Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) imenovao je novi sastav Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama, na konkursima koje za finasiranje projekata civilnog sektora bude raspisivala lokalne uprava.
Novi sastav Komisje čine predjsjednica Dubravka Nikčevič (DPS), inače sekretarka za kulturu i društve djelatnosti Opštine Tivat i članice, Biljan Krivokapić ispred lokalne uprave i Slavica Vulanović ispored NVO sektora.
Mandat Komisije gtraje dvije godine, a njeni članovi imaju pravo da dobijaju naknadu za rad.
Opština Tivat u svom budžetu za 2019. je za finasiranje projekata NVO predvidjela ukupan iznos od 60.000 eura.
Tršćanska je luka vodeći naftni terminal na cijelom mediteranskom prostoru, značajniji od Marseilla i Genove. Niko na Mediteranu ne guta toliku godišnju količinu sirove nafte kao Trst.
Tankeri dolaze iz svih krajeva svijeta, od Rusije do Saudijske Arabije, pristanu u luku i sirova nafta s broda prelazi u cijev naftovoda koji se proteže u srce kontinenta i stiže do Ingolstadta u Bavarskoj, jednoj od najrazvijenijih regija na svijetu. U tom gradu, među ostalima, nalazi se i sjedište Audija.
Sirova nafta koja stiže iz Trsta, iz najsjevernije točke Jadranskog mora, opskrbljuje industriju Bavarske, Austrije i Češke. Kad bi se opskrba iz Trsta prekinula cijela bi industrija središnje Europe stala. Dok razgovaram sa generalnim tajnikom tršćanske Lučke uprave Mariom Sommarivom, ne mogu apstrahirati tu činjenicu. Godišnje u tršćansku luku ulaze više od 500 ogromnih tankera, a tokom 2018. dopremili su preko 42 milijuna tona sirove nafte.
– Promet konstantno raste unatoč činjenici da smo prošle godine doživjeli znatan zastoj, jer je jednu rafineriju u Bavarskoj zahvatio veliki požar, veli Sommariva za Glas Istre.
Požar, koji se dogodio u septembru u rafineriji Bayernoil u mjestu Vohburg nedaleko Ingolstadta izazvan je eksplozijom u pogonima, srećom incident je prošao bez ljudskih žrtava, ali je osam radnika ranjeno.
Tankeri plove Jadranom uz pratnju složenog sustava kontrole.
“Raspolažemo s najsuvremenijim sistemima praćenja prometa, sigurnost je zajamčena, tvrdi tajnik tršćanske luke No, čini se da je korisno znati stanje jadranske sadašnjosti mimo turizma i ribarstva. Upravo zahvaljujući ponajprije nafti Trst je danas po obimu prometa pozicioniran na 11. mjestu od dvadeset najjačih europskih luka. Na vrhu suvereno vlada Rotterdam, slijede Antwerpen, Hamburg i Amsterdam. Zbilja lučkog sustava na Sjevernom moru i dalje dirigira morskim prometom europskog kontinenta.
“Vi ste iznenađeni podatkom da u našu luku godišnje ulazi 500 tankera, ali morate znati da luka Rotterdam prima tu količinu brodova u dnevnom ritmu, smješka se Sommariva.
Kada je Mediteran u pitanju, ispred Trsta je španjolska luka Algeciras na petom mjestu, Marseille na šestom i Valencia na devetom mjestu. Strateška uloga naftovoda Trst-Ingolstadt pozicionirala je tršćansku luku čak ispred Genove koja se nalazi na 13. mjestu europske ljestvice. Kopra nema među prvih dvadeset europskih luka, ali slovenska luka i dalje vodi ispred Trsta u prometu kontejnerima. Prošle godine Slovenci su ostvarili promet od oko 900.000 TEU-a (jedan TEU je standarna dimenzija kontejnera u kojoj se smješta roba u ukupnoj težini od 21.600 kilograma). U 2018. godini Trst je ostvario promet od preko 700.000 TEU-a i ozbiljno se približava susjednoj konkurenciji.
“Naša je prednost, među ostalim, određena i prirodnom dubinom mora u lučkom prostoru koja iznosi 18 metara. Zato, naša luka može komotno primiti brodove koji nose i do 14.500 TEU-a” objašnjava nam Sommariva.
Predsjednik tršćanske Lučke uprave je Zeno D’Agostino, mladi menadžer (rođen je 1968.) koji je luku preuzeo 2015. godine i prema komentarima talijanskih stručnjaka najzaslužniji je za trogodišnji vrtoglavi rast prometa. Kontejnerski promet doživio je u tri godine prosječni rast od oko 16 posto. Prije dvije godine Trst je ugostio summit europskih i kineskih brodskih kompanija, D’Agostino je uvjeren da je budućnost Trsta u jačanju veza s kineskim lukama.
“Veza sa Dalekim Istokom je u DNK tršćanske lučke tradicije koja je usađen kada je Trst bio glavna luka austrougarskog carstva. Mi gradimo novu rutu svile,” rekao nam je u kratkom telefonskom razgovoru.
D’Agostino trenutno predsjedava udrugom sjevernojadranskih luka (uz talijanske luke tu su Kopar i naša Rijeka) NAPA i kaže nam da je suradnja korisna naročito pri nastupu u Bruxellesu.
– Živimo na tržištu i konkurencija je nemilosrdna i dobrim djelom određuje sjevernojadranske odnose. No, kad su europski fondovi u pitanju suradnja je dobrodošla. Na zadnjem natječaju imali smo zajednički nastup mi, Venecija i Kopar. Nama je EU dodijelila 16 milijuna eura, susjedi u Kopru su dobili oko sedam milijuna eura i to su sredstva koja će se potrošiti za logističko poboljšanje lučke infrastrukture. Da smo samostalno nastupili ne bi dobili taj novac, veli nam D’Agostino.
Kada je Daleki Istok u pitanju Tršćani grade poslovne veze sa kineskim lukama Shanghai, Ningbo i Shekou polazeći od jednostavne činjenice: put od Sueza do sjevernomorskih luka dug je 3.539 nautičkih milja ili sedam dana plovidbe, ruta od Sueza do Trsta duga je 1.287 milja i brodovi je prevaljuju u tri dana plovidbe.
“Suština posla je u građenju optimalnih uvjeta kompenetracije između broda i željeznice. Sustav koji funkcionira u Rotterdamu ili Hamburgu je trenutno nedostižan, ali mi se i dalje trudimo. Trenutno u našoj luci rade sedam europskih kompanija koje se bave prijevozom robe željeznicom. Promet s Mađarskom, odnosno s Budimpeštom jača iz dana u dan. Razvili smo sustav željezničkog povezivanja koji zahvaća cijelu središnju Europu uz najduže krakove do Luxemburga i Belgije,” veli nam generalni tajnik Lučke uprave Mario Sommariva.
Kažem mu da su Mađari povijesno povezani s Rijekom, a on kratko odgovara:
“Dok Rijeka ne riješi probleme sa željeznicom neće napredovati”.
Kada je kontejnerski promet u pitanju Tršćani su izgradili jedinstveni odnos s Turskom i stvorili najveći morski autoput na Mediteranu. Svaki tjedan u luku ulaze po sedam turskih nosača kontejnera koji dolaze iz Istanbula i Mersina. Vlasnik brodova je turska kompanija Un Ro-Ro koja je nedavno prodala većinski dio dionica danskom gigantu u morskom prometu DFDS, sa sjedištem u Kopenhagenu. “Danci su preuzeli upravljanje poslom morskog autoputa između Trsta i Turske, uložili su velik kapital što dokazuje da je Trst važna karika u međunarodnom morskom prometu,” veli Sommariva.
Valja se prisjetiti da se je jedan turski nosač kontejnera “Und Adryatic”, u veljači 2008. godine zapalio ispred istarske obale, 15 nautičkih milja između Rovinja i Pule. Srećom izbjegnuta je katastrofa jer je brod koji je totalno uništen, nosio 850 tona goriva. No, to su tzv. kolateralne greške sustava koji u načelu funkcionira. Incident bi mogao polučiti pravu ekološku katastrofu.
Trst je do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća bio glavna talijanska luka za promet kavom. Glavni akter tog biznisa bio je naš Žminjac Primo Rovis. Danas je glavnu ulogu prometom kave preuzela luka u Genovi. No, Trst i dalje drži europski primat u prometu mladim krumpirom koji dolazi iz Egipta. Brodovi iz Egipta počinju stizati u veljači prepuni mladog krumpira s prostranih ravnica duž Nila. Luka im stavlja na raspolaganje ogromno skladište, a roba nastavlja put prema Njemačkoj vlakom i kamionima.
Prijevoz krumpira prema Njemačkoj traje do početka aprila. Nijemci su isključivi dobavljači, u Trstu ne ostaje niti jedan kilogram krumpira.
Simbol tršćanske lučke i brodarske tradicije je kula Lloyda, ulaz u arsenal austrijskog Lloyda koji je građen od 1853. do 1860. godine U njemu su se gradili brodovi i obavljao remont plovila moćne austrijske brodarske kompanije Lloyd, jedne od najstarijih u Europi i svijetu. Kula je izgrađena u neogotičkom stilu po nacrtu danskog arhitekta Christiana Hansena i podsjeća na kule dvorca Miramar. Pokrivena je istarskim kirmenjakom iz pulskih kamenoloma. Do 1918. iznad ulaznih vrata dominirala je bakrena ploča s otisnutim geslom austrijske brodske kompanije “Vorwaerts!” (Naprijed) koja je dolaskom Italije skinuta kao i carski grb. Tršćani su izuzetno privrženi austrijskoj višestoljetnoj tradiciji, pa postoji inicijativa da se staro geslo vrati na svoje mjesto.
Danas se u prostorijama ispod kule nalaze uredi tršćanske Lučke uprave. Kula Lloyda je i simbol tršćanske bescarinske luke utemeljene prije 300 godina, 18. ožujka 1719. godine odlukom cara Karla VI. Bescarinski lučki režim kumovao je pretvaranju Trsta iz malog poljoprivredno-ribarskog mjesta u jednu od najvećih europskih luka. Bescarinski režim preživio je doba fašizma, razdoblje hladnog rata s granicom između Italije i Titove Jugoslavije, a zadržao je bescarinske pogodnosti i ulaskom Italije u EU.
Upravo ovih dana Lučka je uprava svečano otvorila dva nova skladišta (od 48.000 i 25.000 kvadratnih metara) u kojima trgovci mogu pohranjivati na neodređeno vrijeme robu koja, dok se nalazi u Trstu, ne podliježe poreznim davanjima uključujući i plaćanje PDV-a (talijanska IVA). Roba u bescarinskom režimu može se industrijski obraditi, a Luka raspolaže s dodatnim 200.000 kvadratnih metara zemljišta koja čeka nove ulagače. Ove godine tršćanska Luka će s nizom manifestacija obilježiti 300. godišnjicu od utemeljenja bescarinske luke. Duh carice Marije Terezije i dalje lebdi iznad grada.
Svetom misom u katedrali (bazilici) svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar kada su davne 809. godine u Kotor stigle moći Svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije.
U prvoj knjizi biskupskog arhiva iz 1431. godine, navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini, svetu misu služi opat otoka Sv. Jurja sa kojeg je u IX. vijeku bio dopraćen brod s relikvijama sv. Tripuna, od Perasta do Kotora.
U narodu je za ovaj događaj odomaćen naziv Karike koji potiče od talijanske riječi “incaricare”, što znači „zadužiti“. Bokeljska mornarica je toga dana od radosti što su moći svetog Tripuna stigle u Kotor, zaplesala kolo, a od XV. stoljeća na dan Karika bira se mali admiral koji će izreći Lode – pohvale sv. Tripunu, 27. januara. To su jedine pohvale svecu koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Karike
Na svečanoj sjednici Admiralata Bokeljske mornarice Kotor, jednoglasnom odlukom za Malog admirala za 2019. godinu, izabran Martin Jerolima Petrović iz Škaljara.
Martin je sin Jerolima i Vesne Petrović i unuk dugogodišnjeg, veoma aktivnog člana Bokeljske mornarice, pok. Gracije J. Petrovića.
Mali admiral će svoj prvi nastup imati, tradicionalno, 27. januara, kada će sa katedrale sv. Tripuna izgovoriti Lode (pohvale), u znak početka Tripundanskih svečanosti.
Posada broda financijske policije “Vuk Mandušić”, uhvatila je na djelu opasnu bandu krijumčara i preprodavača bakalara.
“Vuk Mandušić” je zaskočio krijumčare kod otočića Školjića iza kojeg su se krili i vrebali priliku da svojim brodom “Marlo” koji je u hrvatske vode ilegalno uplovio iz Zadra, dođu do svog glavnog jataka u Biogradu, odakle je on već godinama neopaženo dostavljao bakalar trgovcima u Šibeniku koji su ga kao traženu robu koje nema na tržištu, prodavali po deseterostruko većoj cijeni.
Financijska policija nije u cijelosti bila zadovoljna ovom akcijom iako je u suradnji s uredovnom policijom uhićena cijela banda, zato što je na krijumčarskom brodu pronašla samo 100 kilograma bakalara. Doduše bilo je tu i pola tone šećera te oko 200 litara špirita, ali se očekivalo da će bakalara biti više, barem 300 ako ne i 500 kilograma.
Finaci su uspjeli zaskočiti krijumčare zato što je “Vuk Mandušić” dobio novi snažni motor. Krijumčari naviknuti na spore brodove financa i policije mirno su zaplovili sigurni da će im umaći, ali su se prevarili jer ih je “Vuk Mandušić” učas stigao.
Krijumčari bakalara uhvaćeni su 13. januara 1931. godine, a u šibenski su zatvor dovedeni dva dana kasnije. Šećer i špirit koji je kod njih pronađen bit će prodan na javnoj dražbi, a bakalar će odlukom suda biti darovan ubožnici i pučkoj kuhinji koja hrani gradsku sirotinju.
Krijumčarenje bakalara iz Italije preko Zadra koji je pod talijanskom okupacijom još od kraja Prvog svjetskog rata unosna je kriminalna rabota kojoj financi, policija i agenti čak ni uz pomoć vojske nisu uspjeli suzbiti. Sada je konačno presječen najvažniji krijumčarski put. U tom pothvatu najvažnija je bila uloga “Vuka Mandušića” i njegovog novog jakog motora.
P.S.
Brod šibenske financijske policije “Vuk Mandušić”, kojim su oni 13. siječnja 1931. godine uspjeli presresti krijumčare bakalara, dobio je ime po slavnom narodnom junaku Vuku Mandušiću iz sela Rupa. Vuku Mandušić je u veljači 1648. godine u pohodu mletačke vojske iz Šibenika na Turke u Drnišu zauzeo važnu tursku vojnu bazu te se četovođom don Stipanom Sorićem ovjenčao ratnom slavom junaka i oslobodioca. Oni su, vodeći mletačku prethodnicu od 1000 krajišnika prešli rijeku Čikolu kod Ključa i razbili Turke na Miljevcima te tako omogućili oslobađanje Drniša te prodor mletačke vojske prema Kninu, Vrlici i Klisu.
Vuk Mandušić odigrao je presudnu ulogu i u bici za Klis jer je porazio bosanskog pašu Tekijeliju koji je krenuo u pomoć turskim četama u Klisu.
Vuka Mandušića spominje Filip Grabovac u svom »Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga ili rvackoga« i fra Andrija Kačić Miošić u svom »Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga”, kao i Njegoš u svom “Gorskom vijencu”.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavilo je krajem decembra prošle godine tender za izbor ponuđača koji bi uradio strategiju razvoja nautičkog turizma čiji je cilj analiza potencijala Crne Gore, odnosno da li nautički kapaciteti koje posjeduje država zadovoljavaju standarde koje očekuje to ciljno tržište.
Namjera je i da se definišu smjernice i aktivnosti za razvoj proizvoda i marketing koji će Crnu Goru pozicionirati kao destinaciju nautičkog turizma.
Rok za izradu strategije je sedam mjeseci od dana zaključenja ugovora, dok je rok za proces revizije i usvajanja konačnog teksta tri mjeseca od dana dostavljanja predloga teksta strategije.
Iz Ministarstva turizma je rečeno da će se Strategija razvoja nautičkog turizma sa akcionim planom odnositi na period od 2020. do 2025. godine, te da je namjera u skladu sa smjernicama koje su definisane Strategijom razvoja turizma do 2020. da se privuče i ugosti što veći broj turista razvijajući nautički turizam.
“Ova strategija će voditi računa o održivosti i očuvanju životne sredine na primoriju i Skadarskom jezeru.
Obuhvatiće statističke podatke razvoja nautičkog turizma od kraja 90-tih godina pa do danas (broj nautičkih plovila koja su posjetila CG, kapaciteti prihvata plovila tada i sada), makro i mikro analizu luka nautičkog tuirizma.
Sprovešće se i posebno istraživanje o zahtjevima nautičke klijentele (ekonomski jača kategorija) koja se razlikuje u odnosu na drugu turističku klijentelu, zatim istraživanja po opštinama o posjetama nautičara, jedriličara i onih sa motornjacima, kao i kolika je potreba za zimovnicima. Popisaće se i svi zimovnici za plovila duž obale i u unutrašnjosti zemlje”, objašnjeno je iz ministarstva.
Strategija će sagledati postojeće lokacije, te nakon analize istih predložiti nova rješenja, odnosno potvrditi postojeća ako zadovoljavaju planskim projekcijama i svjetskim standardima.
“Potrebno je definisati mrežu luka nautičkog turizma i predložiti tretman pojedinih sadržaja u okviru istih i odrediti zone sidrišta za kruzere i megajahte na području Bokokotorskog zaliva. Nužno je pri tom uvažiti planirane sadržaje iste ili slične namjene u susjednim opštinama i razmatrati ih kao jedinstvenu turistiku ponudu. Potrebno je mrežu luka nautičkog turizma razvrstati na objekte od nacionalnog interesa”, kazali su u ministarstvu.
Nautički turizam
Planirano je da onaj ko bude radio strategiju, na osnovu podataka koje dobije od ministarstva i iz drugih izvora, procijeni ukupan prostorni i turistički kapacitet za nautički turizam, a analiziraće se odredbe postojećeg Prostornog plana, utvrditi eventualne potrebe korekcije/dopune planiranih luka nautičkog turizma.
“Nakon toga će prostorno definisati (ucrtati) postojeće i planirane sadržaje od nacionalnog interesa. U saradnji sa ministarstvom izvršitelj će odrediti potencijalne sadržaje od nacionalnog interesa za koje su već iskazani interesi ili postoji opravdano očekivanje da će se pojaviti zainteresovani investitori, te im naći najpovoljniji položaj u prostoru. Kao potencijalne sadržaje koji će pobuditi interes investitora već sada je moguće naznačiti marine i sidrišta za megajahte”, objašnjeno je iz ministarstva.
Boka Kotorska -foto Stevan Kordić
Sistem sigurnosti plovidbe, zaštita mora od zagađenja…
Strategijom će se definisati posebni standardi zaštite životne sredine u lukama nautičkog turizma zavisno od stepena zaštite pojedinog akvatorijuma, a identifikovaće se problemi kod razvoja nautičkog turizma.
“Uz to, definisaće se sigurnost i bezbjednost nautičara i sistem sigurnosti plovidbe i zaštita mora od zagađenja”, kazali su u ministarstvu. Uspostaviće se mehanizmi kontrole, odrediti institucije i pojedinci nosioci pojedinih djelova pripreme i sprovođenja strategije. Strategija je ključni dokument kojim će se stvoriti podloga za razvoj održivog nautičkog turizma u Crnoj Gori, vodeći računa o životnoj sredini i povezivanju sa EU Strategijom razvoja cirkularne ekonomije. Strategijom će se definisati vizija razvoja nautičkog turizma u Crnoj Gori i strateški ciljevi.
Tijelo trećeg nestalog radnika hidroelektrane u Platu pronađeno je večeras. Tijelo je pronađeno u odvodnom tunelu u koji su trojica radnika skočila u četvrtak u potrazi za spasom nakon što je požar buknuo. Taj je tunel već dva puta pretražen, no tek nakon što je isušen, u jednoj od sporednih cijevi pronađeno je beživotno tijelo trećeg stradalog. Time je okončana opsežna četverodnevna potraga. Dubrovnik tuguje dok čeka rezultate istrage.
Hrvatska elektroprivreda oglasila se večeras u vezi tragičnog događaja u HE Dubrovnik.
“Sa žaljenjem javljamo da je večeras, 13. januara, pronađeno beživotno tijelo trećeg radnika koji je 10. siječnja stradao u požaru u Hidroelektrani Dubrovnik. Duboko potreseni tragedijom koja je odnijela živote trojice naših kolega, svi u Hrvatskoj elektroprivredi iskreno suosjećamo s obiteljima stradalih. Naše su misli s njima. Nastojat ćemo im u vremenu koje slijedi biti pomoć i oslonac. Zahvaljujemo članovima kriznog stožera, djelatnicima MUP-a, pripadnicima vatrogasnih postrojbi, Hrvatske gorske službe spašavanja, liječničkom osoblju i svim drugim službama, radnicima HEP-a i građanima dobrovoljcima na iskazanom nadljudskom naporu u spašavanju i potrazi za nestalim radnicima. Uzroci i okolnosti ovog tragičnog događaja bit će poznati po objavi rezultata istrage koju je provelo Županijsko državno odvjetništvo”, saopšteno je.
Inače, danas je u Konavlima pokopan jedan od poginulih, a sutra će u Dubrovniku biti i drugi.
Podsjetimo, u požaru koji je u četvrtak oko 9 sati buknuo u HE Plat nestala su tri radnika. Za trećim nestalim tragalo se već četvrti dan. U današnjoj potrazi sudjelovalo je najviše ljudi dosad, pripadnicima specijalne policije iz Splita priključili su se dubrovački ronioci. Oni su u zajedničkoj akciji preronili, odnosno pretražili akvatorij od Plata do Ključice, mjesta gdje je pronađeno tijelo druge nestale osobe iz hidroelektrane. Na terenu, na moru, i večeras su bila dva policijska glisera i ophodni brod “Omiš”. Cijelo vrijeme područje je nadlijetao MUP-ov helikopter.
Na terenu su danas bili i mnogi prijatelji, članovi obitelji, Cavtaćani, Župljani, Dubrovčani koji su na more izašli sa svojim plovilima i barkama sa željom da pomognu u potrazi. Tragali su i članovi Gorske službe spašavanja, pa su danas ponovno pretražili tri mala otočića u Cavtatskom akvatoriju, a pretražili su i dio od hotela Croatia u Cavtatu prema Konavlima. Područje su nadlijetali i dronovi.
Grupacije ribolova Hrvatske gospodarske komore protivi se prijedlogu mjera kojima Evropska komisija želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru navodeći da one pogodivale nekim interesnim lobijima na štetu lokalnog ribarstva, a Hrvatska već, u dogovoru s Italijom i Slovenijom, provodi mjere po modelu koji pokazuje uspjeh u zaštiti ribljeg fonda.
„U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva“, ističe, kako se navodi u priopćenju HGK, predsjednik Grupacije ribolovaIvan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.
Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Hrvatska već četiri godine provodi mjere za zaštitu sitne plave ribe: zatvara 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, prošireni su lovostaji u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, pa je tako, navodi HGK, ribolovni napor smanjen za oko 25 posto i to je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20 posto u odnosu na 2014. godinu.
Riba
Sudeći po stanju ribljih stokova koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere, koje su uskladile praksu, znanost i politiku, itekako djeluju. Dobar pokazatelj oporavka je i broj riba u kilogramu, koji se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjio za desetak komada, s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu. Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima, ističe HGK.
„EK je donijela prijedlog uredbe (Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom na Jadranu) koji sadržava uvođenje količinskih kvota, dok istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te uvođenje količinskih kvota. Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija“, naglašava Birkić.
Napominje da možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima, gdje jedan ribarski brod ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu tijekom cijele godine. No takav unificirani pristup upravljanja ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU i stoga nije prihvatljiv, ističe se.
HGK podsjeća da je zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom s ciljem zaštite srdele u vrijeme mrijesta počela 16. prosinca 2018. i traje do 14. februar 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske. Radi zaštite inćuna u vrijeme mrijesta predviđen je lovostaj tijekom cijeloga svibnja. U ovoj godini za dio trajanja lovostaja predviđena je i isplata naknada ribarima, a Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu je osiguralo 4,5 milijuna eura naknada.
HGK na kraju ističe kako je međutim zabrinjavajuće da domaća potrošnja ribe veoma zaostaje za prosjekom EU-a. U Uniji je ona 20 kilograma po stanovniku, a u Hrvatskoj oko 10 kilograma. Što se tiče plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU. Zato HGK kroz projekt „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji brend domaće ribe te dodatno pojačati njezin plasman u inozemstvo, kaže se u saopštenju HGK.
Karavan 50. Praznika mimoze u Beogradu izazvao je pozitivne reakcije građana i posjetilaca u Knez Mihajlovoj. Defileom Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i maškara dočarana je vedra i topla atmosfera hercegnovskog festivala, uprkos činjenici da je u subotu u Beogradu nekoliko sati pred ovaj nastup padao snijeg.
“Ovolika posjećenost defilea u Knez Mihajlovoj pokazuje koliko Beograđani vole Herceg Novi i mimozu”, istakla je potredsjednica Opštine Herceg Novi, Danijela Đurović i pozvala Beograđane, građane Srbije i regiona da se pridruže na festivalu.
Počasna građanka Herceg Novog, glumica Tanja Bošković bila je sa Novljanima u Knez Mihajlovoj i poručila od srca: Nemojte propustiti Praznik mimoze!
Karavan mimoze u Beogradu
Prema njenim riječima novski praznik je savršenstvo.
-To su dani vina i druženja, ljubavi, dani kada možete da sretnete nekog epohalnog. Herceg Novi ima najlepše šetalište, gde cvetaju ruže u januaru i februaru. Beograd i Herceg Novi su povezani davno, imaju „fantastičnu dobrotu“ koja ih ujedinjue – uvjerena je Tanja Bošković.
Karavan mimoze u Beogradu
Defileu je prethodio prijem za predstavnike Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem, upriličen u Gradskoj opštini Stari grad, na čijoj teritoriji je i organizovan Karavan mimoze. Predsjednik Katić je uručio predsjedniku GO Stari grad Marku Bastaću plaketu 50. Praznika mimoze, u znak zahvalnosti što je Praznik mimoze i ove godine uspješno predstavljen u srcu Beograda.
Karavan mimoze u Beogradu
Nakon defilea upriličen je prijem u Ambasadi Crne Gore u Srbiji, čiji predstavnici su takođe pratili defile. Čelnike Opštine Herceg Novi ugostio je ministar savjetnik Vule Tomašević sa saradnicima, kojem je predsjednik Katić uručio prigodne poklone.
Karavan mimoze u Beogradu
Gostovanje Karavana mimoze u Beogradu nastavak je tradicije, a sve što smo pokazali i sve što je obuhvaćeno kvalitetnim programom festivala najbolja je promocije ne samo Herceg Novog, već i Crne Gore i Mediterana, ocjenio je član Direkcije Praznika mimoze, Zoran Živković.
Podsjećamo, povodom jubileja Praznik mimoze trajaće 50 dana, od 1. februara do 23. marta. Svečano otvaranje zakazano je za 1. februar, a nastupiće najveća muzička zvijezda u regionu, Zdravko Čolić.
Nakon trinaest uspješnih manifestacija, organizacija, gastro okupljanja, bendova, zimske čarolije, tombola i onih najradosnijih momenata sa najmladjim drugarima našeg Grada, želimo zahvalimo svima koji su učestvovali na bilo koji način u okviru projekta ‘Od Bozica do Bozica’, poručuju iz NVO “Karampana” Kotor.
Sakupljeno je 2.200 eura koje će se iskoristiti za kupovinu muzičkih instrumenata Gradskoj muzici Kotor.
Ne postoji bolji i ljepši način od ovog koraka u Novu i veća satsifkacija koju bismo mi poželjeli za 2019. godinu. Veliku zahvalnost dugujemo građanima Kotora, našim gostima i brojnim sponzorima, kaže se u sopštenju NVO “Karampane”.
Pjevačko društvo „Grbalj“ priredjuje tradicionalni Novogodišnji koncert izvornog pjevanja, običaja i igara- u ponedjeljak 14. januara, u 19 sati u kotorskom Kulturnom centru „Nikola Đurković“.
Nastupiće članovi pjevačkog društva „Grbalj“ sa podmlatkom, Srpsko kulturno umjetničko društvo „Sveti Đorđe“ Goražde, „Teatar 303″ Kotor, folklor „Sveti Jovan Vladimir“ Bar, guslari, diplari i solo pjevači, a među njima gost Dule Rajković.
