Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu navečer da je Vlada usuglasila paket mjera o postupnom reaktiviranju gospodarskih i društvenih djelatnosti koji će se provoditi u tri faze vodeći računa da se ne ugroze postignuća u borbi protiv Covida-19 i da se pomogne gospodarstvu.
Paket mjera bit će glavna tačka sutrašnje sjednice Vlade, rekao je premijer nakon užeg kabineta.
Podsjetio bih javnost da su naše mjere zdravstveno-restriktivnog karaktera ostvarile rezultate, brzina zaraze epidemijom je spora, broj smrtnih posljedica dosad je relativno mali, rekao je premijer.
Način na koji smo se suočili s epidemijom u odnosu na brojne zemlje možemo ocijeniti izrazito dobrim, poručio je premijer.
U tom kontekstu, dodao je, idu s faznom reaktivacijom koja će se događati u tri faze – od 27. aprila, 4. maja i 11. majaa.
Premijer je najavio da će detalje mjera predstaviti sutra nakon što Vlada usvoji paket.
Cilj je, naglasio je premijer, ostvariti gospodarsku aktivnost i korist u smislu reaktivacije gospodarstva i prihoda za državni proračun.
Vezano za dovršeni postupak prijava za novog glavnog državnog odvjetnika, rekao je da su od Državno-odvjetničkog vijeća dobili materijale za šest kandidata, a na Vladi će se sutra donijeti odluku o osnivanju povjerenstva u kojem će biti šest ministara i on na čelu.
Nakon što održe razgovore s kandidatima, donijet će odluku o odabiru i krenuti u daljnju proceduru prema Saboru.
Prodajna vrijednost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića, koji su zaštićeni europskim oznakama geografskog porijekla u prosjeku je dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nemaju tu oznaku, pokazuje istraživanje koje je provela Evropska komisija.
“Koristi koje od oznaka geografskog porijekla imaju proizvođači očite su: omogućuju im da svoje proizvode prodaju po višim cijenama potrošačima koji traže autentične regionalne proizvode. Oznake geografskog porijekla jedan su od ključnih elemenata naših trgovinskih sporazuma. Zaštitom proizvoda u cijelom svijetu sprječavamo zlouporabu naziva proizvoda i čuvamo dobar ugled europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića”, izjavio je povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.
Prihodi od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića čije je nazive Europska unija zaštitila “oznakama zemljopisnog podrijetla” (OZP-i) iznose 74,76 milijardi eura. Više od petine tog iznosa ostvaruje se izvozom izvan Europske unije.
Oznake geografskog porijekla proizvoda dio su EU-ova sustava prava intelektualnog vlasništva kojim ih se na zakonit način štiti od imitacije i zlouporabe. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i vina štite se zaštićenim oznakama izvornosti (ZOI) i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP), a jaka alkoholna pića oznakama zemljopisnog podrijetla (OZP). Europska unija štiti i oznaku zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS), kojom se ističu tradicionalni aspekti proizvoda, bez povezanosti s konkretnim zemljopisnim područjem. Vrijednost prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom ZTS iznosi 2,3 milijarde eura.
Studija se temeljila na ukupno 3207 proizvoda, koliko ih je krajem 2017. bilo zaštićeno u 28 država članica EU-a. Do kraja ožujka 2020. zaštićena su ukupno 3322 proizvoda.
Zaključak je studije da je prodajna vrijednost proizvoda sa zaštićenim nazivom u prosjeku dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nisu certificirani.
Prema studiji, proizvođači ostvaruju jasnu gospodarsku korist u smislu marketinga i povećanja prodaje zahvaljujući visokoj kvaliteti i ugledu tih proizvoda te spremnosti potrošača da plate više za izvorne proizvode.
Procijenjena prodajna vrijednost proizvoda zaštićenih oznakama geografskog porijekla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta u 2017. iznosila je oko 77,15 milijardi eura, što je 7 posto ukupne prodajne vrijednosti proizvoda europskog sektora hrane i pića (oko 1101 milijarda eura u 2017). Više od polovine tog iznosa (39,4 milijarde eura ostvareno je prodajom vina, 35 posto (27,34 milijarde eura) prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a 13 posto (10,35 milijardi eura) prodajom jakih alkoholnih pića.
Od 3207 oznaka proizvoda registriranih 2017. (oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijaliteti) 49 posto bila su vina, 43 posto poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, a 8 posto jaka alkoholna pića.
Proizvodi zaštićeni oznakama zemljopisnog podijetla čine 15,5 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a. Vino je i dalje najvažniji proizvod u smislu ukupne prodajne vrijednosti (51 posto) i obujma trgovine s trećim zemljama (50 posto). SAD, Kina i Singapur najvažnija su odredišta proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla EU-a: više od polovine izvozne vrijednosti tih proizvoda ostvareno je izvozom u te zemlje.
Oznake ZOI i ZOZP razlikuju se prvenstveno po postotku obveznog udjela sirovina porijeklom s određenog područja ili po tome koje se faze proizvodnje moraju odvijati u određenoj regiji. Neke su od poznatih oznaka geografskog porijekla Bayerisches Bier, Champagne, Irish Whiskey, masline Kalamata, Parmigiano Reggiano, Polska Wódka, Queso Manchego i Roquefort.
Oznakom zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) ističu se tradicionalni aspekti, kao što su tradicionalna metoda proizvodnje ili tradicionalni sastav, bez povezanosti s konkretnim zemljopisnim područjem. Neki su od primjera poznatih zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Bacalhau de Cura Tradicional Portuguesa, Amatriciana tradizionale, Hollandse maatjesharing i Kriek.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Evropska komisija predstaviće u maju niz pravila za bezbijedan nastavak putničkih letova nakon ukidanja vanrednih mjera, uključujući fizičko distanciranje na aerodromima i u avionima, saopštila je evropska komesarka za transport Adina Valean.
Ona je na Twitteru napisala da će se morati poštovati pojedina pravila fizičkog distanciranja na aerodromima i u avionima, kako bi se garantovala bezbijednost putnika.
Valeanova je istakla da će se razmotriti i nošenje zaštitnih maski i dezinfekcija aviona i aerodroma.
“Sve to bi trebalo da bude dio uputstava i verovatno sredinom maja možemo da predstavimo ovu strategiju na kojoj radimo”, naglasila je Valeanova.
Avio-prevoznici su izrazili zabrinutost da bi takve mere usporavanja širenja pandemije mogle da ugroze isplativost na duže vreme nakon prestanka ograničenja putovanja.
Međunarodna asocijacija za vazdušni prevoz (IATA) procenila je da bi kriza mogla da košta avio-prevoznike ukupno 314 milijardi dolara.
Valeanova je napomenula da očekuje da će sfizičko distanciranje biti potrebno sve dok se ne pronađe lek ili vakcina za Kovid-19.
“Očekujemo da kriza i virus ostanu sa nama”, upozorila je Valeanova.
Generalni direktor Asocijacije Aleksanar de Žuniak izjavio je za Rojters 14. aprila da će među uslovima za nastavak putničkih letova verovatno biti nephodno da srednje sedište ostaje prazno.
Valeanova je naglasila da još nije moguće reći kada će industrija nastaviti sa radom.
“Trenutno ne mogu reći kada će se to dogoditi, jer moramo da poslušamo savete zdravstvenih stručnjaka”, dodala je evropska komesarka.
JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica, pozvala je sve ljubitelje knjige i čitanja da zajedno obilježe 23. april – Svjetski dan knjige i autorskih prava.
Oni su pozvali građane da u akciji na Fejsbuku i u komentarima ispod plakata, napišu svoje omiljene citate, odlomke iz knjiga, pošalju fotografiju knjige, omiljenog pisca.
„Sa knjigom nisi sam! Sa knjigom nisi izolovan!“- poručili su iz Kulturnog centra i Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Precizni podaci o gubicima u crnogorskom turizmu zbog zabrane putovanja izazvanih koronavirusom biće poznati tek na kraju godine, kada bude utvrđeno kolika je bila realizacija državnog budžeta i poslovnih planova privrednog sektora, saopštila je ekonomska analtičarka Ana Nives Radović.
„Prema svim najavama ova godina trebalo je da bude rekordna kako za crnogorski turizam, tako i za ovu industriju na globalnom nivou, jer je tokom prethodnih godina umreženo mnogo servisa putem kojih su se turisti mogli kvalitetnije informisati o ponudi kojoj su dodati novi smještajni kapaciteti i prateći sadržaji“, rekla je Radović agenciji Mina-business.
Radović, koja je i direktorica Turističke organizacije Kotor, kazala je da je, kada je u pitanju Crna Gora, odnosno konkretno taj primorski grad, napravljen rekordan broj rezervacija smještaja i najava izletničkih posjeta, i to upravo za april i maj, u skladu sa strategijom da grad promovišu u mjesecima kada ga je najprijatnije posjetiti.
„Prateći razvoj situacije u svijetu, zaista nije opravdano očekivati da bi prihodna strana mogla da bude dovoljna za oporavak ni u narednoj, a posebno ne u drugoj polovini ove godine“, smatra Radović.
Kako je navela, razloga za takva očekivanja je mnogo, a najveći je taj što će turistički sektor imati probleme da se oporavi, dok god sa jedne strane postoji strah, a sa druge pad privrednih aktivnosti širom svijeta i smanjenje platežne moći turista sa ključnih emitivnih tržišta.
„Stanje u kojem se turizam u svijetu sada nalazi stvoriće trajne posljedice po ovu industriju, počevši od preispitivanja opravdanosti cijena određenih usluga i drugačijeg poimanja kategorija kvaliteta, preko navika, očekivanja i zahtjeva koje će turista u budućnosti imati, do načina sklapanja aranžmana u kojima će se pokušati pronaći drugi način obezbjeđenja, u smislu politike otkazivanja i smanjenja rizika“, saopštila je Radović.
Prema njenim riječima, kriza izazvana virusom stvorila je ogroman regulatorni uticaj u svim zemljama, posebno kada je u pitanju ograničavanje svih oblika kretanja.
Boka Kotorska – foto Boka News
„Nema sumnje da postoje ljudi širom svijeta, koji će, čim to budu mogli da priušte, jedva dočekati promjenu načina života i nastojati da urade sve da zaborave na vrijeme provedeno u karantinu i samoizolaciji“, tvrdi Radović.
Ona je rekla da su takvi turisti zapravo jedini na koje Crna Gora sada može računati, ali su oni u odnosu na broj svih onih koji su u ovoj godini planirali putovanja, ipak, malobrojni.
„Drugu grupu čine oni koji bi željeli da putuju, ali će zbog finansijskih problema ipak drugačije odrediti životne prioritete. Treću grupu, koja u najvećoj mjeri usmjerava trendove u turizmu, čine svi oni koje je iz različitih razloga strah da borave negdje gdje se ne osjećaju bezbjedno, a ovoga puta taj strah je izraženiji nego ikada“, kazala je Radović.
Ona je dodala da smo prethodinh decenija bili svjedoci da se nakon uragana, zemljotresa, ratova, terorističkih napada i drugih događaja, koji u određenom periodu destinaciju svrstaju u opasne, turisti ne vraćaju ni godinama nakon što opasnost u potpunosti bude otklonjena.
Boka Kotorska – foto Boka News
„Kada je u pitanju virus COVID-19 i pretpostavka da ni za godinu i po nije realno očekivati vakcinu, treba da budemo svjesni da ne postoji ništa čime će bilo ko na svijetu moći uvjeriti turiste da su na nekoj destinaciji bezbjedni“, poručila je Radović.
Ona smatra da veoma važnu ulogu u cijeloj priči igra i sposobnost turističke privrede da se aktivira čim opasnost prođe.
„Uzmimo u obzir da je upravo vrijeme od februara do aprila za većinu ugostiteljskih objekata bilo ono u kojem su se bavili obučavanjem osoblja, osposobljavanjem tehničkih sistema i svim drugim radovima vezanim za pripremu sezone. Zamislimo hotele, vozila, avione ili brodove koji su mjesecima van upotrebe, uz tek osnovni nivo održavanja, a onda pomislimo na sve one turiste kojima pored virusa sve navedeno stvara dodatni razlog da izbjegavaju putovanja do kraja ove godine“, rekla je Radović.
Ona je poručila da je pred Crnom Gorom zaista veliki izazov.
„I to ne samo u tome kako da se predstavi kao destinacija koja nakon ovoga može postati popularnija nego što je bila prije krize, posebno imajući u vidu da u odnosu na turistički najatraktivnija tržišta Evrope nije bila pominjana u kontektu u kojem je imala opasnost da bude izbrisana sa liste poželjnih u bližoj budućnosti, već kako diversifikovati privredu i učiniti da se u ovolikoj mjeri oslanjamo na turizam koji je ovoliko podložan rizicima“, zaključila je Radović.
U Trebinju je preminula prvozaražena osoba u ovom gradu, a u pitanju 72-godišnji muškarac koji je imao više hroničnih udruženih oboljenja.
Direktorica trebinjske bolnice Ljubica Miljanović za RSE je rekla da je pacijent ponovo testiran i čekaju se nalazi kako bi se u potvrdilo da li je pacijent preminuo od posljedica korona virusa.
Prema podacima ministarstva zdravlja RS u Trebinju je do sada registrovano 19 lica sa virusom korona. Prema riječima Miljanović na liječenju u Trebinjskoj bolnici trenutno se nalazi 7 pacijenata.
Ovo je 20-ti smrtni slučaj u entitetu Republika Srpska.
Regent Porto Montenegro pokrenuo je gastronomsku online kampanju #CrnaGoraKuvaDoma u sklopu koje učesnici mogu osvojiti vrijedne nagrade.
„Regentova online škola kuvanja stekla je brojne pratioce koji su nas inspirisali da ova online inicijative preraste u kampanju pod imenom #CrnaGoraKuvaDoma. U okviru kampanje pozivamo zainteresovane da sa nama podijele video pripreme ili fotografiju jela koje su naši kuvari pripremali u prethodnom periodu.
Regent
Nagrade u vidu večere za dvoje biće dodijeljene autoru fotografije sa najviše „lajkova“ na sedmičnom nivou dok će noćenje za dvoje uslijediti kao nagrada autoru posta sa najviše „lajkova“ na mjesečnom nivou“ kazao je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotela Regent.
„Takođe, pozivamo javnost da sa nama podijeli ime omiljenog jela ili recept a naš kulinarski tim će tokom naredne sedmice preporuku uvažiti slučajnim odabirom te pripremiti jelo i podijeliti video pripreme“, poručio je Knežević
Podjela četvrtog kontigenta humanitarnih paketa tokom kojeg je podršku dobilo 35 porodica biće nastavljena, saopšteno je nakon sastanka Tima za socijalnu zaštitu Opštine Tivat. Ovim timom predsjedava gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS) a čine ga predstavnici Centra za socijalni rad, OO Crvenog krsta, Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja i Službe zaštite i spašavanja.
“Ovim setom pomoći obuhvaćene su kategorije stanovništva koje su, usljed epidemiološke situacije dospjele u stanje socijalne potrebe, a kojima je pomoć dijeljena uz konsultovanje predstavnika mjesnih zajednica.”- navodi se u saopštenju uz napomenu da je na sastanku “najavljeno kreiranje pomoći u saradnji sa pojedinim privrednicima grada” i da će ona biti podijeljena “u narednom periodu”.
“Do sada je, prema podacima OO Crvenog krsta, podijeljeno 350 setova pomoći. Radi se o higijensko-sanitarnim paketa sa namirnicima. Sa sastanka je upućena zahvalnost privrednicima, preduzećima i pojedincima koji su donirali novčana sredstva ili donacije u robi, proizvodima i namirnicama.”- zaključuje se u saopštenju Opštine Tivat.
Za sumu novca poklonjenu tajkunima, svaki stanovnik Tivta je mogao dobiti 500 € pomoći u vrijeme krize. 5,6 miliona oproštenih dugovanja Porto Montenegru i 2 miliona eura propalih u Atlas banci, slika su neodgovornosti i otuđenosti opštinske vlasti u prethodnom mandatu,” saopšteno je iz DEMOSA Tivat.
“Umjesto da je vlast stavljala fokus na ugrožene i nezaposlene, oni su stvorili parazitski sistem, koji brine jedino o partijskim kadrovima.
Potreban nam je širok dogovor za sprovođenje programa za izgradnju pravednog društva. Našoj zemlji treba transparentnost i odgovornost.
U ovakvoj situaciji trebaju se donijeti dodatne mjere pomoći, usmjerene nezaposlenima i građanima koji se nalaze u ekonomski nezavidnoj situaciji, jer su usljed epidemije ostali bez prihoda.
Kao društvo treba da izvučemo i nauk iz epidemije koja nas je zadesila, da bolje čuvamo stručne i odgovorne ljude koji treba da se brinu o građanima i državi u teškim situacijama, da se okrenemo struci i odgovornosti na svim poljima.
Zahvaljući obnavljanju prijateljstva, zajedništva i solidarnosti u zemlji, i kriza nam je pokazala da možemo stvoriti od Crne Gore državu konkretne brige o ljudima, koja podrazumijeva visok stepen solidarnosti sa svima kojima je pomoć neophodna” – kaže se u saopštenju koje potpisuje Igor Jovović predsjednik OO Demos Tivat.
Na bližim tržištima postoji želja za ljetnim putovanjima u Hrvatsku, ali je neizvjesna realizacija i ovisit će o odlukama stožera i vlada hoće li se moći putovati preko granica, rekli su za Hinu direktori predstavništava Hrvatske turističke zajednice u šest europskih zemalja.
Direktori HTZ-ovih predstavništava u Austriji, Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj kažu da se preporučuje provođenje odmora u vlastitim zemljama, a neke od zemalja će to pokušati i poduprijeti posebnim mjerama, smatrajući da je za njihove građane sigurniji ostanak u svojoj zemlji i želeći izbjeći ponavljanje scenarija iz veljače i ožujka kada su se turisti zbog širenja pandemije teško vraćali doma, pogotovo nakon zastavljanja zračnog prometa.
S obzirom da je Hrvatska tim tržištima relativno blizu i brzo dostupna i cestovnim pravcima, vjeruje se da bi otvaranje granica i određena normalizacija situacije sa zaustavljanjem ili znatnim ublažavanjem pandemije, pokrenula barem dio turističkih kretanja s tih tržišta prema Hrvatskoj još ovog ljeta.
Njemačka
Direktor HTZ-a za Njemačku (u Frankfurtu) Romeo Draghicchio i voditeljica ispostave HTZ-a u Muenchenu Nera Miličević poručuju da su se zbog pandemije prioriteti potencijalnih putnika radikalno promijenili i da su putovanja u drugom planu.
“Uglavom se čeka razvoj situacije, ali Nijemci nisu izgubili želju za putovanjem na ljetne odmore te se predviđa kako će dio njih koji su ranije bukirali i realizirati svoja putovanja ako se za to steknu uvjeti, ili će prihvatiti vaučere touroperatora i putovati u drugim, kasnijim terminima”, kaže Dragicchio.
Dodaje da novih bukinga za sada nema i da ih neće ni biti dok se situacija ne razjasni, što se može povezati i s odlukom njemačke Vlade o daljnjoj zabrani putovanja i produženju mjera socijalnog distanciranja.
“Ako turistička putovanja i budu omogućena, u prednosti će biti domaće, njemačke destinacije ili eventualno bliže do kojih se može doći vlastitim prijevozom, jer je neizvjesno ponovno pokretanje avioprometa na razine prije izbijanja krize. Prednost će imati i manji i/ili individualni smještajni objekti”, smatra Dragicchio.
Naglašava da je njemačka turistička branša trenutno pod velikim pritiskom – putovanja po zemlji i van nje su zabranjena, touroperatori i aviokompanije su zbog velikih gubitaka oslonjeni na državne mjere za očuvanje zaposlenosti te se svi pokušavaju preustrojiti, minimizirati štete i održati likvidnost.
Njemačka je najvažnije tržište za hrvatski turizam, a iz njezine južne savezne države Bavarske, u Hrvatsku dolazi oko 30 posto od ukupnog broja njemačkih turista.
Austrija
Teška situacija je i u turizmu Austrije, no direktor HTZ-a u Beču (odakle pokriva i Švicarsku) Branimir Tončinic kaže da ipak ima interesa i želje za inozemnim putovanjima.
“Situaciju su zakomplicirali javni istupi i vladine najave ograničenja inozemnih putovanja u ljetnom razdoblju te apel da se godišnji odmori provedu u zemlji. Te najave dodatno su otežale situaciju ‘outgoing’ agencijama i organizatorima putovanja, koji su se nadali s ponudama za ljeto bar djelomično pokriti gubitke, a i građanima Austrije je sada nesigurnije planirati ljetna putovanja izvan zemlje”, iznosi Tončinić.
Napominje da turistički sektor traži konkretan i jasan vremenski tijek ublažavanja i obustavljanja vladinih mjera te mjera ograničenja putovanja kako bi mogli konkretno planirati, što je sada vrlo teško, tim više što su zatvoreni i svi domaći smještajni objekti do sredine svibnja i tek će se tada razmatrati njihovo postupno otvaranje uz posebne mjere.
Do kraja lipnja pak zabranjene su sve manifestacije i događanja, dok je do kraja travnja na snazi i ograničenje kretanja čime se onemogućuje okupljanje više ljudi koji nisu članovi istog kućanstva.
“U ovakvoj situaciji u Austriji trenutno, do najranije sredine svibnja, neće biti moguća realizacija bilo kakvog turističkog kretanja, ni inozemnog ni domaćeg, i to pod uvjetom da se do tada borba protiv širenja covida19 pozitivno nastavi. Budu li i za ljeto na snazi ograničenja putovanja u inozemstvo, domaći turizam će profitirati, međutim bez stranih turista ni Austrija neće moći sanirati gubitke, jer su ostvarenja stranih turista veća od domaćih”, procjenjuje Tončinić.
Italija
Unatoč razmjerima pandemije u Italiji, očekuje se da će po smirivanju situacije u toj zemlji prvo krenuti domaća putovanja, i to, kako kaže direktorica HTZ-a u Milanu Viviana Vukelić, zahvaljujući bonusu za godišnje odmore koje je Talijanima najavio ministar kulturnih dobara i turizma Dario Franceschini.
“Posljednjih dana raspravlja se i o mjerama sigurnosti koje će se usvajati kako bi se turistički tijekovi mogli, koliko je to moguće, nesmetano odvijati. Kod putovanja izvan Italije sve ovisi o otvaranju granica, mjerama sigurnosti koje će poduzimati druge zemlje, ali i financijskim mogućnostima Talijana da putuju izvan vlastite zemlje obzirom na gospodarsku situaciju”, kaže Vukelić, ističući da će Talijani, kada budu mogli u inozemstvo, svakako u početku putovati automobilom u bliže destinacije.
Iznosi i da pandemija na talijanski turizam ima ogroman negativni utjecaj, jer je potrošnja stranih turista, koji imaju udjel nešto iznad 50 posto, iznimno važna stavka u njihovoj platnoj bilanci.
“Udruga talijanskih trgovaca Confcommercio u razdoblju ‘lockdowna-a’, od 1. ožujka do 31. svibnja, procijenila je već gubitak od 11 milijardi eura, a ssituacija je posebno teška za turizam gradova poput Rima, Firence i Venecije, kojima 70 posto turizma čine strani turisti i koje domaći ne mogu u potpunosti zamijeniti”, iznosi Vukelić.
Slovenija
I u toj je zemlji svako putovanje strogo zabranjeno, a iako postoje određene iznimke, nisu u turističke svrhe, jer kroz Sloveniju turisti mogu proći samo pod uvjetom da se ne zaustavljaju, odnosno u jednom danu, kaže direktorica HTZ-a u Ljubljani Metka Bradetić.
“Ako netko želi sada doći u Sloveniju obavezan je testirati se na koronavirus i biti u samoizolaciji sedam dana. Kada će te mjere ukinuti još nitko ne zna i svako predviđanje bi bila špekulacija. Ipak, određene najave idu u smjeru da će Slovenci prve godišnje odmore najvjerojatnije koristiti već početkom lipnja, s time da im je upućen apel da ne putuju u daleke destinacije”, otkriva Bradetić.
Kaže i da sektor turizma čeka Vladine smjernice, prvenstveno o uvođenju turističkih vaučera koji bi se koristili na području Slovenije za turističke usluge, pri čemu iznosi i da se udjel domaćih turista u toj zemlji kreće od 20 do 50 posto, ovisno o kraju.
“Sada se dodatno naglašava važnost Slovenije za odmor, a brojne su i aktivnosti poticanja kupovine domaćih proizvoda, pa će u tom smjeru ići i turistička kampanja. Hotelijeri su najviše pogođeni krizom i teško mogu prognozirati kakav će biti promet, jer sve ovisi o otvaranju granica u Sloveniji i susjednim državama”, kaže Bradetić.
Poljska
Zadnjih par godina Poljska je ‘izbila’ među prvih pet do sedam tržišta u hrvatskom turizmu, no njezine su granice zatvorene do 3. svibnja, kaže direktorica HTZ-a u Varšavi Agnieszka Anna Puszczewicz.
“Volja za putovanjima kod Poljaka postoji i smatra se da će Hrvatska biti među traženijim destinacijama ovog ljeta, no otvoreno pitanje je hoće li moći doći do Hrvatske zbog država kroz koje trebaju proći, kakve će imati uvjete za tranzit i slično”, kaže Puszczewicz, koja dodaje da je za sada i u toj zemlji i dalje na snazi mjera po kojoj građani nakon povratka iz inozemstva moraju u samoizolaciju 14 dana.
Naglašava da je i u poljskom turizmu situacija teška, najveći touroperatori su za sada otkazali sva putovanja do kraja travnja, a neki od njih i do kraja svibnja. I dalje su zabranjena putovanja unutar Poljske te međunarodni promet aviona i vlakova, za sada do 26. travnja, a zatvoreni su i svi hoteli.
Češka
Iako je za sada jedino iz Češke stigao prijedlog i želja za dolascima čeških turista u Hrvatsku uz pomoć dogovora vlada, oko čega su se čuli i premijeri obje zemlje te se ovaj tjedan od ministara turizma očekuju i konkretniji prijedlozi, još nije izvjesno da će se to i moći realizirati, pogotovo što se i tamo preporučuje odmore provesti u zemlji.
“O eventualnom ublažavanju pravila za putovanja preko granice odlučivat će se u idućih nekoliko tjedana, a kada se spominje inozemstvo diskutira se najviše o putovanjima u Hrvatsku i Slovačku. Sve će ovisiti o pojedinačnim zemljama i dogovorima, pri čemu je odlučujuće epidemiološko stajalište te se pretpostavlja da će sve biti jasnije polovinom lipnja”, kaže direktor HTZ-a u Pragu Dubravko Miholić.
Iznosi i da češki turizam bilježi pad i gubitke, a otkazuju se i putovanja prema svim destinacijama, u čemu touroperatori i agencije nastoje goste nagovoriti da još ne storniraju, da pričekaju još mjesec dana kako bi svi vidjeli razvoj situacije ili im nude druge termine u rujnu, umjesto u lipnju.
“Neizvjesnost sve muči, ali se očekuje i podrška domaćem turizmu te se spominje i mogućnost vaučera ili kartica koje bi se davale zaposlenima za korištenje godišnjeg odmora u Češkoj i što se ne oporezivalo”, dodaje Miholić.
