Jedna od najzanimljivijih muzičkih institucija u gradu, Mjesna muzika Đenović, ove godine slavi veliki jubilej – 100 godina postojanja. Centralna manifestacija u proslavi tog značajnog jubileja je koncert koji će se održati danas, petak 1. marta u 20 sati u Dvorani Park.
„Vijek postojanja ćemo obilježiti sa više koncerata koji su počeli Novogodišnjim koncertom održanim u Domu kulture u Đenovićima, a nekako je bilo logično da glavna manifestacija kojom obilježavamo veliki jubilej bude u okviru programa jubilarnog 50. Praznika mimoze, tako da je naš koncert povodom sto godina postojanja ušao u zvanični program Mimoze”, poručuju iz Mjesne muzike uz isticanje da će koncert obilježiti njihov prepoznatljiv repertoar koji podrazumijeva i odlične obrade moderne pop i rock muzike, kao i najpoznatije hitove filmske muzike.
„Planirane aktivnosti povodom jubileja su i nabavka novih uniformi i instrumenata. Radi se intezivno i na obučavanju novih muzičara, brojan nam je podmladak koji je u proteklom periodu došao u Muziku“, poručuju iz Mjesne muzike Đenović koja broji između 35 i 40 članova.
Muzika Đenović foto Boka News
“Značajan je broj studenata i pomoraca, pa zato i varira broj onih koji imaju stalne probe tri puta nedeljno, međutim ova proslava nas je okupila sve, tako da trenutno pred koncerte vježbamo svakodnevno”, pručuju iz đenovićke Muzike ističući da je ogromno interesovanje za predstojeći koncert i da su karte “planule u dva dana”.
“Moći će da uđu svi, iako nemaju kartu samo što neće imati svi mjesta da sjede, ali sigurno neće ostati van sale svi koji dođu na koncert. Zaista se iskreno zahvaljujemo sugrađanima na povjerenju i obećavamo mi odličan koncert”, poručuju iz Mjesne muzike Đenović.
Tradicionalni zimski kotorski karneval 2019. biće održan u nedjelju 3. marta sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka će se kretati glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivše „Jugooceanije” do Kamelije, preko Tabačine i na sjeverna gradska vrata će ući u Stari grad.
Saobraćaj će biti zatvoren na potezu od Opšte bolnice do otvorenog bazena i od “Kamelije” do objekta jaslica na Tabačini od 14 sati i 30 minuta do 17 sati i 30 minuta.
Kotorski karneval 2018. foto Boka News
Suđenje karnevalu će biti na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
“Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion” (u dužini od 100 metara) i to od subote 2. marta od 17 sati do nedjelje 3. marta do 17 sati kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja. Formiranje karnevalske povorke biće od zgrade bivše Jugooceanije do Opšte bolnice, tako da će parkiranje biti zabranjeno i na ovom dijelu puta i od Kamelije do jaslica na Tabačini” – poručuju iz Organizacionog odbora.
Za sufinansiranje programa u zaštiti nepokretne kulturne baštine na području Zadarske županije Ministarstvo kulture će u 2019. godini izdvojiti preko 3,6 milijuna kuna, dok će za zaštitu arheoloških kulturnih dobara izdvojiti dodatnih 650 tisuća kuna. Ta sredstva, u ukupnom iznosu od 4,2 milijuna kuna, bit će uložena u istraživanje, očuvanje i prezentaciju kulturnih spomenika na području od Paga do Pašmana i od Vranskog jezera do Premude.
Od iznosa izdvojenog za zaštitu arheoloških dobara Grad Pag je dobio najviše novaca i to za projekt zaštite lokaliteta brodoloma kod rta Letavica u vrijednosti od 250 tisuća kuna.
– Na području brodoloma koje datira iz prvog stoljeća prije Krista napravit ćemo najmoderniji sustav zaštite amfora u Hrvatskoj. Naime, na nalazištu ćemo postaviti video nadzor, podvodni i nadzemni, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Na taj način ćemo moći nadzirati lokalitet i u slučaju krađe lako prepoznati počinioca. Uz to, sve amfore će biti čipirane te će se paliti alarm ako ih netko bude pomicao. Takav sustav nam omogućuje da u svakom trenutku znamo što se događa s amforama in situ, odnosno na arheološkom nalazištu. Ovakav sustav nadziranja podvodnog arheološkog nalazišta je puno bolji od klasičnog postavljanja mreža i kaveza preko amfora. Naime, kod mreža se u kratkom roku na znaju stvoriti alge koje onemogućuju roniocima pregled nalazišta, a taj “stariji” način očuvanja teritorija je i skuplji od ovog kojeg mi planiramo ugraditi, govori Ante Fabijanić Njekulin, gradonačelnik Paga i dodaje kako će u Pag za dva tjedna stići Norvežani koji su i osmislili “pametni sustav nadziranja amfora” kojima će prezentirati cjelokupni projekt.
U sklopu programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima Općina Preko dobila je ukupno 370 tisuća kuna. Za projekt obnove vjetrenjača na otočiću Ošljaku potrošit će 140 tisuća kuna, a 230 tisuća kuna za nastavak projekta obnove tvrđave sv. Mihovila.
– Već dvije-tri godine prijavljujemo taj projekt za financiranje Ministarstvu kulture. Od ovogodišnjih novaca izradit ćemo projektnu dokumentacija za revitalizaciju vjetrenjača na Ošljaku. Iznos za tvrđavu Sv. Mihovil utrošit ćemo na arheološka istraživanja. Projekt je inače zamišljen tako da se na tvrđavi uspostavi interpretacijski centar u sklopu kojeg će biti “Dvorac otočnih priča”, mjesto na kojemu će se prezentirati baština zadarskih otoka. Plan je i napraviti mali amfiteatar s pomičnim tribinama na kojem će se održavati raznorazne manifestacije, kaže Jure Brižić, načelnik Općine Preko.
Uz Općinu Preko značajniji iznos dobila je i općina Novigrad za obnovu tvrđave Fortice. Načelnik općine Joso Klapan kaže kako će 180 tisuća kuna utrošiti na arheološka istraživanja i konzervatorske radove.
– Sva sredstva idu za obnovu sjevernog zida tvrđave, odnosno Gornjeg Barbakana. Nakon završenih arheoloških i konzervatorskih radova vjerujemo kako ćemo tvrđavu Forticu preurediti u izletište. Izgradit ćemo pristupnu cestu koja vodi do tvrđave, a napravit ćemo i parkiralište te javni wc. Usto ćemo osvijetliti cijelu tvrđavu kako bi noću zasjala u punom sjaju, govori načelnik Novigrada.
Za nepokretna kulturna dobra novce je dobila i Općina Tkon i to za završnu fazu obnove zvonika na Crkvi sv. Tome apostola u iznosu od 140 tisuća kuna te za početak radova na obnovi Ugrinić dvora u visini od 50 tisuća kuna. Na Premudi se obnavlja Komunjski magazin s 50 tisuća kuna, a u Savru na Dugom otoku Crkva sv. Pelegrina sa 100 tisuća kuna. Na Silbi će 140 tisuća kuna biti uloženo u obnovu Crkve Gospe od Karmela, a s 50 tisuća kuna obnovit će se Toreta i kapetanska kuća Marinić.
Na granici Crne Gore i Albanije, Ada Bojana je “izrezbarena” s dvije strane rijekom Bojana, dok je s treće blagoslovljena s 2.9 kilometarskom plažom koju oplahuje Jadransko more.
S jakim vjetrom i opuštenom atmosferom popularna je kod surfera, nudista i stranih turista. Otok se, važno je napomenuti, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, smanjuje.
“Kada sam počeo raditi moja je malena kuća, iz koje sam iznajmljivao ležaljke, bila 85 metara od mora, a danas bi bila pod morem. Plaža je 85 metara kraća”, kaže Shyqyri Kahari za Express.
I nije u pitanju samo njegova kućica. “I popularan restoran “Disko” na Adi nekada je bio 100 metara od mora, a danas je doslovno u moru”, kaže turistički vodič i publicist Ismet Karamanaga.
“Sve bi nas to trebalo alarmirati, ne znam hoće li buduće generacije uopće vidjeti plažu na Adi”, kaže.
Učenici u školama uče kako nekadašnja jugoslavenska republika ima površinu od 13.812 kilometara kvadratnih, veća od Libanona ili Cipra, malo manja od Bahama. No, zemlja spektakularne prirode zapravo se smanjuje svaki dan.
Erozija od mora, brane na rijekama i podivljala gradnja stvorili su idealne uvjete za nestanak poznate plaže (a možda i drugih plaža). Najugroženije su one gdje su napravljene brane na rijekama koje obalu “hrane” pijeskom i šljunkom. Mjere koje je poduzela država, kaže BIRN, a prenosi Balkan Insight, su manjkave i sporadične. Nestajanje otoka vidljivo je golim okom, a to pokazuju i sateliti koji potvrđuju da se plaža u trideset godina smanjila za 80 metara, dok na istočnom djelu otoka gotovo više ne postoji”, kaže ekolog iz Ulcinja Dželal Hodžić.
“Utjecaj jakih valova, morskih struja koje miču sediment i vode, te uklanjanje pijeska, a tome treba nadodati i nebrigu institucija, sve to utječe na ubrzani nestanak jedne od naših najljepših plaža”, kaže Hodžić za BIRN. Šef ulcinjskog turističkog ureda kaže kako “za sve nas u Crnoj Gori, kojima su glavni resurs pješčane plaže to je zvono za uzbunu. Moramo se fokusirati na uzroke da to spriječimo”, kaže.
Cijela ta regija dom je 500 zaštićenih biljnih vrsta, od koje su 23 strogo zaštićene. Tamo živi i 250 vrsta ptica, većina ih je zaštićena i prema standardima EU. Više od sto vrsta riba žive u delti koja je ekološki gledano, specifikum za ovaj dio Mediterana. Albanski je močvarni dio uključen na tzv. Ramsarovu listu iz 1971., međunarodnu konvenciju zaštite močvara. Sama je rijeka najveća delta u Jadranu, nakon talijanske rijeke Po. Legenda kaže kako je Ada Bojana “rođena” sredinom 19. stoljeća kada je brod imena Merito, čiji je vlasnik bioAntun Alegreti iz Trogira, a kapetan Naporeli, potonuo između dva mala otoka, blokirajući naslage koje teku iz rijeke u more, i time se oko 1882. počeo stvarati otok.
Priroda je pronašla balans između erozivnih sila mora i depozita rijeke Bojane. Taj je balans, međutim, narušen gradnjom brana i hidroelektrana na glavnom toku Bojane, rijeci Drim u Albaniji, tijekom šezdesetih i sedamdesetih. Stručnjaci kažu kako je to smanjilo količinu naslaga za 30 posto, a tome treba nadodati iskapanje pijeska koji treba građevinarima.
Kapacitet korita Bojane je sada 2,5 puta manji negoli prije tri desetljeća, a tome treba dodati i oko 600 vikendica sa crnogorske strane. “Prirodni tijek rijeke Drim je posve izmijenjen. Od tamo nadalje sve je drugačije negoli prije”, kaže profesor iz Beograda Sava Petković.
Njemački biolog Martin Schneider-Jacoby, koji je umro 2012. rekao je kako “je realistično očekivati da će, ako se ništa ne napravi, za 50, 60 godina, Ada nestati. Optimisti kažu za sto godina”.
Hodžić, ekolog iz Ulcinja, kaže kako koordinacija između dvije zemlje je krucijalan korak za uspjeh. “Nakon desetljeća zanemarivanja ovo će biti trenutak kada možda uspijemo spasiti ekosustav”, a za to će se moći povlačiti i iz EU fondova. Ako je Španjolska oživjela svoje plaže na više od 400 lokacija, valjda i mi ovo možemo.”
Neki žele i više od toga – sredinom 2008. njemački stručnjak Stephan Doempke naručio je od Svjetske banke istraživanje o kreiranju regionalnog parka delte rijeke Bojane koju je opisao kao najvažnije močvarno područje na istoku Mediterana, a Crna Gora će dobiti imidž ekološke države. Nikada se to nije ostvarilo, ali pozivi za takvu zaštitu postoje. Postalo je jasno da Europa, dapače cijeli Mediteran moraju zaštititi svoje plaže.
Izvještaj gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) o radu i ostvarivanju funkcija lokalne uprave u 2018. zapravo je izveštaj o neradu, lošem radu i razbacivanju novca Opštine – poručili su opozicioni odbornici u dvočasovnoj raspravi o ključnom dokumentu kojeg lokalnom parlamentu jednom godišnje podnosi izvršna vlast. Uprkos kritikama, izvještaj je na kraju usvojen glasovima DPS-SD-HGI većine.
„Bez dileme, prošlu je godinu obilježilo opraštanje 5,6 miliona eura duga za komunalije Porto Montenegru bez ikakvog osnova, u situaciji kada grad nema novca da realizuje niz neophodnih infrastrukturnih projekata za sopstvene žitelje. Krtoljanima ne date 2 miliona eura za njihovu zemlju, a ovamo Porto častite sa 5,6 miliona. Bacili ste 300 hiljada eura za sudsku odštetu PAM-u jer niko iz ogromne administracije opštine, ne zna da pročita Zakon o autorskim pravima“- kazao je Andrija Petković (BF), dok je Dejan Risančić (DSS) podsjetio da su gradski čelnici lani priznali da je milionsko čašćenje Porta „politička, a ne pravna odluka“.
„Hvalite se tobožnjim uspjesima, a tri godine niste u stanju ni jednu rupu na magistrali na skretanju za Mariće da zakrpite o čemu vas upozoravaju i vaši odbornici.“- poručio je lokalnoj DPS-SD-HGI vlasti Risančić. Darinka Kašćelan (SNP) kazala je da sa izuzetkom par projekata pokrenutih u zadnjem kvartalu, u 2018. nije završeno skoro ništa od onoga iz zvaničnih planova za tu godinu, ali da se Opština zato sebi potpuno nezasluženo, pokušala pribaviti zasluge za spriječavanje privatizacije jedine još preostale velike javne plaže u Tivtu- Ponte Seljanova, iako je to zasluga pritiska građana i NVO sektora koji su tim povod organizovali i proteste.
„Lungo mare Krašići, Belane, dva kružna troka,, Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, Vatrogasbi dom, saobraćajnica Seljanovo, uređenje Šoping centra, izmještanje dalekovoda Gradiošnica, ljetnja pozornica i sportski tereni u Donjoj Lastvi… Ništa od toga nije urađeno. O tome u izvještaju ništa, kao ni o čašćenju Porta sa 5,6 miliona eura našeg novca.“- nabrojala je Kašćelan Budimir Cupara (AZT) zatražio je, ali ne i dobio jasno objašnjenje zašto se prošlogodišnji investicioni plan lokalne uprave od 11 miliona, realizovao sa samo 5,6 miliona. On je učinak Kusovca na realizaciji projekta Lukovića barake na koji već 11 godina čekaju radnici nekadašnjeg Atrsenala koji nemaju stanove, okarakterisao sa „nula“ i prozvao gradionačelnika da „niti kontroliše, niti može da poveća efikasnost i odgovornost glomaznog administrativnog aparata u Opštini od preko 160 zaposlenih“. On je žestoko kritikovao Kusovca zbog Lukovića baraka optužujući gradonačelnika da svjesno ne govori istinu i da mjesecima zavlači radnike Arsenala izbjegavajući da saopšti konačan stav Opštine o tom zajedničkom projektu sa Arsenalcima i Ministarstvom odbrane. Ne dobivši konkretan odgovor zašto je sa prošle sjednice SO povukao već pripremljene odluke o sudskom poravnanju sa Krtoljanima za zemlju na Klačini, Mirko Kovačević je Kusovčevu načelnu tezu o neispunjenim formalno-pravnim uslovima znazvao „vrijeđnjeem zdravog razuma“ i naglasio da gradonačelnik konstantno ima provblem da o mnogim aspketima upravljanja Opštinom „izgovori istinu“.
„Ne smijete da kažete da Opština nema para da plati Krtoljanima jer vam vaši šefovi iz Podgorice nisu na vrijeme signalizirali da sklonite skoro 2 miliona eura novca što su vam ostali blokirani u Atlas banci. Morate biti svjesni da se bliži kraj truleži u kojoj živimo 30 godina – pljačke, kriminala i krvomutništva koji se kupi 30 godina moraće da izađe van i to vam mora biti jasno. Svi mi u Crnoj Gori balansiramo na tankoj žici sa vašim šefom Milom Đukanovićem, ali to ne može dugo trajati, a garantujem vam da on, kada ta ćžica pukne, neće biti u situaciji da pređe na drugu stranu. Zato dobro razmislite ostajete li uz njega jer ono što će Đukanović narednih mjeseci tražiti od vas da uradite, biće daleko, daleko gore od kriminalnih radnji u koje vas je već uključio, naredivpš vam da poklonite Portu 5,6 miliona eura tivatskog novca.“- poručio je Kovačević vladajućoj koaliciji.
KUSOVAC: REALIZOVAĆEMO i VIŠE OD 80% PROGRAMA DPS KOJEG SMO REALIZOVALI KRAJEM 2017.
Odgovarajući na Cuparine prozivke da se iz podataka koje je iznio u svom izvještaju kao gradonačelnik, jasno vidi da nije istinita njegova trvdnja kao šefa OO DPS Tivat da je lokalna vlast već do kraja 2017. realizovala preko 80% programa DPS sa lokalnih izbora aprila 2016., Kusovac je poručio da „narod ne bira krivo, već pravo.“
„Budite sigurni da će se doći do tih 80% i više od toga.“- kazao je gradonačelnik istakavši da se trenutno u Tivtu realizuju projekti vrijedni skoro 5 miliona eura . On je odbacio prozivke opozicije i ponovio da je otpis duga Portu bio zakonit i da su se o tome „izjasnile institucije sistema“. Nabrojio je desetak velikih prijekata koje će započeti i u najvećoj mjeri završiti u ovoj- predizbornoj godini i podvukao da se Opština, a ne NVO sektor izborila da Ponta Seljanova ne bude pretvorena u privatnu plažu na koju će se naplaćivati ulaz.
„Mi smo pisali dopise nadležnima i argumentovano ih ubijedili da Ponta mora ostati takva kakva je sada, a ne NVO Bokobran, i zato zaboravite tu iluziju“- podvukao je Kusovac koga je u tom stavu podržao i Adrijan Vuksanović (HGI).
„Sekretarijat za uređenje prostora je efektnim, a ne frekventim medijskim nastupima i dobrim nastupima za stolom, a ne javnom galamom, dobio ono što nam je svima u interesu“-kazao je on.
I dok se još saniraju posljedice i pokušavaju procijeniti štete uzrokovane orkanskom burom koja je proteklog vikenda poharala i zadarsko područje, ni prekjučerašnji dan nije donio smirivanje vremena, pa je tako još uvijek bilo problema.
– Od ranog jutra smo opet svi na nogama, ali bura je i danas još uvijek jaka tako da ne možemo puno toga napraviti. Ovakva bura se ne pamti u posljednjih 100 godina. Ne pamte je ni najstariji mještani, a ja sam propao. Ne znam što ću i bojim se da je ovo kraj – rekao je jučer rezignirano predsjednik Mjesnog odbora Velog Iža i vlasnik tamošnjeg ribogojilišta Siniša Kulišić.
Naime, kako je rekao, šteta na njegovom ribogojilištu je – milijunska.
– Razbijeni su mi gotovo svi kavezi s ribom i više od 50 posto ribe je “nestalo”. Ovoga puta mislim da se neću moći oporaviti jer nisam osiguran. Slična situacija mi se dogodila i prije nekoliko godina isto, zbog bure, ali onda mi je bio razbijen “samo” jedan kavez, pa sam nekako uspio doći sebi. Stvarno ne znam što bih rekao jer imam i šest zaposlenika koje ću sada morati poslati na Zavod za zapošljavanje – dodao je Kulišić.
Inače, što se tiče ostalih šteta po otoku, prema riječima predsjednika MO Kulišića, ima par oštećenih krovova čije su “kupe” letile na sve strane, bilo je i porušenih stabala koje su uklonili članovi otočnog DVD-a, ali i nekoliko prevrnutih jedrilica i manjih brodica.
– Što se tiče jedrilica i brodica, one su sve osigurane i upravo sad čekamo osiguravajuće kuće kako bi se šteta procijenila – rekao je na kraju Siniša Kulišić.
Kompanija Allegra Montenegro iz Bara postala je član CLIA, najveće svjetska internacionalne asocijacije u kruz industriji.
Allegra je pomorsko-turistička kompanija koja pored pružanja klasičnih agenturnih usluga brodovima stranih kompanija koji posjećuju luke u Crnoj Gori, predstavlja i turističku agenciju posebno specijalizovanu za krstarenja i prodaju aranžmana na kruzerima.
Zahvaljujući nastajanjima ove kompanije, pored Kotora koji je jedna od najafirmisanijih luka ua prijem putničkih brodova na Mediteranu, kruzeri su od prije par godina sve intenzivnije počeli da dolaze i u Bar. Isto tako, Allegra je prava na ovom području, uvela i mogućnost za crnogorske građane da se na neki od putnilkih brodova ukrcaju i krstarnje započnu ili završe u Kotoru.
“Allegra nastoji da napreduje i da se razvija u svakom trenutku, tako je i godina iza nas bila godina u kojoj smo postigli uspjeh na više polja. Veliki korak u poslovanju i dostignuće kojim je Allegra ušla u 2019. godinu jeste članstvo u CLIA-i.”- kazao nam je vlasnik i direktor Allegre Mihailo Vukić.
On ove nedjelje boravi na partnerskoj konferenciji CLIA-e u Londonu gdje će imati priliku da se upozna sa ostalim članovima organizacije i predstavlja crnogorsku kruzing industriju. Prije Allegre, jedino je preduzeće Luka Kotor iz Crne Gore bilo tzv. zlatni izvršni partner CLIA-e sa ovog područja.
CLIA
CLIA je najveća svjetska internacionalna asocijacija u industriji kruzinga, osnovana 1975. godine. Cilj ove globalne asocijacije jeste da podstiče uspjeh svojih članova edukacijom i promovisanjem zajedničkih interesa kruzing zajednice.
CLIA pored ostalih, okuplja i vipe od 50 kruzing-kompanija sa 95% pokrivenosti globalnog kapaciteta za krstarenja. U udruženju je i preko 340 članova koji su ključni dobavljači i partneri na kruzing-kompanijam, te više od 15.000 putničkih agencija, te preko 25.000 putničkih agenata koji opsluće više od 24 miliona putnika na godišnjem nivou.
Dnevni Centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju je razvojni projekat i od velikog interesa za Tivat, i njegova izgradnja je prioritet Opštine Tivat – saopštio je predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac (DPS) na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima NVO, Centra za socijalni rad, tivatskih vaspitno-obrazovnih ustanova i Goranom Kuševijom, generalnim direktorom Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja.
„Izgradnja Centra je planirana u narednih šest do osam mjeseci. Pošto se radi o objektu od javnog interesa, u izvođenju radova neće biti prekida ni tokom turističke sezone. Takođe, razvoj Centra je proces koji treba da se odvija na dva plana – paralelno sa izgradnjom radićemo i na pravnoj regulativi, na administrativnom i normativnom planu, kako bi kada bude završena izgradnja objekta svi drugi preduslovi za njegovo funkcionisanje bili pripremljeni.“- naveo je Kusovac, a prenose iz gradonačelnikovog kabineta.
On je dodao da će Opština Tivat samostalno ili u saradnji sa donatorima, obezbijediti nabavku specijalno transportnog vozila za prevoz korisnika Centra.
Novi višesprtani objekat gradiće se na mjestu aktuelne dotrajale barake Crvenog krsta Tivta u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, čemu se protive stanari obližnjih lamela kojima će nova zgrada biti na samo par metara od balkona i prozora i potpuno će ih “poklopiti”.
Goran Kuševija je na sastanku sa gradonačelnikom Tivta, kao je saopšteno iz Opštine, najavio da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja pomoći u opremanju Centra, samostalno i uz podršku donatora, participacijom za svakog korisnika za koji Centar za socijalni rad procijeni da je kandidat za ovaj vid zaštite.
Nakon sastanka
„Normativi i standardi za jedan ovakav centar su zadovoljeni i veoma se radujem što je Tivat, kao jedna od najrazvijenijih opština, veoma ozbiljno prišao ovom poslu. Dnevni centar mora imati licenciran stručni kadar, u skladu sa standardima koje propisuje Zakon o dječijoj i socijalnoj zaštiti. Ministarstvo je spremno da pruži svu podršku.“- dodao je Kuševija.
Sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja, Darka Ognjanović je podsjetila da je urađen glavni projekat, i da je Radna grupa imala podršku Ministarstva tokom pripreme pravnih akata i Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti izgradnje Centra kojeg je usvojila Skupština opštine.
„Predviđena je i odluka o osnivanju, a Elaboratom smo obuhvatili i opremanje i sistematizaciju radnih mjesta.“- navela je Ognjanović.
Marijana Mišić Škanata, predsjednica NVO „Evropski dom“ je navela da Centar mora imati defektologa i odgovarajuća stručna lica.
Centar za djecu sa smetnjama u razvoju biće izgrađen na Seljanovu u multifunkcionalnom objektu. Ovaj ustanova imaće 150 metara kvadratnih na raspolaganju za rad sa djecom. Izgradnja Centra koštaće oko 740 hiljada eura, a opremanje i funkcionisanje u prvoj godini oko 200 hiljada eura.
Umjesto šest diskoteka Maltez, Trokadero, Ambinete, Paris, Rafaelo i Majami na budvanskom šetalištu ubuduće će se nalaziti travnata površina, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
“Budvanskoj turističkoj ponudi su potrebni takvi sadržaji, ali ne na tom mjestu”, istakao je Radulović.
On je naveo da niko nema ništa protiv takve vrste zabave, jer ona očigledno ima svoju klijentelu, ali ne na tom mjestu, javlja RTV Budva.
“Dakle, vjerovatno ćemo sjesti i dogovoriti lokaciju sa Opštinom Budva i zakupcima, ukoliko bude interesovanja od strane njih”, zaključio je Radulović.
Zakupci pomenutih diskoteka koje se nalaze na budvanskom šetalištu podnijeli su inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da se zadrže na šetalištu još jednu godinu.
Na inicijativu zakupci još nijesu dobili odgovor, a JP Morsko dobro je i ranije predložilo da se ove diskoteke zadrže do 2020. godine, kako bi u međuvremenu napravili plansko rješenje za uređenje šetališta.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić podsjetio je da je Ministarstvo donijelo vrlo konkretan pravilnik koji objekti i kakvih namjena mogu postojati prema Programu privremenih objekata za teritoriju opštine Budva za period 2019 – 2023 godine.
On je napomenuo da svaki zakupac ima jasan ugovor sa ovim Javnim preduzećem, prema kome svaku lokaciju, nakon isteka ugovora, zakupac mora ukloniti i osloboditi prostor.
“Svi koji to ne urade trpiće posljedice ugovora, a inspekcija će raditi svoj dio posla. Cilj nam je da prostori koji nisu prepoznati pomenutim Planom budu oslobođeni do pristojnog vremena, kako bi sezonu sačekali spremni”, zaključio je Jelušić.
Svi privremeni objekti u zoni Morskog dobra trebalo bi da budu uklonjeni do kraja marta, kako je ranije i predvdjelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Komunalna inspekcija je, shodno novom Programu privremenih objekata Opštine Budva, preduzela akcije u cilju uklanjanja postojećih privremenih objekata postavljenih na javnim i privatnim površinama, a koji nijesu predviđeni novim urbanističkim planom.
Akcija uklanjanja privremenih objekata započeta je u januaru, a svi privremeni objekti koji su bili na javnim površinama na priobalnom dijelu, tj. na šetalištu, su uklonjeni.
Što se tiče unutrašnjosti, postupci ukljanjanja objekata su u toku. Za ostale, odnosno privatne površine, za sve objekte su, od strane Komunalnih inspektora preduzete mjere, odnosno donesena rješenja za uklanjanje sa određenim rokom.
Ekstradjevičansko maslinovo ulje iz Istre dobilo je i službeno evropsku oznaku zaštićenog porijekla, temeljem zahtjeva koji su Evropskoj komisiji prije dvije godine zajedno podnijele Hrvatska i Slovenija.
Evropska komisija u srijedu je u službenom listu EU objavila izvedbenu uredbu kojom se djevičanskom ulju iz Istre priznaje status proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla, što znači da se jamči da je proizvedeno na tačno određenom geografskom području Istre u obje države, od tamo prerađenih maslina, objavilo je slovensko ministarstvo za poljoprivredu.
Spor riješen mirenjem
Hrvatska je 2016. samostalno pri Evropskoj komisiji prijavila registraciju Istarskog ekstradjevičanskog ulja, na što je Slovenija uložila prigovor, tumačeći da je 2007. pri Evropskoj komisiji registrirala svoje “ekstradjevičansko maslinovog ulja slovenske Istre”, te da bi priznavanje posebnog hrvatskog ulja sličnog naziva moglo potrošače dovesti u zabunu.
Nakon preporuke Komisije da se obje države o tome dogovore, spor je riješen mirenjem, pa se odmah ušlo u zajedničku nominaciju za ekstradjevičansko ulje iz Istre, a postupak je sada okončan objavom Komisijine uredbe u Službenom listu EU.
To je drugi uspješan slučaj zajedničkog nastupa dviju susjednih država u registriranju prehrambenih proizvoda u Evropskoj uniji, nakon što su Hrvatska i Slovenija na isti način dobili europsku oznaku zaštićenog podrijetla za istarski pršut, dok mirenje nije uspjelo oko zaštite vina teran i varaždinskog zelja na koje polažu pravo obje države.
