Specijalna bolnica u Risnu dobila novi skener vrijedan 330 hiljada eura

0
Specijalna bolnica u Risnu dobila novi skener foto PR Centar

U Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“ svečano je pušten u rad novi multislajsni skener vrijedan 330 hiljada eura, koji će građanima Risna, cijele regije i turistima omogućiti da dobiju savremenu medicinsku dijagnostiku, ocijenio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

On je, svečano puštajući u rad skener, kazao da je to, pored skenera u Bijelom Polju, Beranama i Nikšiću, četvrti u nizu, za koji je novac opredijelila Vlada Crne Gore.

„Ovaj skener dobili su ne samo građani Risna, nego cijele ove regije“, rekao je Hrapović.

Zaposleni i građani te regije su, kako je podsjetio, u prethodne dvije godine imali probleme zbog kvara na starom skeneru.

„Od danas to više nije slučaj. Od danas će građani ove regije i turisti, moći da dobiju savremenu medicinsku uslugu, odnosno dijagnostiku, korišćenjem ovog najsavremenijeg skenera“, kazao je Hrapović.

Fond za zdravstveno osiguranje je, kako je ukazao, izdvojio 53 hiljade eura za rekonstrukciju i adaptaciju prostora, gdje je smješten skener.

„Vlada je opredijelila preko 160 hiljada eura za nabavku druge nove, savremene medicinske opreme. Na taj način se podiže kvalitet pružanja zdravstvene zaštite. Upravo je to politika Vlada, da građani u mjestu življenja i boravka dobiju uslugu, a ne kao što je bilo ranije, da zbog određenih usluga, dijagnostičkih i operativnih procedura, idu u Kotor, Bar, Cetinje, ili u Klinički centar Crne Gore“, naveo je Hrapović.

Bolnica Risan - foto Boka News
Bolnica Risan – foto Boka News

On je rekao da je, kroz Projekat energetske efikasnosti, koji sprovode Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije, opredijeljeno dodatnih 80 hiljada eura za naredni period.

„Za Projekat energetske efikasnosti, koji se ogleda u rekonstrukciji fasade Bolnice u Risnu, ove godine će biti raspisan tender i nakon čega će projekat biti realizovan. Do sada je kroz Projekat energetske efikasnosti uloženo preko 300 hiljada eura u ovu bolnicu“, kazao je Hrapović.

Kao važan iskorak, kako je rekao, na sastanku u Bolnici u Risnu, definisana je rekonstrukcija jednog dijela bolnice.

„Imamo gotova idejna rješenja i gotov projekat za rekonstrukciju u vrijednosti od skoro 900 hiljada eura. Ministarstvo i Vlada će kandidovati taj projekat, kroz kapitalni budžet za iduću godinu, i siguran sam da će građani ovog kraja dobiti taj projekat i da ćemo u narednom periodu imati još bolje i kvalitetnije uslove za liječenje naših građana“, ocijenio je Hrapović.

Direktor Specijalne bolnice Risan, Vlado Popović, rekao je da je puštanje u rad skenera veliki dan za ustanovu, pacijente, i veliko rasterećenje za zaposlene.

„Ogromnu zahvalnost za realizaciju ovog projekta dugujemo Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje. Projekat, koji je počeo moj prethodnik doktor Jauković je prvi korak na putu modernizacije ove bolnice. Crna Gora je prepoznata kao zemlja elitnog turizma i turistički infrastrukturu mora da isprati i zdravstvena infrastruktura. Mislim da je ovo samo prvi korak na tom putu i da ćemo u tome svi zajedno istrajati“, smatra Popović.

On je istakao da je cilj Specijalne bolnice u Risnu da nema lista čekanja.

„Mi ćemo uvesti i dopunske radiološke ambulante. Dugujemo ogromnu zahvalnost Opštoj bolnici Kotor, jer smo dvije godine bili bez ove usluge, a ta bolnica nam je izlazila u susret gotovo svakodnevno. U pomoć su uskakali i bolnice u Baru, Nikšiću. Mi smo područje koje je itekako opterećeno, pogotovo u turističkoj sezoni i ovo je za nas jedan veliki dan“, istakao je Popović.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, kazao je da Kotor ima privilegiju da bude regionalni medicinski centar i da pored Opšte bolnice, ima Specijalnu bolnicu u Risnu, Psihijatrijsku bolnicu i Dom zdravlja.

„To je grad sa četri medicinske ustanove i sasvim sigurno jedan ovakav novi aparat za dijagnostiku znači mnogo za cijelu regiju. Ovim bolnicama ne gravitiraju samo stanovnici ove i okolnih opština, već i svi turisti, koji posjećuju ovu regiju, a znamo da se radi o preko milion ljudi. Ovo je jedna vrsta razglednice Crne Gore, pored stručnog kadra, koji nesumnjivo radi u ovoj bolnici, kao i u svim drugim zdravstvenim ustanovama u Kotoru“, objasnio je Jokić.

On je rekao da se nada da će i ubuduće Vlada Crne Gore investirati u bolnice u Kotoru.

„Opština Kotor, u skladu sa svojim nadležnostim, kada je riječ o sufinanisranju i pomoći prema zdravstvenim ustanovama i radnicima stoji na raspolaganju kao i do sada“, poručio je Jokić.

Bazar hrane i domaćih proizvoda Boke u Luštici Bay

0
Sajam – Luštica Bay

Dvodnevni bazar hrane i domaćih proizvoda Boke i okruženja pod nazivom „U susret proljeću / Hello Spring“, biće održan u subotu i nedjelju, 23. i 24. marta od 10 do 18 časova, na šetalištu u marina naselju Luštica Bay, u Krtolima kod Tivta.

Organizatori bazara domaće hrane i proizvoda, kompanija Luštica Development i Sekretarijat za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat, obezbijedili su učešće oko 20 poljoprivrednih proizvođača, kao i članova preduzetničke sekcije OŠ „Drago Milić“ i Javne ustanove SMŠ „Mladost“ iz Tivta, Instituta za zdravu (organsku) hranu Agrovita, i proizvođača Agro klastera Nikšić.

Među individualnim izlagačima su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja: Olga Ovčar, Vidak Tomašević, Julka Radmanovic, Predrag Klakor, Mileta Dačević, Rašo Miljanjić i drugi. Proizvode će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja Bosiljka Vuksanovic, Etno selo „Đedovina“ i Đorđije Bulajić, Vebija Abazović, te  Vesna Pavić Mamula, Gvozden Kankaraš, Jelena Pejanović. Bukete od povrća i druge rukotvorine prikazaće Andrej Zasidko. Proizvode od maslina predstaviće porodica Moric, kao jedan od preduzetničkih vizionara na poluostrvu Luštica i koji je među prvima stavio u funkciju dugo porodično nasljeđe.

Luštica Bay March2019.

Vikend događaj koji promoviše domaću proizvodnju podrazumijevaće i program za najmlađe posjetioce uz crtanje, slikanje i takmičarske igre, reviju domaćih gastro delicija i edukaciju proizvođača. Za sve izlagače i posjetioce će biti održani seminari dr Ilije Morica na temu „Poljoprivredni turizam“, Đorđa Bulajića o klasterima i organskoj poljopriredi, kao i inženjera Svetozara Radonjića iz Agrovite na temu „Crnogorski brendovi u hrani“.

U TIVTU PREKO 1.100 GOSTIJU

U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 1.101 zvanično prijavljenih turista, što je čak 44 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija Tivta.

Od ukupnog broja gostiju, njih 1.086 su stranci, a samo 15 posjetioci iz Crne Gore. U hotelima boravi 369 gostiju, dok su u privatnom smještaju 732 posjetioca.

Karotrc mijenja režim saobraćaja u H.Novom

0
Trka karića – Karotrc 2018

Režim saobraćaja u centru Herceg Novog biće privremeno izmijenjen u subotu, 16. marta 2019. godine, radi nesmetanog i bezbjednog održavanja trke karića „Karotrc“ koja se organizuje u okviru programa 50. Praznika mimoze.

U periodu od 09.30 do 15 sati za sva vozila će biti zabranjen saobraćaj kroz Njegoševu ulicu, na potezu od raskrsnice Njegoševe sa Ulicom Mića Vavića (zgrada „Novljanke“) do Ulice Save Kovačevića.

Takođe, u periodu od 08.30 do 15 sati biće zabranjen saobraćaj u ulici Partizanski put, na potezu od raskrsnice Njegoševe i Ulice Sava Kovačevića (picerija „Touch“) do Škvera, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi.

Trka karića – Karotrc 2018

Podsjetimo druga trka karića „KAROTRC 2019“ , u organizaciji NVO Maškare, biće održana u subotu (16. mart) i okupiće oko 100 takmičara u 65 ekipa.

Trka karića je jedinstvena manifestacija na ovim prostorima sa sve više učesnika i pažnje javnosti. Start trke je planiran kod Gradske kafane u 12:00 sati, a finiš na Škveru, kod kafića Citadela, pred spomenikom osnivača grada -Tvrtka. Dužina staze je 700 metara, a takmičenje će se odvijati u kategorijama: jednosjed, dvosjed i trosjed.

Iz NVO „Maškare“ obavještavaju takmičare da će prijava na startu, kod Gradske kafane, početi u 9:00 sati i trajati do 10:30, nakon čega će početi slaganje takmičara za probnu/trening vožnju koja je predviđena za 11:00h. Probna vožnja će biti obavezna za sve takmičare. Takmičari će se puštati na pola minuta u probnoj vožnji, a po završetku, vozilo organizacije će sa Škvera kariće vratiti na start. Nakon toga se po kategorijama slažu startne pozicije takmičara.

„Stare i rijetke knjige – Zbirka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor”

0
Pomorski muzej Kotor – foto Boka News

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru  organizuje izložbu „Stare i rijetke knjige – Zbirka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor”. Izložba će biti otvorena u utorak 19. marta u 19 sati.

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru u svojoj biblioteci ima bogatu zbirku starih i rijetkih knjiga većinom pomorske tematike koje ujedno predstavljaju kulturno dobro i dio su bogate pomorske baštine Boke Kotorske. U katalogu koji prati ovu izložbu kao u vitrinama i na panelima prikazujemo  reprezentativne primjerkekoji se smatraju starim i rijetkim knjigama.

Na izložbi će bitipredstavljena  knjižna građa koju čine primjerci iz vremena 17, 18, i prve polovine 19. vijeka. Ovu staru i rijetku bibliotečku građu sačinjavaju četiri stare i rijetke knjige iz 17. vijeka, 47 knjiga iz 18. vijeka i 323 knjige iz 19. vijekado 1860. godine, poručuju iz ove ustanove.

Autori izložbe su: Slavko Dabinović, Danijela Nikčević i Tomislav Bonić.

Na izložbi će govoriti: Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja i Slavko Dabinović jedan od autora kataloga i izložbe.Izložbu će otvoriti Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci kulturnog centra u Kotoru.

Statis traži dozvolu za gradnju 66 apartmana kod Miločerskog parka

0
Kraljičina plaža Miločer
Kraljičina plaža Miločer -foto Boka News

Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Miločer i kompanija Adriatic properties, grčkog biznismena Petrosa Statisa, podnijeli su Ministarstvu održivog razvoja i turizma zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju depadansa sa 66 luksuznih apartmana za tržište.

U zahtjevu, navedena je katastarska parcela 970 KO Sveti Stefan, koja se nalazi na početku Miločerskog parka, pored nekadašnjeg hotela Kraljičina plaža od oko pet hiljada kvadratnih metara.

Riječ je o parceli na kojoj je planirana gradnja stanova za tržište, što je prije godinu i po dovelo do revolta aktuelne gradske uprave na čiji je predlog budvanski parlament donio deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka, kojom se protivi gradnji stanova za tržište na tom području.

Vlada je u četvorodecenijski zakup Statisu dala nedavno porušeni hotel Kraljičina plaža, dok je zemljište gdje će se graditi stanovi izdala na period od 90 godina.

Novi zahtjev dolazi u vrijeme kada glavna gradska arhitektica Budve, Ana Samardžić, mora ponovo da odluči da li će dati saglasnost na idejno rješenje novog hotela Kraljičina plaža, nakon što je Ministarstvo prihvatilo žalbu Adriatic propertiesa.

Samardžićeva je prošlog ljeta, dok je gradonačelnik bio Dragan Krapović, prekinula postupak davanja saglasnosti uz obrazloženje da nije završena procedura izdavanja građevinske dozvole pred Ministarstvom održivog razvoja i turizma.

Pošto je Opštini dato svojstvo stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole, a lokalna uprava je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti gradnju stanova za tržište i betoniranje Miločerskog parka, već samo rekonstrukciju u postojećim gabaritima, Statisova kompanija je iskoristila trenutak donošenja novog zakona o planiranju i izgradnji, odustala od građevinske dozvole i predala zahtjev po novim pripisima kako bi dobila zeleno svjetlo za gradnju.

Ministarstvo je zahtjev za saglanost na idejni projekat proslijedilo Samardžićevoj.

“Novi svjetski poredak”

0
Fotor Radio Kotor

U Gradskoj galeriji Kotor sinoć je otvorena izložba crteža “Novi svjetski poredak”, akademske slikarke Ane Cvejić iz Beograda.

Autorka izložbe bila je učesnica II Festivala svjetlosti, a kako ističe istoričarka umjetnosti Tatjana Kriještorac, sa novim radovima predstaviće se i na slijedećem, III Festivalu svjetlosti.

“Oni koji su stvarno posebni slikari su uvijek i produktivni. Od prvog momenta kada sam vidjela njene radove, bila sam oduševljena crtežima, temom i načinom na koji ih obrađuje, pa čak i načinom na koji doživljava ljude” – kazala je Kriještorac.

Preminuo nam je vjerni prijatelj – nema više Tomos Pente

4
tomos

Tomos Penta, dobri prijatelj koji nas je vjerno služio više od 60 godina, otišao je zauvijek. Nema ga više. Mali vanbrodski motor koji je na moru bio ono što je na kopnu bio tovar, otišao je u legendu. Neka su mu laka morska prostranstva. Živjet će zauvijek u našim uspomenama.

Slovenska tvornica “Tomos” iz Kopra koja je proizvodila sjajne skutere i bez konkurencije najbolje male vanbrodske motore, otišla je u stečaj. Njeni su strojevi zaustavljeni i nema više nikakve nade da bi mogla biti ponovno pokrenuta proizvodnja proslavljenih vanbrodskim motora koji su postali jedan od sinonima Dalmacije.

S tugom i nostalgijom treba se sjetiti i Tomosovih skutera Pony Expresa, Colibrija, Automatika… ali prije svega Tomos Pente, najbližeg člana skoro svih dalmatinskih porodica koje su imale kaiće, brodove, pasare, Dalmatinke, Istranke… te neumorne Pepeljuge, naše dobre Četvorke.

Tomos 4 zaslužio je ne samo mjesto u muzeju, nego i spomenik jer je bio dalmatinska ikona poput, tovara, težaka i klape.

TO Kotor vas vodi besplatno na Vučje

0
Ski centar Vučje

U cilju promocije turističkih potencijala sjevera Crne Gore Turistička organizacija Kotor, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, omogućila je besplatan prevoz za građane na relaciji Kotor-Vučje-Kotor i korišćenje usluga na skijalištu, u subotu 16. marta.

Polazak iz Kotora je u 7h, povratak sa Vučja u 17h.

Ski dan na Vučju dio je manifestacije “Snow Dance” koja se održava peti put, uz bogat zabavni program i posebne aktivnosti za najmlađe, kao i sa bogatom gastro ponudom.
Prevoz je besplatan. Broj mjesta je ograničen.

Kontakt tel. 032 322 886.

KIC POP HOR u Kotoru predstavio projekat Bez dileme antifašizam

0
KIC POP HOR u Kotoru

U velikoj sali kotorskog Kulturnog centra sinoć je KIC POP HOR iz Podgorice predstavio svoj projekat “Bez dileme – antifašizam” koji je obuhvatio dvadesetak pjesama takozvanog partizanskog programa.

Program je počeo spotom pjesme “Bilećanka”, Crnogorskom himnom, himnom Jugoslavije i Internacionalom.

Tokom jednoiposatnog koncerta pjevale su partizanske pjesme “Crveni makovi”, “Ciao bella”, “Kaćuša”, “Ide Tito preko Romanije”, “Oj, đevojko drugarice”, “Mlada partizanka” i druge.

Koncert je praćen audio i video zapisima, slajdovima i fotografijama iz rata koje su pratile svaku pjesmu i dale joj simboličan pečat.

KIC POP HOR u Kotoru

Ove pjesme su podstakle publiku da pusti glas i na obostrano zadovoljstvo zapjeva “Padaj silo i nepravdo” koja je izazvala posebne emocije i pokazala da istorijski junaci i danas žive i da nam se stalno vraćaju.

Kic Pop Hor njeguje pop zvuk, bilo strani ili domaći. Ipak, ono po čemu je ovaj hor postao prepoznatljiv jeste antifašistički program pjesama. To što ih spaja nisu godine, ni profesija, to je neograničena ljubav prema muzici, druženju, pjevanju i nastupima.

KIC POP HOR u Kotoru

Prvi put u Kotoru nastupio je na otvaranju 16. Internacionalnog Ljetnjeg karnevala, ispred Katedrale Svetog Tripuna 01. avgusta 2017. godine.

Na kraju koncerta prisutne je pozdravila Snežana Burzan direktorica KIC-a “Budo Tomović” pod čijim krovom ovaj hor radi, koja se u svoje ime i u ime dirigenta prof. Saše Barjaktarovića zahvalila kotorskoj publici i obećala ponovno druženje.

Neuspješni pregovori – i dalje će se plaćati putarina od Herceg-Novog do Trebinja

0
Naplatna rampa Trebinje – H.Novi

Ni ove godine neće biti ukunuta putarina na magistralnom putnom pravcu od Herceg-Novog do Trebinja, pa će brojni ljubitelji crnogorskog primorja koji se odluče da do mora idu preko Zupaca i Petijevića i dalje plaćati putarinu od tri do 18 eura u zavisnosti od toga koje vozilo posjeduju.

Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić rekao je da lokalna vlast, i pored svih napora, nije uspjela da postigne dogovor sa crnogorskom vladom, koja neće da plati pet miliona evra, što bi omogućilo ukidanje putarine.

“Kada bi vlada Crna Gora platila pet miliona evra koncesionaru firmi ‘Univerzal Monte’, otkupila bi koncesiju i nastavila bi da upravlja sa ovim putem. Međutim, oni to ne žele”, kazao je Katić.

Katić kaže da bi se otplatom koncesije stvorili i uslovi da se postojeća naplatna stanica preuredi u moderan granični prelaz.

On je istakao i da su u više navrata razgovali sa koncesionarom o mogućnostima ukidanja naplate putarine, ali da su uspjeli samo da obezbijede besplatan prolaz vozilima tokom Nove godine i tokom nekoliko dana Praznika mimoze.

“Moram da kažem i je koncesionar izrazio spremnost da izađe iz te priče kada isplati sredstva koja je uložio. Ali, ostalo je još oko deset godina da naplaćuju putarinu”, navodi Katić.

U “Univerzal Monte”, s druge strane, vjeruju da bi, ukoliko se nastavi sa postojećom dinamikom naplate putarine, investicija mogla biti otplaćena za pet do šest godina.

“I tada bismo mogli da imamo oslobađanje putarine prije roka koji je predviđen sporazumom potpisanim 2008. godine”, naveli su ranije iz ove firme.

Put, koji je otvoren sredinom 2008. godine, izgrađen je sa velikim brojem krivina, zbog kojih je njegovim većim dijelom ograničenje brzine 40 kilometara na čas.

Koliko je put tehnički dobro urađen možda najbolje govori činjenica da ima nevjerovatan broj saobraćajnih znakova upozorenja da slijedi oštra krivina, pa dupla krivina, pa crna ili crvena tačka…

Vlasnik firme “Univerzal monte”, koja posluje u okviru firme “Univerzal holdinga”, je Vuk Hamović, koja je put  izgradila po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati.

Po ugovoru je za izgradnju dionice od nepunih 13 kilometara, bila predviđena cijena od 18,5 miliona eura, odnosno oko 36 miliona KM. Od ukupnog iznosa investicije oko 9,8 miliona evra je otišlo za građevinske radove, a ostalo za izradu naplatne rampe, izmještanje instalacija komunalne infrastrukture i izgradnju pratećih sadržaja.

“Univerzal monte” je pravo naplate putarine dobo do 2028. godine.

Cijena putarine za automobile je tri eura, a ukoliko se plaćanje obavlja putem uređaja za elektronsku naplatu putarine, cijena je 1,5 euro.

/B.M./