U Tivtu je završeno snimanje filma Minamata u kojoj naslovnu ulogu igra holivudska zvijezda Džoni Dep /Johnny Depp/.
Poslednje scene filmske drame o životu američkog fotografa Judžina Smita snimljene su na Ostrvu cvijeća, a prethodno su kadrovi kojima treba da se dočara život u japanskom ribarskom selu u 1972. godine, snimani na Župi i plaži Kalardovo.
Snimanje je počelo u Srbiji, a 10. marta filmska ekipa je doputovala u Tivat.
Filmska ekipa i producenti naročito su zadovoljni saradnjom sa rukovodstvom Opštine, opštinskim preduzećima, posebno profesionalizmom Službe zaštite i spašanja čiji su pripadnici pomagali tokom cijelog snimanja. Takva zahvalnost je upućena načelniku Službe Zoranu Barbiću i svim vatrogascima-spasiocima.
Opština Tivat je odobrila lokacije i obezbijedila podršku u komunikaciji sa opštinskim preduzećima i državnim organima. Za potrebe snimanja pojedinih scena kao statisti ovog puta bili su angažovni Japanci zbog tematike kojom se film bavi. Stoga ovog puta nije bilo prilike da statisti budu mještani koji su već učestvovali na sličnim snimanjima, budući da su u Bokotorskom zalivu posljednjih godina snimana brojna ostvarenja poput „November man“, „Papillion“ i drugi.
„Minamata“ je film o prvom ratnom fotografu novijeg doba, Judžinu Smitu /W. Eugene Smith/. Nakon II svjetskog rata Smit počinje da radi za časopis Lajf /Life/ i otkriva trovanje ljudi iz fabrike Minamata u Japanu. Režiser filma je Endrju Levitas /Andrew Levitas/. Minamata se zasniva na zajedničkoj knjizi Ajlin Mioko Smit /Aileen Mioko Smith/ i Judžina u adaptaciji scenariste Dejvida K. Keslera /David K. Kessler/. Za izvršnu produkciju zadužena je producentska kuća WIP Films iz Beograda.
Slavni dani Drugog svjetskog rata daleko su iza Smita kada ga stari prijatelj, urednik magazina Lajf Ralf Grejvs /Ralph Graves/ ubjeđuje da se vrati u Japan kako bi otkrili veliku priču: razarajuće uništavanje obalne zajednice trovanjem živom.
Iako je flora Orjena istraživana od tridesetih godina 19. vijeka, na tom prostoru i danas se nađu za nauku nove vrste, kao što je skori slučaj sa jednom vrstom perunike. Zbog toga je interesovanje naučnika za biljni svijet te planine koja se nalazi na području tri države, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i danas veliko.
Tako je u toku projekat “Konzervacija endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta na planini Orjen”, koji realizuje NVO “Program za životnu sredinu” (EnvPro). Posebnu pažnju posvetiće izučavanju orjenske perunike (Iris orjeni), čije je jedino stanište u planini Orjen.
Orjen posjeduje ogromnu raznovrsnost tipova staništa, što je omogućeno njegovom orijentacijom ka moru i velikom nadmorskom visinom, kao i veliku raznovrsnost flore koja je posljedica položaja između dvije florne provincije, ilirske i jadranske, i povoljnih klimatskih i geomorfoloških prilika. Znatna visina masiva omogućava zadržavanje glacijalnih relikata. Na drugoj strani, u nižim i južnim krajevima preživjeli su, čak i ledeno doba, tercijarni relikti.
Posebno obilježje ovog područja čine endemske biljne vrste. U pojedinim ekosistemima Orjena može se naći i do 40 odsto endemičnih vrsta, kao što su orjenska hudika (Viburnum maculatum Pant.), munika (Pinus heldreichi Christ.), orjenska krkavina (Rhamnus orbiculatus Bornm.), crni trn (Rhamnus intermedius Steudel.), cojzova ljubičica (Viola zoysi Wulf.), dalmatinski zumbul (Hyacinnthella dalmatica)…
Mnoge od ovih vrsta danas su ugrožene pošumljavanjem, požarima i hibridizacijom sa drugim vrstama.
“Sadašnja naučna saznanja definišu rijetke i kritično ugrožene biljne vrste, na rubu izumiranja među kojima je orjenska perunika – Iris orjenii. Pored toga, na planini Orjen eventualno kritično ugrožene, ali za koji je naučno znanje veoma siromašno, su: Satureja horvatii, Astragalus croaticus, Dianthus knappii, Hiacinthella dalmatica, Akuilegia nikolicii”, kažu iz EnvPro.
Munika
Navode da bi po istim kriterijumima ovom istraživanju mogle biti podvrgnute Scilla litardierei i Edrianthus serpillifoliu, dalmatica, Akuilegia nikolicii.
“One su zbog stepena ugroženosti, izuzetne naučne važnosti ali i oskudnosti u poznavanju njihove ekologije rasprostranjenja, predložene za naučno-istraživački rad, povećanje znanja i kapaciteta mladih ljudi iz Crne Gore za istraživanje endemičnih vrsta biljaka, identifikovanje mjera za njihovu zaštitu i praćenje”, objašnjavaju iz EnvPro.
Iščezavanje endemskih vrsta širom svijeta svakodnevna je pojava, najčešće zbog krčenja šuma, zagađivanje prirodnih površina, globalnog zagrijavanja… Pored toga, čovjek, namjerno ili slučajno, izaziva naseljavanje invazivnih vrsta, tj. onih koje nisu nativne u određenom području, a svojim agresivnim širenjem mogu da istisnu nativne (prirodne po nastanku) jedinke iz staništa.
Cvijet u čast boginje duge
Latinski naziv roda (Iris) potiče od imena starogrčke boginje duge Iride, a slovenski naziv dolazi od imena staroslovenskog boga gromovnika Peruna, odnosno njegove žene boginje Perunike. Vjerovalo se da bi na mjestu gdje duga dotakne tlo ili munja boga gromovnika udari u tlo niknula perunika i to svaki put u drugoj boji.
Perunike su zeljaste trajnice koje, zavisno od vrste, cvatu od ranog proljeća do sredine ljeta velikim cvjetovima u širokoj paleti boja, ali najzastupljeniji su plavi.
Perunika (Iris Orjenii)
Istraživanja počela prije 190 godina
Početak florističkih istraživanja u planinskom području Orjena vezuju se za Roberta Visijana koji je 1829. i 1830. godine objavio djela “Plantae Rariores In Dalmatia Recens Detectae” i “Plantaedalmaticae Nunc Primum Editae”. Visijani je bio ljekar po profesiji koji je jedno vrijeme radio u Kotori, ali je bio i pasionirani amater botaničar. Bio je profesor botanike na Univerzitetu u Padovi i doživotni upravnik botaničkog vrta u tom gradu. Bio je član više od 50 naučnih akademija i društava. Među brojnim botaničarima na Orjenu je istraživao i Josif Pančić.
Topljani Darko Klasić i Stevo Obradović pobjednici su prvog Mimoza kupa u briškuli i trešeti, održanom juče u konobi Kantula. Prvorangirane je u finalu dočekao tandem iz Bijele, Vladimir Abramović i Dragan Popović.
Prema riječima pobjednika cjelodnevnog turnira, finalne partije odigrane su pod „pritiskom“ publike, koja je kroz škercu pokušala da utiče na koncentraciju i igru finalista.
Briškula i trešeta turnir
Na turniru je učestvovalo 16 ekipa, a kako je na otvaranju kazao učesnik Mimoza kupa i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, igra briškula i trešeta zaslužuje da postane tradicija Praznika mimoze, a ovo takmičenje dio zvaničnog programa.
Briškula i trešeta turnir
Briškula i trešeta su igre kartama koje se igraju se u Italiji i u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću (Istra, Dalmacija, Boka Kotorska), a kod Novljana su zadržale do danas. Za igranje se koriste posebne karte – „italijanke“ i tršćanske karte (Carte Triestine).
“Američka aviokompanija American Airlines početkom juna ove godine uspostavit će direktne letove Philadelphia – Dubrovnik, koji će se odvijati do kraja septembra”, doznaje Hina u petak od direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romane Vlašić.
Bit će to prvi direktni letovi iz SAD-a u Dubrovnik nakon 28 godina. Vlašić, koja sudjeluje na sajmu Place2Go, rekla je da American Airlines na relaciji Philadelphia – Dubrovnik planira letjeti tri puta tjedno zrakoplovima kapaciteta oko 200 sjedala. “Ta se linija dogovora već godinama, u čemu je najviše sudjelovala zračna luka Dubrovnik koja je praktički sve i dogovorila. Već sada rezervacije za letove idu odlično, a dubrovačka turistička zajednica pokrenula je i marketinšku kampanju slijedom čega će, uz postalo, Dubrovnik i Hrvatska biti predstavljeni u glasilima American Airlinesa”, rekla je Vlašić.
Po njezinim riječima, u sve su uključeni Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma. I ministar turizma Gari Cappelli je na sajmu Place2Go spomenuo skoro pokretanje aviolinije iz Dubrovnika u SAD. Direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld pozdravila je uspostavu izravne veze s SAD-om, podsjetivši da su gosti iz SAD-a od 2015. na prvom mjestu po broju stranih noćenja u Zagrebu.
Evropski parlament je ove sedmice usvajanjem mjera protiv ispuštanja otpada s brodova u more ostvario “malu pobjedu” u zaštiti evropskih mora, ocjenjuju “zeleni” europarlamentarci.
Zastupnici Evropskog parlamenta (EP) su na ovotjednom plenarnom zasjedanju usvojili zakonodavnu rezoluciju o Prijedlogu direktive EP-a i Europskog vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, što je posebice naišlo je na odobravanje zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (EFA).
“Osobno, ovo je naša velika pobjeda i mala pobjeda u borbi protiv zagađenja mora plastikom”, poručili su Zeleni.
“Smanjenje morskog otpada iz izvorišta na moru predstavlja doprinos ciljevima kružne ekonomije. Direktiva usklađuje zakonodavstvo EU-a s međunarodnom konvencijom za sprečavanje onečišćenja s brodova (MARPOL), a u nekim točkama ju i nadilazi”, ocijenili su Zeleni na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
S brodova dolazi 20 posto svog otpada u moru
Otpad s brodova predstavlja oko 20 posto sveukupnog otpada koji se odlaže u moru. U europskim vodama godišnje završi između 60.000 do 300.000 tona otpada s brodova, uz 31.000 prostornih metara razlivenog ulja i 136.000 prostornih metara kanalizacijskog otpada s trgovačkih brodova.
Po ocjeni hrvatskog zastupnika Davora Škrleca (Zeleni/EFA), “direktiva o prihvaćanju otpada s brodova, tj. pravilima koje bi države članice trebale primijeniti u lukama kako bi se prihvatio otpad s teretnih i putničkih brodova, trebala bi biti zanimljiva za Hrvatsku jer, posebice u ljetnim mjesecima, imamo veliki pritisak velikih krstarećih brodova “kruzera”, a istovremeno je gospodarenje otpadom s tih kruzera neodgovorajuće”.
“Brodovi će morati razvrstavati otpad sukladno europskim direktivama, ali isto tako će se luke morati osposobiti za prihvat tog otpada. Imamo obveze brodara, ali i luka”, napominje Škrlec.
Zadovoljan je što su tim dokumentom obuhvaćeni i teretni brodovi koji proizvode određene količine otpada tijekom procesa “čišćenja”, kada istovaruju ili ukrcavaju teret u lukama.
Naknada – ključna mjera za smanjenje otpada s brodova
Prema usvojenom dokumentu, brodari će morati plaćati naknadu koja im daje pravo da isporuče svoj otpad u luku s uređajima za prihvat otpada s brodova (PRF), bez obzira da li koriste tu mogućnost.
Krovna organizacija nevladinih udruga diljem Europe “Seas at Risk” upravo tu neizravnu naknadu smatraju ključnom mjerom za smanjenje otpada s brodova.
“Omogućujući brodovima da isporuče otpad za fiksnu naknadu otklonit će se praksa ilegalnog ispuštanja otpada u more kako bi srezali troškove”, ocjenjuje “Seas at Risk”.
Što se tiče tvari visoke viskoznosti, primjerice iz pranja spremnika, “države članice mogu osigurati odgovarajuće poticaje za njihovu isporuku”.
Ribari mogu imati važnu ulogu u čišćenju morskog otpada ako pasivno ulovljeni otpad dovezu u luku kako bi se na njega mogao primijeniti sustav ispravnog upravljanja otpadom, ukazuje EP te sugerira kako bi se poticajima za isporuku otpada ribarskim flotama mogla omogućiti i nova uloga – uloga morske straže.
Direktiva predviđa pojednostavljenje regulativnog okvaira i smanjenje administrativnih tropškova za takve operacije u lukama.
Škrlec ističe da su nove mjere glavni dio akcijskog plana Europske komisije koji ide se za time da se smanji bilo kakva mogućnost onečišćenja mora ili odlaganja otpada u more.
“Naime, brodovi se često rješavaju otpada na otvorenom moru, pogotovo u međunarodnim vodama ili blizu nacionalnih voda, a koje uvijek na kraju završi na našim plažama, osobito u zimskim mjesecima”, podsjetio je Škrlec.
Pritom je napomenuo da za smeće na našim plažama “ne možemo u potpunosti optuživati susjedne zemlje, Albaniju i Crnu Goru koje nisu članice EU-a”.
One, međutim, pojašnjava Škrlec, podliježu primjeni direktive o morskom okolišu, odnosno gospodarenju priobaljem koja nalaže suradnju zemalja na Jadranskom i drugim morima.
Po njegovim riječima, kod njih treba provesti jednu aktivnu politiku Europske unije gdje Hrvatska, kao susjedna zemlja, može odigrati jednu takvu ulogu – od uspostavljanja infrastrukture do osvješćivanja stanovništva.
“Treba također koristiti financiranje EU-a kroz postojeće opcije, poput makroregionalnih strategija. Hrvatska je s tim zemljama u Jadransko-jonskoj makroregiji te se mogu pokretati zajednički projekti i koristiti europski novci. Dakle, imamo više alata za to, samo treba i vlastitim primjerom to pokazivati”, rekao je Škrlec.
Smatra, međutim, da je Hrvatska nažalost “loš primjer gospodarenja otpadom za zemlje koje nisu članice Unije, te da moramo prije svega na vlastitom području pokazati da zbilja zagovaramo ono što tražimo od naših susjeda koji su izvan europskog bloka”.
Jadran ugrožavaju pogonska goriva
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u srpnju prošle godine tijekom posjete Albaniji u luci Drač prisustvovala predstavljanju pokretanja projekta UN-ovog programa za razvoj (UNDP), koji financijski potpomaže i Hrvatska, o “Upravljanju morskog i obalnog onečišćenja za pojačanu sigurnost na moru u skladu s pomorskim zakonima i politikama EU-a”.
Vedran Martinić iz ustanove Atrac (Jadranski edukativni i istraživački centar) tada je kazao da je u našem moru sve manje velikih onečišćenja naftom, ali da su sve prisutnija i vrlo opasna pogonska goriva.
Upozorio je da zbog prisutnosti velikog broja brodova u Jadranu, takva vrsta razlivenog ulja može predstavljati ogroman problem, čak i u malim količinama. Skrenuo je pažnju i na povećanje kemikalija u Jadranu u “enormnim količinama”.
Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), uočena je degradacija morskih i obalnih ekosustava u Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru te sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana i u Arktiku.
EEA upozorava, da su koncentracije nekih teških metala i postojani organski onečišćivači u morskoj bioti na pojedinim u svim europskim morima mjestima premašili dozvoljene granice za hranu. Svake godine između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastičnog otpada ulazi u ocean.
“Veliki izljevi nafte su se smanjili, ali ispuštanje nafte zbog svakodnevnih aktivnosti, poput prometa i rafinerija, još je uvijek ozbiljan problem. Ove se tvari nakupljaju u hranidbenom lancu”, stoji u izvješću EEA.
Agencija upozorava i na invazivne vrste koje se šire pomoću brodarstva i akvakulture te mogu imati razarajuće posljedice za ekosustave i društvo te procjenjuje da će godišnji gospodarski gubitak zbog vodenih invazivnih vrsta biti više od 100 milijardi američkih dolara u cijelom svijetu.
Rješavanje ekoloških problema na europskim obalama i morima zahtijeva politike koje djeluju na području politika o vodama, prirodi, onečišćenju, ribarstvu, klimatskim promjenama i prostornom planiranju, zaključuje EEA.
“Članovi opštinskog odbora URA Kotor negativno su iznenađeni netačnim i tendencioznim tvrdnjama predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića koje je izrekao u svojim saopštenjima u poslednja dva dana. Služenje neistinom, spinovanje, zamjena teza i jeftina propaganda nijesu više primjerene ni političkim “veteranima”, a naročito ne bi smjele da budu mladom čovjeku koji je trebao da bude primjer da ima nade i da stastavaju nove generacije oslobođene dosadašnje prakse.
Sa najboljim namjerama, dobrom energijom, iskreno, stručno i pošteno željeli smo da opravdamo povjerenje koje su nam ukazali građani u oktobru 2016. godine i da pokažemo da se grad može voditi drugačije, transparentnije i odgovornije nego što su radili naši prethodnici koji su vodili grad po direktivi Podgorice i u korist partije i pojedinaca. Podsjećamo i javnost i Vladimira Jokića da smo mu i mi ukazali povjerenje i svojim glasom doprinijeli da bude predsjednik Opštine Kotor, bez obzira na činjenicu da je na to mjesto došao mlad i bez prethodnog radnog iskustva. Jokićeve apsolutističke poruke da “mu se ne može ništa”, da će on “sam potpisati budžet bez Skupštine”, da “ima pravo da sam donosi odluke uključujući i one za Luku” su poraz demokratije i prekrajanje izborne volje građana koji su podršku dali koaliciji koju čini 7 partija, a ne jednoj partiji i jednom čovjeku.
Jokićeve navodi da “su svi oni koji ga napadaju protiv koncesije” i “da je URA u decembru gorljivo branila koncesiju” su jeftin pokušaj manipulacije i zamjene teza. Javnosti radi, jer Jokić vrlo dobro ovo sve zna, skrećemo pažnju na nekoliko činjenica:
-URA je od osnivanja do danas bila i uvijek će biti za koncesiju opštinskom preduzeću i to sastavni dio našeg izbornog programa kojem su građani dali podršku. Jokićevi navodi da je URA učestvovala u kreiranju dvanaestogodišnjeg Investionog plana AD Luke Kotor nisu tačni. Pozivamo Jokića da navede kojim dokumentom je neko od predstavnika URE imenovan u radnu grupu za izradu Plana? Navedite da li ste ikada na kolegijumu sa potpredsjednicima razmatrali Investicioni plan Luke? Navedite datum sjednice koalicije na kojem ste vi kao predsjednik opštine razmatrali Investioni plan Luke?
– URA je protiv ovako nakaradnog Investicionog plana za koji je Jokić glasao suprotno dogovoru sa koaliconog sastanka od 11 marta kada je 5 od 7 partija koje čine koaliciju tražilo da se Skupština akciona Luke Kotor odloži dok se Investicioni plan ne revidira i popravi.
– Protiv smo Investionog plana jer on predviđa dalju devastaciju našeg mora i obale, čime se od našeg grada stvara neizdrživo mjesto za život. Većina građana Kotora ne želi da se od našeg grada napravi “no limit” lučki grad tako da izjave Jokića da je “odluku donio u korist građana Kotora” padaju u vodu. Betoniranje mora i obale, postavljanje bova i sprječavanje da grad razvija stacionarni turziam nije odluka u korist građana. Usvajati planove koji ugrožavaju status Kotora na UNESCO listi svjetske baštine je nedopustivo i nepotrebno. OO URA Kotor u svojim redovima ima stručna lica koji sporni Investicioni plan Luke nijesu prihvatili “na slijepo” već su ga naprije pažljivo analizirali i došli da zaključka da je takav plan štetan za grad Kotor.
Jokić u svojim manipulacijama ide čak do toga da URU optužuje za nekakvu navodnu i potencijalnu saradnju sa DPS-om. Ne pokušavajte g-dine Jokiću da nas u bilo kojem kontekstu dovodite u ravan sa kriminalnim DPS-om jer za nas nema dileme da su oni svojim djelovanjem zavrijedili da još dugo sjede u opozicionim klupama. Apsurdno je, ali i siptomatično da nam Vi g-dine Jokiću nešto prigovorate. Jeste li upravo Vi izglasali Investicioni plan Luke Kotor sa DPS-om? Jeste li vi potpisali koncesioni ugovor sa DPS-om? Izdajete li upravo Vi građevinske dozvole PRVOJ familiji i članovima DPS-a? Jeste li upravo Vi spremni da učestvujete u prinudnoj upravi sa DPS-om? Zbog čega grad Kotor i naše sugrađane dovodite u neprijatnu situaciju da zavise od volje Vlade Crne Gorem koju vodi niko drugi do DPS?
Kotor – foto Boka News
Mi ne tražimo i ne želimo ništa drugo osim da Vi, ukoliko to možete, okupite većinu. Krajnje je vrijeme odluke i dokumenti od kojih zavisi funkcionisanje našeg grada donosi upravo ta većina, a ne VI samoincijativno. Od nas ne možete očekivati da pristanemo da učestvujemo u farsi, simuliranju demokratije i fingiranju vladajuće većine.
Nije dobro g-dine Jokiću da se ponašate apsolutistički, bahato, da vrijeđate i pravite se da vi nijeste odgovorni za aktuelno nefukcionisanje vlasti i nepostojanje vladajuće koalicije. To od vas neće i ne može napraviti heroja. Apsolutističko ponašenje, stavovi i riječi nam nijesu ni nove ni strane, i toga se crnogorska javnost naslušala i nagledala. Protiv toga se i bore ljudi na građanskim protestima u Podgorici” – kaže se u saopštenju Opštinskog odbor URA Kotor
Ukrcavanje grita iz bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB) počelo je na brod “Muzaffer Bey” koji vije panamsku zastavu, a koji će u ponedjeljak sa 5.000 tona grita isploviti za Sevilju u Španiji. Brod je iz Italije prethodno u Zelenici imao policijsku i carinsku kontrolu, ista procedura biće i prije njegovog isplovljavanja.
“Bilo je najavljeno da će prvi brod sa gritom iz Bijele isploviti krajem januara, ali u želje da preduzememo sve siguronosne mjere, taj rok smo pomjerili. Ovo je “testni” brod da bi vidjeli kako će se odvijati kompletna operacija. Poslije ovoga će brodovi veće tonaže prevoziti grit iz Bijele”, kazao je novinarima direktor za Jugoistočnu Evropu kompanije “Valgo” kojoj je povjeren posao remedijacije tla u bivšem Brodogradilišu Antonio Pasareli.
Planirano je da ubuduće tri broda mjesečno odvoze opasni otpad iz bivšeg Brodogradilišta.
On je pojasnio da je do sada prerađeno više od 21.000 tona grita, koji je bio spakovan u vreće. Nakon što je izvađen iz vreća, grit je prosijan, a u separatorima su odvojeni mali dijelovi opasnog azbesta.
Bijela Brodogradilište – foto Boka News
Kako je istakao Pasarelli, trudili su se da sav proces bude po najvišim tehnološkim i ekološkim standardima.
“Grit se zatvorenim sistemom pokretne trake ukrcava u brod i zato je bezopasan za ljude, tlo i more”, tvrdi Pasareli.
Na prečišćavanju i utovaru grita angažovano je 25 bivših radnika JBB.
Mještani Bijele nedavno su se žalili da vjetar raznosi čestice grita deponovanog na tlu bivšeg Brodogradilišta. Pasareli je kazao da sada deponiju redovno polivaju vodom, kako opasni materijal ne bi ugrožavao ljude, zasade I tlo.
Proces remedijacije tla koji radi francuska firma “Valgo” trajati 21 mjesec, tretiraće se 150.000 tona otpada na površini od 1,7 hektara. Projekat vrijedan 23 miliona eura, trebalo bi da bude završen do marta 2020 godine.
Završni maskenbal 50. Praznika mimoze održan je sinoć, prvi put u hotelu „Park“ u Bijeloj, koji su ispunile atraktivne maske i brojni gosti. Za dobru atmosferu i pun podijum postarala se zabavna i energična Indira Forza, koja je istakla da je lijepo biti na jubilarnom Prazniku mimoze i da se u Herceg Novom i Crnoj Gori uvijek lijepo provede.
„Čujete vi tu graju, svi su maskirani, predivni, svi su uzbuđeni i što je meni činiti nego napraviti najbolji parti na svijetu“, poručila je popularna Indira, nekadašnja solistkinja grupe Colonia.
Popularna hrvatska pjevačica je istakla zadovoljstvo što je gost Herceg Novog baš na maskenbalu jer voli da se maskira u prekrasne boje i srećna je što se bavi poslom koji joj to dozvoljava.
„Pa zar niste primijetili, ja sam u stvari non stop u maškarama? Moj posao dozvoljava tu igru, ja sam stalno u kostimima. Karakteristično je za mene da kada dođete na moj koncert ja i plesačice smo uvijek u kostimima i to mi je neizmjerno drago“, rekla je Indira kroz smijeh i nazvala svoju masku „tetom na trapezu“.
Podsjetila se nastupa i druženja sa kolegama u Herceg Novom koji su joj ostali u lijepom sjećanju. Kako kaže, ljubav između nje i ljudi u Crnoj Gori je uzajamna i traje dugi niz godina i nastaviće se. Ponosna što se sa istim žarom pjevaju njeni stari hitovi i nove pjesme sa albuma „Valkira“, zahvalila se publici koja joj daje krila.
Maskenbal hotel Park
Vlasnik hotela „Park“ Čedo Popović kazao je da mu je bila želja da ugosti maskenbal Praznika mimoze i da je ovo bio izvanredan događaj koji treba maksimalno podržati.
„Moja je želja da iduće godine prvi maskenbal bude održan u novom hotelu u Kumboru“, rekao je Popović. Kako dodaje, turistička sezona kod njih počinje za nekih 15-20 dana, a najave za ovu godinu su odlične i kapaciteti su popunjeni.
Na 50. Prazniku mimoze održano je pet maskenbala, četiri za odrasle i jedan dječiji, u Institutu Igalo i po prvi put u hotelima „Lazure“ i „Park“. Svi su uspješno organizovani i dobro posjećeni, istakla je direktorica Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ Gordana Porobić Krcunović.
U narednoj, finalnoj nedelji 50. Praznika mimoze slijedi izložba „Inovativni finski dizajn“, koja se organizuje u saradnji sa Ambasadom Finske u Crnoj Gori, kao i Dani Slovenije u Herceg Novom.
„Pripremamo iznenađenje 22. marta za sve posjetioce i Novljane, radi se o promociji monografije 50. godina Praznika mimoze i spektaklu „Hvala za 50“ koji ćemo organizovati u samom centru grada. I naravno, 23. marta zatvaranje – velika karnevalska povorka u kojoj će učestovovati oko 20 karnevalskih grupa iz regiona i koncert Cece Ražnatović“, najavila je Porobić Krcunović.
Prve nagrade za „Štrumpfove“ i „Elitni turizam“
Maskenbal hotel Park
Odluke o najboljim maskama donijela je publika, a prvu nagradu u kategoriji grupnih maski osvojili su „Štrumpfovi“ iz Tivta. Članovi maske iz NVO „Maškarada“ iz Tivta pozdravili su Herceg Novi i organizatore, istakli da su se odlično proveli i poručili da se vidimo i sledeće godine.
Drugo mjesto u kategoriji grupnih maski osvojile su „Srećno udate žene“, a treće „Svemu dođe kraj“.
Maskenbal hotel Park
Među pojedinačnim maskama najviše glasova publike dobila je „Elitni turizam“, drugu nagradu je osvojila „Krimi hobotnica“, a treću su podijlile maske „Amputiranje“ i „Maslačci“.
Uvod u završni maskenbal Praznika mimoze bio je nastup Gradske muzike i mažoretki i gostiju iz norveškog grada Levangera, duo violina-harmonika Marit Vestrum i Bente Midtsveen, a uz Indiru Forzu publiku je zabavljao hercegnovski sastav Egzodusi.
Talijanski ratni brod Giovanni Delle Bande Nere pronađen je nakon 77 godina na 1500 metara dubine.
Ovu žrtvu Drugoga svjetskoga rata stradalu od strane britanske podmornice pronašla je talijanska mornarica na Mediteranu. U aprilu 1942., u trenu kada ga je britanska podmornica HMS Urge pogodila torpedima u sklopu kampanje za prekid opskrbe sjeverne Afrike, 169 metarski brod je za sobom odnio živote 370 od ukupno 507 članova posade.
Ostatke broda otkrilo je mornaričko autonomno podvodno vozilo 11 nautičkih milja južno od otoka Stromlboli u blizini Sicilije. Kamera je uhvatila sliku krune koja je simbol talijanske kraljevske obitelji na krmi broda. Giovanni Delle Bande Nere porinut je 1931. godine, izgrađen u Italiji i teži 7000 tona. Nosio je 14 topova i dva hidroaviona i bio je sposoban za brzinu od 37 čvorova, ali je imao izrazito tanak oklop, uglavnom tanji od 25 milimetara.
HMS Urge, podmornica koja ga je potopila, se pak izgubila s cijelom svojom posadom samo tri tjedna nakon što je potopila Giovanni-ja Delle Bande Nere-u, dok je putovala s Malte u Aleksandriju. Položaj olupine podmornice je nepoznat, iako se smatra da je podmornica naišla na minu na Malti pa čekamo još i njen pronalazak kako bismo u potpunosti zatvorili ovu priču.
