Otkako je sredinom juna otvoren novi granični prelaz Brgat, sa hrvatske strane granice, putnici na relaciji Trebinje – Dubrovnik i obratno imaju mnogo više razloga za zadovoljstvo u odnosu na prethodne godine.
Gužve su značajno smanjene jer novi prelaz ima dodatnu saobraćajnu traku, koja je promjenjivog karaktera i koristi se u onim smjerovima u kojim je tokom dana pojačana frekvencija vozila. Iako smo u jednom od saobraćajno najfrekventnijih vikenda u godini, tokom jučerašnjeg dana zadržavanja su bila minimalna ili ih čak nije ni bilo. Proteklih godina zadržavanja na GP Brgat su znala biti i višečasovna, što je i ovog ljeta čest slučaj na brojnim prelazima između BiH i Hrvatske.
Ono što je specifično ovog ljeta jeste i činjenica da su iz pravca Hercegovine često veće gužve bile na graničnim prelazima prema Crnoj Gori nego li prema Hrvatskoj.
Granične prelaze Ivanica i Brgat osim brojnih turista svakodnevno koristi veliki broj radnika iz Trebinja koji putuju na posao u Dubrovnik i okolinu, kao i stanovnici Dubrovnika i Župe Dubrovačke koji brojne životne potrebe zadovoljavaju u značajno jeftinijem Trebinju.
Građevinski radovi na graničnom prelazu Brgat još uvijek nisu završeni, a po njihovom okončanju propusnost ovog prelaza će biti i dodatno povećana, tako da stanovnici ovih područja mogu očekivati da će gužve, koje su prečesto sputavale komunikaciju dva grada, postati prošlost.
Za nepunih sat vremena službenici Uprave pomorske sigurnosti i pogranične policije u Baru iz mora su spasili sedam osoba.
Dvoje mladih spašeni su kod lukobrana u Baru u nedelju oko 15,15 sati, pola sata ranije četvoro adolescenata u Sutomoru i muškarac u zrelijim godinama u Čanju.
Nepoštovanje upozorenja, istaknutih crvenih zastavica na plažama koje označavaju zabranjen ulazak u more na barskoj rivijeri zbog visokih valova, za malo je bilo kobno po četri mlada života koji su srećom spaseni brzom intervencjom službenika Uprave pomorske sigurnosti i pogranične policije.
Četrvoro adolecenata, 17 i 18 godina iz Podgorice i sa Kosova, spašeni su danas oko 15 sati u Sutomoru iz valova koji su dostizali visinu i do dva metra.
Pored istaknutih zastava, tri mladića i djevojka su ušli u more, međutim, nisu mogli da se vrate na obalu. Drugi kupači su pozvali broj 129 i veoma brzo službe spašavanja na moru su iz Bara stigli do Sutomora.
“Mladi ljudi su bili udaljeni od obale oko 300 metara. Uzaludno su pokušavali da se vrate, ali valovi su bili do dva metra i nisu uspjeli. Srećom niko od njih nije povređen. Čamcima Uprave pomorske sigurnosti i pogranične policije dovezeni su do Bara, do gata 5 gdje su već čekala kola Hitne pomoći. U saznanju smo da su djevojka i mladići dobro”, kazao je direktor Uprave pomorske sigurnosti Safet Kočan koji je apelovao na kupače da poštuju upozorenja i pri istaknutim crvenim zastavicama da ne ulaze u more.
U slučaju potrebe spasavanja na moru napominjem da se odmah pozove broj 129, poziv je besplatan.
Samo što se okončala akcija spašavanja u Sutomoru, posada čamaca UPS je morala intervenisati i izaći do Lukobrana gdje dvoje mladih nije uspjevalo da se domogne čvrstog tla pod nogama jer su ih valovii „odvlačili“ od obale.
Takođe, u Čanju je spašen muškarac zrelije životne dobi.
Istaknute crvene zastave na plažama označavaju da ulazak u more nije dozvoljen usled nevremena i visokih valova.
Udruženje sudija Crne Gore najoštrije je osudilo način na koji je Slavko Mandić, direktor Skala radija iz Kotora, izrazio svoje nezadovoljstvo odlukama sudija kotorskog Osnovnog suda Predraga Krstonijevića i Miša Jakšića.
Mandić je u emisiji “Neđelja u petak” emitovanoj 19.jula na televiziji A1, nazvao “sramotnim” nepravosnažne sudske odluke dvojice sudija koji su u parnicama što su Mandić i glavna i odgovorna urednica Skala Radija Dubravka Jovanović pokrenuli protiv odbornika Demokrata u SO Kotor, satiričara i pjesnika Gorana Jovanovića (Timura Tmurnog), presudili u korist satiričara.
Sudije Mišo Jakšić i Predrag Krstonijević, pozivajuči se na praksu evropskih sudova, član 47 Ustava Crne Gore i član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, presudili da je Timur Tmurni u svojim satiričnim uradcima, koristeći pravo na slobodu govora, iznio vrednosne sudove o radu Mandića, Jovanovićeve i Skala radija i da su Mandić i Jovanovićeva kao javne ličnosti, dužni da imaju viši stepen tolerancije na javnu kritiku svog rada, čak i kada je ona izrečena u formi satire ili karikature koja je uvredljiva ili vulgarna. Zbog toga su Jakšić i Krstonijević odbacili Mandićeve i Jovanovićkine odštetne zahtjeve u iznosu od po 5 hiljada eura, i presudili da su njih dvoje dužni da satiričaru nadoknade pozamašne sudske troškove.
Mandić je te presude nazvao sramnim, kao i same sudije koje su ih donijele i najavio da će one biti oborene na Vipem sudu.
Udruženje sudija Crne Gore saopštilo je da zbog ovoga očekuje “javno izvinjenje Slavka Mandića sudijama Krstonijeviću i Jakšiću, kao i da nadležni organi ispitaju da li u ovom slučaju ima osnova za pokretanje sudskog postupka.”
U saopštenju koje pogtpisuje predsjednica Udruženja sudija CG Hanija Simonović stoji da je problematilčna Mandićeva tvrdnja da je on satiričar i da zbog javno saopštenih ovih spornih stavova ne može biti pozvan na odgovornost.
“Mandić se predmetnom prilikom upustio u komentarisanje nepravosnažnih sudskih odluka, kršeći više usvojeih standarda izvještavanja i obavještavanja javnosti o sudskim postupcima, što bi jedan dugogodišnji medijski profesionalac kakav je Mandić svakako morao znati. Nazivati odluke koje nijesu u njegovu korist sramnim, sa očiglednim izostankom satiričnog konteksta, neprofesionalno je i neprihvatljivo. Naročito ako istom prilikom navodi da je sasvim siguran da će predmetne presude biti ukinute pred sudovima viših instanci.”- saopštilo je Udruženje sudija.
Osvrćući se na Mandičev stav će on kao satirilčar napisati seriju tekstova o dvojici sudija koje naziva sramnima, iz Udruiženja sudija su poručili da “iako je satira prihvatljiva i nadasve demokratska forma izražavanja i kritike, u ovom slučaju najavljeni potez Slavka Mandića se može protumačiti kao prijetnja ugledu i integritetu dvojice sudija.”
“Satira, kao specifična izražajna forma nipošto ne smije postati instrument za prijetnje ili čak za obračunavanje sa vršiocima sudijskog poziva.Vodeći se svojom misijom i načelom zaštite sudijskog ugleda, nezavisnosti, integriteta i bezbjednosti, Udruženje sudija Crne Gore očekuje javno izvinjenje Slavka Mandića sudijama Krstonijeviću i Jakšiću, kao i da nadležni organi ispitaju da li u ovom slučaju ima osnova za pokretanje sudskog postupka.”- zaključuje se u saopštenju Udruženja suidija uz napomenu da će oni pratiti dalji razvoj situacije u ovom slučaju.
Istakli su da je sudijska profesija po svojoj prirodi podložna čestim kritikama i stavljanjima u negativni kontekst, “ali to nikom ne smije dati za pravo da maliciozno, zlonamjerno i neprofesionalno iznosi u javnost stavove koji direkno narušavaju autoritet i ugled sudijske funkcije i sudstva uopšte.”
Veče sjećanja na Borku Pavićević, nedavno preminulu dramaturškinju i direktorku beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju, održano je sinoć u njenom rodnom gradu, pod nazivom “Kotor Borki”, a u organizaciji OJU “Muzeji” i Fondacije “Kotorski festival pozorišta za djecu”.
Više desetina Kotorana i njihovih gostiju došli su u Galeriju solidarnosti u Starom gradu da, u prisustvu Borkinog sina Jovana Barovića i uz podršku Centra za kulturnu dekontaminaciju, odaju priznanje za postignuća ove Beograđanke koja je djetinjstvo provela na kotorskom Trgu od oružja.
Kako se navodi u saopštenju organizatora večeri, teoretičar i istoričar umjetnosti prof. dr Branislav Dimitrijević, govorio je kao predstavnik Centra za kulturnu dekontaminaciju, o tome što je Borku izdavajalo među drugima.
“To što je imala Borka, ima jako malo ljudi, a to je veza između velikih, snažnih i jasnih ubjeđenja i akcije – neposredne primjene tih ubjeđenja. U vremenu kad Milošević dolazi na vlast, kada se stvara nacionalistička retorika, sve počinje prekidanjem pozorišnih predstava i onemogućavanjem ljudi koji drugačije misle da nešto kažu. Borka se tada našla u Beogradskom krugu, u grupi intelektualaca koja se nije mirila sa katastrofom ka kojoj je Srbija tada išla, i ne samo Srbija. Zbog svega toga bila je sklonjena iz Beogradskog dramskog pozorišta sa čime se nije mirila i tada je stvorila svoje pozorište. Tako je nastao Centar za kulturnu dekontaminaciju 1995. godine, koji postaje ključno mjesto za razvoj nečega što se zove nezavisna kultura u Srbiji, postaje ključno mjesto za različite oblike umjetničkih i drugih događaja, jer je kod Borke veza između umjetnosti, politike i života bila isprepletena i ona je, kroz Centar, uspjela da pokaže tu neposrednu isprepletanost života, umjetnosti i politike, jer se vi ne možete baviti umjetnošću, a da se istovremeno ne bavite politikom”, rekao je Dimitrijević.
Da je svoju borbu za drugačijim prilikama svijeta Borka Pavićević vodila umjetnički i građanski hrabro – smatra profesor produkcije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju prof. mr Janko Ljumović.
“Odlazak Borke Pavićević predstavlja odlazak istinske heroine za drugačijim prilikama svijeta, koji se na prelasku iz 20. u 21. vijeku na balkanskim prostorima lomio u tranzicionom i ratnom okruženju. Uprkos svemu, sa glavom u torbi djelovala je, pitala i odgovarala”, istakao je Ljumović.
Mr Ksenija Rakočević, koordinatorka “Njegoševih dana” i urednica “Kotorskog kruga”, kazala je da je bilo planirano da narednog septembra upravo Borka Pavićević bude učesnica “Kotorskog kruga”.
“Bila je među prvim detektorima bujanja paranoja, domaćeg nacionalizma, buđenja pacova, poplave mediokriteta i poluintelektualaca. Još kao šezdesetosmašica, nakon što nije pristala na kompromise i da se od 11 studentskih zahtjeva ispune samo četiri, dok korača Salom heroja ka govorinici, masa joj skandira da je provokatorka. A vremenom je, kako je govorila, postala i vještica, ženetina, izdajica, komunjara, Jugoslovenka. Borka jeste bila sve to. Provocirala je nacionaliste izgovarajući i organizujući ‘Mirdita, dobar dan’. Izdala je nacionaliste i ratne profitere pokazujući im šta je stav i kako treba živjeti”, kazala je Rakočević.
Publici se na kraju obratio prof. Petar Pejaković, direktor Fondacije “Kotorski festival pozorišta za djecu” i reditelj koji je imao i ulogu moderatora.
“Ovaj skup neka bude obavezujući za sve nas da koliko možemo tu njenu misiju nastavimo”, rekao je, između ostalog, Pejaković.
Podsjetimo, Borka Pavićević rođena je 1947.godine u Kotoru. Diplomirala je dramaturgiju 1971. godine na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu gdje je i magistrirala 1976. godine. U legendarnom dramaturškom odjeljenju “Ateljea 212” (koje su još činili Kiš, Mihiz i Ćirilov) radila je 10 godina i u BITEF-u 20 godina.
Osnivačica je teatra “Nova osećajnost”, učesnica pokreta KPGT (Kazalište, pozorište, gledališče, teatar) i “Civilnog pokreta otpora”, bila je umjetnička direktorka Beogradskog dramskog pozorišta, članica “Beogradskog kruga” – udruženja slobodnih intelektualaca i osnivačica i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu (od 1994. godine). Objavila je tri zbirke eseja: “Na eks – Postdejtonska moda”, “Moda” i “Glava u torbi”, kao i članke u brojnim časopisima, zbornicima, dnevnim i nedjeljnim novinama.
Jer brodovi su isti ka i ljudi. Umiru. Jednog im dana dođe kraj. Neki skončaju od zuba vremena. Neke smrt dočeka u punoj snazi, na modroj brazdi.
Prema podacima Hrvatskog restauratorskog zavoda, u podmorju Jadrana postoji od 300 do 400 arheoloških nalazišta s brodovima kojima je vječno počivalište postalo morsko dno. A zapravo ih može biti i tisuću, možda i više, tko to zapravo može znati. Ali zato znamo da postoji mnogo onih koji bi rado doznali njihovu adresu, podmorsku koordinatu, vođeni mišlju kako će tamo, negdje u nekoj morskoj nedođiji, pronaći blago kralja Salomona.
Jer s brodom nikada ne znaš što u sebi nosi. Možda ništa, a možda veliko blago. Recimo, cjelovite amfore, novčiće iz starog vremena, vrijedno oslikano keramičko posuđe, bakrene predmete, zlato, nakit… Sve nešto što će nekom tihom kolekcionaru, krijumčaru, trgovcu, ekipi s crnog tržišta izmamiti suzu radosnicu.
– Zato nećemo otkriti točnu lokaciju naše zadnje akcije. Reći ćemo samo da je to sjeverno i jugoistočno područje otoka Hvara. A nećemo zato što baš na istraženom lokalitetu, negdje oko Paklenjaka, postoji jedna nama vrlo zanimljiva lokacija – veli nam Igor Mihajlović iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je sa svojim timom prije nekoliko dana završio hvarsko podmorsko istraživanje.
A bogme vam nećemo reći ni mi, iako dosta približno znamo, a fotoreporter Božidar Vukičević, koji je istraživanje popratio slikama, zna i točno u centimetar. Možemo vam samo predočiti tijek stvari. Dakle, u Zavod je stigla informacija dobrih ljudi kako neki, nazovimo ih zli, devastiraju područje na kojemu postoji podvodni objekt. Tim je izišao na teren kako bi utvrdio stanje i zaštitio arheološki lokalitet.
– Već lani smo istraživali i pregledavali akvatorij Hvara, pritom smo obradili nekoliko lokacija. A čim nam je stigla dojava, opet smo izišli na teren kako bismo pregledali i zaštitili ugroženo arheološko nalazište. U fokusu naše pažnje nalaze se najugroženija područja s naše obale. Tema ove ekspedicije bila su dva arheološka nalazišta na kojima smo odlučili obaviti zaštitna iskopavanja. Prvi je na sjevernom području Hvara, gdje su ostaci broda potonulog u brodolomu iz 4. stoljeća. Riječ je o kasnoantičkom teretnom brodu koji je prevozio ulje – kaže Igor.
Kako se to znade? Po pronađenim amforama jednom davno napravljenima na području sjeverne Afrike. Nažalost, nisu cjelovito sačuvane, ali zato je pronađena kolekcija sjevernoafričkih keramičkih tanjura. U dobrom su stanju, kaže nam naš sugovornik, opisujući kako su usprkos zubu mora, stoljećima, strujanjima, sačuvale autentičnu crvenu boju. Malo dublje gledano, ovaj materijal pokazuje još jednu zanimljivost – onu da je i u to davno vrijeme, a govorimo o 4. stoljeću, na ovom našem području trgovina bila iznimno dobro razvijena.
Jadransko je područje već tada imalo zanimljive bilateralne ekonomske odnose s područjem sjeverne Afrike.
– Na tu činjenicu ukazuju i amfore, kao pokazatelj da se u to vrijeme trgovalo uljem. Usprkos svemu tome, lokalitet nismo otvarali, nismo ništa iskopavali, odlučivši da ćemo se tu vratiti iduće godine. Naša sljedeća zona djelovanja bio je potonuli brod pokraj Paklenjaka, koji smo zbog vidljivih arheoloških predmeta odlučili istražiti i zaštititi. Ono što smo pronašli je zanimljivo, riječ je o potonulom brodu iz 17. stoljeća, pokazala je naknadna analiza. Ne znamo što je brod prevozio, teren nam nije vidljiv, ali pretpostavljamo da je bilo nešto vrijedno jer smo pronašli šest željeznih topova – veli Igor.
A topovi neće baš na brodu stajati kao dekor, bogme ih nije lijepo ni vidjeti. Stari ili novi, uvijek vuku na bojazan, opasnost. Ali zato su tu i bili, kako bi nešto čuvali, da bi ono što je u brodu sačuvali od gusara, pohlepnika. Samim tim je istraživanje pobudilo pažnju zagrebačko-splitsko-hvarskog tima koji je pronašao i brodsko zvono.
Do sada su na području našeg Jadrana pronađena samo tri takva.
– Zapravo je ovo bilo vrlo zanimljivo. Brod je, pretpostavljamo, bio dug 30 metara, na što upućuje veličina sidra. Jako su velika, i pronađena su tri. Širine su dva metra, dužine četiri do pet metara. Prvo smo počeli s iskapanjem kako bismo vidjeli gdje je krma, što brod krije u sebi, ima li kakav vrijedan, zanimljiv predmet. U arheološkim sondama koje smo otvorili pronašli smo čitav niz keramičkog posuđa, i brzo smo shvatili kako se nalazimo na području u kojem je nekada bila brodska kuhinja. Vidjelo se to i po ulomcima stakla, koje zbog fine izrade ukazuje na to da je na brodu bilo luksuza, odnosno da je brod prevozio ili bogatu klijentelu ili vrlo luksuzan teret – veli Igor.
A gdje su topovi, tu ima i streljiva, u ovom slučaju pronađenih olovnih kuglica, više desetaka tanadi korištene za punjenje pušaka. Brod je potopljen na dubini od 50-ak metara, uložen je u pjeskovito dno, koje je i inače karakteristično za područje oko Paklenjaka. I dok je padao u vječni san, nije se prevrnuo. Samo je filmski, damski, elegantno, lagano pravocrtno potonuo i s vremenom se ukopao u podmorje.
– Ono što je u njemu pronađeno svoje će mjesto naći na posebnome mjestu, u arheološkoj zbirci grada Hvara u osnivanju. Skupilo se u fundusu već dosta toga, eksponata s kopna, onih iz podmorja – kaže nam još jedan član tima Eduard Visković, arheolog iz Hvara, otkrivajući nam kako će zbirka, kad se muzej otvori, biti smještena visoko gore, na hvarskoj Fortici, jednoj od najljepših utvrda na Jadranu.
– Hvar je nekada bio na glavnom plovnom jadranskom putu, to je bio takozvani transjadranski pravac. Bio je glavna mletačka luka. Zato i ne čudi pronalazak brojnih artefakata koje smo posljednjih godina sakupljali i spremali u pohranu, namjeravajući ih jednom izložiti kao muzejski postav. U nju će ući i upravo pronađeni predmeti, koje ćemo prije postavljanja u zbirku restaurirati, vratiti im što više izvornost – kaže Eduard upoznajući nas s budućom hvarskom atrakcijom.
Hvarska istraživanja trajala su 14 dana, a na njima je stručno mišljenje kao aktivni član ekipe dao i Saša Denegri, koji nam je potvrdio kako je ovo bila suradnja Hrvatskog restauratorskog zavoda i Konzervatorskog odjela u Splitu, potpomognuta financijskom injekcijom Ministarstva kulture.
A u timu su se još nalazili i član Interventne postrojbe MUP-a, podvodni fotograf Jerko Macura, te Jurica Bezak, zamjenik voditelja iz zagrebačkog Zavoda.
– Uvijek je zanimljivo biti u podmorju, istraživati. Uvijek te uhvati onaj poseban osjećaj dok si dolje. Nikada ne znaš što ćeš naći. Hoćeš li naći. Što će izaći. Kakva će te povijest dočekati. Uvijek te drži uzbuđenje koliko god arheoloških nalazišta istraživao – veli Igor Mihajlović.
Zajedničkim i kooordiniranim aktivnostima nadležnih državnih institucija u saradnji sa civilnim sektorom tokom protekle dvije godine postignuti su ohrabrujući rezultati na suzbijanju nelegalnog ribolova, posebno u borbi protiv upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji u Kotoru na kojoj su predstavljeni postignuti rezultati, čulo se juče na press konferenciji u Kotoru.
Ministarstvo poljoprivrede koje je u junu 2017. godine, shodno odluci Vlade, formiralo Radnu grupu za borbu protiv upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu ulova ribe, danas je predstavilo konkretne rezultate dvogodišnjih aktivnosti u okviru Radne grupe, kao i dalje planove u pravcu jačanja kontrole i uopšte razvoja sektora ribarstva.
Kako je saopšteno:
-Obavljeno oko 1.000 kontrola nelegalnih ribolovaca i mjesta prodaje kao i mjesta na kojima su postojali operativni podaci o prisustvu eksplozivnih naprava
-Obavljeno 20 zajedničkih kontrola na moru inspektora za morsko ribarstvo i pripadnika granične policije
-Podnešeno 170 prekršajnih naloga
-Podnešeno 150 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka od strane inspektora za ribarstvo, nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero i ribočuvara sportsko rekreativnih klubova
-Podnešeno 20 krivičnih prijava
-Oduzeto više desetina kg eksploziva
-Oduzeto oko 7 t nelegalno izlovljene ribe, školjaka i prstaca
-Oduzeto oko 10 km nelegalnih mreža
-Oduzeto na desetine nelegalnih ribolovnih alata i opreme (podvodne puške, vrše, parangali, ronilačkih odijela I slično)
Podsjećamo da su u sastavu Radne grupe predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Uprave pomorske sigurnosti, Nacionalnih parkova, Instituta za biologiju mora, Prirodno – matematičkog fakulteta, Agencije za zaštitu životne sredine, Višeg državnog tužilaštva, Lučke kapetanije, JP Morsko dobro, grupe građana “Stop krivolovu” i nevladinih organizacija. Predstavnici svih ovih institucija i subjekata juče su prisustvovali konferenciji u Kotoru povodom predstavljanja zajedničkih rezultata.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović ocijenio je da su postignuti rezultati ohrabrujući i čestitao svima na, kako je kazao, ogromnom uloženom radu, entuzijazmu, pregalaštvu i na jasno demonstriranoj odgovornosti i pojedinaca u samoj Radnoj grupi i institucija koje su uključene.
„Želim da sa svima danas podijelim još jednu važnu poruku – Nastavljamo zajedno. Nastavljamo udruženim snagama i udruženom energijom. Takav pristup nam je potreban jer ima još dosta posla u sektoru ribarstva. Još mnogo posla imamo da bi potpuno eliminisali sve vidove nelegalnog ribolova, mnogo posla da bi naš sektor ribarstva bio konkurentan, mnogo posla da podignemo konkuretnost naših ribara i olakšali im veoma težak i zahtjeva posao“, poručio je Simović dodajući da vjeruje da će sve te izazove rješavati na realan i dinamičan način, odgovorno, istrajno i sa dobrom energijom sa svih pomenutih adresa.
press
Stop krivolovu: Eksplozivan odgovor države i građana na eksplozije u moru
Prisutnima se obratio i predstavnik Grupe graana Stop krivolovu Aleksandar Alek Vuković koji je pokretanje snažne aktivnosti protiv nelegalnog ribolova simbolički opisao kao eksplozivan i zajednički odgovor državnih organa i civilnog sektora na učestale nelegalne eksplozije u moru. On se posebno zahvalio Ministarstvu poljoprivrede to je prepoznalo dobru volju i namjere grupe Stop krivolovu i uključilo ih u aktivnosti Radne grupe. Takođe istakao je posebno angažman Uprave policije i zahvalnost direktoru Veselinu Veljoviću i njegovim saradnicima, bez kojih rezultati ne bi bili postignuti. „Ono što smo mi zajedno postigli u Crnoj Gori, već je dobro prepoznato u drugim zemljama regiona i služi kao primjer dobre prakse koju mnogi žele da implementiraju“, poručio je Vuković.
KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuju poseban koncert posvećen Oliveru Dragojeviću pod nazivom Moj galebe. Koncert će se održati u ponedjeljak, 29. jula, na Stadionu malih sportova na Benovu, sa početkom u 22h. Poznate hitove ovog neprevaziđenog kantautora ovih prostora, izvodiće Akademski hor Silvije Bombardeli Univerziteta u Splitu uz poznatog pjevača, Oliverovog prijatelja i sugrađanina, Gorana Karana. Horom diriguje Ana Marija Tadin a muzičari će izvjesti poznate hitove u horskim aranžmanima, što predstavlja poseban kuriozitet.
Ulaznice za koncert se mogu nabaviti širom Crne Gore na Tobacco kioscima. Detaljan pregled prodajnim mjesta kao i online kupovina dostupni su na www.gigstix.me
Više detalja o programa, možete pogledati na www.kotorart.me
Moj-galebe
Goran Karan na muzičku scenu stupa početkom osamdesetih godina 20. vijeka, kao član nekoliko grupa: Epicentar, Deveti krug, Zippo i Big Blue. Solističku karijeru započeo je 1997. godine i već naredne godine pobijedio na Zadar-festu, a potom objavio i prvi solistički album Kao da te ne volim, 1999. godine. S albumom Vagabundo, 2000, postao je poznat izvan zemlje. Na Don Brankovim danima muzike nastupa s Akademskim horomSilvije Bombardeli Univerziteta u Splitu, koji čini pedeset članova, studenti i zaposleni sa svih fakulteta ovog univerziteta. Hor nosi ime velikog splitskog kompozitora i dirigenta Silvija Bombardelija (1916–2002), koji je zaslužan za osnivanje Splitskog ljeta, a biće upamćen kao uspješan profesor Pedagoške akademije u Splitu, te intendant splitskog Hrvatskog narodnog kazališta. Od osnivanja 2016. godine, horom diriguje Anamarija Tadin, koja je upisala je studije muzičke teorije na Umjetničkoj akademiji u Splitu, 2012. godine, a 2018. magistrirala je s temom Silvije Bombardeli: Misečina. Analiza i aranžmanza kvartet saksofona. Angažovana je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, kao stručni saradnik za predmete muzička pedagogija i solfeđo.
Najveća svjetska online trgovina Amazon će, prema svemu sudeći, uskoro u potpunosti biti dostupna u Hrvatskoj, gdje će biti i regionalni centar.
Kako piše Poslovni dnevnik, Amazon planira da sa Hrvatskom poštom ostvari ekskluzivnu saradnju za dostavu u cijeloj Hrvatskoj, a potencijalno i u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Ove informacije su i dalje nezvanične, ali je u javnost dospjela vijest da su predstavnici Amazona posjetili Hrvatsku i obišli novi logistički centar u Velikoj Gorici.
Iz Hrvatske pošte za Poslovni dnevnik kažu da u ovom trenutku ne mogu da potvrde ove informacije.
“Imamo dosta ponuda za saradnju sa velikim svjetskim kompanijama, odnosno za preuzimanje uloge regionalnog lidera u našem poslovanju. Vjerovatno je da će kolege iz regiona obilaziti naš novi sortirni centar u narednom periodu, jer je jedinstven u ovom dijelu Evrope”, kažu iz hrvatske kompanije.
Dodaju i da su u fazi preseljenja svojih kapaciteta u novi sortirni centar.
“Uz mašine za automatsko sortiranje pisama koje smo nabavili prije dvije godine, na novoj lokaciji će ubrzo proraditi i nove mašine za sortiranje paketa, a koje će imati kapacitet za sortiranje 15 hiljada paketa za sat vemena”.
U pošti navode će svi kapaciteti do septembra biti preseljeni na novu lokaciju, a da se za taj period planiraju i prve posjete stranih i domaćih kompanija zainteresovanih za saradnju.
Dodaju i da bi dolazak Amazona u Hrvatsku i zemlje regiona imao nemjerljive benefite, kako za samu Hrvatsku poštu koja bi dobila snažnog globalnog partnera i ojačala svoju konkurentnost na tržištu, tako i za same građane koji, uprkos zakonima EU, ne mogu da koriste sve koristi Amazona.
Hrvatska pošta je 2017. donijela odluku o izgradnji novog logističkog centra u Velikoj Gorici vrijednog 350 miliona kuna.
U prvoj fazi će se izgraditi 32.000 kvadratnih metara poslovnog prostora u kojem će se nalaziti sortirnica, skladište i kotlarnica. Nakon završetka druge faze sortnirni centar će imati površinu od ukupno 38.200 m2 na parceli od 70.200 m2.
Kako piše Poslovni dnevnik, upravo je interesovanje Amazona za saradnju sa Hrvatskom poštom uticala na ubrzanje radova na novom logističkom centru.
Duboka Đenovska ciklona neuobičajena za ovo doba godine u noći na nedjelju približavat će se našim krajevima.
U Crnoj Gori sutra nas očekuje umjereno do potpuno oblačno i nestabilno, prijepodne uglavnom suvo, poslijepodne, a naročito tokom noći, kiša, jaki pljuskovi i grmljavina.
Lokalno je moguća i pojava grada. Više padavina u južnim i centralnim predjelima.
Vjetar umjeren i jak, ponegdje kratkotrajno na udare i veoma jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha 12 do 25, najviša dnevna 22 do 33 stepena.
Zbog vremena Rimska noć 30.jula
Rimska noć 2019. koja je bila planirana za 28.jula u Risnu odlaže se za utorak 30.jula zbog najavljenog lošeg vremena, saopštili su organizatori.
Zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrijan Vuksanović izabran je u subotu za predsjednika Hrvatske građanske inicijative (HGI), jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, na 5. Saboru te stranke koji je održan u Tivtu.
Vuksanović je najavio da će HGI dodatno ojačati svoju političku pozicioniranost, uz novu energiju i novu dinamiku.
“Radit ćemo i dalje na jačanju našeg hrvatskog identiteta, a istovremeno i državnog subjektiviteta Crne Gore. Na taj način pokazat ćemo komplementarnost u očuvanju nacionalnih i identitetskih odrednica i lojalnosti državi u kojoj živimo”, kazao je Vuksanović.
Jačajući sebe, jačamo multinacionalnu i multikulturalnu Crnu Goru, poručio je novi predsjednik HGI.
“Mi smo u Crnoj Gori autohton narod, Crna Gora je naša domovina a kako kaže naš slogan s prethodnih izbora “Naše srce je hrvatsko”, koje će i dalje davati sve za prosperitet crnogorskog društva i svih građana”, zaključio je Vuksanović.
Saboru HGI, kako se čulo na svečanom dijelu koji je bio otvoren za javnost, od 115 pozvanih prisustvovalo je 83 delegata. Među sudionicima najvećeg stranačkog skupa nije bilo dosadašnje predsjednice HGI-a, ministrica bez portfelja u crnogorskoj vladi Marije Vučinović, kao i nekih njeni bliski suradnici.
Središnji odbor HGI, nad kojim su kontrolu u međuvremenu preuzeli Vuksanović i član Predsjedništva HGI Zvonimir Deković, u februaru je smijenio Mariju Vučinović s mjesta predsjednice stranke, što je ona osporila i trenutno pred Upravnim sudom vodi spor za povrat na čelo HGI-a.
Diplomirani inženjer elektotehnike Adrijan Vuksanović rođen je u Kotoru 1980. godine, zastupnik je HGI u parlamentu Crne Gore te je i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine.
