Prvi dobrotvorni Bal pod maskama u hotelu ”Lazure Marina & Hotel” uspješno je održan proteklog vikenda, u okviru programa 50. Praznika mimoze. Gosti pod krinkama i maskama plesali su uz bend Frajle, a u uvodnom dijelu programa nastupila je, takođe maskirana, glumica i počasna građanka Herceg Novog Tanja Bošković. Program su upotpunile hercegnovske mažoretke i karnevalska grupa Rajske ptice.
Suorganizatori iz hotela ”Lazure” istakli su da je događaj organizovan na visokom nivou, veoma su zadovoljni odzivom, atmosferom i reakcijama gostiju. Sala je bila popunjena, a tražila se i karta više.
Bal pod maskama je prvi događaj Praznika mimoze koji je dobrotvornog karaktera. Gosti su donirali značajna sredstva, koja će biti usmjerena na izgradnju dječijeg igrališta u naselju Gomila u Igalu.
Bal pod maskama Lazure
Bal pod maskama jedan je od tri događaja organizovana u hotelu ”Lazure”, novootvorenom objektu sa pet zvjezdica. Početkom februara je održano veče Kraft piva, a sredinom prošlog mjeseca Salon vina, događaji koji su okupili više stotina posjetilaca.
Sledeći maskenbal 50. Praznik mimoze zakazan je za subotu, 09. mart kada će u Institutu ”Dr Simo Milošević” nastupiti poznati pop pjevač Dženan Lončarević.
Nakon što je nalaz Vetrinarske inspekcije utvrdio prisutnost NORO virusa u tri kontrolne tačke od njih pet nametnulo se pitanje o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice.
Prema riječima načelnika Stona Vedrana Antunice otkazivanja neće biti, ali se razmišlja o možebitnom otkazivanju dijela proslave Dana malostonske kamenice na rivi.
Također, Antunica ističe kako će restorani svakako taj dan prodavati i posluživati kamenice.
Podsjetimo, veterinarska inspekcija potvrdila je NORO virus u tri od pet kontrolnih tačaka.
Virus se još zadržava u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato su navedene zone i dalje pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju.
Zona “Brijesta” udovoljava uvjetima za javnu potrošnju, kao i uvala Brijesta, Bjejevica, Blaževo, Sutvid i Usko.
Podsjetimo, iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, navode kako je njihov Odjel za epidemiologiju obavijestio veterinarsku inspekciju Ispostavu u Metkoviću da je došlo do simptoma trovanja određenog broja građana otoka Korčule nakon kupnje školjaka u Malome Stonu i Zamaslini na poluotoku Pelješcu i konzumacije školjaka.
“Nakon zaprimljene obavijesti Veterinarska inspekcija provela je 01. februara 2019. godine uzorkovanje dagnji i kamenica na proizvodnoj zoni Mali Ston i Kuta. Uzorci su poslani istoga dana nakon uzorkovanja na laboratorijske pretrage u Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Split. Laboratorijskim pretragama u uzorcima dagnji i kamenica utvrđena je prisutnost NORO virusa.
Virus na kontaminiranim površinama ostaje infektivan do dva tjedna, dok u vodi zadržava infektivnost i do 2 mjeseca budući je otporan na koncentraciju klora prisutnu u vodovodnoj vodi. Vrlo su stabilni u okolišu i otporni na mnoge često korištene dezinficijense, kao što su sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola i fenola, zatim na temperature do 60°C i zamrzavanje, te kiseline i lužine.
Kako virus dugo zadržava infektivnost u vodi (do dva mjeseca), ponovno je obavljeno uzorkovanje školjkaša, ali sada na pet kontrolnih točaka i to u zonama Mali Ston, Hodilje, Kuta, Bistrina i Brijesta, po završetku laboratorijskih pretraga u ovlaštenome laboratoriju 3 kontrolne točke ponovno su bile pozitivne na prisustvo noro virusa, dok su dvije kontrolne točke bile negativne na noro virus.
Virus se još zadržava u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato su navedene zone i dalje pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona “Brijesta” udovoljava uvjetima za javnu potrošnju, kao i uvala Brijesta, Bjejevica, Blaževo, Sutvid i Usko.
Dakle, pod zabranom prometa živih školjkaša za javnu potrošnju NIJE cijelo uzgojno područje Malostonskog zaljeva nego gore navedene uzgojne zone, radi se o djelomičnoj zabrani prometa, a zabrana će trajati sve dok poslati uzorci ne budu udovoljavali uvjetima za javnu potrošnju.
S obzirom da školjke nisu bile u javnoj prodaji odnosno na tržištu nije bilo potrebno slati obavijest kroz RASFF sustav. O pozitivnom nalazu obaviješteni su svi uzgajivači školjaka na tom području”, istaknuli su iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Nakon što smo od ribara Danila Latina doznali da se u savudrijskoj luci u subotu ispod ribarskih koča protezao ogroman primjerak morskog psa dugačkog gotovo osam metara, repa širine dva metra, a teškog gotovo dvije tone, stigla je nova vijest da su u poslijepodnevnim satima ribari Jasmin Kocijančić i Michael Latin nesretnu morsku neman uspjeli otegliti na pučinu.
Inače se riba splela u mrežu ribara Ivana Pavelića bačenu u more u petak predvečer na 60-ak metra od savudrijske obale. Dan poslije, u jutarnjim satima, prilikom izvlačenja mreža shvatio je da mu se u jednoj mreži zapleo ogroman morski plijen zatraživši pomoć još dvije brodice kako bi ulov dovukli u savudrijsku luku. Tu su ribari ustvrdili da nije riječ o morskom psu predatoru, nego se radi o gorostasnoj bezopasnoj psini, ribi koja se hrani isključivo planktonima i sasvim je bezopasna.
Nakon višesatnog pokušaja oslobađanja neočekivane pridošlice iz mreže, uvidjevši da daje znakove života, mladi su je ribari odlučili spasiti puštanjem na slobodu. Zdušno se nadaju da se oporavila od šoka i slobodno pliva u morskim dubinama.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pokušava da administrativnim metodama i bez obeštećenja vlasnika riješi sporna imovinska pitanja oko zemljišta Aerodroma Tivat.
Resor ministra Osmana Nurkovića čini to ubrzano, pokušavajući da otkloni jednu od zamjerki kritičara vladine namjere da aerodrome da pod koncesiju- neriješena svojinska pitanja nad nekretninama. Takođe, prema nezvaničnim informacijama Ministarstvo je takav nalog dobilo od premijera Duška Markovića- da riješi sporna imovinska pitanja prije nego Vlada razmatra koncesioni akt.
Podaci katastra pokazuju da su prethodna dva mjeseca, sa nekretnina na kojima se nalazi Aerodrom Tivat, izbrisani tereti/zabilježbe brojnih sudskih sporova koje su privatni vlasnici pokrenuli protiv države, tražeći pravedno obeštećemje za imovinu koja im je izuzeta 50tih I 60 tih godina prošlog vijeka.
“Odradili smo veliki dio toga posla. Na žalost, to je trebalo da radi rukovodstvo ACG, kao i mnoge druge stvari jer su imali na računu oko 25 miliona eura,“ rekao je 3.februara, na RTCG, ministar saobraćaja Osman Nurković (BS).
On i njegovi saradnici ni nakon više od 15 dana, nisu odgovorili na pitanja o skidanju tereta sa zemljišta oko 544.601 kvadrata u KO Mrčevac u Tivtu. To je sva zemlja i objekti tivatskog aerodrome. U evidenciji Uprave za nekretnine piše da je to učinjeno na osnovu „pravosnažnog riješenja Osnovnog suda u Kotoru, čiji portparol Špiro Pavićević je objasnio: „Obavještavamo Vas da je rješenjem ovog suda utvrđeno da je tužba povučena i da je to rješenje pravosnažno 22.11.2013.
Iz MSP do danas međutim, nisu objasnili zašto su tereti iz katastarske evidencije izbrisani pet godina nakon što je sud donio riješenje. Iz Opštine Tivat rekli su da je “brisanje zabilježbi sudskih sporova u nadležnosti katastra”. Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti propisuje da se zabilježba spora briše po službenoj dužnosti istekom roka od 10 godina od dana upisa, pa sagovornik iz Opštine on ne isključuje mogućnost da je to urađeno po službenoj dužnosti.
Oko koncesije se godinu ipo dana lome koplja u javnosti, ali i među koalicionim partnerima u vlasti –DPS, BS i Socijaldemokratama čiji kadrovi upravljaju ACG.
Davanje vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici u dugoročni zakup prvi put je u maju 2017. najavio premijer Duško Marković (DPS) koji je aktuelno stanje na aerodromima nazvao “zastiđem” i poručio da se kroz koncesiju oni mogu najbrže i najefikasnije “valorizovati” i dovesti na standard adekvatan namjerama Crne Gore da postane regionalna turistička velesila.
Iz DPS-a kojeg je podržala BS,čiji je resorni ministar I kadar, tvrde da ACG ne upravlja dobro vazdušnim lukama, da je ta firma primjer nepotizma i partijskog zapošljavanja SD-I da CRna Gora “nema znanja ni novca” da adekvatno vodi i razvija aerodrome.
SD međutim tvrdnje odbacuje, navodeći da su ACG najuspješnija firma u državnom vlasništvu, koja posluje sa profitom iako na leđima praktično nosi hroničnog gubitaša – državnu aviokompaniju Montenegro Airlines. Oni navode da ACG ima performance da iz profita i povoljnih kredita koje mu je nudila EBRD, može razvijati aerodrome.
Takve stavove dijeli i opozicija ali i jedan dio stručne ekonomske javnosti u Crnoj Gori i regionu koji upozoravaju crnogorsku Vladu da “ne ide grlom u jagode”, već bude vrlo oprezna jer se koncesioni aranžmani sa aerodromima u okruženju do sada baš i nisu dobro pokazali, te da iza privatnih firmi koje uzimaju u zakup ovdašnje aerodrome, zapravo stoje preduzeća moćnih zapadnih država.
Oni nemaju interesa da razvijaju kompaniju I brinu o njenom doprinosu turizmu, navodi analitičar civilnog vazduhplovstva Alen Šćuric iz Zagreba I vlasnik firme koja se bavi tim poslom. On to ilustruje statističkim podacima:„ACG su ektremno uspješni. U kontekstu veličine Crne Gore i okruženja, ACG je apsolutno najuspješniji operator aerodroma u regiji i imaju odličnu budućnost jer se mogu sami razvijati. Oni su ekstremno bitni za Crnu Goru koja je izrazita aviodestinacija i za čiju je turističku privredu aviodostupnost conditio sina qua non,“ kaže sagovornik.
Sagovornik navodi da je „koncesionar ogromna opasnost, jer želi profit“.
„Njega se ne tiče interes domicilne države ili grada, strategija razvoja zračnog prometa ili cjelokupne ekonomije. Njemu je sve jedno hoće li Crna Gora biti povezana, hoće li se smanjiti broj turista, hoće li to izazvati lančanu reakciju negativnih efekata po cjelokupno gospodarstvo. Njega interesuje samo ogromna zarada. On neće raditi sa pozitivnom nulom. I upravo zato svi koncesionari prvo povećaju takse za 100 i više posto, krenu naplaćivati niz usluga korisnicima koje su do tada bile besplatne, poticajna strategija samo je u ulozi većeg prihoda, a ne važnosti pokrivanja letova izvan sezone ili pojedinih za državu važnih destinacija i turističkih tržišta,“-upozorava Šćuric preporučujući vlastima u Podgorici da se zapitaju „zašto zapadne države ne daju svoje aerodrome u koncesiju, već to rade istočne“.
Vlada do sada nije odustala od namjere da aerodrome da u koncesiju, ali zbog neslaganja SD-a, modifikovani i u određenoj mjeri sa kritikama usaglašeni koncesioni akt i predlog ugovora, još se nisu našli na sjednici Vlade. Minstar Osman Nurković je još od sredine januara ponavlja da će se to desiti “već ovog četvrtka”( tim danima su sjedncie Vlade).
Kritičari ovog aranžmana naveli su da on ne ispunjava ni osnovne uslove po Zakonu o koncesiji koji nalaže da ugovor mora biti bilateralan, a na trilateralan kako planira MSP, uvodeći u ugovoru prostor za “sponzore”. Navedeno je i da nije urađena procjena vrijednoti imovine ali i samog biznisa koji država želi dati u koncesiju, kao i da nisu riješena imovinska – prvenstveno u Tivtu.
I pored brisanja tereta sa dijela zemljišta Aerodoroma Tivat, i dalje traje više sudskih postupaka koje su pokrenuli privatni vlasnici.
Jedan od Krtoljana koji je već godinama u sporu sa državom oko imovine njegove porodice koju je država oduzela bez naknade, kaže da im je sada ponuđeno duplovuše nego prije par godina -37 centi, ali da su vještaci tokom sudskog postupka za tkavu parcelu, tik pored piste, procijenili 109 eura. Toliko je, navodi sagovornik, prije nekoliko godina mještanima plaćana zemlja što im je eksproprisana za proširenje obližnje kotorske raskrnice.
Iz Ministarstva nisu htjeli da komentariš u razliku između procjene vještaka I ponude države. Nije odgovoreno ni na koji način i iz kojih sredstava država namjerava da obešteti vlasnike zemlje koju ona namjerava dati u koncesiju. Prema nezvaničnim informacijama, Nurković je u neformalnim razgovorima sa koalicionim partnerima, iznio procjenu da će to državu koštati do 9 miliona eura.
Vladi je u katastru ostao upisan još teret restitucije na najvećoj, katastarskoj parceli od 291.848 kvadrata.
Aerodromi najprofitabilniji u regionu
Koncesije su štetne ako se radi o strateški bitnim zračnim lukama, što zračne luke glavnih gradova, ali i velikih turističkih resortova, svakako jesu. Koncesije imaju smisla u manjim zračnim lukama i onima koje ne mogu biti profitabilne, pa veliki sistemi uspjevaju tako neprofitabilne luke učiniti pozitivnim, sinergijom u sistemu više zračnih luka, kao i racionalizacijom poslovanja rezultiranom zajedničkim službama i isplativijim poslovanjem temeljem velikih narudžbi i brojeva. U Crnoj Gori to nije slučaj i ona mora biti vrlo oprezna,“ procijena je Alen Šćurić., koji važi ze najvećeg stručnjaka u regionu za analize kretanja u industriji civilnog vazduhoplovnog transporta.
On navodi da su ACG vrlo uspješna firma koja po mnogim parametrima prednjači među operaterima aerodroma u bivšoj Jugoslaviji.Na Tivat i Podgoricu tako su lani slijetali avioni čak 43 prevoznika i sedmično su ACG imali 100 linija prema državama Evrope i Bliskog istoka. To je isti broj prevoznika i neznatno manji broj nedjeljnih linija nego na mnogo većem i turistički prometnijem aerodromu u Dubrovniku. I ostali aerodoromi u okriženju lošije stoje, naveo je on. Tako je Tirana imala 28 prevoznika i 79 linija, Skoplje 19 prevoznika i 47 linija, Priština -14 kompanija i 46 linija.
Crnogorski aerodromi imaju čak 12 kompanija koje za njih lete tokom cijele godine dok Dubrovnik ima samo 5, a imaju i gotovo idealan – skoro jednak udio u ukupnom prometu između tzv.legacy, leisure i low cost kompanija.Crnogorski aerodromi po analizi Šćuurica, imaju i neke od najvećih stopa rasta prometa u regionu i prednjače po broju novootvorenih linija .Tako je za posljednje dvije godine otvoreno čak 30, dok je istovremeno mnogo veća Srbija uspjela da otori samo 7 novih linija.
Crna Gora sa prometom ACG od 2,2 miliona putbnika i posjetom od oko 2 miliona tuirista ima najbolji odnos od 1:1 putnika i turista, boljim čak i od regionalne turističke velesile kakva je Hrvatska gdje on iznosi 1:2.
Po broju putnika na aerodromima u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora je sa koeficijentom 3,7 daleko najuspješnija u regionu bivše Jugoslavije.
Opština Tivat u kojoj je na vlasti koalicija DPS-SD-HGI, prethodno je na sličan način 2017. neposredno nakon što je premijer Marković najavio koncesije, ostala bez milion kvadrata- svojih 486 hiljada na aerodromu i još 44.700 kvadata na kojima je Opština bila suvlasnik sa privatnim licima. Sve je to prepisano na državu, a lokalna uporava Tivta u međuvremenu nije preduzela ništa da pokuša zaštititi svoju, na desetine miliona eura vrijednu imovinu. Problem se u međuvremenu, dodatno usložio jer je lokalna uprava Tivta sudeći prema katastarskoj evidenciji, u protekla dva mjeseca ostala i bez dalje svoje imovine- preko 118.000 kvadrata zemlje, a koja se „naslanja“ na ogradu aktuelnog aerodromskog kompleksa i koja je, po Državnoj studiji lokacije Aerodrom Tivat, predviđena za dalje širenje kapaciteta vazdušne luke. Opštinskih šest parcela ukupne površine 118.200 kvadrata iz LN 152 KO Mrčevac, prepisani su na državu kao vlasnika, a Opštini je ostalo pravo raspolaganja tom imovinom.
Čelnici Uprave za nekretnine, vladini i lokalni DPS funkcioneri, tvrdili su da je to legalno jer po Zakonu o državnoj imovini, aerodromi mogu biti samo u državnoj svojini. Iako su čelnici katastra tada objasnili da Opština navodno nikada nije bila upisana kao vlasnik, demantuje ih dokument koji je prije 19 godina izdao isti organ . U odgovoru na odborničko pitanje Petra Samardžića (SNP) 20.aprila 2000. tadašnji načelnik Odjeljenja za katastar Direkcije nekretnina Vladimir Grgurović naveo je da je Opština bila vlasnik preko milion kvadrata u ovom dijelu države, što obuhvata aerodrom sa svojim zaštitnim pojasom.
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
1 od 9
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Duvački i mažoret ansambli iz regiona i Evrope, sa preko 350 članova, prodefilovali su u subotu od zgrade „Novljanke“ do centra Herceg Novog, gdje su se na Trgu Nikole Đurkovića predstavili Novljanima i gostima 50. Praznika mimoze.
Prvi međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala „Ima jedan grad na moru“ otvorio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, nakon čega su svi članovi svi ansambala sinhronizovano odsvirali „Kroz Splitske kale“.
„Herceg Novi ima bogatstvo kojim se ne mogu pohvaliti ni mnogo veći gradovi od našeg: dva orkestra sa impresivnom tradicijom – Gradsku muziku koja traje već preko 130 godina i Mjesnu muziku Đenović koja ove godine slavi pun vijek postojanja i neprekidnog rada. Zato ne čudi što je upravo u Herceg Novom rođena i ostvarena ideja o organizaciji ovog Susreta“, kazao je Katić prilikom otvaranja manifestacije. Naglasio je i da se nada da će Međunarodna smotra duvačkih i mažoret ansambala postati tradicionalni događaj u našem gradu.
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Mažoretke i muzičari izveli su sinoć svoje plesne i muzičke tačke, a koncert na trgu završen je zajedničkim izvođenjem polke „Veče na Robleku“.
Na prvom Međunarodnom susretu duvačkih i mažoret ansambala učestvovali su: Tomislavgradske mažoretkinje (BiH), Gradska muzika Budva (CG), Gradska muzika Metković (HRV), Modni klub “Modest” (CG), Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (CG), Mestna godba Novo mesto (SLO), Stolačke mažoretkinje i Gradski orkestar Stolac (BiH), Gradska muzika i KUD Incel (NJEM), kao i domaćin Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, te Mjesna muzika Đenović, koja je samo dan prije obilježila veliki jubilej – 100 godina postojanja i neprekidnog rada.
Susret duvackih i mazoret ansambala_koncert na Trgu
Škverom defilovale muzike Novog Mesta i Herceg Novog
Program je nastavljen jutros na Škveru, gdje su defilovali Gradska muzika Herceg Novi i Mestna godba Novo Mesto uigrano, zajedno zasvirali, a na čelu kolone su bile hercegnovske mažoretke.
„Utisci su vrlo prijatni, mi smo sretni jer smo opet kod vas, poslije dvije i po godine“, rekao je Italo Morozini, potpredsjednik Mestne godbe Novo Mesto. Sa njim je stiglo oko 40 muzičara iz ovog slovenačkog grada, koji dijele iste utiske. Morozini ističe da će nastaviti tijesnu saradnju sa hercegnovskom Muzikom, i da očekuje slične susrete svake godine.
U Gradskoj muzici Herceg Novi, koja je organizator ovog Susreta, veoma su zadovoljni atmosferom na sinoćnjem koncertu i jutros tokom defilea na Škveru.
„Ovo je jedna predivna prilika, jer mimo toga što muzikom donosimo osmjehe i radost, ovakve manifestacije vezuju orkestre i stvaraju prilike za nove kontakte, nove programe i planove“, ističe kapelnica Gradske muzike Valentina Kulinović.
Ona dodaje da su već nakon sinoćnjeg koncerta dobili poziv da budu u septembru gosti na susretu orkestara Dubrovačko-neretvanske županije.
Manifestacija je završena u nedjelju koncertom u Dvorani Park. Predstavili su se gosti iz Novog Mesta, duvački orkestar Srednje muzičke škole iz Tivta i Gradska muzika Herceg Novi. Finale koncertaobilježile su tri kompozicije koje su zajedno odsvirali, a poslednja je bila ona po kojoj koncert i cijeli susret nose ime „Ima jedan grad na moru“.
NVO Naša akcija kojoj su se pridruzili članovi PK Vjeverica i Montenegro + organizovali su u subotu 3.2.2019 godine akciju čišcenja puteva.
Očisćeni su potezi: 1. Jugodrvo do Trojice, 2. Kruzni tok Kotor-Tivat-Budva do tunela, 3. Put Trojica do raskopa cjevovoda prema Gradiosnici i 4. Put Trojica do Kotora (sve osim vecih deponija kojoj ce biti potrebna mehanizacija).
NVO Naša akcija
Na ovu akciju podstakao nas je stranac koji zivi u Kavču, gospodin Sergej Gron kome je jednostavno smetalo koliko smeća ima na prilaznim putevima UNESCO zasticenog podrucija grada Kotora. Takodje je Montenegro + ekipa volontera vecinom sacinjena od stranih drzavljana koji trenutno borave u Crnoj Gori. Jedan citav kamion plus svi kontejneri uz put su napunjeni otpadom – u cijelokupnom sadrzaju od 18 m3 otpada je prikupljeno. Mahom se radilo o plastici i ambalazi ako i plasticnim kesama i gumama.
Zahvaljujemo se svim ucesnicima kao i Komunalno Kotor i Tivat na podrsci u akciji, poručuju iz NVO Naša akcija.
Na zgradi Evropskog parlamenta u Briselu pojavila se zastava Istre, što je izazvalo brojna reagovanja korisnika društvenih mreža.
Na fotografiji se vidi zastava Istre koja je okačena na jedan od prozora na zgradi Evropskog parlamenta.
Hrvatski europarlamentarac iz redova Istarske demokratske stranke Ivan Јakovčić je napisao na društvenim mrežama “Istarska zastava na zgradi Evropskog parlamenta! Dome slatki dome”, prenosi sajt Istarski.
Neki od komentara na društvenim mrežama bili su i “Autonomija odmah! Ali šta nam je ostalo poslije hrvatske “privatizacije”, “Naša koza”, “Mate Balota, Mati”, prenosi Srna.
Kotorani su u nedjelju po 501. put spalili karnevala. Slavni sud je osudio krivca za sve nedaće koje su ih snašle u prethodnoj godini, Đudića Ultima Montanjaru koji je na žalost brojnih posjetilaca okrivljen i nešto kasnije spaljen.
Karnevalska lutka, koja je likom i djelom opisanim u optužnici jasno aludirala na Kotoranina, predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića, pred nekoliko hiljada okupljenih, uz vatromet i zvuke posmrtnog marša, spaljena je na Maceu.
Prethodno je vesela povorka predvođena Kapom karnevala a koju je činilo nekoliko stotina maštovitih maski, pojedinaca i članova karnevalskih grupa, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor, prošla glavnom gradskom saobraćajnicom od „Fjorda“ do Tabačine.
Kotorski karneval 2019. foto Boka News
Karneval, Đudić Ultima Montanjaro, je uveden u zidine Starog grada gdje mu je na Trgu od oružja održano suđenje.
Kotorski karneval 2019. foto Boka News
Optužnicu je zastupao javni tužilac dr Gvero Spratković zvani Funjara, koji je poručio da je optuženi skoro 30 godina učino nečinjenjem i pomaganjem Glavnom Štetočini da od države napravi privatno preduzeće, a od Kotora mjesnu zajednicu Podgorice, kupovao galsove, i na dobro plaćene položaje postavljao rodbinu i svoje žbire bez obzira na stručnost, znanje i kvalifikaciju, da je u želji da Stari Grad bude barokno autentičan stavio eloksiranu bravariju, proširio prozore. U Evropi je glumio demokratu, da bi se doma ponašao kao diktator. Da je pomagao da se mijenjaju zakoni ne u korist naroda i države, nego odabranih tajkuna kako bi bili bogatiji, da bi mi svi bili dobro siromašniji. Da je planska dokumenta(DUP,GUP,PUP) vezan za Komunitadu krojio prema svojim, a ne prema potrebama stanovnika.
„Nije se htio odreći položaja, privilegija, službenih putovanja i apanaže dok nije morao, a sada na one koji su mu to sve omogućili, baca drvlje i kamenje“ kazao je tužilac dr. Gvero Spratković zvani Funjara.
Kotorski karneval 2019. foto Boka News
Uprkos pokušaju odbrane da ospori svih devet tačaka optužbe, predsjednik suda dr prof. Kornuto Picikamorte osudio je okrivljenog na smrt spaljivanjem.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena na trgovima Starog grada gdje su nastupali italijanski bend Terraros i poznati kantautor Goran Karan.
Danas je iz štampe izašao i novi broj tradicionalnog karnevalskog satiričnog časopisa “Karampana” koja je u uvodniku čitaocima poručila:
„Nekada bio grad Kotor – danas Naselje sa obilježjem grada. Oni iz DPS-a, kao nekda Vučurović od Dubrovnika, odlučili da naprave stariji, ljepši i napredniji Kotor, po sistemu PROFONDO…“
Kotorski karneval 2019. foto Boka News
Humorističko-satirični list „Karampana” koji u sklopu tradicionalnog Kotorskog karnevala izlazi od 1926. godine, jednom godišnje, možete kupiti na Kamenom kiosku u Kotoru.
Kotorski karneval 2019. foto Boka News
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić nam je kazao da dostojno obilježena tradicija koja traje više od petsto godina.
„Danas je u Kotoru bilo je lijepo vidjeti kada se zatvori glavna gradska ulica, kada ljudi šetaju i kada se odupiru svemu onome što je bilo loše u protekloj godini. Nadam se preselenju ovog karnevalskog mota i šetnje iz Kotora u Podgoricu i odupiranju svemu što je loše u ovom sistemu“ poručio je Jokić.
U ime organizatora direktorica JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Marija Bernard izrazila je zadovoljstvo ukupnom organizacijom Kotorskog karnevala, koji je danas organizovan po 501. put.
Marija Bernard foto Boka News
„Cilj nam je bio da budemo bolji nego prošle godine. Povorka je bila živopisna, sa velikim brojem maski, kritički osvrt na aktuelnu situaciju… Bilo je jako zahtjevno sve ovo organizovati, jer tradicija od pola milenijuma nas obavezuje“ – kazala je za naš portal Bernard.
Kotorani su u nedjelju po 501. put spalili krivca za sve nedaće koje su ih snašle u prethodnoj godini. Slavni sud je osudio je Đudića Ultima Montanjaru koji je na žalost brojnih posjetilaca spaljen.
Prethodno je vesela povorka predvođena Kapom karnevala a koju je činilo nekoliko stotina maštovitih maski, pojedjinaca i članova karnevalskih grupa, Mjesna muzika Đenovići i Gradska muzika Kotor, prošla glavnom gradskom saobraćajnicom od „Fjorda“ do Tabačine.
„Nije se htio odreći položaja, privilegija, službenih putovanja i apanaže dok nije morao, a sada one koji su mu to sve omogućili, baca drvlje i kamenje“ kazao je tužilac dr. Gvero Spratković zvani Funjara.
Kotorski karneval 2019.
Uprkos pokušaju odbrane da ospori svih devet tačaka optužbe, predsjednik suda dr. prof. Kornuto Picikamorte osudio je okrivljenog na smrt spaljivanjem.
Proslavljeni argentinski umjetnik, jedan od svjetski najvećih autoriteta strip stvaralaštva Enrike Breća (Enrique Breccia) novi je potvrđeni gost ovogodišnjeg 13. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se održati od 6. do 11. septembra. Uz ranije najavljene super zvijezde italijanskog strip stvaralaštva, Andreu di Vita i Marija Albertija, potvrdom gostovanja Enrikea Breće, HSF ponovo podiže ljestvicu u kvalitetu festivala koji je Herceg Novi i Crnu Goru svrstao u sami vrh evropskih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti.
“Velika je čast biti u prilici ugostiti autora čije je stvaralaštvo bukvalno obilježilo dvadeseti vijek. Posebno raduje kada u komunikaciji sa ovakvim autorima čujete da su već dobro informisani o Hercegnovskom Strip Festivalu, da se dobar glas pronio širom Evrope, te da će im biti čast da učestvuju. Takve stvari daju dodatnu energiju i motivaciju da se sa našim Festivalom ide i više i dalje, i da svakog septembra svom gradu pružimo jedan istinski likovni i umjetnički spektakl evropskog nivoa”, rekao je jedan od organizatora HSF-a, Jovan Subotić.
Subotić je podsjetio da se najava mogućeg gostovanja jednog od najvećih stvaralaca u svijetu devete umjetnosti Enrikea Breće, kao nepotvrđena vijest provukla na nedavno završenom četvrtom Hercegnovskom Strip Vikendu koji je bio posvećen italijanskom kulturološkom fenomenu Teksu Vileru (Tex Willer) i koji je po običaju donio obilje umjetničkih sadržaja i dobrog provoda. Na izrazito dobro posjećenoj tribini o Teksu, koju su u okviru Strip vikenda održali specijlani gosti, italijanski pisac i scenarista Tito Faraći (Tito Faraci) i urednik izdavačke kuće “Veseli Četvrtak”, Dušan Mladenović, tokom najave sljedećeg, trećeg broja superluksuzne edicije Gigant Tex, odnosno epizode “Kapetan Džek” koju je pisao upravo Tito Faraći, a ilustrovao legendarni Enrike Breća, organizatori su na opšte oduševljenje mnogobrojnih ljubitelja stripa objelodanili mogućnost da upravo ovaj proslavljeni Argentinac bude gost HSF-a ove godine u septembru.
Sedamdesetčetvorogodišnji Enrike Breća, jedan je od najznačajnijih autora devete umjetnosti u svjetskim okvirima. Sin Alberta Breće (Albert Breccia) za koga mnogi smatraju da je jedan od najvećih crtača svih vremena, Enrike nije dozvolio sebi život u sjenci poznatog oca, već je vrlo rano stupio na scenu svojim autentičnim likovnim izražajem. Odmah nakon debija i saradnje sa ocem na kontroverznom “Život Čea” uslijedili su “Špijun 13” te “Dobri Bog”, da bi zatim, u saradnji sa jednim od najznačajnijih scenarista našeg vremena, Karlosom Triljom (Carlos Trillo), nacrtao svoje možda najpoznatije djelo, sagu “Alvar Major” i zacementirao sopstveno mjesto među svjetskim velikanima stripa. Uslijedili su sve sami uspjesi i to praktično na svim svjetskim scenama stripa, američkoj, latino-američkoj, britanskoj, francuskoj, italijanskoj sa djelim poput: “Hodočasnik zvijezda”, “Putovanja Marka Mona”, “Kraljevstvo plavetnila”, “Sanjar”. Takav opus i talenat je automatski uslovio i angažmane za američke gigante Marvel i DC za koje ilustruje niz najpoznatijih naslova poput Iks Fors (X Force) i Betmena. Bio je glavni crtač kultnog serijala “Čudovište iz močvare” za koji je uradio čak 22 epizode. Nacrtao je niz stripskih adaptacija najvećih literarnih klasika, kao i strip o životu pisca H.P. Lavkafta. Dokazao se i kao sjajan scenarista te kolorista sopstvenih stripova. Mnogobrojni su naslovi na kojima je radio ovaj vanserijski autor, a veliki broj ih je i dostupan u HSF-ovoj striparnici “Pasara” u našem gradu.
