Tivat – Kusovac, Nenezić i Jevrić uz Mila na sastanku koji opozicija naziva opijelom

2
Tivat panorama – foto Željko Starčević

OO DPS Tivta dao je “nedvosmisleu podršku” rukovodstvu te partije i zaključio da se “ne treba udaljavati od važnosti posvećenosti realizaciji Programa partije i sveukupnog sistema vrijednosti DPS-a”.

Saopšteno je to nakon što je održana sjednica OO vladajuće tivatske stranke kojoj su prisustvovali i  koordinatori u ime Predsjedništva DPS Predrag Nenezić i Izvršnog odbora Goran Jevrić. OO je kako je saopšteno, razmotrio Izvještaj o realizaciji izbornog programa partije, rada kluba odbornika, a “poseban akcenat je stavljen na realizaciji kapitalnih i drugih investicija koje se realizuju u Tivtu tokom 2018. godine sa akcentom na dinamiku realzacije istih.”

“Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac napomenuo da je u prethodnoj godini u cilju efikasnijeg rada donijeta Odluka o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat i da je tom organizaciom preciziran određeni broj sekretarijata službi, sve sa ciljem daljeg unaprijeđenja rada lokalne administracije u cilju efikasnijeg rada i u interesu građana Tivta.”- stoji u saopštenju uz napomenu da su koordinatori članove OO obavijestili o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori te da je “kroz učešće članova OO posebno istaknut značaj uspjeha državne politike na međunarodnom planu jer je Crna Gora 12 godina od obnove nezavisnosti postala regionalni lider euroatlanskih integracija i postala 29-a članinica prestižne globalne bezbjedonosne i ekonomske organizacije NATO, što je dodatno pojačalo imidž Crne Gore kao prestižne investicione destinacije.” Tivatski DPS-ovci zaključili su i  da je “važno i dalje nepokolebljivo istrajavati na političkim premisama i sistemu vrijednosti koja se realizuje poslednjih deceniju”.

Osvrćući se na tvrdnje DPS-a, OO Crnogorske Tivat juče je saopštio da je usvajanje nove Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave samo dvije gdone nakon što je Kusovac već jednom reformisao opštinsku upravu, dokaz da su on i DPS radili pogrešno i sa poraznim rezultatima.

“Udvostručili su broj zaposlenih, vještački razdvajali i udvostručili broj organa kako bi zadovoljili zaslužne partijske vojnike funkcijama kojima većina nijesu ni izbliza dorasli, izmišljali mjesta pomoćnika starješina organa bez ikakve potrebe i smisla, izmišljali uže organizacione jedinice gdje su pojedinci sami sebi bili šefovi, da bi im dali na značaju i povećali im plate. Zapošljavali su ljude nemilice do mjere da je u posljednje dvije godine u organima uprave Opštine Tivat otvoreno više radnih mijesta nego na višemilionskim inostranim projektima u realnom sektoru.“- saopštio je predsjednik OO Crnogorske Tivat i član Predsjedništva te partije Goran Božović. On je inače, nedavno javno napustio tivatski DPS.

Božović je istatako da je zbog nekontrolisanog zapošljavanja novih kadrova, zgrada Opštine Tivat sva ispregrađivana radi formiranja novih kancelarije pa je to nedavbo učinjeno čak i sa svečanom slaalom za vjenčanja čiji je dio žrtvovan za smještaj novih nepotrebnih kadrova. On je naveo da Opštzina Tivat i nakon nove Odluke ima ukupno čak 19 raznnih organa – isto koliko i glavni grad Podgorica, te da je „minimum 50 zaposlenih u lokalnoj upravi višak“.

“Sistem je ostao isti, a naročito sistem vrijednosti koji potkrepljuje poltronstvo, poslušništvo, bahatost, neodgovornost, zloupotrebe, ucjene, strah, kupovinu glasova, korupciju, nesposobnost, nekritičnost, nepostojanje kriterijuma kvaliteta i niz štetnih stvari koji vode naš grad u propast… Dok DPS na sastancima na lokalnom nivou raspravlja o euroatlantskim integracijama i ponavlja priču o dva uspješna investiciona projekta, dok govori o stvarima veoma dalekim i već ispričanim građanima Tivta, i dok svoje članove ubjeđuje da moraju skupiti redove jer „pad DPS-a znači pad države Crne Gore“, mi iz Crnogorske obećavamo da ćemo se vrlo odlučno boriti protiv njihovih kako rekoše „političkih premisa i sistema vrijednosti“ kojima nas gaze intenzivno i bezobzirno.“-kazao je Božović.

Tivatska Akcija saopštila je da se na sjednici OO DPS nije raspravljalo o tome što tvrde iz vladajuće partije, već da je „ovaj sastanak imao samo dvije tačke dnevnog reda: 1. Gospodi pomiluj, i 2. Vječnaja pamjat.”

Naš izvori nam kažu da se pojanje izlilo iz svih grudi i duša s takvom iskrenošću i bogoljubavlju da su suze iz očiju prisutnih tekle jače negoli znoj na licu Mila Đukanovića. Anđeosko mnogoglasje, kažu nam, izgleda da je prizvalo  i duh svetog velikomučenika Svetozara Krimovičkog, jer su njegovo prisustvo osjetili svi u prostoriji, a Kusovcu i Ivanu Novoselu se čak i ukazao. Ipak, nas u TA najviše je obradovala vijest da se u predivnom horu naročito  izdvojio blagougodni sopran gđe Jovanke Laličić, koji je, kažu, u visokim lagama dosezao heruvimske dimenzije”- saopštila je ta opoziciona stranka

TA: DPS DA SE VRATI NA PUT POKAJANJA I PRIMI KAZNU

Poručujući da je “vrijeme da se i politika vrati duhovnosti”, iz TA su pozvali lokalno “bogobojažljivo DPS stado” da se ne stidi “priznanja da ste se vratili na put pokajanja i skrušenja, jer taj put prelazi sve zemaljske granice, i državne i of-šor!”

“I, na kraju, da vam se i mi malo u molitvi pridružimo: Bože, daj nam kaznu za sva naša sagrešenja, i očisti nas grešne od bezakonja, jer nikakvo dobro ne učinismo pred Tobom,  izbavi nas od zloga, i daj nam radost spasenja…”- stoji u saopštenju TA.

Božović je ocijenio da je “DPS dobro zreo za razvlašćivanje” i dodao da „država nijesu oni, ni slučajno, i ne dozvoljavamo da patriotizmom nazivaju svoja nepočinstva.“

Škrlec: za ukidanje polugodišnjeg pomicanja bit ćemo spremni 2020.

0
Sat pomicanje kazaljki

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Evropskog parlamenta usvojio je u utorak zakonodavno mišljenje o prijedlogu direktive za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u kojem traži da posljednje usklađeno pomicanje sata u Europskoj uniji bude 2020. godine.

Europska komisija predložila da posljednje zajedničko pomicanje sata država Unije bude 31. ožujka ove godine, no Odbor je usvojio amandman zastupnika Davora Škrleca, izvjestitelja u sjeni kluba Zelenih, u kojem se predlaže odgoda za 31. marta 2020. godine.

“Zbog niza potencijalnih problema dužim bi se vremenom provedbe trebali smanjiti rizici. Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. aprila 2020. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. marta 2020.”, tumači Škrlec.

“Ključno je da se, u kontekstu postupka suodlučivanja za ovu Direktivu, pregovori oko ukidanja pomicanja sata zaključe nakon što države članice postignu dogovor o mehanizmu za koordinaciju. Država članica koja predsjeda Vijećem EU-a igrat će vodeću ulogu u uspostavi koordinacijskog mehanizma. Ovaj mehanizam trebao bi uzeti u obzir tri postojeće vremenske zone u Europskoj uniji i činjenicu da države članice same odlučuju o svojoj vremenskoj zoni. Susjedne države članice trebale bi voditi računa da vremenska razlika među njima ne prelazi sat vremena. Važno je izbjeći potencijalne komplikacije koje bi mogle nastati kada države članice budu implementirale ovu Direktivu. Zato je važno dati im dovoljno vremena i osigurati harmoniziran i dobro usklađen pristup”, ističe hrvatski europarlamentarac.

Država članica koja predsjeda Vijećem koordinirat će proces ukidanja promjene vremena, a ako Europski parlament na plenarnoj sjednici u ožujku prihvati mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, to će biti Hrvatska.

Pokušaji usklađivanja na razini EU-a počeli su 1970-ih u cilju olakšavanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, a danas je ljetno računanje vremena jedinstveno na razini EU-a i uređeno Direktivom 2000/84/EZ, čije se ukidanje planira.

Europska komisija je provela javno savjetovanje i zaprimila 4,6 milijuna odgovora od kojih je 84 posto za to da se ukine režim prema kojem se sat pomiče dvaput godišnje te 16 posto odgovora onih koji žele da se nastavi s postojećom praksom.
EU može ukinuti pomicanje sata dvaput godišnje, no nije nadležan za nametanje standardnog vremena u EU-u.

Stavljanje izvan snage Direktive o ljetnom računanju vremena ne bi automatski značilo ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u već bi samo dovelo do kraja usklađenosti na razini EU-a, a države članice ponovno bi imale nadležnost u pitanju ljetnog računanja vremena.

Europski parlament je u svojoj rezoluciji prošle godine upozorio da je potrebno je izbjeći niz različitih vremenskih zona zbog različitih naklonjenosti država članica prema zimskom ili ljetnom računanju vremena kao standardnom vremenu jer bi to dovelo do veće neusklađenosti na unutarnjem tržištu, a time bi se dodatno zakompliciralo prekograničnu trgovinu, promet, komunikaciju i putovanja unutar unutarnjeg tržišta.

U mišljenju odbora ITRE napominje se da je u istraživanjima u području zdravstva vidljiva poveznica između ljetnog računanja vremena i poremećaja ljudskog bioritma („cirkadijski ritam”).

Pretpostavlja se da bi učinak tih promjena na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo no  dostupan je tek ograničen broj znanstvenih činjenica, podsjeća odbor.

Za Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata nadležan je odbor EP-a za promet i turizam, a Odbor za industriju, istraživanje i energetiku je bio pozvan dati svoje svoje mišljenje, odnosno amandmane.

Predsjednik SO Tivat odbio da stavi na dnevni red peticiju koju je potpisalo 1.652 građana

0
Zgrada Opštine Tivat

Iako su peticiju kojom se tražilo da Opština Tvat ubuduće svim osnovcima u tom gradu, a ne samo đacima prvog razreda, kupuje udžbenike, potpisala 1.652 punoljetnja građana Tivta,  predsjednik lokalnog parlament Ivan Novosel (DPS), odbio je da taj zahtjev građana stavi na dnevni red sjendice lokalnog parlamenta prilikom rasprave o usvajanju budžeta Opštine za 2018, a u kojem je trebalo predvidjeti i sredstva za nabavku tih knjiga.

„Grupa građana, koja je pokrenula peticiju sa žaljenjem i ogorčenjem, obavještava javnost, da predsjedniku SO Tivat, g. Novoselu, vaši potpisi i zahtjevi na znače ništa. Zašto to da stavlja na dnevni red Skupštine, kad mu je njegov mentor, predsjednik Opštine Siniša Kusovac, unapred rekao da od toga nema ništa. Šta tu ima da se raspravlja o tome, kada to njih dva da riješavaju na jednostavan način, ovo može – ovo ne može. Šta se tu imaju pitati 1.652 potpisnika, šta se tu imaju pitati poslanici koje smo mi birali”- saopštio je danas jedan od inicijatiora peticije, Bakir Džonlić.

On je dodao da je žalosno kako prema građanima postupaju ljudi koji ”kada imaju nešto, to jest dođu do više novca u vidu primanja plate u državnoj firmi ili organu uprave i tu se prekida odnos njih koji sad imaju i građana koji nemaju.”

“Što više takav čovjek koji ima, to je više udaljen od građana. Kakva žalost!”-zaključio je Džonlić.

Šta Turke dovodi u Crnu Goru?

0
Foto Slobodna Evropa

Broj firmi koje u Crnoj Gori otvaraju državljani Turske drastično je porastao u prošloj godini, pokazuju zvanični podaci. Sve više Turaka dolazi u Crnu Goru, ne samo zbog posla nego i odluke da se sa porodicom presele i nastave život u zemlji u kojoj, kako kažu, pronalaze dosta toga novog i drugačijeg, ali i sličnog sa njihovom domovinom.

Murad Olcay se prije mjesec i po sa porodicom doselio u Podgoricu i tako postao jedan od 2.500 sunarodnika koji su odlučili da napuste Tursku i nastave život u Crnoj Gori. Kao neke od ključnih razloga zašto je napustio Tursku navodi ekonomsku krizu i politički pritisak. Na pitanje o kakvom se političkom pritisku radi i da li kao poslovan čovjek možda mora “povući” veze da bi sebi omogućio više opcija za biznis, odgovara:

“Da, upravo to je u pitanju. To je pravac kojim novac u Turskoj danas ide. On odlazi ka provladinim biznismenima. Neko će reći, pa dobro, tako je manje više svuda. Ali ne i u Turskoj. Tamo do najboljih poslova dolaze tajkuni bliski vlasti koji nijesu obrazovani, ali su lojalni. Veoma je teška klima za obrazovane i sposobne poslovne ljude koji pripadaju srednjem staležu. Tome dodajmo i da je ekonomija u protekle dvije godine u stalnom padu, a sve više je poreza”, kaže Murad za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Murad sa suprugom planira da se u Crnoj Gori oproba u prodaji tekstila i odjeće za bebe. Misli da je to tržište koje obećava i spreman je za taj izazov.

“Moja supruga će biti glavna za taj posao. Za početak planiramo da otvorimo manju prodavnicu u Tuzima. Do kraja godine želimo da nešto slično uradimo i u Podgorici i Budvi. To je plan, vidjećemo. Inače, bebi konfekcija je rastuće tržište, a ovdje u Crnoj Gori vidim puno beba i sve su one naše potencijalne mušterije. Vidim dobru šansu za dobar posao za mene i suprugu”, navodi Murad.

Selin Harputlu je prije osam mjeseci iz Istanbula doputovala u Podgoricu, gdje je pokrenula posao koji nam opisuje kao “kreativni biznis”. Vlasnica je umjetničkog bara u centru grada.

“Ja sam uvijek sanjala da imam neko malo mjesto gdje ću moći gostima da ponudim kafu, čaj, salep i mogućnost da kupe nešto od mojih umjetnina. Ja stvaram umjetničke predmete tako što vezem ili koristim tkanje kao tehniku. Moja ideja je bila da će se to dopasti mušterijama u Crnoj Gori i bila sam u pravu”, priča.

Da je sve više državljana Turske koji posluju u Crnoj Gori pokazuju i podaci Poreske uprave, prema kojima je broj Turaka koji su do kraja prošle godine otvorili firme u Crnoj Gori značajno porastao. Koliki je porast u pitanju možda najbolje ilustruje podatak da je u 2017. otvoreno 435 privrednih društava čiji su osnivači turski državljani, da bi taj broj već u 2018 porastao preko tri puta – na 1.545.

Kompanije turskih osnivača u CG

Inače, sa uloženih 49,9 miliona eura, Turska je 2018. godine bila četvrta zemlja po prilivu stranih direktnih investicija, nakon Italije, Mađarske i Rusije. Poređenja radi, 2017. priliv direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosio je 23,8 miliona eura.

RSE je pokušao da od Ambasade Turske u Podgorici dobije komentar i njihovo tumačenje zašto je interesovanje Turaka za pokretanje biznisa u Crnoj Gori poraslo posljednjih godina. Odgovor još nije došao.

Magistar ekonomije i jedan od urednika poslovnog portala Crnagoraturska.com Jasmin Spahić u izjavi za RSE podsjeća da su prve velike strane investicije u Crnu Goru nakon obnavljanja nezavisnosti stigle upravo iz Turske. On kaže da je više razloga za najnoviji porast interesovanja Turaka za investicije, ali i život u Crnoj Gori.

“Crna Gora je prijateljska zemlja Turskoj, nije geografski daleko, članica je NATO (Turska je jedna od zemalja osnivača Alijanse) Takođe, Crna Gora je na putu ka EU, što Turskoj odgovara za sticanje ekonomskih, političkih i drugih benefita. Tu su i drugi razlozi poput prirodnih ljepota Crne Gore, umjerene klime i načina života koji je dosta opušteniji i sporiji”, konstatuje Spahić.

/P.T./

Uređuju prostor oko katoličke crkve Svetog Petra u Bijeloj

0
Katolička crkva Svetog Petra – Bijela

Prostor oko katoličke crkve Svetog Petra u Bijeloj, koja se nalazi u neposrednoj blizini OŠ „Orjenski bataljon“, će u narednom periodu biti oplemenjen, uređen i popločan đuričkim crvenim kamenom, biće postavljena i turistička signalizacija, a naredni koraci obuhvatiće i rekonstrukciju krova crkve.

Lokaciju su obišli potpredsjednica Opštine Danijela Đurović, sveštenik Kotorske biskupije don Dražen Kraljić i predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojo Ilić.

Kako je Đurović kazala, u narednom periodu će biti izvedeni radovi na postavljanju turističke signalizacije i uređenju prilaznih puteva. Neophodno je izvesti i rekonstrukciju, odnosno popločavanje platoa ispred i oko crkve.

-S obzirom da se radi o malom prostoru, da bi trebalo raditi na prilazima, kao i da je sam plato oko crkve sada samo neuređena zemlja, u dogovoru sa županom smo predvidjeli da se u skorije vrijeme izvrše radovi na popločavanju, i to sa đuričkim crvenim kamenom, kazala je Đurović prilikom obilaska.

Pojasnila je da će jedna od manjih investicija koju će zajednički raditi Kotorska biskupija, Opština Herceg Novi i Mjesna zajednica Bijela, biti nešto što će poboljšati izgled ove lokacije i oplemeniti prostor crkve.

Krov je u dosta lošem stanju, te će biti potrebno zajednički se obratiti Zavodu za zaštitu spomenika, kako bi se dobili kvalitetni urbanističko-tehnički i konzervatorski uslovi, što bi predstavljalo jedan od najboljih koraka u pravcu oplemenjivanja prostora.

Opština Herceg Novi posvećena je očuvanju kulture i tradicije ovog prostora i njegovanju multikonfesionalnosti, potvrdila je potpredsjednica Đurović.

Don Dražen Kraljić, sveštenik Kotorske biskupije, objasnio je da se radi o staroj crkvi sa početka hrišćanstva, te da je tu nekada bio veliki manastir, odnosno benediktinski samostan. Od te velike prošlosti ostala je samo mala crkva Svetog Petra, gdje jednom godišnje, 29. juna, građani katoličke vjeroispovjesti održavaju Svetu misu na blagdan sv. Petra Apostola.

Kako je kazao, još prije par mjeseci obratio mu se predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojo Ilić sa idejom uređenja prostora oko crkve, ali i samog objekta i platoa, kako bi to bio reprezentativan spomenik kulture.

-Na samoj crkvi ne možemo raditi tek tako, biće nam potrebne dozvole Kotorske biskupije i Zavoda za zaštitu spomenika, a prvi neki radovi koji su nam sada u planu sa uređenje platoa, koji bi kasnije nosio ime Trg Svetog Petra, kazao je don Kraljić.

Herceg Novi predstavlja Belgiju na finalnom takmičenju „Crna Gora u ritmu Evrope“

0
CG u ritmu Evrope sastanak sa roditeljima

Mališani iz Herceg Novog će pjesmom i plesom predstavljati Belgiju na finalnom takmičenju „Crna Gora u ritmu Evrope“, odlučili su organizatori projekta. O ovome je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo obavijestila roditelje djece koja su izabrana na audiciji u Novom.

Na juče održanom sastanku roditelji su upoznati sa detaljima projekta i svi su dali saglasnost da djeca učestvuju na probama i takmičenju. Probe će biti organizovane svake nedelje do maja, a vodiće ih kreativni tim projekta, koji će osmisliti koreografiju.

„Ovaj projekat je, između ostalog,  dobar način da djeca nauče nešto novo o evropskim državama, njihovoj muzici i kulturi.  Biće upućen poziv i ambasadoru Belgije da posjeti opštinu Herceg Novi, upozna se i eventualno da svoje sugestije“, objašnjava Ana Zambelić Pištalo, koja je u Herceg Novom koordinator projekta.

„Roditelji su prenijeli da se djeca veoma raduju učešću, što je najvažnije“, kaže Zambelić Pištalo, dodajući da je ovo samo jedan od nekoliko projekata namijenjenih djeci i mladima u Herceg Novom.

Podsjeća da će finale biti upriličeno na proljeće u Tivtu, a prenosiće ga televizija sa nacionalnom frekvencijom. Pobjednik takmičenja biće domaćin sledeće godine, a glasaće se SMS porukama.

„Računamo na podršku svih Novljana, da cijela zajednica podrži mlade, uspješne i kreativne ljude koji će predstavljati naš grad“, poručuje Zambelić Pištalo.

„Crna Gora u ritmu Evrope“ je muzičko-scenski događaj podržavaju ambasadori evropskih zemalja, a osmišljen je u skladu sa Evropskom poveljom o učešću mladih u životu na opštinskom i regionalnom nivou i drugim evropskim dokumentima koji tretiraju problematiku mladih. Projekat se u Herceg Novom ostvaruje zahvaljujući saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje i svim školama.

Bokeški Forum: Razbacuje se novac Tivćana, tražimo odgovornost

3
Bokeški Forum – foto Boka News

Bokeški Forum (BF) zatražuio je danas odgovornost nadležnih u Turističkoj organizaciji i Opštini Tivat zbog novog “razbacivanja novca” iz opštinske kase.

Naime, presudom Apelacionog suda Crne Gore, Opština i Turistička organizacija Tivat su na ime neizmirenih dugova PAM-u – organizaciji za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, dužne uplatiti 250.000 eura. Radi se o potraživanju PAM-a na ime autorskih prava za razne muzičke događaje koje je lokalna TO organizovala od 2014. godine do 2017. godine, a zbog čega je PAM pokrenuo sudsku procedure, nakon što je rukovodstvo TO odbilo njihov više puta ponovljeni poziv da izmiri te obaveze. Nezvanično, pred iznosa od 250.000 eura koliko će nakon konačne odluke Apelacionog suda, morati da plate PAM-u, Opštini i TO Tivat prijeti i dodatna obaveza i od još oko najmanje 80 hiljada eura jer nisu plaćali tantijeme ni za muziku izvođenu na javnim manifestacijama i programima koje su na Pinima priređivale u protekle dvije godine.

“Nakon oprosta višemilionskog duga Porto Montenegru, te izgubljenih sudskih sporova, lokalna uprava nastavlja sa razbacivanjem novca koji iz opštinske kase nestaje kao iz “rupe bez dna”. Ovoga puta sretni dobitnik tivatskog novca, na osnovu sudske presude, je PAM a Tivćani i Tivćanke će u to ime, morati da plate preko 300 hiljada eura. Ispade tako, da su nas oni silni muzički hepeninzi koštali koliko Svetog Petra kajgana”- saopštio je BF.

Ta opoziciona stranka poručila  je da u poređenju sa dosadašnjim milionima “koje je ova lokalna vlast bacila u vjetar, 300.000 može da zvuči malo.”

“Međutim, ukoliko se zna da živimo u društvu u kojem djecu liječimo SMS porukama, a Savjeti roditelja i nevladina udruženja organizuju akcije kako bi se normalizovao rad javnih ustanova, ovaj prosuti novac je ogroman.  Pitanje, koje mi u BF postavljamo je: ko je od silne nagomilane, a uglavnom nestručne partijske birokratije kriv za ovaj propust ? Zar nije bilo nikog ko je na kvalitetan način mogao da iščita zakonsku regulativu i da stavi do znanja da ćeš ono što ne platiš na mostu platiti na ćupriji ?”- saopštio je BF zatraživši da “konačno neko odgovara za ovaj kardinalni propust ili će sve imati epilog i do sad izgubljenih miliona i svesti se na onu “pojeo vuk magarca”.

Lastovski karneval u nedjelju 24.februara

0
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016. foto Boka News

Tradicionalni Lastovski karneval biće organizovan u nedjelju 24. februara sa početkom u 14 sati, sopštili su organizatori NVO “Harlekin”.

“Posljednje pripreme za uspješno održavanje tradicionalnog Lastovskog karnevala, uz podršku Opštine Tivat, Turističke organizacije Tivat i brojnih sponzora su završene.

Takođe, obavještavamo sve zainteresovane da će, ove godine, okupljanje maski, njihova registracija i formiranje karnevalske kolone biti od 13 sati ispred pošte u Donjoj Lastvi. Odatle će povorka, u pratnji dvije bleh muzike, i mažoretki, već ustaljenim putem krenuti prema rivi u Donjoj Lastvi gdje će se održati suđenje i spaljivanje KRNEVALA.

Odmah nakon toga, u hotelu Kamelija će se održati maskembal i proglašenje najboljih maski. Molimo zainteresovane maske da, zbog velikog interesovanja za nastup na karnevalu, na vrijeme završe ove obavezne formalnosti, zbog toga što očekujemo veliki odziv maski iz Tivta i okolnih gradova” – poručuju iz NVO “Harlekin”.

Bar: Otvorena kruzing sezona

0
Bar foto waytomonte.com

Uplovljavanjem kruzera “La Belle de l’Adriatique” francuske kompanije Croisi Europe danas zvanično počinje kruzing sezona u Baru koja će trajati do polovine oktobra. Po broju kruzera, dvadeset sedam, koji će po najavama u Bar dovesti preko 26.000 turista, kruzing sezona 2019. je rekordna u gradu pod Rumijom.

Brod “La Belle de l’Adriatique” , 111 metara dužine može primiti oko 200 putnika, ima oko 50 članova posade.

U februaru u Bar će dva puta uploviti “La Belle de l’Adriatique”, u martu su najavljena četri dolaska ovog putničkog broda (srijedom). Tokom aprila planirana su dva uplovljavanja “La Belle de l’Adriatique”.

Podsjetimo, kruzing turizam počeo se razvijati u Baru dolaskom turskog Global Ports Holdinga, u čijem vlasništvu je Port of Adria. Dok je prošle godine kruzing sezona u Port of Adri počela u junu, za 2019. godinu iz ove kompanije, takođe, najavljuju raniji početak.

Već u aprilu na gat kompanije Port of Adria uploviće kruzer “Artania” njemačke kompanije “Phoenix Reisen” jedan od 16 većih kruzera kojim će turisti dolaziti u Bar.

Osim njemačke kompanije na gatove Port of Adria i ove godine uplovljavaće kruzeri ‘Horizon” španske kompanije Pullmantur, i ”Marella Celebration ” britanske kompanije Marella Cruises.

Kapaciteti ovih brodova su oko 2.000 putnika i po nekoliko stotina članova posade.

U Hrvatskoj lani 693 kružna putovanja s oko milion putnika

0
Dubrovnik – foto Boka News

U hrvatskom teritorijalnom moru u 2018. godini 75 stranih brodova ostvarilo je 693 kružna putovanja, samo dva više nego u 2017., dok je njima došlo 9,1 više putnika ili njih nešto više od milijun, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Strani brodovi-kruzeri i putnici koji su njima došli u Hrvatskoj su prošle godine ukupno boravili 1.421 dan ili 85 dana manje nego u 2017., a kruzera je, po nedavno objavljenim podacima DZS-a, bilo 8,5 posto manje nego u 2017.

Najviše putovanja, njih 174, ostvarili su kruzeri pod zastavom Bahama, 174, a slijede kruzeri pod zastavom Malte, njih 165, a potom Paname, 109. Ukupno su u hrvatski Jadran lani uplovili kruzeri pod zastavama 12 zemalja.

Promatrano po mjesecima, lani je pad dolazaka kruzera u odnosu na iste mjesece 2017. bio zabilježen u martu, aprilu, maju, septembru i oktobru.

U januaru i novembru je tih putovanja bilo isto kao i u istim mjesecima 2017., dok su porasti zabilježeni u februaru, maju, junuu, avgustuu i decembru.

Uobičajeno, najviše je putovanja stranih kruzera lani bilo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 55,4 posto od ukupnog broja, a luka Dubrovnik je imala i najviše posjeta stranih brodova na kružnim putovanjima, 514.

Slijede ih Splitsko-dalmatinska županija i luika Split, te Zadarska županija i Zadar, a najmanje su dolazili u Istru, Šibensko-kninsku i Primorsko-goransku županiju.