”, dodaju oni.
Zaključuju da URA niti je u poziciji niti ima namjeru da ruši ovu vlast, ali, željeli su, kako su kazali, da pokažu da odbijaju da ćute i mirno gledaju partijska nadgornjavanja i gaženje osnovnih principa struke i politike, a sve na štetu javnog interesa.
“Za naredni pres ćemo pripremiti detaljnije informacije o neregularnostima, partijskim kombinacijama i štetnim postupcima izvršne funkcije”, poručili su oni.
Projektni tim u okviru LASPEH projekta iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore vršio je monitoring opšteg zdravstvenog stanja i ekoloških uslova Munike (Pinus heldreichii) na padinama Jezerskog vrhu u NP Lovćen. Pored stručnih lica iz JPNPCG, u terenskom obilasku učestvovali su i pripravnici, kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta, Odsjeka za biologiju, iz Podgorice.
U Izvještaju sa terena, između ostalog, se navodi da je opšte zdravstveno stanje stabala munike na padinama Jezerskog vrhu u NP Lovćen koja su najvećim dijelom smještena u južnom dijelu predmetnog područja, zadovoljavajuće. Najveće stablo munike izmjereno je prečnika 21 centimetar, i visine 12 metara, dok je prosječna visina stabala munike oko 10 metara. Evidentirano učešće munike je 30 odsto u odnosu na cijelu preglednu površinu od 10 hektara. Najveću površinu pokriva crni bor (Pinus nigra) od 65 odsto, dok preostalo učešće od 5 odsto otpada na druge vrste.
Terenskim obilaskom predmetnog područja nijesu evidentirane primarne ili sekundarne bolesti ili štetni insekti. Međutim, evidentno je odsustvo podmlatka munike što je zabrinavajuća činjenica imajući u vidu da je ovo njeno stanište i da bi spontano prirodno obnavljanje bilo značajnije od postojećeg, kao i određeni broj stabala crnog bora koja su prelomljena i suva i koja je potrebno ukloniti kako bi se omogućio nesmetan razvoj okolnih zdravih stabala.
Projekat LASPEH ima za cilj promociju i unaprjeđenje zaštite biodiverziteta i ugroženih vrsta Mediterana. U okviru istog sprovode se aktivnosti koje uključuju izradu transnacionalne zajedničke strategije za bolje upravljanje prioritetnim vrstama na Natura 2000 sajtovima, pripremu planova zaštite za tri prioritetne vrste na područjima koja će biti odabrana na lokalnom (regionalnom) nivou, akcije očuvanja sa ciljem poboljšanja nivoa zaštite ciljnih vrsta/staništa, te unaprijeđenja zaštite životne sredine.
Podsjećamo da su Nacionalni parkovi Crne Gore partneri na projektu LASPEH (Vrste i staništa u južnom Jadranu) finansiranog u sklopu INTERREG IPA CBC programa Italija-Albanija-Crna Gora 2014/2020. Vođa projekta je Regionalni park prirode „Obalske dine od Torre Canne do Torre San Leonardo‟ u saradnji sa crnogorskim partnerom (Javno poduzeće za nacionalne parkove Crne Gore), tri italijanska partnera (Upravno tijelo regionalnih prirodnih rezervata istočne obale Taranto, Opština Ugento i Opština Guardiaregia) i albanskim partnerom (Nacionalnom agencijom zaštićenih područja).
Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. aprila do 7. maja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi “na terenu” putem anketa, kazala je za Jutarnji list direktorica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Nakon toga će se, navodi dnevnik, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini.
Direktorica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.
“U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici”, rekla je Lidija Brković.
Dnevnik navodi da se za uvođenje registara zalaže većina demografa s kojima su pričali. U Europskoj uniji samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama.
Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz nas, još Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska, donosi Jutarnji list.
Ronioci su u ponedjeljak pronašli 25 tijela nakon što je potonuo brod koji je izgorio u zoru u blizini otoka u južnoj Kaliforniji, a devet se osoba vodi kao nestalo, prenose u utorak američki mediji, no službenih potvrda te informacije još nema.
Brod “Conception” dug 22 metra namijenjen za ronilačke izlete potonuo je 20 metara od otoka Santa Cruza dok su vatrogasci tijekom jutra pokušavali ugasiti požar u kojemu je u ponedjeljak izgorio trup broda iznad površine mora.
Službenih potvrda o pronađenih 25 tijela još nema, a vijest su prenijeli CBS News i novinska agencija Associated Press.
Iz mora viri samo dio pramca.
Američki mediji pišu da su četiri trupla spasioci pronašli nedaleko od olupine broda.
Pretpostavlja se da je tridesetak putnika spavalo u trenutku izbijanja požara te je ostalo zarobljeno u brodu dok su članovi posade spašeni.
Na brodu je bilo 39 ljudi, ali je pet članova posade skočilo u more i spasila ih je jedrilica koja se našla u blizini, rekla je Monica Rochester, zapovjednica obalne straže na tiskovnoj konferenciji u Oxnardu, u Kaliforniji.
U trenutku kada je buknuo požar “posada se probudila i došla na most te su skočili s broda”, dodala je, ne mogavši ipak reći jesu li pokušali pomoći putnicima.
Spasilačka služba je poslala velik broj ljudi i područje pretražuju ronioci uz pomoć helikoptera.
Obalna straža je primila poziv broda u pomoć, kazala je, napominjući da je “brod bio potpuno ispravan”.
“Vatra je bila tako jaka da se ni nakon gašenja nismo mogli popeti na brod i tražiti preživjele”, rekao je časnik obalne straže Aaron Bemis.
Bemis je rekao da je požar buknuo u 3,15 sati (12,15 sati po srednjoeuropskom vremenu) i da su spasioci bili obaviješteni radijskom vezom petnaestak minuta poslije.
Operaciju spašavanja je otežavala gusta magla koja se u ponedjeljak u zoru nadvila nad morem.
Mještani Njivica kod Herceg Novog tvrde da se na 50-ak metara od kupališta u more se izlivaju fekalne vode iz obližnjeg hotela “Iberostar”.
Obratio nam se jedan od mještana, koji se požalio da se osim prljave vode, može osjetiti i smrad.
“Prije 10 dana u većini crnogorskih medija objavljena je vijest o izlivanju kanalizacije u Njivicama od strane hotela Ibero star. Komunalana policija je naložila hotelu da ovu situaciju ispravi u roku od 3 dana ali nista po tom pitanju nije urađeno.
Zvali smo Komunalnu policiju u Herceg Novom nekoliko puta da ukazemo na nedostatak akcije ali njihova izjava je stalno ista “to je u procesu”.
U međuvremenu situacija je gora nego ikada. Imamo snimke od ovog vikenda na kojima se jasno vidi kako se kanalizacija izliva u more.
Prinuđeni smo da opet tražimo pomoć medija jer izgleda da se ova situacija ne shvata ozbiljno” – poručuju mještani Njivica.
