Neka obično kriva zapažanja o datumu Uskrsa

Boka News
-
0
Neka obično kriva zapažanja o datumu Uskrsa
Uskrs

Kod pravoslavnih kršćana postoji uopćeno pogrješno mišljenje da razlog zbog kojeg pravoslavni Uskrs tako često pada znatno kasnije od Uskrsa kod zapadnih kršćana, leži u tome jer se Pravoslavna crkve pridržava pravila za računanje datuma Uskrsa koje je izdao Prvi ekumenski sabor u Niceji, 325. godine, te da stoga pravoslavci moraju čekati da židovska zajednica proslavi Pashu, prije nego što padne Uskrs. Uprkos ovom mišljenju, kojega se drže mnogi pravoslavni kršćani, i kojega promiču popularni članci, koje pišu neki pravoslavni svećenici, ono nije tačno. Razlog zbog kojega pravoslavni Uskrs često pada znatno kasnije od Uskrsa kod rimokatolika i protestanata, nema ništa s tim da Pravoslavna crkva slijedi nicejsku uskrsnu formulu, a zapadne crkve to ne čine, niti je to zbog toga što pravoslavci moraju čekati da se proslavi židovska Pasha. Štoviše, pravoslavni Uskrs često pada kasnije od zapadnoga Uskrsa, jer Pravoslavna crkva za određivanje uskrsnoga datuma koristi netočne znanstvene računice, koje se oslanjaju na netočan Julijanski kalendar. Potrebne su neke informacija o pozadini ovoga kako bi se tačno objasnilo gdje leži problem.

Povijesno, Isusova smrt i uskrsnuće dogodili su se uz židovsku Pashu, iako sinoptička Evanđelja (Marko, Matej, Luka) i Evanđelje po Ivanu sadrže razlike o točnom danu Pashe u to doba. Zbog tih razlika, rane su kršćanske crkve razvile različite prakse o tome kada je trebalo slaviti kršćanski Uskrs i kako je trebalo odrediti njegov datum. Neke su drevne crkve slavile Uskrs u nedjelju odmah nakon židovske Pashe, dok su druge naglašavale Isusovu muku i smrt na Pashu, i tako slavile blagdan na isti dan sa židovskom Pashom, neovisno od toga koji dan u tjednu je Pasha padala. Kršćanske zajednice koje su se držale jedne od ove dvije uskrsne predaje često su se oslanjale na računice njihovih mjesnih židovskih zajednice, kako bi odredile dan Uskrsa. Pasha je po sebi lunarni blagdan, koji označava početak nove godine, i događa se godišnje, uz proljetni puni mjesec – datum koji je u židovskom kalendar određen kao 14. Nisana (Izl 12, 1-6). Drevne su se židovske zajednice suočavale s brojnim izazovima pri uređivanju svoje godine po lunarnom kalendaru. Kako židovski lunarni kalendar često nije išao u korak s godišnjim dobima solarne godine, Židovi su svomu kalendaru svake dvije ili tri godine dodavali dodatni mjesec, kako bi spriječili da Pasha iziđe iz svog godišnjeg doba. Zakašnjela odluka da se židovskom kalendaru doda mjesec, i/ili poteškoće u komunikaciji značile su da nisu sve židovske zajednice uvijek bile svjesne dodatnoga mjeseca. Ovo je rezultiralo time da su neke židovske zajednice slavile Pashu u različitim mjesecima, dok su druge židovske zajednice neispravno slavile Pashu dva puta u istoj godini.

Zbog kršćanske zavisnosti o nepouzdanim židovskim kalkulacijama proljetnoga punog mjeseca za Pashu, i zbog različitih kršćanskih tradicija za slavlje Uskrsa, rimski je car Konstantin sazvao Prvi ekumenski sabor u Niceji, koji je pokušao riješiti ova pitanja i promicati kršćansko jedinstvo nalazeći formulu za računanje Uskrsa. Sabor u Niceji odredio je da će Uskrs pasti na:

prvu nedjelju | nakon prvog punog mjeseca | nakon proljetne ravnodnevnice

Ova je nicejska formula riješila nekoliko praktičnih pitanja. Prvo, Crkva je odredila da se Uskrs neće slaviti na isti dan s proljetnim punim mjesecom, koji označava židovski blagdan Pashe. Odlukom da se Uskrs slavi na prvu nedjelju na proljetnoga punog mjeseca, kršćanski će Uskrs zauvijek biti povezan sa židovskom Pashom, bez poistovjećivanja s njom, čuvajući tako povijesnu poveznicu Isusove smrti i uskrsnuća s Pashom. Drugo, odlukom da kršćanska proslava Uskra mora pasti godišnje, nakon proljetne ravnodnevnice, Crkva je osigurala da Uskrs pada samo jednom svake solarne godine. Treće, sama nicejska formula znači da Crkva neće biti ovisna o židovskom kalendaru za izračun Pashe (proljetnog punog mjeseca, t.j. 14. Nisana), niti će Crkva biti dužna čekati da židovske zajednice proslave Pashu, prije slavlja Uskrsa. Štoviše, nicejska je formula osigurala da će se kršćansko slavlje Uskrsa događati neovisno od židovskoga računanja Pashe, koristeći radije astronomske podatke o proljetnoj ravnodnevnici i proljetnom punom mjesecu, kako bi se izračunala uskrsna nedjelja. Ovo je očuvalo povijesnu i teološku povezanost između židovske Pashe i kršćanskoga Uskrsa, dopuštajući Crkvi da utvrdi proljetni puni mjesec (t.j. ono što bi trebalo biti 14. Nisana i time Pasha), bez židovskih kalendarskih problema. Kako je Aleksandrija u Egiptu bila poznata kao prvo središte astronomije u drevnom svijetu, Aleksandrijska je crkva dobila odgovornost za izradu znanstvenih izračuna koji su se koristili za određivanje datuma Uskrsa. Iako danas mnogi pravoslavci tradicionalisti tvrde da je dopušteno koristiti samo julijanski kalendar za određivanje uskrsnoga datuma, koristeći drevne aleksandrijske znanstvene izračune, time se zanemaruje da su aleksandrijski kršćani koristili svoje vlastite egipatske kalendarske datume za izračun Uskrsa, koji su potom bivali prevedeni u datume julijanskoga kalendara za druge dijelove carstva. Nadalje, iako je Nicejski sabor izdao jasnu formulu za izračun Uskrsa, on nije precizno regulirao tehničke detalje, metode, ili kalendar po kojima se treba računati proljetna ravnodnevnica ili proljetni puni mjesec. Štoviše, Aleksandrija je preuzela veću odgovornost za izradu uskrsne računice, jer je Crkva očekivala da će se za određivanje uskrsnoga datuma koristiti najbolji dostupni znanstveni pristup.

Iako i Pravoslavna crkva i zapadne crkve nastavaljju koristiti nicejsku formulu za određivanje Uskrsa, razlike u njihovim datumima svetkovanja proistječu uglavnom iz uporabe različitih kalendara (julijanski naspram gregorijanskoga) i različitih znanstvenih metoda računanja za utvrđievanje proljetne ravnodnevnice i proljetnoga punog mjeseca. Pravoslavna crkva koristi složenu matematičku formulu za izračun Uskrsa, koja koristi netočniji julijanski kalendar (trenutno 13 dana u zaostatku za gregorijanskim kalendarom) i „fiksni“ julijanski datum 21. ožujka (gregorijanski 3. travnja) kao datum proljetne ravnodnevnice, kao i matematčki izračunan približan datum proljetnog punog mjeseca, utemeljen na 19-godišnjem lunarnom ciklusu (Metonički ciklus). Drugim riječima, proljetna ravnodnevnica koju koristi Pravoslavna crkva za svoje računanje Uskrsa, nije stvarna astronomska proljetna ravnodnevnica, niti je proljetni puni mjesec iza kojega dolazi Uskrs (prema Niceji), stvarni astronomski proljetni puni mjesec. Jednostavno rečeno, za izračun Uskrsa više se ne koriste najbolji dostupni kalendar, niti najbolja dostupna znanost, što rezultira time da je pravoslavna proslava Uskrsa često neusklađena s astronomskim fenomenom proljetne ravnodnevnice i proljetnog punog mjeseca, i time često pada kasnije u proljeću. Međutim, zapadne crkve koriste gregorijanski kalendar (znatno točniji kalendar – iako nesavršen) i općenito točniji znanstveni izračun proljetne ravnodnevnice i proljetnog punog mjeseca, što rezultira izračunom Uskrsa koji bolje odgovara stvarnim astronomskim fenomenima, i koji je tipično točniji.

Prošle godine, 2016., na primjer, zapadni Uskrs i pravoslavni Uskrs imaju vrlo različite datume svetkovanja. Zapadni je Uskrs izračunan na 27. marta, dočim je pravoslavni Uskrs izračunan na 1. maja (18. aprila po julijanskom kalendaru). Međutim, brz pogled na stvarne astronomske podatke brzo pokazuje problem sa sadašnjim pravoslavnim izračunom Uskrsa. Prema Mornaričkom opservatoriju SAD-a, proljetna ravnodnevnica 2016. dogodila se 20. marta u 4,30 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC). Važno je sjetiti se da datum i vrijeme proljetne ravnodnevnice ovise o meridijanu koji se koristi za izračun (mjesto na Zemlji koji se koristi kao referentna tačka). Stoga, opći je dogovor da se koristi meridijan u Jeruzalemu, jer je to povijesno mjesto Isusove smrti i uskrsnuća. Tako, proljetna ravnodnevnica 2016. u Jeruzalemu se dogodila 20. ožujka u 6,30 ujutro (UTC+2). Nadalje, prema Mornaričkom opservatoriju SAD-a, prvi puni mjesec nakon proljetne ravnodnevnice dogodio se 23. marta u 12,01 popodne (UTC), a u Jeruzalemu u 14,01 popodne (UTC+2). Budući da je proljetni puni mjesec, koji je pao 23. marta 2016., u 14,01 bio u srijedu, to znači da bi Uskrs trebalo slaviti u prvu nedjelju koja slijedi, to jest, u nedjelju 27. marta, točno na datum kad su Uskrs ove godine svetkovale zapadne crkve.

Kod drevnih je crkava postojalo opće razumijevanje da se proljetni puni mjesec nije mogao pouzdano odrediti samo na temelju promatranja, jer ponekad ono što bi se oku učinilo kao puni mjesec, u biti to nije bio. To je jedan od razloga zbog kojih su nakon Niceje različite crkve, u međusobnom zajedništvu, tijekom stoljeća razvile široku raznolikost znanstvenih/matematičkih izračuna za određivanje proljetnog punog mjeseca, potrebnog za dolazak do datuma Uskrsa. Međutim, znanstvene su metode znatno uznapredovale od antičkoga vremena, kao što je i naša sposobnost da pouzdano znamo datume proljetne ravnodnevnice i proljetnoga punog mjeseca za bilo koju zadanu godinu. Godine 1920., Ekumenska patrijaršija iz Konstantinopola postavila je pitanje korištenja zajedničkoga kalendara za sve crkve, kako bi istočne i zapadne crkve svake godine zajedno mogle slaviti glavne kršćanske blagdane. Nadalje, 1923. Svepravoslavni kongres, pod vodstvom Ekumenske patrijašije zagovarao je korištenje revidiranog julijanskog kalendara (vrlo slična gregorijanskom kalendaru), istovremeno se vraćajući na stvarne astronomske pojave proljetne ravnodnevnice i proljetnoga punog mjeseca za izračun Uskrsa. Međutim, razdorne reakcije protiv usvajanja novoga kalendara i novoga računanja Uskrsa rezultirale su kompromisom, koji je dozvolio autokefalnim pravoslavnim crkvama da biraju između staroga julijanskog kalendara ili novoga (revidiranoga julijanskog) kalendara za uređenje crkvene godine, ali je zadržan stari julijanski kalendar i znanstvene računice utemeljene na njemu za određivanje uskrsnih datuma.
U svjetlu mnogih kalendarskih i znanstvenih napredovanja danas, pravoslavni se kršćani moraju zapitati jesu li uporaba „fiksnog“ datuma iz julijanskog kalendara, 21. ožujka (3. travnja po gregorijanskom) za proljetnu ravnodnevnicu, i uporaba matematički izračunanoga približnoga datuma proljetnoga punog mjeseca još uvijek vjerni duhu Prvog ekumenskog sabora u Niceji. Niceja je izdala svoju formulu za računanje Uskrsa tako da bi kršćani svugdje mogli slaviti najvažniji kršćanski blagdan u jedinstvu, kao zajedničko svjedočenje pred svijetom. Niceja nije precizno regulirala tehničke detalje, metode, ili kalendar po kojima se trebaju određivati proljetna ravnodnevnica i proljetni puni mjesec, ali je očekivala da će za izračun Uskrsa koristiti najbolja dostupna znanost. Za izračun datuma Uskrsa više se ne koristi najbolja dostupna znanost.

Tokom ovoga XXI. stoljeća, pravoslavne i zapadne crkve dijelit će zajedničko slavlje Uskrsa samo 31 put. U sljedećim stoljećima, zajedničko će se slavlje Uskrsa događati sve rjeđe, jer će netočnosti iz julijanskoga kalendara postati još izraženijima. To će rezultirati time da će pravoslavni Uskrs padati još kasnije u godini, i biti sve znatnije nepovezan s proljetnom ravnodnevnicom i proljetnim punim mjesecom. Ako se nešto ne poduzme, godina 2698. bit će posljednji put da pravoslavni Uskrs i zapadni Uskrs padaju na isti dan. Nakon toga bi se moglo dogoditi da naraštaji kršćana budu dovedeni do pomisli da pravoslavni i zapadni kršćani nikada nisu zajedno slavili Uskrs.

Konzultacije o Uskrsu između predstavnika Pravoslavne crkve i zapadnih crkava u okviru Svjetskog vijeća crkava 1997. rezultirale su odličnom izjavom i promišljenim preporukama za zajedničko slavlje Uskrsa, ali nažalost, ove preporuke nikada nisu provedene. Vrijeme je da pravoslavni kršćani ponovno počnu raspravu o važnom pitanju računanja uskrsnog datuma i slavlja, odmičući se od raširenih krivih mišljenja kod pravoslavnih kršćana o razlozima zbog kojih Uskrs često pada znatno kasnije od zapadnoga Uskrsa.

Da potvrdimo, zapadni kršćani koriste formulu koju je izdala Niceja za računanje Uskrsa, dok pravoslavni kršćani ne trebaju čekati da prođe židovsko slavlje Pashe prije nego što padne pravoslavni Uskrs. Potrebna je uporaba točnijeg kalendara kao i točnijih znanstvenih računica od strane Pravoslavne crkve kako bi pravoslavni Uskrs ponovno svake godine padao na prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice – i ponovno zajedno s našom braćom i sestrama zapadnim kršćanima.

John Fotopoulos izvanredni je profesor Novoga zavjeta na Odjelu za religijske studije na Saint Mary’s College, Sveučilište Notre Dame, Indiana, SAD.

/Autor: John Fotopoulos, Public Orthodoxy/

Susret kultura – pronašli niti koja povezuje naš kulturni identitet

Boka News
-
0
Susret kultura – pronašli niti koja povezuje naš kulturni identitet

Izložba fotografija koje su  proistekle iz projekta “Meeting of Cultures”- Susret kultura kojom su predstavljene nove regionalne kulturno – turističke rute Sarajevo – Kotor – Novi Sad otvorena je u četvrtak u Gradskoj galeriji Kotor.

Izložba je krajnji rezultat projekta koji je počet da se realizuje u novembru prošle godine, koji spaja grdove na mapi kulturmog turizma, Sarajevo, Kotor, Novi Sad.

„Krajnji cilj projekta je postavljanje lendmarka na tačkama koje pokazuju tekovine nekih dešavanja kroz vjekove koje su ostale kao rezultata onoga što danas vidimo u arhitekturi i kulturnim sadržajima tih gradova, kao raskrsnica kultura. Na fotografijama su predstavljenje deset tačaka u Kotoru, Sarajevu i Novom Sadu na lokalitetima koji pokazuju kako su se različite kulture smjenjivale, pod uticajem dinastija, vladavina koje su ostavljale trag. Mnogo toga različitog spaja ova tri grada pa se došlo na ideju da ono što je u njihovoj kulturnoj ponudi stavi na turističku mapu čiji je cilj da spoji ova tri grada u jednu cijelinu“ – kazala je Ana Nives Radović direktorica TO Kotor.

Izložba fotografija Susret kultura

Dino Mujkić u ime  NVU “Sarajevo susret kultura” poručio je da izložba fotografija predstavlja kraj jednog početka, nove saradnje sa Kotorom.

„Sve ove lokacije koje vidite  a koje su zabilježili naši umjetnici, Almin Zrno, Lazar Lazić i Ranko Maraš, predstavljaju umrežavanje nečega što je bazirano u našim kulturama, koje smo zaboravili, nekako smo ih stavili u drugi plan. Posmatrajući ove fotografije zapitamo se gdje smo, dali smo u Sarajevu, Kotoru ili Novom Sadu. Mi smo postavili lendmark u Sarajevu prije pet godina i danas je prava turistička atrakcija. Znak susret kultura je postao polazna tačka za turističke vodiče. Ohrabreni tim rezultatom dobili smo pozitivan fedback od TO Kotor i Departmana za turizam iz Novog sada“ – kazao je dr Dino Mujkić, koji se zahvalio TO Kotor na uspješnoj saradnji i organizaciji događaja.

Izložba fotografija Susret kultura

Izložbu je otvorio jedan od autora izložbe fotograf Ranko Maraš.

„Ne treba trošiti mnogo riječi o inspiraciji za nastanak ovih fotografija. Najljepše slike Kotora se stvaraju pred samim očima. Moja želja je da večeras pomjerim vaše misli i emocije a da zaustavim vrijeme… Ovim fotografijama želim da vam skrenem pažnju na djelove grada kojima često prolazimo ali ih ne vidimo, da predstavim kako izgledaju pejzaži iz nekog drugog ugla. Vjerujem da smo motivima ove izložbe pronašli niti koja povezuje naš kulturni identitet. Želim da pomenem moje kolege fotografe Almin Zrno, Lazar Lazić koji su bili zaduženi za fotografije Sarajeva i Novog Sada kao i da se zahvalim Dinu Mujkiću, Janu Čarkadžić na ukazanom povjerenju“ – kazao je Maraš.

Međunarodne izložbe vizionarske umjetnosti

Boka News
-
0
Međunarodne izložbe vizionarske umjetnosti
VIZIONARI

Otvaranje grupne Međunarodne izložbe vizionarske umjetnosti biće organizovano u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra u subotu 4. maja u 19 sati, kada će biti izložene slike deset slikara iz Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Indije, Rusije, Srbije, Irske, Australije i Izraela.

Kako je saopšteno, ova izložba se organizuje kao završnica slikarskog seminara koji u kotorskom Kulturnom centru drži poznati ruski slikar Oleg Korolev do 4. maja.

“Prije izložbe profesor Oleg Korolev će u multimedijalnoj sali održati predavanje o vizionarskoj umjetnosti i odgovarati na pitanja zainteresovanih.

Vizionarski seminar Olega Koroleva koji organizuje Vesna Leibowitz u saradnji sa Kulturnim centrom ‘Nikola Đurković’ Kotor se kod nas održava drugi put i proistekao je iz velikog interesovanja slikara iz cijelog svijeta da se upoznaju sa novim tehnikama u slikarstvu kao i tehnikama poznatih renesansnih slikara iz Italije.

Oleg Korolev je eminentni ruski slikar koji se dugi niz godina bavi i predavanjem kao i organizovanjem poznate izlozbe ‘Visionary art trip and award’ u Moskvi koja je ove godine održana od 26. do 31. marta. Ova izložba će takođe biti predstavljena i u prostorijama Ruskog kulturnog centra u Beogradu od 15. do 31. maja” – saopšteno je iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

IBM – kroz projekat ADRIANET će čipovati ribolovni alat kako bi…

Boka News
-
0
IBM – kroz projekat ADRIANET će čipovati ribolovni alat kako bi…
Institut za biologiju mora Kotor

Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora u Kotoru jedan je od partnera na IPA projektu “ADRIATIC NETWORK FOR MARINE ECOSYSTEM“-ADRINET. Svrha projekta je da se problemu upravljanja obalnim područjem pristupi na što obuhvatniji način sa posebnim naglaskom na zaštitu morskog ekosistema, uz razmjenu iskustava dobre ribolovne prakse.

Projekat ADRINET u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje  Italija-Albanija-Crna Gora realizuje šest partnerskih organizacija iz Italije, Albanije i Crne Gore. Realizacija je počela u martu 2018.  i trajaće do marta 2020.godine.

Aktivnosti ADRINET projekta  imaju za cilj uključivanje lokalnih zajednica i ribara u zaštitu morskog biodiverziteta. Projektom će se odrediti najčešće ribolovne rute, odnosno “HOT SPOT “ lokacije na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata. Inovacija u okviru ovog projekta predviđa nabavku opreme- čipova koji će se postavljati na ribolovne alate, koji bi prilikom gubljenja alata slali GPS signale i time omogućili njihovo lociranje i vađenje. Time bi se značajno smanjio uticaj “GHOST FISHING-a” odnosno smanjio nepotreban gubitak ribljeg fonda u mrežama izgubljenim na dnu.

U projekat su, osim Instituta za biologiju mora, uključene i naučne institucije iz Tirane i Barija, koje će dati svoj doprinos u smislu procjene i monitoringa zagađenja teškim metalima, pesticidima, antibioticima i mikroplastikom u ribama i morskoj vodi. Takođe, kao i obuke profesionalnih ribara za korišćenje inovativnih metodologija u ribarstvu.

Očekivani rezultati projekta su izrada Protokola o integrativnom upravljanju obalnim područjem i Priručnika o zajedničkim aktivnostima u slučaju zagađenja. Dobiće se i podaci o trenutnom opterećenju morskog i obalnog ekosistema različitim polutantima kao i procjena rizika za riblji fond.

Boka Kotorska – mreže

Kroz ADRINET će u Crnoj Gori biti formirana tri referentna centra za lokalne ribare u okviru opština.

Biće organizovane tri akcije čisćenja morskog dna sa ciljem sakupljanja izgubljenih mreza i ribolovnog alata. Ribarima koji budu učestvovali u akciji čišćenja biće donirano 6 000 RFID mikročipova za mreže i vrše, čime bi se spriječilo njihovo gubljenje, a time i smanjili gubici ribljeg fonda od posljedica “ghost fishing-a.”

Holistički pristup problemu kroz upotrebu odgovarajuće tehnologije, kompetentnost, stručnost i primjenu novih znanja, omogućiće održivost projektom predviđenih aktivnosti i nakon perioda njihovog finansiranja, što je i glavni cilj projekta.

„Karnevalske majske večeri“ od 29. aprila do 5. maja

Boka News
-
0
„Karnevalske majske večeri“ od 29. aprila do 5. maja
Karnevalske večeri press

Press konferencijom u hotelu „Budva“ juče je najavljena sedmodnevna manifestacija „Karnevalske majske večeri“ koja će se u najprestižnijem turističkom centru Crne Gore održati od 29. aprila do 5. maja.

„Budvanski karneval je za ovih 17. godina postao prepoznatljiv brend Budve i nezaobilazna tačka na evropskoj mapi karnevala. Kvalitetom organizacije, brojem karnevalskih grupa, muzičko-zabavnim programom organizatori, Turistička organizacija Budve i NVO Festađuni, postavili su standard koji iz godine u godinu podižu na višu ljestvicu. Opština Budva je na ovaj kulturno-zabavni projekat istinski ponosna.” istakao je Marko Bato Carević, predsjednik Opštine Budva, obraćajući se prisutnim predstavnicima medija.

“Potrudili smo se da organizujemo tematski raznovrstan program, koji bi u 7 dana trajanja trebalo da objedini različite ukuse i muzičke pravce, a opet da sve vrijeme instistira na kvalitetu i visokim standardima koji treba da privuku što veći broj posjetilaca u naš grad, što i jeste cilj svih događaja u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.“ rekao je Vukoslav Rucović, pomoćnik direktora TOB-a.

Rucović je najavio da će program “Karnevalskih majskih večeri” početi u ponedjeljak, 20. aprila u 21 sat, takmičenjem rok bendova na glavnoj bini ispred Starog grada, a   završiti u nedjelju 5. maja dječijom karnevalskom povorkom. Tokom sedam dana, održavaće se defile bajkera, mali festival folklora, plesne večeri, karnevalske povorke. Koncerti regionalnih muzičkih zvijezda: YU grupe (30. aprila), Sanje Ilić i Balkanike (1. maja) i Jelene Rozge (2. maja) počinjaće u 22 sata. Dnevni koncert 1. maja će održati Gradska muzika Budve, a u večernjim satima će nastupiti i bend “The Grupa” i “Pjevačko društvo Grbalj”.

“17. međunarodni budvanski karneval ove godine će okupiti 65 grupa iz 17 zemalja – Italije, Austrije, Španije, Albanije, Turske, Poljske, Češke, Bugarske, Litvanije, Rusije, Ukrajine, Kube, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore,preko 2.000 maskiranih učesnika  ”, istakla je Marija Pjerotić, predsjednica NVO “Feštađuni” i dodala da je najoriginalniji događaj ove manifestacije – abrum, dan kada Feštađuni pozivaju svoje sugrađane i mnogobrojne turiste na Karneval. Građani Starog grada i okoline i brojni ugostitelji iznesu tada ispred svojih domova i objekata budvanske specijalitete da ugoste vesele karnevaliste, a prema riječima predsjednice NVO “Feštađuni” stav FECC – a (Međunarodne asocijacije karnevalskih gradova) je da je ovaj događaj prevazišao čak i sami Karneval.

Sa pressa

Velika karnevalska povorka krenuće u subotu 4. maja u 19 i 30 ispred kafea “City” do glavne bine, a voditelji će biti “The books of knjige”, popularni Buksovci. Dječija karnevalska povorka krenuće u nedjelju, 5. maja u 16 i 30 ispred centralnog vrtića, a nakon predstavljanja 35 grupa na trgu će se održati maskenbal. Voditelji će biti Katarina Radulović i Petar Bulatović, superfinalisti “Pinkovih zvezdica”.

Marko Vujović, predsjednik Kulturnog centra “Stara Budva” rekao je da će etno veče, planirano za srijedu, 1. maj početi svečanim defileom folklornih društava od kafea “City” u 19 i 30, nakon čega će se na glavnoj bini predstaviti tri društva iz Crne Gore, dva iz Bosne i Hercegovine, po jedno društvo iz Srbije, Makedonije, Kosova i Turske. Doživljaj će upotpuniti koncert renomiranog folklornog društva iz Burse (Turska).

Viviene Zec, koordinatorka večeri zumbe i salse najavila je dobru zabavu 2. i 3. maja i pozvala sve budvanske goste da zaplešu ispred drevnih zidina.

Program se neće odvijati samo na glavnom trgu, od 2. do 5. maja predviđeni su zanimljivi večernji program na platou između crkava i na Trgu palmi.

Organizator sedmodevne manifestacije je Turistička organizacija opštine Budva, uz saradnju lokalne samouprave i NVO “Feštadjuni”.

Carinska uprava zatvorila dubrovačku žičaru jer nema koncesijskog ugovora

Boka News
-
0
Carinska uprava zatvorila dubrovačku žičaru jer nema koncesijskog ugovora
Žičara Dubrovnik

Carinska uprava zatvorila je u četvrtak dubrovačku žičaru jer ne postoji koncesijski ugovor između vlasnika žičare Excelsa nekretnina i Grada Dubrovnika, objavila je tvrtka Excelsa nekretnine.

Na objektu žičare postavljena je obavijest kako je žičara “privremeno zatvorena zbog razloga više sile”, dok je direktor Excelsa nekretnina Anto Rusković u priopćenju istaknuo da su izrazito razočarani što je žičara zatvorena nakon što su devet godina od države i Grada Dubrovnika čekali na dobivanje koncesije.

“Ova odluka ugrozit će mnoga radna mjesta u tvrtki Excelsa nekretnine i kod njezinih 343 poslovna partnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trpjeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, među kojima ih je više od 300 iz Dubrovnika”, istaknuto je u objavi tvrtke. Štetu će, dodaje se, također osjetiti i država, grad i građani, adržavni proračun ostat će bez poreznih prihoda, Grad Dubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, a građani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijenama, i turisti ostat će bez najjednostavnijega pristupa Srđu.

Također, kako je naveo Rusković, očekivano će pasti broj posjetitelja Muzeja Domovinskog rata na Srđu koji je u vlasništvu grada, a gosti Dubrovnika neće moći uživati u jednoj od najvećih dubrovačkih atrakcija.

Šteta potpuno nepotrebna i nesvrhovita

Rusković smatra kako je potpuno nepotrebna i nesvrhovita šteta koja će nastati zbog zatvaranja žičare jer je, kako je napomenuo, u tijeku postupak usuglašavanja nagodbe  između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina po kojoj bi se pak stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji, a zatvaranje žičare, siguran je, neće ubrzati taj postupak.

Podsjetio je da su Excelsa neakretnine još 2010. zatražile koncesiju od državnih tijela, a od Grada Dubrovnika 2015. kada je to pitanje prešlo u njegovu nadležnost, i to po koncesijskim uvjetima koji su bili potpuno usuglašeni s Gradom.

“Po zahtjevu Grada, tvrtka je drugi put podnijela zahtjev za koncesiju u prosincu 2017. a Grad Dubrovnik je pak odluku o koncesiji s koncesijskim uvjetima usuglašenima još 2015. donio 9. travnja 2018., međutim do danas nije dostavio ugovor o koncesiji Excelsa nekretninama na potpis“, podsjetio je Rusković.

Istaknuo je kako se sudski sporovi, koji su navodno pravna zapreka za sklapanje koncesijskog ugovora, vode kako bi nadležna tijela naplatila koncesijsku naknadu za razdoblje od 2010. do 2017.

Rusković je ustvrdio kako je isključiv razlog zašto nadležna tijela nisu naplatila koncesjsku naknadu činjenica da nisu s Excelsa nekretninama sklopili koncesijski ugovor, iako je to ta tvrtka tražila, te dodao kako se ne uzima se u obzir ni činjenica da je Carinska uprava od Excelsa nekretnina još prošle godine naplatila naknadu za period od kolovoza 2015. do listopada 2017.

“Ponosni smo na ovu investiciju jer je žičara u proteklih devet godina generirala veliku gospodarsku korist, ne samo nama vlasnicima, već i drugim poslovnim subjektima, ali i samoj zajednici. Od početka rada žičare Excelsa nekretnine pridonijele su s više od 122 milijuna kuna poreza i doprinosa u državni proračun, a najveći dio generiran je radom žičare”, istaknuo je.

Ruković je ustvrdio kako je Grad Dubrovnik već odavno mogao ostvarivati prihode od koncesije da je tvrtka Excelsa nekretnine na temelju dogovorenih uvjeta s Gradom iz 2015. dobila ugovor na potpis, a time i temelj za plaćanje koncesije. Jer, ustvrdio je, žičaru ne bismo nikada ni počeli obnavljati da nam obveza plaćanja koncesije od samog početka nije bila prihvatljiva.

Rusković je najavio kako će Excelsa nekretnine nastaviti razgovati kako bi se pronašlo za sve prihvatljivo rješenje, te da će poduzeti sve zakonom predviđene radnje kako bi zaštitili svoja prava.

Franković: Zatvaranje žičare dokaz djelovanja pravne države i najbolja reklama za Hrvatsku

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je u četvrtak kako je zatvaranje dubrovačke žičare dokaz djelovanja pravne države, dodavši kako nitko u Dubrovniku ne može raditi što ga je volja, nego treba poštivati hrvatske zakone.

Franković je ustvrdio da zatvaranje žičare nije loša reklama za Hrvatsku, već najbolja, jer se šalje poruka investitorima da su poželjni, ali moraju poštivati zakon.

Podsjetio je da žičara u vlasništvu Excelsa nekretnina bez koncesije radi od 2011. godine, pa je gradska uprava odlučila tome stati na kraj.

“Ovo je samo jedan od procesa, a ne konačno rješenje. Konačno rješenje je plaćanje duga iz prošlosti i potpisivanje novog koncesijskog ugovora”, poručio je Franković.

Odbacio je izjavu Excelsa nekretnina kako su zatvaranjem žičare “svi na gubitku” rekavši da su na gubitku Excelsa nekretnine, a o ostali su “na čekanju dobitka”. Kad Excelsa nekretnine potpišu ugovor, svi će biti na dobitku.

“Vjerujem da im je došlo do pameti da nisu poslovali po zakonu. Prema informaciji iz DORH-a, oni bi uskoro trebali platiti dugove iz proteklih godina i potpisati novi koncesijski ugovor”, kaže Franković koji se nada da žičara neće biti zatvorena dulje od mjesec dana.

Žičara će raditi, gosti će biti zadovoljni, a građani će imati kvalitetnije ispunjen proračun, zaključio je Franković.

Naplata 30 milijuna kuna u idućih mjesec dana

Grad Dubrovnik od Excelsa nekretnina potražuje oko 30 milijuna kuna s kamatama, što Franković očekuje da će biti naplaćeno u idućih mjesec dana, dok bi godišnji prihod žičare trebao biti oko deset milijuna kuna.

U ranijem priopćenju za javnost direktor Excelsa nekretnina Anto Rusković izrazio je razočarenje što je žičara zatvorena nakon što su, tvrdi, devet godina od države i Grada Dubrovnika čekali na dobivanje koncesije.

“Ova odluka ugrozit će mnoga radna mjesta u tvrtki Excelsa nekretnine i kod njezinih 343 poslovna partnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trpjeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, među kojima ih je više od 300 iz Dubrovnika”, istaknuto je u objavi tvrtke.

Štetu će, dodaje se, također osjetiti i država, grad i građani, a državni proračun ostat će bez poreznih prihoda, Grad Dubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, a građani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijenama, i turisti ostat će bez najjednostavnijega pristupa Srđu.

Također, ustvrdio je Rusković, očekivano će pasti broj posjetitelja Muzeja Domovinskog rata na Srđu, koji je u vlasništvu grada, a gosti Dubrovnika neće moći uživati u jednoj od najvećih dubrovačkih atrakcija.

Rusković smatra kako je potpuno nepotrebna i nesvrhovita šteta koja će nastati zbog zatvaranja žičare jer je u tijeku postupak usuglašavanja nagodbe između DORH-a, Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina, po kojoj bi se stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji, a zatvaranje žičare, siguran je, neće ubrzati taj postupak.

Samardžić: Smjena gradonačelnika Jokića bila je nezakonita, danas nema ko da potpiše plate u Kotoru

Boka News
-
1
Samardžić: Smjena gradonačelnika Jokića bila je nezakonita, danas nema ko da potpiše plate u Kotoru
Kotor – foto Boka News

“Smjena gradonačelnika Vladimira Jokića bila je nezakonita, ali sada samo možemo da čekamo odluku suda. Ko će do tada rukovoditi opštinom ne zna se,” rekao je potpredsjednik Opštine Kotor Milivoje Mišo Samardžić (PzP) koji je jutros bio na poslu ali da se vratio kući, jer nije znao šta da radi, pišu Vijesti.

Samardžić je za objasnio da on juče nije podnio ostavku, već da je ponudio dan ranije.

“Napustili smo salu nakon što je predsjednica Opštine Dragica Perović dala pauzu. Ostavku smo ponudili u slučaju smjene gradonačelnika, ali s obzirom da je to urađeno nezakonito, nemam kome ni ostavku da podnesem”, rekao je on.

Kotor protest

Potpredsjednica Opštine iz GP URA Ljiljana Popović Moškov ranije je podnijela ostavku zbog ukupnog stanja u Opštini, dok je Jokić juče smijenio potpredsjednika iz SDP-a Branka Nedovića.

Samardžić kaže da ga danas nije niko kontaktirao i da očekuje da će sud rješiti situaciju u Kotoru:

“Vidjećemo kada “Službenilist objavi odluke, ko će ih potpisati kada ovlašćeno lice nije predsjedavalo”.

On kaže da zaposleni u lokalnoj samoupravi ne mogu dobiti plate: ”Juče su spremljeni virmani, ali nema ko da ih potpiše. Službe rade sve, ako i oni koji su najavili ostavke, čekamo zakontii rasplet situacije”, objasnio je Samardžić.

Predsjednik Opštine Budva donirao četvrtu platu porodici Vicković

Boka News
-
0
Predsjednik Opštine Budva donirao četvrtu platu porodici Vicković
Foto: Opština Budva

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević donirao je danas svoju četvrtu platu porodici Vicković.

Jovo Vicković, njegova žena Hajrija i sin Milan žive u teškim materijalnim uslovima u naselju Podostrog.

Ova porodica nema redovna primanja i žive od socijalne pomoći.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, četvrta plata od 1.389 eura koju predsjednik Opštine donira toj porodici, barem malo će im olakšati svakodnevni život.

“Predsjednik Opštine Marko Carević nastaviće da donira svoju zaradu, skrećući tako pažnju javnosti na probleme naših sugrađana koji žive u izrazito teškim materijalnim i životnim okolnostima”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Budva.

Susret kultura – “Meeting of cultures” u Kotoru

Boka News
-
0
Susret kultura – “Meeting of cultures” u Kotoru

“Nove zamišljene destinacije i ruta Susret kultura spaja Sarajevo, Novi Sad i Kotor i predstavlja početak promocije sjećanja naših predaka, sa nadom da ćemo ovu ideju proširiti na cijeli region i biti primjer cijeloj Evropi i svijetu” čulo se danas na seminaru “Meeting of Cultures” – Susret kultura, u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.

„S obzirom da je prostor Balkana poprilično specifičan, često isti, došli smo na ideju da zajedno sa našim partnerima u Novom Sadu, (Departman za geografiju, turizam i hotelijarstvo) i u Kotoru (TO Kotor), pokrenemo inicijativu koja se zove “Novi Sad susret kultura” i “Kotor susret kultura” sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu – kazao je dr  Dino Mujkić u ime organizatora seminara NVU “Sarajevo susret kultura”.

“Prije osam godina došli smo na ideju da na mjestu koje se zvalo granica između Istoka i Zapada u Sarajevu, postavimo znak Susret kultura. Vrlo je autentično, jer na tom mjestu imate mogućnost da vidite dvije različite civilizacije. Nazvali smo ga Sarajevo susret kultura. Danas znak “Susret kultura” predstavlja pravu turističku atrakciju u Sarajevu“ – istakao je Mujkić.

Prema njegovim riječima, cilj je da se, na neki način, uveže prostor Kotora, Novog Sada i Sarajeva u jednu zajedničku rutu koja se zove “Meeting of Cultures”-“Susret kultura”, sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu i “storytelling”.

Na seminaru je predstavljeno 30 atraktivnih lokacija iz Sarajeva, Novog Sada i Kotora, uvezanih u jednu moguću zajedničku kulturno-turističku rutu.

Susret kultura – Meeting cultures

Cilj nam je da se Balkan promoviše kroz kulturni turizam u jednoj ponudi, odnosno da se prodaje kao jedna destinacija, poručila je direktorica NVU “Sarajevo susret kultura” Jana Čarkadžić.

“Znak u Sarajevu je postao poznata turistička atrakcija u gradu koji danas okuplja oko 60 hiljada ljudi dnevno. To je polazna  tačka za turističke vodiče. Mi smo postavljanjem znaka postigli da 90 posto turističkih vodiča danas kreće sa turistima na svoje ture sa te tačke i na taj način daju uvod u staro jezgro grada Sarajeva. Tačka je prepoznata širom svijeta, kroz razne medije od Amerike do Japana i ponosni smo na to što stranci koji dolaze u Sarajevo, imaju želju da na neki način, ponesu dio znaka sa sobom kao suvenir. Uglavnom su to fotografije koje obilaze svijet” – kazala je Čarkadžić.

Susret kultura – Meeting cultures

Projekat “Meeting of Cultures” je počeo da se realizuje u novembru 2018. i završava se narednog mjeseca. Kao jedan od rezultat projekta nastala je i publikacija Meerting Cultures.

Kroz publikaciji je predstavljeno istorijsko i kulturno naslijeđe Sarajeva, Novog Sada i Kotora.

“Grad Kotor, pogotovo Stari grad” pada pod neki susret kultura i prožimanje raznih civilizacija kroz vjekove. Bilo je bitno ispričati priču turistima na sasvim drugačiji način, predstaviti lokacije ljudima koji dolaze iz inostranstva, pa čak i lokalnoj zajednici, kroz neke lokacije koje su identifikovane u ovom projektu” – istakla je Čarkadžić.

Ona je kazala da je vizija, želja,  NVU “Sarajevo susret kultura” da znak “Susret kultura” bude postavljen u pet balkanskih gradova: pored pomenutih Sarajeva, Kotora i Novog Sada, u Tirani i Skoplju.

Susret kultura – Meeting cultures

Učesnicima seminara prof. dr Darko Antović, redovni profesor Univerziteta Crne Gore  približio je pojam “storytelling”, pričanja priče, pripovijedanja.

On je istakao da je su priče uvjek bile moćan alat,  pripovjedanje jedno od najstarijih formi izražavanja doživljaja. U osnovi svake priče je poruka i pouka…

Razvoj nove turističke ponude u Novom Sadu i Kotoru i njihovom uvezivanju sa turističkom ponudom Sarajeva kroz zajedničku regionalnu turističku rutu susreta kultura se realizuje se kroz projekat “SeeCulture”. Finansiran je nepovratnim sredstvima dodijeljenim u sklopu krovnog Projekta za razvoj i promociju turizma na Zapadnom Balkanu, kojeg sprovodi Vijeće za ragionalnu saradnju (RCC), a finansira Evropska unija (EU).

Seminaru su prisustvovali  i studenti Fakultet za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore sa profesorom dr Ilijom Moric.

Neočekivani problem na Župi kod Tivta – Belgijanac hoće da ogradi svoje …

Boka News
-
0
Neočekivani problem na Župi kod Tivta – Belgijanac hoće da ogradi svoje …
Danas na Župi

Komunalna inspkecija i Komunalna policija Opšptine Tivat djelimično su danas uklonili barikadu koju je, ograđujući svoj posjed na Župi, postavila firma koja se dovodi u vezu sa  počasnim konzulom Belgije u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijeom.

Radnici su oko 8 sati ujutro, bez prethodne najave da će to učiniti na skretanju sa Jadranske magistrale za sportsku dvoranu „Župa“, postavili četiri velika metalna stuba i na njih krenula da vare čeličnu armaturnu mrežu.

Na taj način oni su imali namjeru da potpuno ograde veliki zemljišni kompleks od oko 60 hiljada kvadrata u posjedu belgijskog biznismena, a čime bi bez ikakvog drumskog prilaza ostao glavni ulaz javnog sportskog objekta – dvorane „Župa“, 5-6 domaćinstava koja žive u kućama u blizini dvorane, vlasnik jednog manjeg placa u ovom kompleksu, spomenik kulture – srednjevjekovni ljetnjikovac Verona na obali, ugostiteljski objekat-autokamp „Bova“, te niz skladišnih prostora u Bonićima koji pripadaju kompaniji Qatari Diar. Žitelji tog dijela Tivta odmah su se okupili na mjestu postavljanja ograde i svojim automobilima spriječili radnike da „zatvore“ kompleks. Po njihovom pozivu na lice mjesta izašle su Komunalna policija i Komunalna inspekcija i naložile pravnom zastupniku Dumortuijeove firme koji se u međuvremenu pojavio, da se novi dio ograde ukloni jer postojanje takvog objekta nije previđeno planskom dokumentacijom za ovaj dio Tivta.

Ograda je međutim, do popodnevnih sati, samo polovično uklonjena čime je ostavljen prolaz širok dovoljno tek za jedan automobil da uđe ili izađe na magistralu. Iz opštinskih službi su najavili da će ukoliko to ne učini sam investiror, Komunalno preduzeće Tivat o njegovom trošku do kraja dana ukloniti i preostala dva novopostavljena metalna stuba na skretanju za sportsku dvoranu.

Ni opštinari, ni okupljeni mještani međutim, ne spore da je riječ o privatnom zemljišp/tu u vlasništvu Dumortijea, ali ističu da se riješenje za kolski pristup javnim i privatnim objektima na obali i sportskoj dvorani Župa mora naći. Po važećoj planskoj dokumentaciji, taj drumski prilaz nije ovaj neformalni koji već godinama funkcioniše preko privatnog zemljišta u blizini sportske dvorane. Jučerašnji potez belgijskog biznismena mještani vide kao navodni Dumortijeov pokušaj pritiska na lokalnu upravu Tivta da otkupi dio njegove zemlje neophodan za drumski prilaz i parking sporstke dvorane, ili mu na drugi način kompenzuje to što se kako Opština, tako i mnogi drugi već godinama neovlašćeno koriste njegovom imovinom.

Iz lokalne uprave najavili su da će nakon predstojećih praznika na sastanku svih zainteresovanih strana, pokupšati da nađu svima prihvatljivo riješenje i da će ako bud etrebalo, Dumortijeu ekspropiisati dio njegovog velikog zemljišnog kompleksa. Na hitnost situacije navodi i to što je sportsks dvorana Župa u Tivtu jedno od mjesta gdje će se odvijati međunarodna nadmetanja u okviru predstojećih Sportskih igara malih zemalja Evrope čiji je Crna Gora domaćin, što će biti nemoguće ako dvorana ostane bez parking prostora i drumskog prilaza do svog glavnog ulaza.

1...3.1533.1543.155...4.595Stranica 3.154 od ukupno 4.595