Kompjuterska oprema, školski pribor, sadnice i paketići za školu na Podima

0
Škola na Podima, donacija

Mališani područnog odjeljenja Osnovne škole „Milan Vuković“ na Podima danas su s radošću dočekali novu kompjutersku opremu, pribor za kreativni rad, sadnice za dvorište i novogodišnje paketiće. Ovo je obezbijeđeno donacijom Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, koja je realizovana zahvaljujući saradnji sa Mjesnom zajednicom Podi, matičnom školom „Milan Vuković“ i područnim odjeljenjem u ovom naselju.

Đaci su, uz pomoć učitelja Stevice Barjaktarevića i Ive Verigo, zasadili nove sadnice u dvorištu škole – mimozu, limun, narandžu, kalistemon. Potom su im predati novi kompjuter, štampač, blutut zvučnici, materijal za kreativan rad i uručeni paketići.

„Ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost“, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević obraćajući se mališanima u učionici. Istakao je da lokalna uprava ima dobru saradnju sa svim školama u novskoj opštini, koja se ogleda u različitim vidovima podrške opremanju i radu obrazovnih ustanova.

Konjević je podsjetio da škola na Podima, prema nekim od prvih pisanih tragova, djeluje od 1847. godine i zahvalio se učiteljima koji čuvaju ovu tradiciju.

Škola na Podima, donacija

„Podi su veliko prigradsko naselje i mislim da ova škola ima budućnost i da će nastaviti uspješno da radi“, poručio je Konjević i čestitao djeci novogodišnje i božićne praznike, poželivši im mnogo uspjeha, da budu dobri đaci i dobri ljudi.

Direktor Turističke organizacije Pavle Obradović kazao je da je čast i zadovoljstvo učestvovati u unapređivanju uslova za obrazovanje djece, te da će se i ubuduće odazivati ovakvim inicijativama.

Direktor Osnovne škole „Milan Vuković“ Željko Bojović zahvalio se na donaciji koja je, kako kaže, školi bila prijeko potrebna i poručio da je ovo izvanredan način za ostvarivanje saradnje.

Učiteljica Iva Verigo kazala je da je ova donacija veoma značajna za bolji i kvalitetniji rad. Kako je poručila, poenta cijele priče je stvoriti uslove da djeca iz ove škole ne idu, nego da joj se vraćaju, kao uređenom mjestu za učenje i druženje.

Predsjednik Mjesne zajednice Podi Jovica Misinezović zadovoljan je što je donacija stigla u školu u kojoj su on i mnogi sugrađani naučili prva slova. Zahvalio se lokalnoj upravi i Turističkoj organizaciji na podršci, a školi što je ove inicijative dočekala otvorenih vrata. Kako je istakao, namjera Savjeta Mjesne zajednice Podi je da pomogne opremanje škole, kako bi djeca imala što bolje uslove. Ova donacija i nedavno proširenje puta samo su neke od akcija u tom smjeru, koje ćemo nastaviti, rekao je Misinezović.

Tivat – počela primjena mjera suzbijanja devijantnog ponašanja u blizini škola

1
Danas pred OŠ Drago Milović

Služba obezbjeđenja i zaštite dvorišta OŠ „Drago Milović“ i „SMŠ Mladost“ u popodnevnim i večernjim časovima počela je sa radom krajem novembra, a nedavno je uveden i video nadzor dvorišta i parkinga kod škola u Tivtu.

Set mjera zaštite i bezbjednosti učenika i suzbijanja devijantnog ponašanja u školskim dvorištima koji realizuje Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, dogovoren je na sastanku predsjednika Opštine Tivat Siniše Kusovca sa direktoricama tivatskih škola Jovankom Vujačić i Ružicom Lazarević, predsjednicom Savjeta roditelja Anom Matijević, predstavnicom školskog odbora Ivanom Soldat, načelnikom Odjeljenja bezbjednosti Tivat Draganom Kontićem i sekretarkom za mlade, sport i socijalna pitanja Darkom Ognjanović.

Na inicijativu predsjednika Kusovca, obodom dvorišta Osnovne škole „Drago Milović“ i Srednje mješovite škole „Mladost“ biće pojačana i konstrukcija ograda. Takođe, povećan je i broj policijskih patrola u ovom rejonu, posebno u večernjim satima.

Sa sastanka je ranije upućen zajednički apel roditeljima, nastavnom osoblju i svim građanima da obavezno prijave Odjeljenju bezbjednosti neprimjerno ponašanje kako učenika tako i drugih građana u dvorištu i nepodrenom okruženju škola.

Kotor – počela čarolija „Od Božića do Božića“

0
Okićen Kotor 2018. foto Boka News

NVU „Karampana” u saradnji sa suoorganizatorom Turističkom organizacijom Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor od 23. decembra ove do 8. januara 2019. godine organizuje niz manifestacija u okviru projekta „Od Božića do Božića”.

“Ove godine predstavljamo bogati program od dvanaest manifestacija i događaja koji će biti upriličeni u našem gradu” – poručuju iz nevladinog udruženja “Karampana”.

Manifestacija je počela novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor, a nastavljena je na Badnji dan 24. decembra,  kada su građanima i gostima ispred glavnih gradskih vrata  služene priganice.

Novogodišnja interaktivna radionica za djecu, događaj je koji će obilježiti 26. i 27. decembar. Radionica će biti organizovana po grupama i najmlađi sugrađani će praviti novogodišnje ukrase i dekoracije u prostorijama Muzičke škole “Vida Matjan” sa početkom u 16 i u 18 sati.

Okićen Kotor 2018. foto Boka News

Četvrtak 27. decembra – u 18 sati u crkvi Svetog Duha biće održan Tradicionalni novogodišnji koncert učenika Muzičke škole “Vida Matjan”.

Petak 28. decembar – rezervisan je za najslađe i najmlađe, u 10 sati će se ispred glavnih gradskih vrata održati Dječji novogodišnji bazar, gdje će djeca iz vrtića i škola Kotora predstaviti radove koje su pripremali sa svojim vaspitačima i nastavnicima. U slučaju kiše, lokacija za bazar biće Šoping centar “Kamelija”.

Istog dana u Crkvi Sv. Duha u 20 sati koncertom će se predstaviti kvartet “Lords of the Strings”.

Okićen Kotor 2018. foto Boka News

Subota 29. decembar – Novogodišnji bazar rukotvorina na Rivi u 10 sati. Velika novogodišnja tombola organizovaće se istog dana ispred gradske kafane, “Dojmi” u 11 sati, a organizatori su obezbijedili vrijedne nagrade za sve vjerne učesnike. U slučaju vremenskih neprilika za oba događaja domaćin će biti SC Kamelija.

U večernjim satima, na Pjaci od Muzeja od 20 sati uz poznate tonove i hitove “Anđele moj” i “Aj ća volin’ te” posjetioce će zabavljati klapa “Kampanel”. Alternativna lokacija u slučaju loših vremenskih uslova biće JU Kulturni Centar “Nikola Đurković” u istom terminu.

Doček Djeda Mraza nedjelja 30.decembar – obradujte svoje mališane

Dječija nova godina 2017. foto Boka News

Centralni događaj i velika radost za najmlađu publiku svakako je doček Dječje Nove godine, koji će biti organizovan 30. decembra sa početkom u 16 sati na Trgu od oružja.

Djed Mraz i njegov vilenjak pripremaju razna iznenađenja i veliku žurku, koju najmlađi ne smiju propustiti. U okviru dočeka za najmlađe predstaviće se hor učenika muzičke škole „Vida Matjan” i biće odigrana interaktivna predstava pod nazivom „Volimo se-ovo je godina ljubavi”. ” Kao i svake godine, nezaobilazan je dio gdje će naš dragi Djed Mraz podijeliti novogododišnje paketiće svoj djeci koja budu toga dana sa nama, a to će biti na glavnom gradskom trgu” – poručuju iz “Karampane”.

Kako navode, za mališane koji zbog zdravstvenih problema neće prisustvovati dočeku, organizovaće se dodjela paketića u 12 sati na Dječjem odjeljenju Opšte bolnice Kotor. U pitanju je nastavak akcije “Bajka za nazdravlje” koja je otpočela 2015. godine u sklopu projekta “Od Božića do Božića”.

Dan pred dolazak Nove 2019 – manifestacija pod nazivom “Kotor grad dobre muzike”. Publiku će zabavljati Who See, Niggor & Jelena Kaženegra.

Kotor - Dječija Nova godina
Kotor – Dječija Nova godina 2017. – foto Boka News

3. januar 2019. – Početak Nove godine obilježiti ćemo programom pod nazivom Doživjeti stotu, gdje ćemo našim posebno dragim prijateljima iz JU Dom starih Grabovac iz Risna organizovati specijalni muzički program i novogodišnju tombolu sa raznovrsnim nagradama” – saopštavaju iz “Karampane”.

4. januar 2019. – Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo” koji će biti održan u crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18 sati.

Iz “Karampane” pozivaju sugrađane i goste našeg grada da događaj najavljen za 5. januar posjete u što većem broju.

5. januar 2019. – Humanitarno veče posvećeno je svim kotorskim oriđinalima, a sav prihod od prodaje kobasica i kuvanog vina biće namijenjen kupovini novih instrumenata Gradskoj muzici Kotora – poručuju organizatori.

6. januara 2019. – priganice će se služiti ispred glavnih gradskih vrata od 10 sati.

Okićen Kotor 2018. foto Boka News

8. januar 2019. – Organizacija šestog po redu projekta od “Božića do Božića” završava se uz gastro specijalitete kotorskih domaćica koji će biti predstavljeni u okviru “Papalade ala maka”.

Trg od oružja je od 18 sati rezervisan za štimung koji će prirediti sastav “Goodbye Windows”.

Iz Kine stigli brodovi i prvi dijelovi za gradnju Pelješkog mosta

0
Iz Kine stigli brodovi i prvi dijelovi za gradnju Pelješkog mosta

Kineski potopni brod Zhen Hua 7 stigao je u nedjelju ispred Luke Ploče. Na njemu se nalaze tri manja plovila i velika dizalica za postavljanje pilota koji će graditi most Pelješac. Također, sa strane broda nalaze se i dva pilota, koji će se ugraditi u temelje mosta.

U morsko dno u Pelješkom zaljevu bit će ukopano oko 130 njih različite dužine. Na putu za Hrvatsku sada su testni piloti dužine 127 metara i promjera 2 metara.

Cijevi će biti dovezene na poziciju gdje će biti stupovi mosta i potom spuštene u morsku dubinu. Prvo se zabijaju svojom težinom u dno, a potom se nabijaju do potrebne dubine. Za dio pilota na morskom dnu bit će izliveni betonski temelji. Na pilote se potom stavlja betonska naglavnica na koju se montiraju piloni mosta.

Božićni koncert u Đurićima

0
Đurići

Hrvatsko  kulturno društvo „Tomislav” Kotor organizuje BOŽIĆNI KONCERT u Crkva sv. Ane – Đurići

Srijeda, 26. decembar 2018. s početkom u 18 sati. Nastupaju:

Dječja klapa “Galiotice”

Dječja klapa “Kotorski grdelini”

Mješovita klapa “Sastanak”

Sopranistice:

Bojana Pejanović

Milica Milanović

Klavirska pratnja profesor Dejan Krivokapić

Pokrovitelji koncerta, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Crnoj  Gori Turistička organizacija Kotor CEKUM

Drugi pišu: Lažni sjaj Titovog Galeba

0
tito-galeb

Priča o Titovom brodu Galebu je manje-više dobro poznata – sagrađen je 1938. u Italiji, za potrebe italijanske trgovačke flote, kao RAMB III, zatim je prenamijenjen u vojni brod i torpedovan u libijskoj luci Bengazi 1941. godine, potom je, nakon kapitulacije Italije, 1943. prenamijenjen u njemački minopolagač pod imenom Kiebitz, nakon rata postao je školski brod Jugoslovenske ratne mornarice i Titova ploveća rezidencija, u devedesetima je završio u Crnoj Gori, u vlasništvu grčkog tajkuna, pa u Rijeci, gdje je dotegljen nakon što ga je grad otkupio, zatim je proglašen kulturnim dobrom i sada, u svojoj završnoj transformaciji, postaje brod muzej u sklopu projekta “Rijeka – Evropska prijestonica kulture 2020”, piše jutarnji.hr.

Plutajući muzej

Dugo je Galeb skupljao prašinu i propadao na vezu riječke luke, sve dok prošle godine grad Rijeka nije objavio da je iz fondova EU povučeno 32,7 miliona kuna (oko 4,7 miliona eura) za njegovu restauraciju i pretvaranje u plutajući muzej. Više od godinu dana nakon te objave dogodili su se prvi vidljivi pomaci – u Muzej grada Rijeke, koji je saradnik u projektu obnove, ovih je dana stiglo prvih 38 primjeraka restauriranog namještaja s Galeba. Radi se o namještaju koji je predat na restauraciju u dogovoru s Konzervatorskim odjeljenjem hrvatskog Ministarstva kulture u Rijeci, a izvorno se nalazio u brodskom malom salonu te apartmanima Josipa Broza Tita i Jovanke Broz.

Titov i Jovankin namještaj otkrivaju nove, široj javnosti nepoznate detalje o Galebu.

“Ne znamo koji je od medija i kada krenuo s pričom o Galebu kao Titovoj jahti, ali to, jednostavno, nije tačno. Galeb nikada nije bio jahta, to je, od rekonstrukcije u Uljaniku pa sve do 1990. godine bio školski brod Jugoslovenske ratne mornarice koji je po potrebi služio za Titova državnička putovanja. Na njemu nije bilo nikakvog velikog luksuza, nikakvih ekstravagantnih zabava. Nema niti jednog jedinog podatka ni svjedočenja da su na Galeb ikada stupili Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Sofjia Loren ili iko od stranih zvijezda. Taj dio priče posebno ljuti članove posade s kojima smo razgovarali, a koji su u to vrijeme služili na brodu”, priča Nataša Babić, kustos u Muzeju grada Rijeke koja vodi poslove te institucije na projektu Galeb.

Mediji, dodaje ona, to uporno prenose i čak je završilo u Wikipediji.

U duhu vremena

Restauirani Titov i Jovankin namještaj s Galeba trenutno je smješten u jednoj od dvorana Muzeja i, kako piše jutarnji.hr, letimičan pogled na njega otkriva da nikakvog luksuza tu nije bilo. Radi se o jednostavnim, strogo funkcionalnim krevetima, ormarićima, kaučima, foteljama i stolovima, definitivno ne najjeftinijim i nekvalitetnim primjercima, ali barem deset puta jeftinijim od namještaja kakav je danas na jahtama trećerazrednih tajkuna.

Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada takozvanoj Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Josipa Broza Tita i njegove pratnje tokom državničkih putovanja i susreta.

Nezahtjevan putnik

Nataša Babić proučava stotine i stotine stranica dokumentacije, ona i saradnici razgovarali su s desetinama bivših članova posade, svjedocima vremena i, kako kaže, svi se slažu u jednom – Josip Broz Tito bio je prilično nezahtjevan putnik na tom brodu.

“Priča se da su mu, u sklopu druge rekonstrukcije, predložili da na palubi naprave bazen, ali on je to odbio”, govori Nataša Babić.

Galeb je za Titova državnička putovanja izabran, prema svemu sudeći, iz bezbjednosnih razloga. Na prvo je krenuo 1953., u London. Bilo je to vrijeme trzavica sa SSSR-om, kada je Tito strahovao od atentata, a na brodu je mogao biti pod zaštitom, stalno u pratnji. Bilo je to i vrijeme kada je flota Jugoslovenske ratne mornarice bila prilično oskudna, a Galeb je izvorno i građen za putovanja otvorenim morem, najprije između Afrike i Italije.

“Na posljednjem državničkom putovanju Galeb je bio 1976. godine, ali Tito je tada već bio star i bolestan, pa je letio avionom. To je još jedan mit – da je išao brodom jer se bojao aviona. Često je kombinovao brod i avion”, govori Nataša Babić.

Mnogo je toga s Galeba “odneseno” dok je 90-ih bio na vezu u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori. “Nestali” su suđe, elektronska oprema, mnogo inventara, salutni topovi, pomoćni čamci, gliser…

“Dva pomoćna čamca dan-danas su u Boki Kotorskoj, a od njih su napravili taksi brodove. Gliser je prodat za 20 hiljada maraka. Počeli su da skidaju i mesingane pločice s imenima državnika, ali ih je jedan član posade spriječio, tako da su, na sreću, sačuvane”, tvrdi Nataša Babić.

Najteži dio posla oko Galeba tek predstoji. Početkom iduće godine trebao bi biti raspisan tender za rekonstrukciju samog broda. Procijenjeno je da će za to trebati oko deset mjeseci, a kako je riječ o spomeniku kulture, tačno su propisani i najsitniji detalji.

CDPR donirao knjige samostanu Sveti Vid u Petrovcu

0
Posjeta Petrovac

Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) tokom božićnih i novogodišnjih blagdana već  tradicionalno su posjetili Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne  sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid m. Benediktom.

Posjeta je iskorištena kako bi časnim sestrama uručili donaciju koju  čini komplet knjiga jedinog dobitnika Nobelove nagrade sa ovih prostora  velikog književnika i diplomate Iva Andrića koji će koristiti istovremeno pacijentkinje  Doma, kao i časne sestre. Knjigama koje donosimo svake godine sigurno se obogaćuje knjižni fond koji posjeduje Dom, nadajući se da to svakako predstavlja pomoć u  njegovom daljem radu. Uz knjige sigurno nije teško otkriti što još   de za predstojeće blage dane. Normalno, to su paketi sa slatkišima i  konditorskim proizvodima za sve pacijentkinje Doma i časne sestre koje  ih čuvaju.

Takođe se nadamo da posjetom i slatkom donacijom u ovim blagim  prazničnim danima pokazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu  smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući  časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično  opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu.

Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Benedikta,  znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentkinja Doma, toplo  je zahvalila na posjeti, kao i donijetim darovima. CDPR na ovaj način koristi navedenu prigodnu  priliku da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne ustanove koje se  bave zdravstvenim ili socijalnim radom, kao što je i Dom za stare u  Petrovcu.

Istovremeno se nadamo se da ćemo to uspjevati raditi, kako u ovoj  godini, tako i u budućnosti, naravno koliko nam to budu dozvoljavala  ograničena sredstva i mogućnosti, jer na taj način pomažemo svima  kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen   bim i vrijednost, jer  se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla, poručuju iz CDPR-a.

„Dan otvorenog srca“ – za Iliju prikupljeno preko sedam hiljada eura

0

 

Happy balloons srce za Iliju

Novim uplatama donatora i prihodima od prodaje ulaznica za humanitarne turnire Petlića FK Arsenal i KK Teodo, novčani fond prikupljen tokom Desetog novogodišnjeg humanitarnog bazara „Dan otvorenog srca“, uvećan je i ukupno iznosi 7,216.85 eura. Novac će biti uplaćen za liječenje dječaka Ilije, starog manje od dva mjeseca, kome je potrebna operacija srca.

Takođe, odlukom Organizacionog odbora svi neprodati upakovani artikli sa bazara donirani su Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj.

Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja zahvalio je građanima, institucijama, preduzetnicima, učesnicima bazara, donatorima, nevladinim organizacijama koji su nesebično pomogli organizaciji ove humanitarne akcije.

Među izlagačima na bazaru su bili Organizacija žena Tivat, Dom zdravlja Tivat, Centar za socijalni rad Tivat, Književna omladina Tivta, Kolo srpskih sestara, doo Komunalno Tivat, doo Vodovod Tivat, Muzej i galerija, NVO “Harlekin”, preduzeće “Azil”, OŠ “Drago Milović”, OŠ “Branko Brinić”, SMŠ “Mladost”, Međunarodna škola “Knightsbridge”, JPU “Bambi”, Savjet roditelja JPU “Bambi”, vrtić “Kreativna čarolija”, Slatka radionica, Resursni centar Kotor, Omladinski klub Tivat, Dekupaž – Nada Bulatović, NVO “Evropski dom”, KK Teodo, Crveni Krst, Click4Help I Turistička organizacija Tivta, Snežana Odžić,” Kesten”Zoran Bubanja, Ksenija Kankaraš, Danka Ivin, Forum žena Socijaldemokrata Tivat, Opština Tivat i Zeleni tim ,Happy ballons i učiteljica Nevenka Saveljić. Na sajmu je prikupljeno 5.148,00 eu

Donatori, koji su i ove godine iskazali humanost novčanom uplatom su: Montespeed, Parking servis Tivat, Rotor, Montefish, Yacht consulting, Fiko II, Račica Tivat, Montenegrino, Poen, ZOPT, Svicomm, GNM Tivat, Hotels Tivat; Tehnomarine, TM group i Jasmina Drašković.

Doniranjem robe,novca i drugih artikala, bazar su pomogli: cvjećare “Đurđa” i „Nina“ ,Atelje “Slaby”, butik “Azalea”, Rita Mitrović, Jelena Bošković, Dragana Francesković, Adrijana Pejović, Biljana Krivokapić, poslastičarnica Minjon, NVO Djeca Tivta, jewelry shop Vera, Vodacom, hotel Regent, Pop-art, doo Portokali, butik P.S. fashion, d.o.o. Ben-Kov, Udruženje penzionera, Udruženje Egipćana i Kancelarija za RE pitanja.

Aerodrom Tivat – otvoren novi terminal

0
Marković – otvaranje terminala foto gov.me

Novi terminal na aerodromu Tivat zvanično je pušten u rad. Terminal je večeras otvorio predsjednik Vlade Duško Marković, poručujući da je to hitan odgovor na povećanje broja turista koji dolaze u Crnu Goru. U Terminal 2 uloženo je oko tri i po miliona eura.

“Menadžment Aerodroma Crne Gore je predložio Vladi da se u Tivtu i Podgorici izgrade dodatni objekti. To želim da vidim kao praksu i djelovanje odgovornih ljudi. Uočite problem, donesite odluku i realizujte je. Vlada će stati iza takvog pristupa”, naglasio je Marković.

Marković – otvaranje terminala foto Vlada CG

On je kazao da stopa rasta naše ekonomije ostvarena u prethodne dvije godine i permanentan rast broja turista i putnik jasno govore da je Crna Gora destinacija u koju se rado dolazi i investira, i u koju će se još više ulagati.

Terminal Aerodroma Tivat – foto rtcg

“Terminal 2 namijenjen je odlazećim putnicima i prostire se na 3.000 metara kvadratnih. U njemu se nalazi najsavremenija sortirnica za prtljag, a oprema u njoj je vrijedna skoro pola miliona eura. Imamo novih šest šaltera, prostorije za aviokompanije, policiju, carinu”, kazao je direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.

Kako je objasnio, izgradnjom Terminala 2 biće moguće da opslužiti dvostruko više putnika za sat nego do sada.

Sa otvaranja terminala foto gov.me

“Crna Gora je stabilna država, priznata i uvažena širom svijeta i članica je NATO-a. Upravo zato su se mnoge renomirane aviokompanije odlučile da saobraćaju ka našoj zemlji, posljednja od njih je Lufthansa”, rekao je Orlandić.

“Aerodromi CG moći će da bude opsluženo dvostruko više putnika. Samim tim očekuje se dolazak novih aviokompanija i otvaranje novih destinacija, čime će CrnaGora postati dostupnija turistima širom Evrope i svijeta”, poručio je Miodrag Dragišić zamjenik iz UNDP.