Flydubai je objavio red letenja za zimsku sezonu 2019/2020, koja počinje 27. oktobra, a prevoznik će modifikovati svoje poslovanje na većini tržišta u bivšoj Jugoslaviji.
Aviokompanija će smanjiti letove za Zagreb i Sarajevo, povećati frekvencije u Beograd i zadržati isti broj letova kao i prošle zime za Skoplje. Ljetni letovi za Dubrovnik ove godine takođe će biti dogovoreni.
S druge strane, aviokompanija će od sredine juna nastaviti sa ljetnjom uslugom za Tivat dva puta nedjeljno, kao što je to bio slučaj prošle godine.
Hibridni operater nastavlja sa letovima između Dubaija i Zagreba 27. oktobra, zamjenjujući svog partnera Emirates na usluzi.
U saopštenju za EX-YU Aviation News, aviokompanija je potvrdila da će održavati rutu na dnevnoj bazi nešto više od nedjelju dana, do 10. novembra, nakon čega će usluge raditi četiri puta nedjeljno do kraja marta 2020. godine, svake srijede, petka, subote i nedjelje.
Prošle zime, Flydubai je vodio dnevne usluge između dva grada tokom cijele sezone. Ranije ovog mjeseca, Emirates je potvrdio da će nastaviti sa održavanjem aranžmana dijeljenja rute s Flydubaijem u Zagrebu.
Letovi do Sarajeva, koji se odvijaju do tri puta dnevno tokom vrhunca ljetne sezone, trajaće tri puta sedmično zimi.
Kao rezultat toga, prevoznik će smanjiti svoje usluge za glavni grad Bosne i Hercegovine za jedan sedmični let.
Operacije između njih će se održavati svake srijede, petka i subote. S druge strane, Flydubai će povećati svoje usluge za Beograd predstojeće zime sa pet nedjeljnih na dnevne. Ranije je prevoznik saopštio da je codeshare sporazum s Emiratesom povećao potražnju na ruti. Operacije u Skoplju ostaju nepromijenjene dva puta nedjeljno.
Flydubai je takođe modifikovao operacije na svojim letnjim ljetnjim letovima za Dubrovnik. Dva nedjeljna servisa će biti nastavljena u junu i trajaće do oktobra.
Prošle godine operacije su održavane do četiri puta nedeljno od aprila.
Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je odluku o raspodjeli ukupno 36 hiljada eura za finansiranje 13 projekata sa kojima su tivatske NVIO konkzurisale na javnom pozivu lokalne uprave.
Inače, ukupan budžet za podršku rada NVO koji je Opština Tivat opredijelila za 2019. iznosi 60.000 eura od čega su 24 hiljade već raspoređene NVO-ima sa posebnim statuom (Gradska muzika, KUD Boka, Bokeljska Mornarica).
Preostali iznos od 36 hiljada eura podijeljen je shodno procjeni dvije „nezavisne procjeniteljke“ sa liste Ministarstva javne uprave, a koje je angažovala Opština Tivat. Procjeniteljke su bile Azra Hrapović iz Bijelog Polja i Stoja Popadić iz Podgorice koje su pregledale ukupno 23 projekta i za svaki od njih dobile honorar u iznosu od po 30 eura.
„Nezavisne procjeniteljke“ koje nisu iz Tivta niti su upoznate sa lokalnim prilikama, potom su bodovale i procjenjivale što od predloženih 23 projekta zavrijeđuje da bude podržano iz opštinske kase, iako su propozicije javnog poziva bile takve da projekti sa kojima se kandiduju NVO iz Tivta, moraju biti usmjereni prvenstveno na afirmisanje lokalne kulture, tradicije i specifičnih potreba tivatske sredine. Hrapović i Popadić su tako načinile rang listu po kojoj je 15 priojekata zaslužilo da bude finansirano, ali je na kraju para bilo dovoljno samo za 13 projekata.
Najviše novca – 5.400 euta dodijeljeno je do sada nepoznatoj NVO „Uz pravu energiju nije kasno“ za projekat „Izbori se“.
„Na ovaj načion doprinosi se zaštiti mladih osoba kroz informisanje i osposobljavanje, kako da prepoznaju i zaustave zlostavljanja na radu i informisanje o pravima obavezama i odgovornostima zaposlenog i poslodavca u vezi sa zabranom zlostavljanja na radu.“- obrazloženje je Komisije zašto je toj NVO dato najviše novca.
Veće iznose na konkursu dobile su i NVO „Evropski dom“ (4.840 eura) za projekat podrške djeci sa smetnjama u razvoju i NVO „Osmjeh za sve“ (4.184 eura) za projekat „Osmjeh za sve – psihosocijalna podrška mladim osobama koje se nalaze u periodu post-operativnog oporavka i informisaost ciljne grupe i šire javnosti.“
Jedan od najmanjih iznosa novca – 1.280 eura, dobio je Foto kino i video klub „Mladost“ za projekat „Sjećanje III“ – očuvanje kulturno istorijskog nasljeđa i tradicije ovih prostora, te prilagođavanje postoječeg dokumentarnog materijala novim tehnologijama.
Kako su radile „nezavisne procjeniteljke“ na ovom konkursu pokazuje i to što je po ocjenama Hrapovićeve i Popadićeve, projekat „Izložba pozornica snova – remasterizovana retrospektica Zorana Mujbegovića“ koji podrazumijeva prezentaciju većine višedecenijskog opusa jednog od najsvestranijih umjetnika porijelom iz Krtola kod Tivta, a koji i ovdje stvara provodeći u Krtolima veći dio godine- slikara, dizajnera, urbaniste, arhitekte, enterijeriste, pisca, književnika i izdavač knjiga, kompozitora ambijentalne muzike Zorana Mujbegovića, zaslužio manje od 50 bodova nepohodnih da “preksolči prag” i uđe u razmatranje za dobijanje novca iz gradske kase. Retrospektiva opusa ovog u zemlji i inostranstvu višestruko nagrađivanog umjetnika koji je kao projekat željela da napravi NVO “Matica Boke”, Hrapović i Popadić su eliminisale iz konkurencije za dobijanje podrške Opštine Tivat jer su procijenile da se “iz projektnog predloga ne može zaključiti da će planirane aktiivnosti u značajnoj mjeri uticati na ostvarivanje strateških ciljeva iz prioritetnih oblasti u okviru kojih se prijavljuje, a koje se odnose na kukturno posebnosti opštine i obogaćivanje turističke i kulturne ponude grada”.
Partner Matici Boke na ovom projektu koji po Hrapovićevoj i Popadićevoj nema značajan uticaj na tivatsku kulturu, inače je sam Centar za kulturu Tivat.
SEKRETARKA ZA KLTURU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI ZADOVOLJNA
Sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikčević (DPS) kazala je da je ta lojkalna uprava jedna od privih u Crnoj Gori koje su donijele nove Odluke o finansiranju NVO sektora, usklađene sa novim zakonskim riješenjima iz te oblasti.
„Jedan od ključnih segmenata ove Odluke su nezavisni procjenjivači, koji su prema našem iskustvu nakon ovog prvog javnog poziva, sa aspekta Komisije što je naš jednoglasan stav, to odradili korektno“-istakla je Nikčević.
Radnja ove ratne drame smještena je u vrijeme Velikog otadžbinskog rata.
Našavši se u njemačkom zarobljeništvu dojučerašnji kadet Ivuškin planira bijeg. On okuplja svoju posadu i na legendarnim “tridesetčetvorkama” (ruski tenkovi “T-34”) upućuje izazov njemačkim tenkovskim asovima.
SADKO: AVANTURA POD MOREM
Sadko je fantasični pustolovni animirani film, inspirisan ruskom tradicionalnom bajkom i pjesmom.
Priča prati mladog muzičara iz drevnog grada Novgoroda koji će krenuti u potragu za srećom. Put će ga dovesti u čaroban svijet na dnu okeana u kojem će naći pravu ljubav. Da bi je osvojio moraće da se bori protiv podvodne vještice Barakude.
OSVETNICI: KRAJ IGRE
Četvrti film o najomiljenijim Osvetnicima kulminacija je 22 povezana filma, koji će omogućiti publici da budu svjedoci prelomne tačke ovog epskog putovanja. Naši heroji moraće da podnesu veliku žrtvu ukoliko žele da očuvaju ovu krhku stvarnost.
PROFESOR I LUDAK
Snimljen prema svjetskom bestseleru Sajmona Vinčestera, Profesor i Ludak je nevjerovatna istinita priča o ludilu, genijalnosti i opsjednutosti dvojice izvanrednih ljudi, koji su stvorili istoriju pišući Oksfordski rječnik engleskog jezika.
Sastavljanje Oksfordskog rječnika započelo je 1857. godine i bio je jedan od najambicioznijih i najrevolucionarnijih projekata ikada. Profesor Džejms Marej (Mel Gibson) preuzeo je izazov stvaranja najopsežnijeg ikada sastavljenog rječnika, ali je znao da će njemu i njegovom timu biti potrebno više od jednog vijeka da sastave sve poznate definicije. Međutim, metodom „udruživanjem izvora“, tj. unosom definicija od ljudi iz cijelog svijeta, riječnik bi se mogao sastaviti za svega nekoliko decenija.
Kako su prikupljane definicije, nadzorni odbor, na čelu sa profesorom Marejem, otkriva da je jedan čovjek, dr. V.Č. Majnor (Šon Pen), poslao više od deset hiljada riječi. Kad je odbor odlučio da ga nagradi, na vidjelo izlazi šokantna istina: Dr Minor, veteran američkog građanskog rata, osuđeni je ubica i smješten je kao pacijent u mentalnoj ustanovi
Građanski pokret URA juče je od Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) i Aerodroma Crne Gore zatražio, između ostalog, dokumenta o sanacijama piste u Tivtu, ali i dokaze o uplati novčane sankcije koju je ACV izrekla tom preduzeću zbog neispunjavanja njihovih naloga.
GP URA je juče i Agenciji i Aerodromima dostavila zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojima traže više od 30 akata o pitanjima bezbjednosti vazdušnog saobraćaja i stanja piste tivatskog aeorodroma.
Od Dragana Đurovića, direktora Agencije, traženo je i da garantuje bezbjednost slijetanja i vazdušnog saobraćaja na Aerodromu Tivat. Iz URA su od Đurovića zahtijevali i da odgovori na pitanje da li je rukovodstvo Aerodroma, nepoštovanjem Izvještaja Agencije i nepreduzimanje korektivnih mjera, kako je to zahtijevano izvještajem ACV iz marta prošle godine, dovelo u pitanje bezbjednost putnika i zaposlenih u toj vazdušnoj luci.
“Smatramo da čitava javnost treba da se zabrine zbog neodgovornog ponašanja rukovodstva Aerodroma CG, ali i zbog činjenice da je Agencija prije dva dana u izjavi za medije potvrdila da već godinu dana ništa nije preduzeto da se saniraju oštećenja i isprave nepravilnost iz njihovog Izvještaja i da su zbog toga izrekli nekoliko novčanih kazni Aerodromima”, kazao je “Vijestima” Zoran Mikić, izvršni direktor GP URA. URA je prije dva dana medijima predstavila dokument ACV koji, kako tvrde, svjedoči o ugroženoj bezbjednosti, kako domaćih tako i inostranih državljana koji putuju preko aerodroma u Tivtu. Dokument na 10 strana je sačinila ACV u martu 2018. godine. Izvještaj je, prema navodima iz URA, bio tajan dok ga javnosti nisu predstavili iz te partije prije dva dana.
U izvještaju ACV se, kako su kazali iz URA, pored ostalog navodi da je pista na tivatskom aerodromu u jako lošem stanju, da je u svakom trenutku moguće njeno pucanje, te da to za posljedicu može da ima i pucanje pneumatika i moguće izlijetanje vazduhoplova sa poletno-sletne staze. Dodatno, u pitanje se dovodi i sigurno kretanje i parkiranje vazduhoplova na platformi tivatske vazdušne luke.
Reagujući na te navode, direktor Aerodroma CG, Danilo Orlandić, poručio je prije dva dana da sigurnost na Aerodromu Tivat nikada nije bila ugrožena. Kazao je da su Aerodromi “pod konstantnom kontrolom međunarodnih i domaćih vazduhoplovnih vlasti, koje imaju pravilo nulte tolerancije u slučaju ugrožene sigurnosti odvijanja vazdušnog saobraćaja”.
Rekao je i da su navodi GP URA “pokušaj kompromitacije države Crne Gore i ugrožavanje njene rastuće ekonomije” i najavio da će podnijeti prijave protiv predstavnika te partije. Međutim, Orlandić je i sam saopštio da stvaranje pukotina na pisti površine preko 100.000 kvadrata “nije moguće spriječiti” i najavio da će pitanje – “uskoro biti riješeno”. Iz ACV su TV Vijesti potvrdili navode GP URA da se na saniranju piste tivatskog aerodroma hitno mora nešto uraditi. Kazali su i da su u prethodnom periodu izrekli nekoliko novčanih kazni zbog nepostupanja kojeg je izrekao njihov inspektor u vezi sa nepravilnostima konstatovanim u izvještaju iz marta prošle godine.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, nastavilo je sa obilježavanjem međunarodnog Dana planete Zemlje, i to sa akcijom koja je organizovana u opštini Tivat.
U saradnji sa NVO „Arsenal Eko”, na potezu od Lučice Kalimanj do šetališta Pine realizovana je akcija čišćenja podmorja.
Tivat akcija MD
Pored ronilaca ove organizacije, akciji su se pridružili i predstavnici Opštine Tivat, Zelenog tima opštine Tivat, D.O.O. “Komunalno” Tivat, kao i Omladinski klub Tivat i učenici OŠ “Drago Milović” koji su pomagali roniocima prilikom uzvlačenja otpada.
Tivat akcija MD
Ovo je ujedno i poslednja akcija koju je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom organizovalo povodom obilježavanja Dana Planete Zemlje.
Pokret “Odupri se” je poručio da je Socijaldemokratska partija Crne Gore danas je prekršila Sporazum o budućnosti i obećanje dato građanima sa bine na Trgu nezavisnosti.
“Rušenjem opozicione vlasti i predavanjem grada Kotora DPS-u, smatramo da je SDP sebe isključila iz Sporazuma o budućnosti”, kazali su u ovom pokretu.
Ova reakcija je stigla nakon što je danasVladimir Jokić smijenjen je sa funkcije predsjednika Opštine Kotor. Uz opoziciju, za smjenu Jokića glasali su i odbornici SDP-a koji su dio vladajuće koalicije.
Nakon što je SDP glasao da Jokić bude smijenjen, stigle su brojne reakcije. najoštrije su bile one iz redova Demokrata čiji je Jokić funkcioner. Lider Demokrata Aleksa Bečić danas je poručio da sa liderom SDP-a Rankom Krivokapićem neće sjesti za isti sto.
SDP optužuju da se vraća na “fabrička podešavanja” i da ponovo planiraju zajedničko djelovanje sa DPS-om.
Svečanim misama, trodnevnim duhovnim pripravama, danas je u Kotoru počelo obilježavanje 454. godina od smrti Blažene Ozane, zaštitnice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora, koju podjednako poštuju katolici i pravoslavci.
U subotu, 27. aprila, na sam dan svetkovine, mise su u 6, 8, 10 sati, pontifikalnu sv. misu, u 18 sati predvodi kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić, u crkvi Svete Marije od Rijeke.
Plakat 2019
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Blažena Ozana
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Blažena Ozana – foto Boka News
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
U nastavku možete pogledati dokumentarni film Blažena Ozana Kotoska, HRT-a autora Boža Vodopije.
U Crnoj Gori, na površini od 2850 hektara, godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 miliona litara vina, od čega izvezu 5,7 miliona litara.
Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi, ocjenjuje zagrebački portal Poslovni dnevnik.
U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara. Kako kažu u resornom ministarstvu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. i definisanja trgovinskih aranžmana s EU potpisivanjem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradari prepoznali šansu za biznis.
“Imamo veliko povećanje novih registrovanih vinarija, od četiri vinarije 2007. na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obima proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne poduzetnike daleko od industrijske proizvodnje, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog nasljeđa, koji svojim predanim radom i usavršavanjem u proizvodnji vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Agrobudžet je usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina, a potpore su za mjere ruralnog razvoja, direktna plaćanja i za mjere zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla – Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera. Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifikacije autohtonih crnogorskih sorti vinove loze”.
Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput porodične vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnjom od 10.000 boca takođe grade vinsku priču Crne Gore.
“Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentičnom stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstrukciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajnih kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorskom tržištu, ali najavljenim proširenjem planiramo i izvoz. Posjetitelji naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, tačnije skandinavske zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se u proširilo u posljednjih pet godina pa je i ponuda crnogorskih vina na tržištu porasla, a država i Ministarstvo poljoprivrede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionalizaciju vinogradarskih područja, apliciraćemo i za druge mjere podrške iz Agrobudžeta”, kažu iz Vinarije Kopitović.
Šire podrumski prostor
Plantaže lidersku poziciju u regionu potvrđuju proizvodnjom od oko 22 miliona kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 miliona flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.
Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklarisan kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 miliona čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Prerada grožđa i proizvodnja vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitara, a najveći dio proizvodnje vina odvija se u najmodernijem podrumu. Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstrukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.
Vino
Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima, a prisutni su na svim kontinentima (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.
Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnje realizuje se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani. Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regiona, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.
Nakon današnje kontroverzne sjednice SO Kotor na kojoj je smijenjen gradonačelnik Vladimir Jokić (Demokrate) a da istovremeno nije imenovan v.d. predsjednika Opštine, ništa nije sigurno osim da je SDP promijenila političku stranu i ponovno stupila u savez sa DPS-om i toj partiji bliskim manjim strankama.
Da li će današnja dešavanja u Kotoru rezultirati ostankom Jokića na funkciji v.d. predsjednika, uvođenjem prinudne uprave u tu Opštinu od strane Ministarsta javne uprave i imenovanjem odbora povjerenika koji će Kotorom upravljati do vanrednih lokalnih izbora, ili će SDP uz podršku DPS, SD, HGI i LP narednih dana formirati novu lokalnu upravu o čemu se takođe špekuliše, ostaje da se vidi.
Glasovima odbornika SDP koja je do danas u Kotoru bila u lokalnoj vladajućoj koaliciji (Demokrate, SDP, DF, URA i SNP) i opozicionih stranaka u tom gradu DPS, SD, HGI i LP, dužnosti predsjednika Opštine razriješen je Jokić (Demokrate), ali ostaje dilema da li je taj akt pravno valjan. Naime, to je urađeno na sjednici koja je nastavljena nakon što je predsjednica parlamenta Dragica Perović (DSS) prethodno prekinula i napustila salu. Perović je konstatovala da nisu ispunjene formalno pravne pretpostavke da sjednica počne i da dnevni red bude dopunjen naknadno predloženom odlukom o određivanju v.d. predsjednika Opštine, zbog čeka je ona zvanično prekinula sjednicu i dala pauzu na neodređeno vrijeme. Uprkos tome, odbornici SDP-a i opozicije sami su nakon toga nastavili sjednicu, samovoljno dajući ovlašćenje najstarijem odborniku Jovu Suđiću (DPS) da bude predsjedavajući. Suđić međutim, to nije uradio već je “ovlašćenje” za predsjedavanje sjednicom prenio na predsjednika kluba odbornika DPS-a Željka Avramovića.
U raspravi koja je uslijedila, odbornici SDP, DPS, SD, HGI i LP saglasili su se da treba smijeniti Jokića kojem su na teret stavili navodno nezakonito ponašanje, samovolju i blokiranje rada lokalnog parlamenta, te nanošenje štete gradu. Predstavnici SDP koja je i inicirala smjenu gradonačelnika, protom su u više navrata javno potvrdili da je formirana “nova većina” u SO Kotor, što praktično znači i formalizaciju novog saveza SDP-a sa DPS-om i partnerima, uprkos tome što je partija Ranka Krivokapića nedavno potpisala Sporazum o budućnosti sa opozicijom i organizatorima građanskih protesta “Odupri se- 97.000” u kojima se obavezala da neće sarađivati sa DPS.
“Ovo je Skupština u kojoj smo svi jednaki i svi smo isti. Onda kada postoji većina, ova Skupština može i da radi. Ovo je naš dom, a ne ono dolje, ono je ulica. Ne postoje više razlozi da SDP podržava ovu vlast. U ovom gradu već godinu ipo postoji nešto što se zove “ne valja”, vlast ne funkcioniše, nema Skupštine i mi iz SDP to više ne možemo da prihvatimo”-kazala je u ime inicijatora predloga za razriješenje Jokića, dr Bruna Lončarević (SDP), optužujući Jokića za samovolju i nepitanje odbornika oko bilo koje važne odluke za vođenje grada koji je, po njenim riječima, “počeo postepeno da se urušava”.
“Dosta je bilo ovakve vlasti i ovakvih ljudi koji su nas poveli u sunovrat. Mi ne želimo da budemo dio paarazitske vlasti i parazitske Luke Kotor čiji je grad žrtva. Tu smo na kraju krajeva, ima nas većina, odbornici se pitaju i Skupština se pita”- poručila je Lončarević.
“Nije donesen budžet, planovi i programi rada, nijedna kapitalna investicija nije realizovana, Kotor je u blokadi”- naveo je Željko Aprcović (DPS), ističući da je lokalna uprava koju vodi Jokić radila nezakonito. On je zamjerio organizatorima jučerašnjeg protesta protiv smjene Jokića koji je održan u Starom gradu pred početak sjendice SO da imaju različite aršine.
“Ne možete imati dva aršina za iste stvari- vaninstitucionalno na ulici u Podgorici tražite smjenu državne vlasti, a ulicom i vaninstitucionalnim pritiskom u Kotoru želite da sačuvate lokalnu vlast.”- poručio je on.
Namjere SDP i dosadašanje kotorske opozicije da nakon njegove smjene, u fotelju gradonačelnika kao v.d. predsjednika Opštine ustoliče Branka Nedovića (SDP), osujetio je sam Jokić koji je, nepun sat prije nego što će ga smijeniti, iskoristio svoje zakonsko pravo i razriješio Nedovića sa dužnosti potpredsjednika Opštine Kotor. Jokić je to uradio zbog toga što kako je naveo, on nije vršio povjerene mu poslove koordiniranja izradom novog Strateškog plana razvoja Opštine Kotor. Paradoksalno, nedonošenje ovog plana je bio jedan od razloga zbog kojih je SDP prethodno podnio inicijativu za razriješenje Jokića.
“Konsultovao sam se sa strukom i ne mogu dati moju saglasnost na to imenovanje, da ne bi smo došli u neke pravne dileme, s obzirom da su druga dva potpredsjednika Opštine u međuvremenu podnijela ostavke”- kazao je Nedović, u obraćanju parlamentu, neposredno nakon što ga je Aprcović obavijestio da je u medijima pročitao da ga je Jokić razriješio dužnosti. Nedović je u svom izlaganju inače, već govorio o “ovoj skupštinskoj većini” u Kotoru, priznajući tako da je SDP promijenio stranu i prešao u savez sa DPS i njenim koalicionim partnerima.
Nakon što je Jokić razriješen dužnosti gradonačenika sa 18 glasova “za” odbornika SDP, DPS, SD, HGI i LP, predsjedavajući sjednicom Avramović, saopštio je da predlaže svima da “odluku mirno private”. Zaključujući sjednicu Avramović je apelovao je na Jokića i kako je kazao “sve ostale zaposlene u Opštini koje je Jokić doveo” da bez pogovora prihvate odluku Skupštine da smijeni gradonačelnika i da, kako je kazao “to shvate ozbiljno i ne prave ništa što bi podlijegalo krivičnoj odgovornosti”.
JOKIĆ: RAZRIJEŠEN SAM POLITIČKOM KORUPCIJOM I PREVAROM
Vladimir Jokić je ocijenio da je “političkom korupcijom i prevarom razriješen funkcije predsjednika Opštine Kotor.”
Nakon sjednice SO Kotor
“Kao što sam više puta rekao, odlazim čista srca i čista obraza. Novoj većini sam ostavio dospjele zahtjeve, DPS katalog i sitninu. Da imaju, da im se nađe.” -napisao je Jokić na svom Fejsbuk profilu. On je objavio i fotografiju na kojoj se vide odbornici SDP Bruna Lončarević, Goran Brguljan i nevjenčana supruga Ranka Krivokapića Tena Božović kako u bašti hotela “Vardar” nakon izglasavanja Jokićeve smjene, “nazdravljaju sa funkcionerima DPS, od kojih je jedan direktor Doma starih u Risnu i optuženi za poziv na moj linč, Srđan Dragomanović.”
Kotor je inače, danas prije početka sjednice SO osvanuo izlijepljen kopijama uvjerenja Gradske uprave grada Beograda iz 2017, u kojem piše da je Vladimir Jokić 2011. riješenjem MUP-a Srbije, primljen u državljanstvo Srbije.
Mališani saznali kako Budva može postati grad bez otpada
Dan planete Zemlje obilježen je juče u Budvi, akcijom čišćenja i uređenja prostora ispod Jadranskog sajma. Ekološkoj akciji koju je pokrenulo JP Morsko dobro, pridružila se i nevladina organizacija Eko Centar Budva, ojačana sa najmlađom i najvažnijom snagom – tridesetoro djece iz vrtića “Ljubica Jovanović Maša”.
Mališani su, uoči akcije čišćenja budvanske obale od otpada, upoznati sa konceptom projekta Budva Zero Waste City koji Eko Centar Budva sprovodi uz podršku Coca-Cola Sistema i finansiranje Coca-Cola fondacije.
Kroz kratki ekološki čas na plaži, naučili su kako Budva može postati prvi crnogorski grad bez otpada, te zašto je važno da o čistoći svog grada brinu svakog dana.
Mališani saznali kako Budva može postati grad bez otpada
Direktorica NVO Eko centar Budva Andrea Doljanica poručila je da su upravo najmlađi najvažnija ciljna grupa projekta Budva Zero Waste City. “Dan planete Zemlje uvijek nas okupi u zajedničkom cilju – da učinimo Budvu što čistijim gradom. Današnji dan bio nam je povod da djeci održimo i simbolični ekološki čas i da im ukažemo da o planeti brinemo svaki dan”, rekla je Doljanica.
Ona je poručila da djeca već u ranom uzrastu moraju da nauče zašto otpad ne smije da završi na našoj obali, u moru, dvorištima. “Ako ih sad naučimo zašto je važno da smanjimo stvaranje otpada i da recikliramo, onda ćemo u budućnosti imati odgovorne članove društva koji brinu o svojoj okolini”, kazala je Doljanica.
Mališani saznali kako Budva može postati grad bez otpada
Upravo najmlađi, ali i oni stariji će i u narednom periodu biti u prilici da doprinesu da Budva postane grad bez otpada, i to kroz Interaktivni centar čije otvaranje je planirano za jun, gdje će kroz zabavu i edukaciju naučiti kako se čuva okolina.
Turistička prijestonica će, kroz projekat, dobiti i 30 kanti za pravilno odlaganje plastičnog otpada, kao i pametne klupe koje će se napajati solarnom energijom, a imaće dostupan i Wi-Fi.
