Odbrana Crnog jezera

0
Crno jezero foto Savo Prelević

Višednevni protesti građana Žabljaka i ekologa, kojima su se, javnim video porukama pridružili poznati muzičari i glumci ne bi li se zaustavila devastacija Nacionalnog parka “Durmitor” sa prostorom Crnog jezera, jednim od prepoznatljivih simbola divlje ljepote Crne Gore pod zaštitom UNESCO-a, natjerali su nadležne da povuku odluku o planiranoj izgradnji bungalova na obalama Crnog jezera.

Predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević za Radio Slobodna Evropa kaže da je jednoglasna odluka lokalnog parlamenta, kojom predlažu Ministarstvu turizma i održivog razvoja da stavi van snage Plan privremenih objekata u dijelu koji se odnosi na NP “Durmitor” (od rampe do Crnog jezera) stigla u ministarstvo. Vukićević smatra da se ne može dogoditi nikakvo iznenađenje nakon obećanja resornog ministra datog građanima Žabljaka da je spreman da povuče plan ukoliko je to želja Žabljačana.

“Moja očekivanja su da je ta mogućnost isključena. Jer poslije onog svega što se dešavalo na Žabljaku, poslije reakcija političkih partija i lokalnog parlamenta mislim da se niko razuman ne bi sad usudio da mijenja te stvari. I ministar je čovjek koji ima taj dignitet da saopšti da će plan biti povučen”, kazao je Vukićević.

S druge strane, predstavnici dijela ekološkog nevladinog sektora smatraju da je izjava nadležnih da će obustaviti gradnju na Crnom jezeru “trenutna pobjeda građana”. Ipak na osnovu dosadašnjeg iskustva, kako kaže Aleksandar Perović iz nevladine organizacije Ozon, treba biti oprezan.

“Nije riječ o trajnoj zaštiti, nije riječ o trajno dobrom upravljanju nacionalnim parkovima već samo o odustajanju od neke privremene ideje koja je u ovom slučaju nesporno, trebala da bude na strani privatnog a ne javnog interesa. Zbog čega ovo pričam, iz razloga što imamo trend ukoliko se od nečeg trenutno odustane i izgubimo pažnju javnosti, vrlo brzo se desi da neko opet dođe sa sličnom inicijativom. Neko ko je politički ili na drugi način moćniji i ko može da ostvari te interese”, kaže Perović.

O postojanju ugovora između preduzeća Nacionalni parkovi i privatne kompanije “Eksplorer” da se na samoj obali Crnog jezera postavi 30 bungalova u rejonu NP “Durmitor”, koji je na listi UNESCO-a, šira javnost je saznala pošto je prije nekoliko sedmica, u zaleđu restorana “Crno jezero”, posječeno 41 stablo četinara.

Sječa je izazvala revolt i danonoćne straže mještana tog kraja. I dok su nadležni iz Nacionalnih parkova Crne Gore, koji gazduju tim područjem, negirali da sječa četinara ima bilo kakve veze sa pripremom terena za postavljanje bungalova, tvrdivši da je u pitanju sanitarna sječa, građani su poručili da nikakve gradnje na tom području neće biti. Istovremeno su jednoglasno nadležni iz Ministarstva i Uprave nacionalnih parkova uvjeravali građane da je ugovor o postavljanju bungalova dobar posao za Žabljak.

“Mi mislimo da smo napravili dobru stvar za Žabljak”, kazao je nedavno ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

“I dalje stojim iza toga da je to dobar posao i da je to koristan ugovor koji smo napravili i za Nacionalne parkove i za državu Crnu Goru”, kazao je nedavno za Radio Slobodna Evropa direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica.

Međutim, građani su sa javne tribine održane krajem marta na Žabljaku nadležnima poručili:

“Valorizacija Crnog jezera na ovaj način nije valorizacija nego devastacija. Ovdje se pravi Sutomore (primorski grad koji je simbol urbanističkog haosa i masovnog turizma) od Crnog jezera. Ovdje se pravi masovni turizam kada masovni turizam prestaje da bude trend u Evropi. Ruralni turizam je poslednjih deset godina najbrža rastuća grana u Evropi a mi pokušavamo da dovozimo autobuse da ljudi tu spavaju jedu i itd. To vam je kao da na Svetom Stefanu pravite kamp kućice i to naplaćujete tri eura”, kazao je privrednik Aleksandar Dragićević o izgradnji planiranih bungalova, avanturističkog parka i ostalih sadržaja na Žabljaku.

protest

Potom je, nakon nekoliko protesta na obali jezera, građanskih i video poruka poznatih ličnosti, ministar Pavle Radulović na posljednjoj tribini na Žabljaku poručio:

“Ja nikakav problem nemam da u momentu kada iz Opštine Žabljak dobijem formalni dokument, jer moram imati formalnu odluku kojom povlače saglasnost na Plan privremenih objekata, da svome kolegijumu predložim da se taj plan stavi van snage. Nikakav problem nemam.”

I dok se čeka zvanična potvrda da je Ministarstvo odustalo od planirane gradnje, predsjednik Opštine Žavljak kaže nema da nema ništa neobično u činjenici da su on i ministar Radulović, iako iz iste vladajuće DPS, ovog puta uslovno bili na suprotstavljenim stranama.

“Mediji su to prenijeli da je udario DPS na DPS. Ali je činjenica da je šezdest odsto građana koji su na tim tribinama izrazili protest protiv gradnje bungalova upravo članovi DPS-a. Jednostavno nije moglo tu da se ćuti, nego da se jasno kaže mišljenje ljudi durmitorskog područja da to nije bilo dobro rješenje”, kazao je Veslin Vukićević.

Posljednja dešavanja na Žabljaku izazvala su pažnju i regionalne javnosti. Brojne poznate ličnosti oglasile su se kratkim video porukama koje su objavljene na društvenim mrežama, sa apelom da se sačuva netaknuta priroda, NP “Durmitor” i Crno jezero.

“Uništavati prirodu zbog nekog trenutnog kratkoročnog profita je vrlo glupo. Zato što to smanjuje šansu našim praunucima da prežive”, poručio je muzičar Rambo Amadeus, dok je bubnjar Dragoljub Đuričić u video poruci saopštio:

“Da nije ove naše lijepe zemlje i da nije ovog prelijepog drveća vjerovatno mi ne bi imali, ovoliko mala i lijepa država, četiri nacionalna parka toliko velika da ih zna čitava Evropa.”

Durmitor je proglašen za Nacionalni park 1952. godine, a kao područje na listi Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa UNESCO-a se nalazi od 1980. godine. Sedam zona Nacionalnog parka spada u specijalne zaštićene zone, a u pet osnovnih ekosistema između ostalog spadaju četinarske i listopadne šume i vodeni ekosistemi.

Jedan od simbola Durmitora je Crno jezero, najpoznatije i najveće od 18 ledničkih jezera na planini, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1.418 metara. Oko Crnog jezera, kao popularne destinacije za rekreaciju, nalazi se oko 3,5 kilometara pješačkih staza.

/L.Š./

Zakupci spriječili rušenje privremenih objekata na šetalištu u Budvi

0
foto RTV Budva

Građevinska inspekcija sa izvršnom službom iz Podgorice jutros je došla da ukloni privremene objekte u zoni morskog dobra na donjem šetalištu ispod Glavne pošte u Budvi, koji nisu predviđeni Planom privremenih lokacija, a zakupci se okupili kako bi spriječili njihovo rušenje.

Iako je Morsko dobro zvanično početkom februara pismeno obavijestilo sve zakupce da objekte uklone u roku od 15 dana, to do sada nije urađeno.

Kako su nam na terenu iz Republičke inspekcije kazali, oni rade po protokolu, na osnovu donešene odluke, koja podrazumijeva rušenje šest diskoteka i ostalih manjih trgovinskih objekata koji nisu predviđeni Planom.

Obzirom da danas nisu dobili asistenciju policiju, inspektori su se povukli sa terena, a ponovni dolazak najavili za sutra.

Sa druge strane, zakupci su ogorčeni, jer su se nadali pozitivnom ishodu ove situacije, tj. da će nastaviti sa radom makar, kako su istakli, do kraja oktobra.

Oni su pošli u policiju, kako bi najavili mirno okupljanje za sutra, kada je najavljeno i njihovo rušenje.

Kako nam je kazao jedan od zakupaca privremenog objekta, Savo Radonjić, oni su se okupili iz raloga što je turistička sezona na pragu, te da nema vremena za sređivanje prostora gdje se nalaze njihovui objekti.

“Svi znamo da počinje karneval, a sa karnevalom zvanično počinje turistička sezona. Problem privremenih objekata traje već šest, sedam mjeseci i mi smo svih tih mjeseci u pregovorima sa Ministarstvom turizma i održivog razvoja, koje je nadležno za ovu zonu”, kazao je Radonjić.

On je naveo da žele da im se ostanak omogući do oktobra, kada će se povući sami.

“Ministar je bio decidan po ovom pitanju, ali je kasnije popustio, i kazao da ako se hoteli, Morsko dobro i Opština saglase, da se ljudima da period alternative do oktobra mjeseca”, istakao je Radonjić.

On je kazao da im je nezvanično i obećano da će im se, kako je kazao, pomoći da preguraju sezonu, ali inspekcija je odlučila da ipak danas krene sa uklanjnajnem tih objekata, o čemu zvaničnog saopštenja i zvanične odluke nema.

Radonjić je istakao da će se boriti da se objekti ne uklone do oktobra.

Svjetska RC44 regata u Porto Montenegru od 10. do 14. aprila

RC44 – PRESS KONFERENCIJA

Tivat i Crna Gora od danas su na mapi svih ljubitelja takmičarskog jedrenja u svijetu jer je upravo u tom gradu i našoj državi počela ovogodišnja sezona globalnog RC44 takmičenja.

Devet timova na modernim i ultrabrzim regatnim jedrilicama klase RC44, započeli su jedriličarsku regatu „RC44 Porto Montenegro“, koja će trajati od 10. do 14. aprila, u akvatorijumu marine Porto Montenegro i zaliva Boke Kotorske.

Ovo je inače, prva od ukupno pet ovosezonskih regata RC44 kupa koji će se voziti do novembra, kada će biti poznat i ovogodišnji šampionski tim. U takmičenju učestvuje ukupno devet timova i to tru/i iz Rusije, dva iz Velike Britanije, te po jedan iz Francuske, Švedske, Monaka i Slovenije.

Za sve njih, osim za debitanstki  Tavatuy Sailing Team iz Rusije koji po prvi put nastupa u RC44 Cup-u, Boka Kotorska je potpuna nepoznanica i izazov sa jedriličarskog stanovišta jer je zaliv sa svojom posebnom geografskom konfiguracijom, okružen visokim brdima i sa specifičnim i promjenjljivim lokalnim vjetrovima, vrlo izazovan za svakog jedriličara. Jedino je debitantski tim iz Rusije bio u prilici da tokom februara obavi jednu sedmicu probnih jedrenja u Tivatskom zalivu, a skiper Sergej Filativs je istakao da su oduševljeni kapacitetima marine Porto Montenegro koja je domačin takmičenja, ali i snažnim udarima bure koje su doživjeli tokom probnih februarskih jedrenja u Boki.

44Cup Porto Montenegro

„RC44 Cup je jedriličarski spektakl koji je probudio veliko interesovanje, i za jedriličarske profesionalce, ali i za naše VIP klijente koji uživaju u regati, i koji su aktivni učesnici. S ovim događajem započinjemo ljetnju sezonu i u nautičkom naselju Porto Montenegro, ali i gradu Tivtu.“- istakao je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne na danas održanoj konferenciji za štampu.

Jedriličarski klub Porto Montenegro i Crna Gora su u ovom trenutku u fokusu svjetske jedriličarske javnosti, a ova regata je sjajna prilika za svi gosti Porto Montenegra i lokalno stanovništvo uživo gledaju regatu na najvišem svjetskom kompetitivnom nivou.

„Ovo je 13. edicija RC44 Cup-a, regata je od tada, pa do sada, revolucionarna u svijetu jedriličarstva, drugačija, i sačuvala je svoju specifičnosti. Iako su vlasnici ovih jedrilica i takmičari privatno prijatelji, na moru su svi oni orjentisani samo na što brže dostizanje cilja i pobjedu. Zadovoljstvo je da jedrimo u Crnoj Gori.“- istakao je Bertrand Favre, menadžer 44Cup. Regata, koja će se po prvi put održati u Porto Montenegru, biće prva trka u sezoni 2019. u takmičenju RC44Cup, koje obećava da će biti dugo, neizvjesno i zahtjevno jer su među jedriličarima koji u njemu nastupaju neka čuvena imena poput Nicka Poonsa iz Holandije, Igora Laha iz Slovevije, Vladimira Prošikina iz Rusije,Toma Slinghsbyja iz Australije…

Oni jedre na identičnim brodovima klase RC44 čiji je idejni tvorac čuveni jedriličar, pobjednik America`s Cup-a Russel Couts. Ovi brodovi dugački po 13,35 metara, lagane su konstrukcije, izrađeni u cijelosti od  karbonskih karbona, sa jakom konstrukcijom jedara, koja su predviđena za snažne vjetrove. Do sada ih nje napravljeno oko 30 komada i vrlo su popularne među takmičarski nastrojenim jedriličarima širom svijeta.

Regata RC44 WORLD CHAMPIONSHIP

„Sportska specifikacija jedrilica klase RC44 je takva da je ona prilagodljiva profesionalcima i amaterima. Svako ima svoju ulogu u adrenalinskoj sportskoj, ali i lifestyle utrci.“- pojasnio je Cameron Appleton, iz tima Aqua koja je pet puta već bila pobjednik RC44 Cup-a.

„Svaka regata nosi svoj poseban izazov, zavisi od geografskih katakteristika lokacije gdje jedrimo i vjetra, ali kombinacije tima. Taktičari nose jednu od glavnih uloga – iskombinujemo da svako u posadi iskoristi svoj maksimum na jedrilici, i ostvari što bolji rezultat.“ – naglasio je Ed Baird, taktičar na jedrilici Peninsula Petroleum.

Sponzori regate su hotel Regent Porto Montenegro gdje su smješteni svi takmičari i VIP klijenti, Turistička Organizacija Tivat, Riana group i Videoworks, a samo zbog održaanja ovog takmičenja u Tivat je proteklih dana došlo preko 160 ljudi iz inostranstva. Nadmetanje učesnika RC 44 Cupa u Tivatskom zalivu narednih dana osim sa obale, moći će da se prati i sa posebnih za to angažovanih brodova na moru.

Otvorena izložba fotografija Udruženja umjetnika „Adriatic Artists“

0

Izložba umjetničkih fotografija, pod nazivom „Moj osjećaj za more“, članova Udruženja umjetnika Adriatic Artist i Foto kluba „Marin Getaldić“ iz Dubrovnika, otvorena je u utorak veče u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.

Grupu Adriatic Artists čine аkаdemski slikаri, grаfičаri, fotogrаfi, vаjаri i tаlentovаni аmаteri iz zemalja regiona bivše Jugoslavije, koji su se okupili nа društvenoj mreži Fаcebook i tаko krenuli u kreаtivno druženje koje je rezultirаlo izložbаmа.

Koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa, Dražen Jovanović istako je da je ovo već drugi put da članovi Adriatic Artista izlažu u tom objektu, i daa ova postavka otvara ljetnju izložbenu sezonu u toj Zbirci.

Za lajt-motive ove izložbe izabrani su različiti identiteti mora viđeni okom i kameroom članova ove umjetničke grupe – bonaca, bura i nevera, sve „savršene oluje“, barke i jedrenjaci koji plove, stijene i perfektnost spoja sa morem u svim njegovim formama, neraskidiva povezanost čovjeka i mora i svi detalji svakodnevice na obali. Izložba je prodajnog karaktera.

Adriatic Artists

Naziv postavke „Osjećaj mora“ najbolje govori o atmosferi i motivima koji dopiru sa izloženih fotografija na platnu jer sa njih bukvalno „toči“ more i miriše so. Pedesetak umjetnika iz više država regiona svoja djela će nakon Tivta, izložiti u Dubrovniku i potom Šibeniku.

„Adriatic Artist je Facebook grupa koju vodimo nas troje kolega profesora, umjetnika i fotografa, a koja okuplja široki krug kako profesionalaca koji se bave fotografijom, tako i amatera od kojih su neki u međuvremenu izrasli u vrhunske fotografe. Zahvaljujući ovoj grupi i osobama iz Crne Gore koji u njoj objavljuju svoja djela, uspjeli smo da dodatno promovišemo neke od naljepših motiva Boke i našeg primorja. Meni lično i kao slikaru koji se bavi ovim morskim motivima, bavljenje fotografijom je jako značajno jer je ona često predložak mojih likovnih djela. Ipak, koliko god da je fotografija bogata i neka zaista moćna kao svjedočanstvo, kao događaj, kao atmosfera, ona nikad ne može imati toliko „zapisa“ koliko ima jedan živi pejsaž, slika nekog težaka sa previše patine ili neke lijepe žene sa tivatske rive….“- kaže jedan od osnivača i vođa grupe „Adriatic Artist“, akademski slikar Boris Dragojević.

Predstava “Prst”

0
prst

Na  maloj sceni Centra za kulturu  Tivat sutra sa početkom u 20 sati biće izvedena  pozorišna predstava  “Prst”  nastala u koprodukciji Bitef teatra iz Beograda i Hartefakt fond iz Beograda. Po tekstu Doruntine Basha, “Prst” je režiorala Ana Tomović.

U mnogim tradicionalnim kosovskim kućama, još uvijek se dešava da žene nestalih u ratu i dalje žive sa muževljevom porodicom, iako je prošlo više od deset godina od rata. Pravo nad njihovim životima, koje je nekada pripadalo mužu, sada pripada njegovoj porodici. One uopšte nemaju ‘’privatni’’ život. Šta god radile, moglo bi se tumačiti kao nešto što dolazi direktno iz porodice njenog muža, pa moraju biti pod kontrolom kako bi štitile čast porodice. Ali, što se dešava ako se muževljeva porodica sastoji samo od njegove majke? Da li je ona u stanju da ‘’čvrstom rukom’’ kontroliše situaciju? I kako uspijeva da održava domaćinstvo u situaciji kada je progone sjećanja na nestalog sina koga je pokušala da sakrije u podrumu kuće? Kako zadržava moć u situaciji kada su snajina očekivanja u vezi sa nestalim mužem nešto drugačija i kada se dvije žene povrijeđuju dovodeći međusobni odnos do (nemogućeg) razriješenja? ‘’Prst’’ istražuje ovaj odnos u kontekstu najosjetljivijeg problema na Kosovu danas: pitanja nestalih, ali iz potpuno nove, za ovo društvo radikalne pozicije žena koje su ostale iza…

Uloge u ovom  komadu tumače Jasna Đuričić i Milica Stefanović , dramaturg predstave je Filip Vujošević, scenograf Zorana Petrov, kostimograf Momirka Bailović. Scenski pokret potpisuje Bojana Mišić, a muzički saradnik je Draško Adžić.

TO Kotor – CulturWB konzorcijum na finalnoj HERITAG konferenciji u Tbilisiju

0
TO Kotor – CulturWB konzorcijum na finalnoj HERITAG konferenciji u Tbilisiju

Predstavnici TO Kotor su od 02. do 06. aprila boravili u Tbilisiju gdje su kao dio CULTURWB konzorcijuma učestvovali na zajedničkoj konferenciji dva Erasmus + projekta, HERITAG i CULTURWB.

Tokom dva dana konferencije bilo je riječi o menadžmentu kulturnog naslijeđa,  obrazovanju i kreiranju kvalitetnih visokoobrazovanih kadrova za menadžment kulturnim naslijeđem i važnosti preduzetničkog načina razmišljanja u upravljanju kulturnim naslijeđem i ulozi visokog obrazovanja. Na istu temu je održana debata sa predstavnicima Valensije, Gruzije i Austrije.

Ovo je ujedno bila i finalna konferencija HERITAG projekta dok se CULTURWB projekat zvanično završava u oktobru.

Osim radnog dijela posjete, članovi delegacije su imali priliku da se upoznaju sa znamenitostima i kulturnim naslijeđem Tbilisija, a posjetili smo i staru Gruzijsku prijestonicu Mtskheta.

Što se tiče projektnih aktivnosti CULTURWB projekta, od oktobra počinje implementacija novih Master programa na Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Istočno Sarajevo, Univerzitetu Novi Sad, Univerzizetu u Nišu, Univezitetu Banja Luka i  Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. Završna konferencija CULTURWB projekta će biti održana u Kotoru, poručuju iz TO Kotor.

Turski TAV bi mogao preuzeti crnogorske aerodrome

0
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com

Turski TAV mogao bi biti kompanija koja će pod zakup uzeti aerodrome u Podgorici i Tivtu, javlja CdM. TAV je za sada pokazao najveće interesovanje za zakup.

Ova turska kompanija upravlja aerodromima u Skoplju i Ohridu, a u saradnji sa francuskim kompanijama i aerodromom “Franjo Tuđman” u Zagrebu.

Aerodrom u Skoplju kompanija TAV je preuzela 2012. godine koncesijom na 30 godina. U skopski aerodrom je uloženo 110 miliona eura, a u ohridski 10 miliona eura.

Međutim, ni sedam mjeseci nakon javne rasprave, crnogorska Vlada još nije razmatrala koncesioni akt jer je zbog manjkavosti vraćen na doradu. Više puta je najavljivano da će se naći pred premijerom i ministrima, ali se to do danas nije dogodilo.

Jedan od razloga je i to što su Socijaldemokrate SD zahtijevale da se otkloni nekoliko, kako tvrde, značajnih manjkavosti koja i dalje postoje u koncesionim dokumentima, jer, kako su nezvanično kazali za CdM, SD se može sa pojedinim koalicionim partnerima razlikovati oko određenih rješenja, ali razlike u kontekstu zakonitosti ne smije biti, jer kompromisa sa tim nema.

Aerodrom u Tunisu Kompanija TAV je izgradila za samo dvije godine i njime rukovodi. U njemom vlasništvu su još i aerodromi u Turskoj (Istanbul Ataturk, Ankara, Izmir, Gazipaša nedaleko od Alanje) u Gruziji (Tbilisi) i u Tunisu (Monastir). TAV upravlja i makedonskim aerodromima (Skoplje i Ohrid) kao i aerodromom u Rigi (Letonija).

Davanje koncesija na aerodrome nije novina u regionu. To je prvo uradila Albanija 2005. sa aerodromom u Tirani, pa Hrvatska sa aerodromom u Zagrebu. Lista aerodroma u okruženju, koji se nalaze pod koncesijama proteže se još na Ljubljanu, Prištinu, Skoplje i bugarske Varnu i Burgas. Posljednje je to prošlog proljeća uradila Srbija sa aerordomom Nikola Tesla u Beogradu – poptisan je ugovor sa francuskom korporacija Vancy Airports na 25 godina.

/M.Dušević/

Izložba renomiranog crnogorskog slikara i grafičara Đeljoša Đokaja u H.Novom

0
foto

Izložba renomiranog crnogorskog slikara i grafičara Đeljoša Đokaja biće otvorena u Galeriji Josip Bepo Benković u četvrtak, 11. aprila u 19:30 časova. Realizuje se u saradnji JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ i JU „Muzeji i galerije Podgorice“.

Đokaj je rođen 1933. godine u selu Milješu kod Podgorice. Akademiju likovnih umjetnosti je završio 1963. u Beogradu na kojoj je primljen bez završene srednje škole kao poseban talenat. Nedugo nakon završene akademije sedam godina predaje na Visokoj školi umjetnosti u Prištini, dok je četiri predavao na Likovnoj akademiji na Cetinju.

U Rim odlazi 1970. godine. Izlaže u Palermu, Milanu i drugim italijanskim gradovima ,a 1977. biva proglašen Slikarom godine.

Đokaj je od 1963. godine prisutan na kolektivnim i samostalnim izložbama, gotovo na svim kontinentima – izlagao je na 53 samostalne i 62 kolektivne izložbe. Dobitnik je velikog broja prestižnih nagrada i priznanja, među kojima je i Trinaestojulska nagrada. Takođe, ima status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore čije se slike i grafike nalaze u kolekcijama muzeja i galerija širom svijeta i jako su cijenjene među kolekcionarima.

Izložbu će otvoriti Selma Đečević, teoretičar savremene umjetnosti.

-Biće predstavljeni radovi iz različitih perioda i ciklusa, cijeneći da se na taj način može sveobuhvatnije prikazati neograničenost njegovih stvaralačkih vizija i umjetničkog pregalaštva. Posebnu pažnju u ovom presjeku zavređuje mapa radova koju bismo mogli nazvati Egzodus-traktat obojen zavičajnim lirizmom, ikonični prikaz dramatičnog odrastanja u specifičnim istorijskim uslovima u kojima iskri arhetipsko svjedočanstvo o tragici jednog naroda. Motivske osobenosti kulturne sredine iz koje je ponikao predstavljene su kao okamenjene reminiscencije minulih vremena , zamrznute u krševitom sonetu – kazala je Đečević.

Iz ugla istoričarke ujetnosti Jasmine Žitnik, Đokaj je umjetnik koji stoji u prvim redovima stvaralaca koji su preispitivali smisao čovjekovog postojanja kao jedinog bića koje uništava svoju vrstu i potrebe za jednim boljim svijetom sa više smisla.

-Prije svega, Đokaj je pokazao da je umjetnički alat oružje pobjede nad tehnikom oličenom u mačevima i topovima. Potom, umjetnik kroz svoja djela grmi Brehtovskom snagom protiv dehumanizacije ljudskog bića, otuda krik pobune, jer memorija ukazuje na apsurd vladanja savremenog društva i svijeta, na istoriju,na sve muke čovjekove odvajkada. Stvaralaštvo Đeljoša Đokaja sa svojom osobenom melanholijom, tehnički dorečeno i harmonično, umjetnost je Njegoševe čaše „žuči i meda“ života – istakla je Žitnik.

Izložba će biti otvorena do 30. aprila.

Regata RC44 mapira Crnu Goru na globalnu jedriličarsku scenu

0
Regata RC44 WORLD CHAMPIONSHIP

U akvatorijumu Porto Montenegro i Boke Kotorske, devet RC44 timova će debitovati na regati u periodu od 10. do 14. aprila.

-Osim što ova regata mapira Jedriličarski klub Porto Montenegro i Crnu Goru na globalnu jedriličarsku scenu, ona je i sjajna prilika za crnogorsku javnost da uživo gleda pravi sportski spektakl na vodi. Svi zainteresovani iz Crne Gore imaju mogućnost, da se 12. aprila od 11 sati, ukrcaju na brod Vodena kočija na gradskoj rivi Pine, i uživaju u krstarenju sa pogledom na jedriličarsku trku i dva bokeška školja – navodi se u saopštenju.

U sezoni 2019, nova lica će biti taktičari Tom Slingsbi, koji preuzima ulogu Dina Barkera u timu “Nika”, koji brani svjetsku titulu, kao i Ed Berd koji se priključuje timu “Peninsula Petroleum Sailing” i mijenja dugogodišnjeg taktičara Vaska Vaskota.

Među favoritima su tim “Aqua”, Krisa Bejka, tim “Aleph Racing”, Uga Lepika, tim “Bronenosec”, Vladimira Ljubomirova i Kirila Frolova i tim “Artemis Racing”, Torbjorna Tornkvista.

-Branioci titule, tim “Charisma”, Nika Puna, osvojili su titulu 2018. godine sa poenom više od najbližih rivala, tima “Nika”, Vladimira Prosikina, i tima CEEREF, Igora Laha. Tokom 2018. godine, i Puns i Prosikin su se borili sa dosljednošću, ali su uspjeli da ostvare povoljan rezultat pred završnu trku sezone. Ova trka će zaista biti nepredvidiva, kažu u saopštenju.

Ova regata, koja će se po prvi put održati u Porto Montenegru, biće prva trka sezone 2019. u takmičenju 44Cup.

©Nico Martinez / RC44 Class

-Crna Gora djeluje kao predivna lokacija, predio u kojem će se održati trka se nalazi u zalivu okruženom masivnim planinama, tako da očekujemo mirno more i lagane vjetrove koji mijenjaju pravac. To će svakako dovesti do komplikacija, jer niko od takmičara neće imati jasnu prednost u odnosu na druge, i to ovu regatu čini nepredvidljivom i neizvjesnom. Tome se svi radujemo, objašnjava taktičar tima “Aqua”, Kameron Eplton.

Ovogodišnji 44Cup se sastoji od pet regata, a završna regata će se održati u novembru na Majorci.

U Sloveniji stupio na snagu najstroži pravilnik za ograničenje transmasnoća u hrani

0
hrana

Nakon isteka jednogodišnjeg prijelaznog razdoblja u Sloveniji je u ponedjeljak stupio na snagu pravilnik  kojim se sadržaj transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima smanjuje na najviše dva grama ukupnog sadržaja masnoća, a za nadzor primjene zadužena je uprava za sigurnost hrane.

Nacionalni institut za nutricionistiku naveo je da se radi o najstrožem propisu te vrste u svijetu budući da se ograničenje odnosi ne samo na prehrambene proizvode koji se nalaze u prodaji nego i na predpakiranu hranu, koja u originalnoj ambalaži završava na prodajnim policama, te hranu u gostionicama i restoranima. Ističe se da je Slovenija time napravila važan korak u zamjeni djelomice hidrogeniranih biljnih masnoća u hrani drugim sastojcima.
Provjera sadržaja transmasnoća u hrani primjenjivat će se za uvoznike, distributere i prodavače hrane, objavila je uprava za sigurnost hrane.

Slovenski proizvođači prehrambenih proizvoda objavili su da su se na novi pravilnik dobro pripremili i da već duže vrijeme ne koriste sirovine s višim udjelom transmasnih kiselina, dok se produkti koji kriterij ne zadovoljavaju ne smiju naći na slovenskom tržištu.

Transmasne kiseline nastajaju kao nusproizvod djelomične hidrogenacije biljnih ulja te kod duljeg zagrijavanja biljnog ulja na višim temperaturama, a na zdravlje imaju brojne negativne učinke na metabolizam, posebno u razvoju ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja.