Treći festival brodova, mora i mornara “Dani u vali” održat će se od 11. do 15. septembar ove godine u Starom Gradu na otoku Hvaru, te okupiti u starograjskoj vali dugoj pet nautičkih milja veličanstvenu flotu od preko 80 tradicijskih brodova.
Ova maritimna manifestacija koja je započela 2016. povodom proslave 2400 godišnjice utemeljenja antičkog Farosa (Paiza) današnjeg Starog Grada, sada će se održavati svake dvije godine, a sve kako bi se omogućio dolazak pomorcima i iz drugih europskih zemalja.
– Naša smotra pomorske baštine predstavlja stare tradicijske brodove sa cijelog Jadrana, od kvarnerskog guca, lošinjske pasare, zadarske Condura Croatice, sandula, gundula, lađa, trupa, leuta, gajeta,.. I to sa međunarodnim karakterom, jer nam nakon Talijana, sada stiže poznata kalafatska obitelj Bokovac iz Bara, iz Crne Gore, s gajetama i pasarama korčulanske gradnje koje oni grade u svom škveru. A počasni gosti su nam i zaljubljenici u more i brodove iz Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre – doznajemo od Plamenka Bavčevića, predsjednika Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves koji su zajedno s Turističkom zajednicom Starog Grada i gradom Stari Grad organizatori ove “fešte od idara”.
A upravo je poteštat najljepše i najduže uvale na Jadranu Antonio Škarpa naveo razlog zašto su odlučili i 2019, pa 2021. te 2023. godine biti domaćini floti starih drvenih ljepotana, te potpisati novi ugovor o nastavku suradnje.
– Misto smo od tradicije, a dva dosadašnja festivala “Dani u vali” dojmili su i turiste i domicilno stanovništvo, poglavito mlade koji žele sačuvati naše pomorsko bogatstvo. Ujedno je ova smotra dodatna turistička ponuda u rujnu.
Naime u sklopu same manifestacije održava se i fascinantna noćna parada brodova “Ples pod jedrima i svjetlima”, predstavlja bogata gastronomska ponuda, uz brojne radionice za djecu i odrasle, kao i bogati zabavni program gdje se prvenstveno prezentira kulturna baština.
– Želimo to naše blago predstaviti svijetu, imamo prekrasne nošnje, običaje, vrhunske glazbenike, ali i vrle majstore od broda. I kalafate i jedriličare i ribare i pomorce, prave morske vukove, koji imaju što pokazati novim generacijama. Kako se gradi brod, šije jedro, vezuju gropi i čvorovi, kako se brodom upravlja na moru, po vitru… Šteta da to prepustimo zaboravu – jasan je u cilju održavanja ove morske smotre i Saša Lukić, tajnik Cronavesa.
Potres umjerene snage s epicentrom u moru između Sućurja na otoku Hvaru i poluotoka Pelješca zabilježili su u srijedu u 15 sati i 42 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske.
Magnituda potresa iznosila je 2.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV-V (četiri do pet) stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice.
Prema dosadašnjim informacijama, potres se osjetio na širem priobalnom području od Splita do Stona, na Pelješcu i na otocima Hvaru i Korčuli, izvijestio je dežurni seizmolog Krešimir Kuk.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
1 od 5
David Margason - foto Porto Montenegro
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Novo remontno brodogradilište za super i mega jahte konzorcijuma renomirane holandske brodograđevinske kompanije Damen i Porto Montenegra u Bijeloj, prve usluge klijentima moglo bi početi da pruža već krajem ove godine. U prve tri godine poslovanja nove firme koja se još uvijek vodi pod radnim imenom Montenegro Yacht Services (MYS), u nju će biti uloženo preko 20 miliona eura, a Bijela će ukoliko se sve realizuje po planu, postati kredibilna i konkurentna alternativa do sada renomiranim servisnim centrima i remontnim brodogradilištima za jahte u Francuskoj, Španiji i na zapadnoj obali Italije.
Kazao je to u ekskluzivnom intervjuu za „Vijesti“- prvom koji daje za jedan crnogorski medij, izvršni direktor Adriativc Marinasa – Porto Montenegra (PM) Dejvid Margasan.
Vlada i konzorijum Damen-PM pred kraj prošle godine konačno su potpisali koncesioni ugovor na 30 godina za privredno korušćenje brodogradilišne luke Bijela. Holanđani i PM su dobili u zakup 198.294 kvadrata zemljišta i 281.077 kvadrata akvatorijuma Za to će MYS plaćati godišnu fiksnu koncesionu naknadu od 123.303 eura i varijabilnu naknadu u visini od 5 % EBITDA (prihoda umanjenog za rashod bez troškova amortizacije) do 5 miliona, odnosno 3% za EBITDA nove firme koja prelazi 5 miliona eura. Plan je da u prvoj godini rada novo brodogradilište remontuje 14 super jahti (brodova dužih od 25 metara), dok će u petoj godini poslovanja broj remontovanih jahti biti 109. Sa 35 radnika u prvoj godini rada, MYS će narasti na između 300 i 400 zaposlenih u petoj godini postojanja, a nekadašnje brodogradilište za teretne brodove u Bijeloj, biće pretvoreno u sofisticirani tehnološki centar po mjesi sličnih specijalizovanih brodogradilišta za remont jahti u sjevernoj Evropi, sposoban da pruži sve vrste najkompleksnijih remontnih i radova na konverziji super i mega jahti dužine između 25 i 125 metara. Ugovoreni preduslov za početak rada MYS koji je već kupio oko 2,65 miliona euura vrijedne objekte i opremu bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB), je da francuska kompanija Vlago koju je angažovala Vlada, do marta 2020. završi ekološku remedijaciju tog prostora, koja podrazumijeva uklanjanje oko 150 hiljada tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele.
„Koncesioni ugovor nam daje pravo da ako postoji mogućnost, MYS i prije tzavršetka remedijacije, može početi da radi. Stoga namjeravamo da počnemo organizaciju cijelog sistema, zapošljavanje prvih radnika i pripremu da već pred kraj ove godine, u Bijeloj počnemo pružati određene vrste usluga remonta koje se mogu sprovesti na brodovima na vezu, bez da se oni za to podižu iz mora. Dakle, razmišljamo da se već do kraja godine radi na većim jahtama koje bi bile vezane uz glavni gat brodogradilišta sa njegove zapadne strane, na dijelu gdje su bili plutajući dokovi JBB. Plan je da se istovremeno, ponude i usluge vađenja iz mora i servis manjih jahti koje se mogu dići na obalu mobilnim dizalicama. Sve ipak zavisi od mogućnosti da i u tome, klijentima pružimo najveći mogući nivo kvaliteta jer je dobra reputacija i njeno očuvanje, ključno za Damen.“
Kada se može očekivati dolazak novog plutajućeg doka ?
„Dok u Bijelu stići u prvoj polovini naredne godine. Riječ je o potpuno novom plutajućem doku koji će sagraditi Damen i za koji je se privodi kraju projektivanje i počela je i kupovina materijala za gradnju. Naime, budući da će MYS funkcionisati na način da jahta koja se iz mora digne na dok, radi remonta sa doka bude potom specijalnim transporterima na točkovia, prebačena na operativnu obalu ili do radionica, novi plutajući dok mora imati vrlo sofisticiran sistem za balastiranje koji će održavati njegovu i stabilnost dignute jahte u osjetljivim momentima promjene opterećenja i stabiliteta dok se jahta „prevlači“ sa doka na obalu i obrnuto.Takav. tzv. load out recovery dok, trenutno postoji samo jedan u svijetu i nalazi se u Kataru. Uz to, naš dok će imati i interne tanove za sakupljanje vode i materijala sa podvodnog dijal dignutih jahti, kada se one budu prale vodom pod visokim opritiskom, radi uklanjanja obraštanja od algi i školjki, a kako bi se sve te materije zadržale na doku i ne dospjele u more, već se sa njima postupalo na pravi način u skladu sa strogim ekološkim standardima koje će primjenjivati MYS. Već smo isplanirali i poziciju na kojoj plutajuči dok možemo privremeno smjestiti i koristiti, dok se ne završi remedijacija prostora brodogradilišta. U međuvremenu će biti obavljeni neophodni građevinski radovi za postavljenje doka na njegovu trajnu poziciju, te ojačavanje operativne obale i platoa unutar brodogradilišta da oni mogu izdržati velika opterećenja „šetanja“ po njima na transporteru, brodove teških više stotina tona. Novi dok će biti kapaciteta dizanja 3 hiljade tona i biće modularne konstrukcije, što znači da će po potrebi, biti naknadno produžen jednostavnim dodavanjem novih sekcija, pa će tako moći da se produži do ukupne dužine od 150 metara, i poveća mu se moć dizanja na 7.000 tona. Kasnije će kapaciteti brodogradilišta biti upotpunjeni i gradnjom novog travel lifta.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
U biznis planu stoji da će se MYS koncentrisati na remont jahti od čelika i aluminijuma, dužine preko 30 metara. Da li to znači da potpuno eliminišete mogućnost da radite remont manjih jahti od kompozitnih materijala i drva i sebee uskraćujete za dobar dio tržišta jer upravo takve jahte sada brojem preovlađuju u Crnoj Gori ?
„Jahte dužine ispod 30 metara nisu naše glavno ciljno tržište za budući razvoj MYS-a. Nismo međutim, isključili mogućnost remonta manjih stakloplastičnih ili drvenih brodova jer to mogu raditi specijalisti-podizvođači u trenucima kada imamo slobodnih kapaciteta. Sve je više velikih jahti od stakloplastike, dugih čak i do 40 metara, koje se grade u svijetu, pa nema razloga zašto ne bi radili i na takvim ili brodovima drvene konstrukcije. Ipak, na kraju krajeva, to nije veliko tržište i generator zarade, pa će ekonomska osnova i glavnina posla MYS, biti veće jahte od čelika i aluminijuma. Kao glavni izvor posla, makar u početku, računamo na jahte koje borave u Porto Montenegru, ali i drugim marinama u Crnoj Gori jer se marine grade i u Luštici Bay i Portonovom. Uz to, imajući i u vidu i konkurenciju u Zapsndom Mediteranu i jadranskoj obali Italije, te broj mega i super jahti koje trenutno plove Mediteranom, računamo i na oko 375 većih jahti iz cijelog Mediretana kao potencijalne klijente MYS-a. Samo Amelsovih superjahti u Mediteranu je sada oko 50, a budući da su oni brend Damena, logično je očekivati da će koristiti usluge servisa u garantnom roku ili održavanja i remonta u vangarantnom periodu, u jedinom Damenovom brodogradilištu u regionu – onom u Bijeloj. Mi ćemo biti remontni hab za Amelsove jahte na Mediteranu.“
Hoće li novo brodogradilište osim za jahte, biti na raspolaganju za bilo kakvu drugu vrstu plovila – možda za remont brodova Mornarice VCG ili plovila Vladinih institucija u Crnoj Gori ?
Siguran sam da će MYS biti oduševljeno mogućnošću da recimo, dokuje ili remontuje školski bord Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ jer je ljepota i značaj tog broda istovremeno i odlična tačka u referensnoj listi svakog brodoremontera. Zato bi uvijek našli mjesta i vremena i entuzijazma da uradimo remont „Jadrana“. Ipak, od samog početka rada na ovoj projektu zauzeli smo stav da MYS neće biti „hibridno“ brodogradilište koje će remontovati teretne, ratne ili bilo kakve druge brodove, osim jahti. Ono će niti isključivo brodogradilište za remont i konverziju jahti jer samo tako možemo garantovati najveći nivo kvaliteta naših usluga za vlasnike jahti.“
Na koji način računate da će Damen i njegovi postojeći kooperanti širom svijeta uticati na razvoj i sposobnosti novog brodogradilišta u Bijeloj ?
„Smatramo da je glavna vrijednost novog projekta u Bijeloj u renomeu i kvalitetu koji u svjetskim okvirima nosi ime Damen. Njihove globalno prepoznate vještine u domenu kontrukcije, gradnje i remonta svih vrsta brodova, a posebno mega i super jahti kroz njihov brend Amels koji je jedan od tri najjača u domenu jahtinga u svijetu, čine da dolazak Damena u Bijelu bude ne samo odlična vijets za Porto Montenegro, nego i Crnu Goru u cjelini. To naime, otvara čitav jedan novi niz mogućnosti za napredak i razvoj crnogorske ekonomije, revitalizaciju djelatnosti brodoremonta koja u Boki ima veliku tradiciju, ali i širenje klastera crnogorkih firmi koje bi sutra, ako zadovolje izuzetno stroge uslove kvaliteta, cijene i ročnosti koje traži Damen, mogle svojim proizvodima i uslugama da se uključe u lanac kooperanata MYS-a. Želimo da ljudi ubuduće o Jadranu govore kao o novoj Rivijeri (Azurnoj obali u Francujsoj i dijelu Tirenske obale Italije-prim.aut.) kao do sada glavnoj tački jahtinga. Stvari se u toj industriji već polako sa Zapadnog Mediterana prebacuju istočno, a Crna Gora i Hrvatska prije svih, postaju sve zanimljivije i poznatije kao destinacije za smještaj jahti, odnosno krstarenje. Mi smo sa partnerima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore već pokrenuli Jadransku Jahting Asocijaciju AYA sa ciljem da kroz bolju povezanost istaknutih kompanija, unaprijedimo jahting uslugu u regionu, zajednički djelujemo, podržavamo partnerske kompanije i postanemo lobistička snaga na Mediteranu. Nema razloga da Jadran u neko dogledno vrijeme u pogledu jahtinga, ne postane jednak Rivijeri. U tome je vrlo važan korak i povećanje globalne svijeti o tehničkim mogućnostima jadranske regije u domenu remonta mega i super jahti, kroz dolazak Damena u ovaj region, preko projekta u Bijeloj.“
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
U Biznis planu navodite da MYS treba da bude kredibilna alternativa uslugama ICOMIA grupe za remont superjahti iz zapadnog Mediterana, ali i mnogo bližoj i „opasnijoj“ konkutrenciji na jadrankoj obali Italije poput ISA u Ankoni. Kako to namjeravate da postignete ?
Sa konkurencijom ćemo se boriti kvalitetom, poštovanjem rokova i raspoloživog budžeta, te dobrim cijenama i naravno, renomeom koji Damen uživa širom svijeta. Sa inženjerijsko-tehnološkog aspekta MYS se zapravo ne nosi sa remontnim brodogradilištima za jahte u zapadnom Mediteranu, već sa onima u sjevernoj Evropi – Holandiji i Njemačkoj koji su svjetski lideri u tom domenu. Cilj nam je da preko MYS, na Mediteran donesemo sjevernoevropska mjerila kvaliteta u ovoj djelatnosti, a sa /partnerom kao što je Damen, to definitivno možemo postići. Njihova brodogradilišta su po cijelom svijetu, a uspjeli su da stvore odgovarajuću radnu etiku i odnos prema poslu, čak i u zemljama gdje toga nije puno bilo poput Vijetnama ili Rumunije. Sto posto sam siguran da će Damen isto uspjeti da uradi i ovdje u Crnoj Gori jer jednostavno ne dolazi u obzir da Damen upravlja brodogradilištem ili pogonom koji ne pruža usluge po najvišim standardima i najvećem nivou kvaliteta. Iako se ljudi ovdje šale, uključujući tu i vašeg prmeijera, sa navodnom ljenošću Crnogoraca kao radnika, moja iskustva su sasvim drugačija- ja sam lično vidio da, kada im date prave mogućnosti, ovdašnji ljudi su vrlo vrijedni i zadovoljni što mogu da se iskažu u pravoj prilici. Ne vidim razloga zašto to ne bi bilo i na ovom prijektu, tim prije što ljudi koji rade u tehnici i brodograđevnoj industriji generalno, imaju drugačiju psihologiju i pristup poslu, posebno ako dolaze iz domena industrije koja je radila za vojsne potrebe kao što je to često slučaj na prostoru bivše Jugoslavije. Nivo discipline i radne etike kod takvih firmi je takav da ga često ne možete naći u klasičnim civilnim firmama, a ovdje srećom, još imamo dosta takvih ljudi koji su nekada radili za recimo, Arsenal u Tivtu. Oni i radnici bivšeg brodogradilišta Bijela uz globalne programe obuke po njihovim brodogradilištiam širom svijeta, a koje će im ponuditi Damen i njegovi kooperanti, sigurno će biti u stanju da zadovolje potrebe i zahtjeve MYS-a. Glavna i najčešće spominjana tema koju čujem kada razgovaram sa partnerima iz Damena o MYS-u, je obuka i trening osoblja, a siguran sam da ćemo u tome uspjeti kako sa ljudima koji su još ovdje i imaju te vještine, što sa ljudima iz Crne Gore – iz Arsenala ili JBB koji su otišp/li da rade u inostranstvo od Singapura, Dubaija, do Sjeverne Evrope i koji će željeti da se vrate i rade taj posao u svojoj zemlji. Za početak oni će naravno, raditi uz jedan broj stranih stručnjaka koje će dovesti Damen, ali kako bude rastao nivo osposobljenosti domaćih inženjera i majstora, taj će se odnos polako mijenjati u korist domicilne radne snage.
Može li i kakvo MYS šire doprinijeti napretku crnogorske ekonomije i razvoju sposobnosti domaće, sada skoro i nepostojeće industrije ?
„Brodogradilište će voditi Damen i oni su ti koji će procjenjivati što i kako je najbolje uraditi da ta firma zadovolji osnovne i ključne kriterijume po kojima Damen operiše- visok kvalitet, fer cijene i dobro planiranje, odnosno strogo ispunjavanje zadatih rokova. Cilj i nama i njima je da, kada novo brodogradilište bude otvoreno, ono pruža apsolutno najkvalitetnije usluge remonta jahti u cijelom jadranskom regionu. Oko toga nikako ne smije biti kompromisa ni na kratke staze, jer bi to moglo nanijeti nepopravljivu dugoročnu štetu cijelom poduhvatu. Nesumnjivo je da će no vo brodogradilište željeti da sarađuje sa lokalnim podizvođačima i dobavljačima gdje god je to moguće jer je to jednostavnije i jeftinije, ali je na lokalnim ponuđačima i provajderima usluga da svoju ponudu, materijale i usluge dovedu do traženog nivoa kvaliteta, da bi mogli raditi sa Damenom. Svi koji to budu mogli da urade, dobro su došli.“
Goran Božović, doskorašnji funkcioner u Opštini Tivat, odlučio je da se učlani u Crnogorsku jer su njegovi politički stavovi komplementarni programskim ciljevima i principima Crnogorske.
“Crnogorska je savremena partija koja je jedina na crnogorskoj političkoj sceni ponudila konkretan odgovor na pitanje kako Crnu Goru učiniti stabilnom i uređenom državom, prihvatljivom za sve njene građane. Ustavni patriotizam je budućnost Crne Gore, i ne vidim da je bilo ko osmislio i ponudio drugačiju, a bolju viziju razvoja naše države“, izjavio je Božović.
On je dodao da Crnogorska ima ozbiljan potencijal da bude značajan činilac u kreiranju javne politike u bliskoj budućnosti.
„S obzirom na činjenicu da je Crnogorska usvojenom Cetinjskom rezolucijom dala javno obećanje da će uvijek biti na strani pravde, časti, dostojanstva i slobode svoje države Crne Gore i svakog njenog građanina, bez obzira na razlike koje nas u suštini čine bogatijima, uz uvjerenje da su njeni članovi iskreni borci za ove ideale, nijesam imao dilemu. Crnogorska je prava partija za ljude kojima je Crna Gora u srcu, koji baštine moralni sistem vrijednosti, i koji se bore za poštenu i prosperitetnu Crnu Goru u kojoj će svi građani biti jednaki i srećni”, rekao je Božović.
Božović je naglasio da će biti aktivan član tivatskog odbora Crnogorske i da želi snažno da se angažuje kako bi Crnogorska i u Tivtu uskoro bila veoma uticajan politički akter.
„Moje ambicije u politici se tiču želje da budemo uređenije i pravednije društvo. Želim da kreiramo ambijent u kojem će građani biti zadovoljni načinom na koji onaj ko je na vlasti upravlja zajedničkim dobrima. U Tivtu, đe živim, svakog dana smo sve dalje od ovih ideala zbog neodgovornih pojedinaca koji nam sistemski uvezani nanose ogromnu štetu. Zato ću dati sve od sebe da Crnogorska na narednim izborima u Tivtu ostvari što bolji rezultat, kako bi imala priliku da dominantno utiče na političke procese u Tivtu i na razvoj mog grada, koji ima sve predispozicije za progres”, izjavio je Božović.
Božović je po struci diplomirani psiholog i veoma je aktivan u društvenom životu Tivta, dominantno kroz članstvo u kulturno-umjetničkom društvu Boka i nevladinom udruženju Maškarada iz Tivta. Bio je sekretar Sekretarijata za informacione sisteme i zajedničke poslove, potom rukovodilac Službe za informacione sisteme i zajedničke poslove u Opštini Tivat.
U toku su završnepripreme za 52.Hercegnovski zimski salon čije otvaranje je planirano za 31. januar ( četvrtak ) u 19 časova,po ustaljenoj tradiciji otvaranja Salona svake godine kao uvod u Praznik mimoze.
Selektor ovogodišnjeg Hercegnovskog zimskog salona je mr Senka Subotić, sociolog kulture i umjetnosti iz Budve. Hercegnovskisalon, pod motom “PARALELE”, koncipiranjekao sinteza različitih umjetničkihizraza, autora, koji paralelno stvaraju i djeluju na prostorima bivše Jugoslavije poslednjih par decenija, a s ciljem daprikaže stanje i da se postavi određena paralela savremenih slikarskih tokova na tom prostoru. Predstavljajući se na Salonu, sa po dva rada, umjetnici ukazuju na razvoj savremenih tendencija na polju umjetnosti. Isto tako je uočljiv i uticaj njihovih prethodnika, pa samim tim paralelno njegujui tradiciju umjetnika prostora s kog potiču.Sve te paralele usmjeravaju na sam koncept koji ima za cilj da u tom segmentu uporednog ukaže i na ono zajedničko, ali i ono različito, a prevashodno na različitost pristupa umjetničkom djelu, kao i materijala koje koriste u svom izrazu.
Na Salonu će biti predstavljena djela 20 umjetnika sa većeg broja akademija sa teritorije bivše Jugoslavije.Neke od tih akademija su relativno mlade i po prvi put se predstavljaju na Hercegnovskom zimskom salonu.
52. HZS
Sa Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta iz Mostara, svojim radovima predstaviće se prof. dr. Silva Radić sa dva svoja studentaIvanom Pavlović i Josipom Ivešićem.Sa Akademije umjetnosti univerziteta u Banja Luci doc.mr. Milan Krajnović predstaviće se sa dva mlada i veoma aktivna umjetnika Renatom Rakićem i Borisom Eremićem. Sa beogradske Akademije umetnosti predstavljaju se Jelena Trajković ,Kristina Pirković kao i Milija Belić, redovni profesor na Sorboni I predsjednik odbora Udruženja Salona Noverealnosti (Realites Nouvelles) u Parizu.
Među izlagačima su najzastupljeniji umjetnici iz Crne Gore. Miodrag Šćepanović,Peko Nikčević,Zoran Petrušić iSreten Nikčević su već ranije izlagali na Hercegnovskom zimskom salonu dok se novskoj publici prvi put predstavljaju Elvir Lero Adrović, Ivana Babić, Isidora Dautović, Goran Ćetković, Jelena Đurašković , Miodrag Mišo Vemić i Marija Vemić.
„Vlast kvari, a apsolutna vlast kvari apsolutno“ – stoji u čuvenoj rečenici Lorda Ektona, koja na žalost svoju tačnost potvrđuje i na primjeru rada Parking Servisa Tivat i odnosa direktora i zaposlenih, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
“Nama u Bokeškom Forumu nezamislivo je da firma koja broji 18 zaposlenih ima dva sindikata, što nemaju ni mnogo neke korporacije. Naročito je to nezamislivo za ustanovu koju bi trebalo gotovo nemoguće pokvariti. I koja je i oformljena da bude nepresušni izvor finansija i kao takva bude vjetar u leđa tivatskom sportu, kulturi i obrazovanju. I koju na kraju krajeva direktno finansiraju građani Tivta i turisti, u ljetnjim mjesecima.
No da je i nekvarljivo moguće pokvariti, potvrđuje se i sada, a glavni razlog svega toga je katastrofalna kadrovska politika DPS-a i postavljanje Slaviše Ognjanovića na mjesto direktora „Parking servisa“ . I osjećaj svemoći koji posjedovanjem privilegovane članske karte isti nezasluženo ima.
Otkud nekome pravo da radniku ne da zarađenu zimnicu i da istovremeno, kako tvrdi većina zaposlenih daje lažna obećanja. Zar samo zato što je pripadnik ove ili one partije ? Ako je i od DPS-a – mnogo je.
Sa iskrenom nadom da je podjela na „žute“, „plave“, „crvene“ odavno prošla, Bokeški Forum insistira OD Opštinskog rukovodsta, i OO DPS-a, da preispita kadrovsku politiku i da, ukoliko ih imaju, na odgovorne funkcije u našem gradu počinje da postavlja sposobne, a ne podobne. Zarad svih nas”
Aviokompanija Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je manjinski partner i vodi poslovanje srbijanske nacionalne avikompnaije Air Serbia, zvanično je otkazala skoro milijardu dolara vrijednu porudžbinu za 10 novih putničkih aviona tipa „Airbus A-320neo“ koje je trebala dobiti Air Serbia.
Novi avioni koje je Air Sebia trebala da počne dobijati počev od novembra 2018., trebalo je da do 2020. u potpunosti zamijene postojeću flotu srbijanskog nacionalnog prevoznika, a koju čine stariji i većinom iznajmljeni avioni tipa „Airbus“ A-319 i A-320. To se međutim, neće dogoditi jer je Etihad koji se i sam u posljednje dvije godine nosi sa veliki ekonomskih teškoćama, odustao od te porudžbine, što je zvanično pokazala i knjiga narudžbi koju je renomirani francuski proizvođač vazduhoplova „Airbus Industries“, objavio pred novogodišnje praznike.
Air Serbia tako, umjesto da dobije daleko najmoderniju i ekonomski najefikasniju flotu od svih prevoznika u regionu bivše Jugoslavije, ostaje sa starim avionima, a što indirektno može uticati i na crnogorskog nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlines. Za MA je Air Serbija naime, jedini konkurent na za oba prevoznika vrlo značajnim i najprofitabilnijim linijama iz Tivta i Podgorice za Beograd i obrnuto, na kojima se godišnje preveze preko pola miliona putnika. Budući da Air Serbia neće biti u situaciji da tokom ljetnjih gužvi putnicima ponudi nove moderne avione većeg kapaciteta kakvu su A-320neo, te da ta kompanija i sada za Podgoricu i Tivat najčešće leti takođe dotrajalim i sporim turboelisnim avionima tipa ATR-72 koji su mnogo sporiji i neudobniji od MA-ovih „Embraera E-195“, moguće je da cnogorska aviokompanija iz ovakvog nepovoojnog razvoja situacije na relaciji Air Serbia-Etihad, izvuče i neplanirani benefit za sebe u vid pojačanja svog udjela u ukupnom broju prevezenih avio-putnika na redovnim linijama između Crne Gore i Srbije.
Jedan od boljih bjelopoljskih lovaca Vlado Rovčanin želeći da zaštiti srneću divljač prethodnih dana radi posao koji podsjeća na humane akcije koje se organizuju kad su nečiji životi u pitanju. Rovčanin, koji sa porodicom živi u naselju Sutivan, svakog dana ide do sela Mojstir i nosi hranu za srne želeći, kako ističe, da ih tokom ovih hladnih i sniježnih dana održi u životu. Rovčanin je inače član Lovačke sekcije „Bistrica“ koja djeluje pod patronatom Lovačke organizacije Bijelo Polje.
Rovčanin je nakon što su se srne pojavile na području Mojstira, koje je inače i njegov rodni kraj, pripremio nekoliko bala sijena i određenu količinu kukuruza. Pozajmio je konja od komšije iz sela, takođe lovca Miće Juriševića, i svaki dan nosi hranu za srne.
Svaki dan raznosi sijeno i kukuruz u zaseok Sušac, koji se nalazi iznad Đalovića klisure. Put je skoro neprohodan, ali je on stizao do srna vođen njihovim tragovima. Kaže da su srne jele sijeno, a kukuruz je kupila neka druga divljač, ali narednog dana na mjestu gdje bi ostavljao hranu sve je bilo pojedeno. Rovčanin tvrdi da će nastaviti da nosi hranu srnama kako bi one opstale na potezu od Sjeničkih Bara, koje se nalaze u Srbiji, do Đalovića klisure.
Hroničar zbivanja u Bistričkom kraju i jedan od najstarijih žitelja, nekadašnji učitelj Milisav Đurović kaže da je to što radi Rovčanin nezabilježeno kad je u pitanju lov, ne samo u Crnoj Gori već i van njenih granica.
– Imamo u komšiluku rezervat sa divljačima vlasnika Petra Novovića, i svi mi koji se neko manje, neko više bavimo lovom znamo da cijenimo divljač. Naročito srne, kojih nema mnogo. Tako je i Vlado pokazao ljubav prema životinjama, što je primjer koji može da posluži i drugima kako da se odnose prema ovim plemenitim životinjama – kaže Đurović.
Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih deset mjeseci ove godine bilo je 644, što je isti broj putovanja kao i u deset lanjskih mjeseci, no na tim je brodovima bilo 976,5 tisuća putnika ili 9,4 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Svi kruzeri koji su u deset mjeseci ove godine doplovili u hrvatski Jadran tu su bili ukupno 1.267 dana ili 6,8 posto manje dana nego u istom razdoblju lani.
Najviše putovanja, 56,6 posto od ukupnog broja kružnih brodskih putovanja, ostvareno je u moru Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 24,7 posto bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u ostale četiri jadranske županije preostalih 18,8 posto tih putovanja.
Brodovi su se slično rasporedili i po hrvatskim morskim lukama, pa je najviše posjeta kruzera imao Dubrovnik, 487, potom Split 224 te Zadar 111, a ukupno su pristizali u 13 morskih luka od Istre do Dubrovnika..
Najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Bahama, 167, Malte 147, te Paname 108, a ukupno su brodovi dolazili pod zastavama 12 zemalja.
Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u ovogodišnjem je listopadu bilo 90, a na tim je brodovima u Hrvatsku stiglo ukupno 141,98 tisuća putnika.
Crnogorski pomorci su i dalje u prilično nezavidnom položaju, ocijenjeno je iz upravnog odbora Unije pomoraca. Predstavnici Unije upozorili su da povratak na “bijelu listu” neće trajati ne budu li se eliminisali sistemski uzroci problema u pomorstvu. Istakli su da pomorci godišnje u zemlju donesu 12 odsto državnog budžeta.
“Naš osnovni problem je što je ovaj vitalni resurs predugo zanemarivan i prepušten interesnim lobijima. Epilog je da se više nije pominjao interes pomoraca i države, nego se sve gledalo kroz prizmu interesa onih koji su prigrabili moć odlučivanja o pomorstvu, pa su i domaće propise donosili s tim u skladu”, kazali su Pobjedi iz UO Unije pomoraca.
Smatraju da zato nije bilo iznenađenje kad su svojevremeno “zbog nečasnih radnji grupa i pojedinaca, pomorci završili na crnoj listi zemalja za čije pomorstvo EU smatra da je ispod zadovoljavajućeg standarda”.
“Što je bila sramota u odnosu na viševjekovnu tradiciju i kvalitet naših pomoraca” – istakli su predstavnici Unije pomoraca, koji smatraju da je “trenutni povratak na bijelu listu” dijelom njihova zasluga.
“Ali se ne smijemo zavaravati – ovo stanje neće trajati ne budu li se eliminisali sistemski uzroci problema, a tu država, odnosno nadležno ministarstvo, mora imati glavnu riječ”, poručili su iz Unije.
Odlukom Evropske komisije od 23. marta 2017. Crna Gora je vraćena na “bijelu listu” pomorskih zemalja. Dok smo bili na “crnoj listi” Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) naši pomorci nijesu mogli da plove pod zastavama zemalja EU.
Kapetani
Predstavnici Unije pomoraca istakli su da je najbolji pokazatelj vitalnog značaja pomorstva za crnogorsku ekonomiju što šest hiljada pomoraca, koliko se procjenjuje da plovi na stranim i četiri domaća prekookeanska broda, godišnje u zemlju pošalju novca u iznosu od 12 odsto cjelokupnog državnog budžeta.
“Da pojasnimo, radi se o jedan odsto populacije, ili oko 2,4 odsto radno aktivnog stanovništva”, istakli su iz Unije i naveli da je taj rezultat postignut na međunarodnom tržištu pomorske radne snage isključivo znanjem, trudom i radom domaćih pomoraca, u uslovima izuzetne konkurencije i krize u svjetskom pomorstvu.
“Strani poslodavci traže naše pomorce. Da li je moguća bolja potvrda o našem kvalitetu i znanju od ove”, pitali su i naveli da od osnivanja imaju redovnu i dobru komunikaciju sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, kao i da su u posljednje dvije godine na njihov poziv učestvovali u izradi nekoliko propisa, sa ciljem usklađivanja sa minimalnim međunarodnim zahtjevima.
