Pomorci doniraju nedostajuću opremu državnim ustanovama

Redovi i ispred ulaza u Lucku kapetaniju Kotor

Lučka Kapetanija Kotor i Bar su jedna od najvažnijih administrativnih i birokratskih centara za pomorce. Kao takve trebale bi da pružaju  kvalitetan i organizovan servis, a svjedoci smo  da nije tako, naročito u Kotoru- saopšteno je danas iz Unije pomoraca Crne Gore.  Predstavnici Unije imali su sastanak sa lučkim kapetanom u Kotoru Brunom Brkanovićem kojeg su kažu, “zatekli radno, u pomaganju šalterskom radniku da smanji broj pomoraca na čekanju.”

“To nije rijedak slučaj, i u takvoj ulozi je kapetan Brkanović često. Situaciju pogoršava i bolovanje jednog od zaposlenih, te trenutno lučki kapetan pokriva i tu poziciju, iako je formalno na svom godišnjem odmoru, ali primoran da “uskoči” da bi posao bio završen.  Evidentirano je i loše stanje i dotrajalost unutrašnjosti zgrade, što je čudno i neprihvatljivo znajući da ista je jedna od najlikvidnijih preduzeća na teritoriji opštine Kotor, gdje pomorci, vlasnici čamaca, jahti, brodova  svakodnevno državi u vidu uplatnica prinesu ogromne svote novca.”- saopštili su iz Unije pomoraca.

Ističu da je trenutno u Lučkoj kapetaniji Kotor desetak zaposlenih, od kojih je smao jedan šalterski radnik koji je jedini zadužen za sve zainteresovane brojne stranke.

“Kada se ima u vidu podatak da je Lučka kapetanija Kotor izdala i vodi brigu od nekoliko hiljada pomorskih knjižica, te da za svaku od njih treba određeni broj certifikata, kao i njene administrativne obaveze prema brodovima, jahtama, voditeljima čamaca, jasno je da su gužve i zastoji neminovan rezultat.”- poručuju iz Unije pomoraca dodajući da i tako loše i prenapregnuto stanje kapacitea u tom organu Ministartva pomorstva i saobraćaja dodatno usložnjavaju periodi kada pre ispitnom komisijom Lučke kapetanije pomorci polažu ispite za klasu, odnosno kada uplovljavaju veliki putnički brodovi pa treba obaviti niz administrativnih formalnosti da bi oni dobili tzv. slobodan saobraćaj.

“Osoba zadužena za pomorce na šalteru, zbog nedostatka radne snage je primorana da zatvori isti, te obiđe brod na vezu ili sidru zbog uručenja dokumenta o slobodnom saobraćaju što može i da traje i do jedan sat po brodu, tj. po 3-4 časa dnevno, u zavisnosti od broja brodova u luci Kotor. Pružanje usluga samo jednog šalterskog radnika u firmi čiji je najveći posao opsluživanje hiljada pomoraca je u najmanju ruku neprihvatljivo. Zarad toga, skoro svakodnevne gužve i redovi koji se ponekad protežu čak i van ustanove su česta pojava. Na pitanje zašto se ne preduzmu određene mjere da se trenutna situacija popravi i vrati u stanje od prije godinu dana, dobili smo obećanje od lučkog kapetana da se radi na tome, te se poboljšanje očekuje brzo zapošljavanjem dodatnog kadra.”- objašnjavaju iz Unije napominjući da su stoga, u tom strukovnom udruženju pomoraca odlučili da Lučkim kapetanijama u Kotoru i Baru doniraju opremu koja će im pomoći da efikansije odgovore potzrebama pomoraca koji iz administrativnih razloga dolaze u te državne ustanove, pa će Unija pomoraca kapetaniji u Kotoru uskoro donirati najmoderniji kopir-aparat.

“Članovi Upravnog odbora Unije Pomoraca kapetan Nikola Peranović i kapetan Nikola Tučević izrazili su spremnost da pomognu u svim projektima koji će dovesti do boljitka i poboljšanja efikasnosti  rada službe Kapetanije.”- zaključuje se u saopštenju uz napomen da se nadaju i brzom riješavanju problema sa nedostatkom kadrova u toj ustanovi.

Višani slave Dan žena pod jedrima

0
Višani slave Dan žena pod jedrima

Na međunarodni Dan žena, sada već pomalo i tradicionalno, jedriličarski klub Host iz Visa poziva sve žene na međunarodnu regatu. Peto izdanje PMS-a Žena (Povijesnog Mediteranskog Susreta Žena) započinje startom u jutarnjim satima osmoga marta. Ove godine na četiri identične jedrilice natječe se 9 posada, što čini ukupno 54 jedriličarke koje će se natjecati za pehar.

Veronika Siegl iz Austrije, Mađarice Ana Maria Sabian i Timea Berecz, Talijanke s Petrom Klibom, Nikoleta Franović iz Crne Gore, dvije kormilarke iz Hrvatske Željana Labinjan i Ana Zelić, te kao novost petoga izdanja Claudia Crespi i Anastasia Kolesnichenko predvodit će za kormilom svoje miješane međunarodne posade pa ne ističu posebno niti jednu naciju.

– Najvrjednije što možemo pokloniti ženama u postojećem društvu, a čega općenito nedostaje, je ravnopravnost među spolovima. Da ne bi sve ostalo na mislima i lijepim željama mi smo odlučili ženama pokloniti ozbiljnu regatu kojom ćemo pomoću sporta odaslati poruku ljubavi, mira i ravnopravnosti među spolovima. Želja nam je mijenjati neke stare i nepoželjne tradicije i stvarati nove i progresivne pa smo zadovoljni što je naša regata koju organiziramo isključivo za jedriličarke prepoznata u širem društvenom kontekstu od uobičajenoga prigodničarskog i ugostiteljskoga štiha koji uglavnom prati regate krstaša.

Iznimno nas veseli da među jedriličarkama ima olimpijki iz raznih zemalja, neke posade sastavljene su od iskusnih i dobro nam poznatih imena, ali nastojimo uvijek pozvati i neke mlađe i manje znane posade da bi natjecanje stalno održavali neizvjesnim. Jedrilice, spiza, smještaj i naravno zabava između regata je naš poklon jedriličarkama, sve je to besplatno zahvaljujući našim sponzorima i nesebičnom trudom lokalnih entuzijasta, riječi su Gorana Pečarevića, glavnog organizatora i duhovnog pokretača PMS-a.

Opština gradi Dnevni centar u koji roditelji neće dovoditi djecu?

12
Rušemnje Crvenog krstana Seljanovu

Radnici preduzeća Erlang iz Podgorice počeli su danas sa uklanjanjem velike barake Crvenog krsta Tivta sa placa u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, jer će na njenom mjestu Opština Tivat izgraditi višenamjenski objekat od skoro 900 kvadrata.

U novoj zgradi spratnosti Su+P+3 koja će skoro do posljednjeg centimetra „pokriti“ plac u vlasništvu Opštine Tivat i „doći“ na manje od četiri metra od fasade jedne od obližnjih lamela u ovom naselju, biće prostorije Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, Crvenog krsta, Mjesne zajednice i Dbevnog centra za stare.

Stanari obližnje lamele C-1 koja ima dva sprata, već duže vrijeme bune se protiv namjere Opštine da im na par metara od njihovih prozora i balkona podigne trospratnicu koja će ih kako kažu, poklopiti i narušiti im uslove života i obezvrijediti imovinu.

Stoga su se oni danas okupili na budućem gradilištu i sa negodovanjem dočekali radnike Erlanga i menadžera Opštine Tivat Marka Petričevića (DPS) koji je obišao građevinare. Pale su i prve „žrtve“ odlučnosti Opštine da, uprkos skoro dvogodišnjem kontinuiranom protivljenju mještana, po svaku cijenu gradi kontroverznui višespratnicu na ovom mjestu – brojne njegovane sadnice drveća, cvijeće i ukrasnog bilja iz dijela, zbog doprinosa hortikulturi javnih površina, do sada višestruko nagrađivanog dvorištaa lamele C-1, radnici Erlanga su povadili kako bi postavili ogradu oko budućeg gradilišta. Dva geometra – jedan koga je angažovala Opština i drugi što su ga unajmili nezadovoljni stanari, prethodno su određivali granice opštinske katastarske parcele na kojoj će prizemnu baraku Crvenog krsta zamijeniti velika trospratnica, dok su stanari pokušavali da u dogovoru sa radnicima Erlanga zaštite i poštede od uništavanja glavni dio cvijeća, drveća i voćaka u svom dvorištu.

Rušemnje Crvenog krstana Seljanovu

„Ne može se desiti da se gradilište proširi mimo granica urbanističke parcele na kojoj je po DUP-u predviđen upravo ovakav novi objekat. Bez obzira koji geometar da mjeri, kote su kote i tu nema laži i prevare. Po tim kotama će se staviti ograda i projekat ide dalje svojim tokom.“- kazao je menadžer Opštine Marko Petričević. On nije mogao da odgovori na pitanje što će biti sa barakom Crvenog krsta koja se po ugbvoru sa izvođačem radova, mora demontirati a ne srušiti, te da li će ona biti eventualno preseljena na neku drugu lokaciju. Na licu mjesta inače, juče su se mogli vidjeti građani koji su uzimali i u nepoznatom pravcu odnosili djelove krovne konstrukcije barake koju su demontirali radnici Erlanga.

Advokat Spasoje Ljesar koga su angažovali stanari, kazao je da se namjera Opštine da gradi višespratnicu na samo par metara od fasade stambene  zgrade u kojoj živi tridesetak ljudi, kosi sa svim pravilima urbanističke struke po kojoj je do sada podignuto naselje Seljanovo, kao  i da je ona uvod u svojevrsnu budvanizaciju Tivta.

„Ne treba biti pravni ekspert da se zaključi kako se ova zgrada pravi protivno svim postulatima urbanističke struke jer će ona „u potpunu sijenku“ staviti stambenu lamelu koja je ovdje izgrađena prije skoro 40 godina. Sam novi objekat neće imat i nikakvu svoju zelenu površinu koju po izdatim urbanističko-tehnilkim uuslovima mora imati, niti parking prostore, a zelena površina koja postoji u okruženju se uništava. Sumnjamo i da će primarna namjena ovog objekta biti ona koja je zvanično objavljena – Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, jer ova lokacija ne ispunjava niti jedan uslov da bude adekvatno mjesto za takvo nešto. Taj se problem se ovom gradnjom neće riješiti već će se bespotrebno stvoriti novi problem i velika šteta te naraviti opasan presedan za dalje uništavanje do sada urbanistički uređenih djelova Tivta kao što je Seljanovo.“- kazao je Ljesar dodajući da će preduzeti sve pravne mjere da zaustavi gradnju i spriječi štetne posljedice.

Dio dvorista lamele C 1 koje je u opasnosti od izvodjenja radova

Zorica Kuzman čiji je sin osoba sa posebnim potrebama, novinarima je kazala da je lokacija na Seljanovu najgora moguća za smještaj Dnevnog centra za takvu djecu, te da ona svoje dijete sigurno neće dovoditi u taj objekat kada on bude završen.

„Nijedno dijete sa posebnim potrebama ovdje neće ništa dobro dobiti, naprotiv. Pokušavala sam da o dođem do gradonačelnika i to mu objansim, ali on ne da. To je životinjski pristup. Ja dobro iz mog dugogodišnjeg iskustva sa sopstvenim djetetom znam što njima treba i kako na njih vrlo negativno utiču mjesta sa puno buke, gužve i nedostatka slobodnog prostora kakvo je ovo.“- istakla je Kuzman, dodajući da je ovo „sramota kakva u Crnoj Gori nije zabilježena“.

STANARI UPIRU PRSTOM U KUSOVCA

Predstavnim stanara lamele C-1 Petar Ercegović kazao je da im nova višespratnica “oduzima smisao za dalje življenje ispod nje” i da oni traže da se ovdje gradi objekat po revidiranom projektu koji predviđa manju spratnost, maksimalne visine 6,30 metara o čemu su se bili svojevremeno dogovorili sa bivšom gradonačelnicom Snežanom Matijević. Ercegović ističe da je „jedini krivac i glavni režiser“ za izgradnju četvorospratnice ispred samog ulaza u zgradu predsjednik Opštine Siniša Kusovac (DPS).

„Mi ga ne doživljavamo kao našeg gradonačelnika, a mislimo da ga ni većina građana ne doživljava kao svog. Dosadašnjim radnjama je pokazao da ga ne treba doživljavati kao svoga. Primjer je otpisani dug Porto Montenegru od 5,6 miliona eura, afera sa zemljištem, stanovima, kreditima i apartmanima.“- istakao je Ercegović dodajući da će se za svoja prava stanari boriti svim raspoloživim pravnim sredstvima.

Herceg Novi na listi 10 najboljih destinacija za ribanje

0
Herceg Novi – foto Boka News

FishingBooker, najvijeća onlajn turistička kompanija koja omogućuje pretragu i rezervaciju ribolovačkih ekspedicija širom sveta, upravo je objavio najboljih 10 destinacija za ribanje u Evropi, i Herceg Novi je među njima, prenosi RTCG. Spisak je formiran na osnovu brojnih faktora poput recenzija klijenata, raznovrsnosti ribe koje lokacija nudi i sveukupnog doživljaja na destinaciji.

„Herceg Novi je pravi mali tropski raj na Jadranu. Posetioce ovog gradića dočekaće toplo sunce, druželjubivi i opušteni domaćini i miris preukusnih morskih riba. Herceg Novi poseduje sve što sačinjava jedno idealno ljetovalište – predivne plaže, idilični stari grad u kaldrmi, bezbroj restorana i bogat noćni život. Za pecaroše Herceg Novi nudi preukusne hobotnice, bodeljke, zubatac, šanpjer, kao i sabljarke i plavorepe tune“, navodi se u saopštenju te kompanije.

Evo koji su se još gradovi našli na spisku evropskih destinacija za ribanje: Dubrovnik, Stokholm, Marbelja, Bled, Herceg Novi, Madeira, Invernes, Kosta Adehe, Santorini, Lisabon.

FishingBooker je najveća svetska platforma za povezivanje ribolovaca sa kapetanima i ribolovačkim ekspedicijama, sa preko 25.000 mogućih ekspedicija u preko 1.750 gradova širom sveta.

OHM Mamula: Svi radovi na rekonstrukciji i adaptaciji utvrđenja u skladu su sa urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima

0
budući izgled – Mamula

Svi radovi na rekonstrukciji i adaptaciji utvrđenja Mamula na ostrvu Lastavica u skladu su sa urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima i pod nadzorom su relevantnih stručnjaka i državnih institucija.Projekat Mamula radi se po najvišim svjetskim standardima za obnovu kulturnih dobara.

Koristimo priliku da, još jednom, podsjetimo javnost da su se svi pripremni radovi na ostrvu realizovali u Zakonom striktno propisanoj proceduri i na bazi Saglasnosti Vlade za odvijanje pripremnih radova većeg obima broj: 07-2163 od 20. jula 2017.

Uostalom, OHM Mamula Crna Gora je još 12. oktobra 2017, u informaciji za javnost kojom je najavljen početak pripremnih radova, saopštio da će radovi, pored ostalog, podrazumijevati i „uklanjanje zemljanog  nasipa na centralnom platou ostrva i iskop do kote terena“, tako da se ne radi ni o kakvim neočekivanim ili nedozvoljenim radovima.

Zemljani radovi na centralnom platou na kojima je angažovana mehanizacija, podrazumijevaju raščišćavanje zemlje i stijenskog materijala.. Nakon formiranja pomoćnih sadržaja ispod platoa, zemljani nasip će biti vraćen, a plato će dobiti originalan izgled.

Podsjećanja radi, pripremni radovi obuhvataju i ograđivanje lokacije na kojoj će se izvoditi radovi, pozicioniranje privremenih objekata ufunkciji rekonstrukcije objekta, dopremu materijala i opreme, trasiranje privremenih saobraćajnica za dovoz i odvoz, montažu sanitarnih objekata, te čišćenje lokacije od korova i biljaka koje ugrožavaju stabilnost postojeće konstrukcije, u skladu sa Saglasnošću za izvođenje pripremnih radova i konezervatorskim uslovima za ovaj lokalitet, koje je izdalo Ministarstvo kulture.

Planirani radovi podrazumijevaju i skladištenje i sakupljanje originalnih elemenata konstrukcije i kamene plastike koja će biti naknadno ugrađena na odgovarajućim pozicijama na objektu, uklanjanje zemljanog  nasipa na centralnom platou ostrva i iskop do kote terena, izgradnju i instalaciju autonomnog gradilišnog elektro i vodovodnog napajanja, lociranje i pripremu privremene deponije građevinskog otpada i slično.

Projektom revitalizacije ostrva Lastavica sa utvrđenjem Mamula dobiće se „boutique“ hotel&spa visoke klase sa 34 sobe, memorijalnim muzejom, četiri ugostiteljska objekta, prodavnicom, bazenima, klubom za vodene sportove na nemotorni pogon. Pristup lokaciji će ostati slobodan.

Bokobran: Devastacija Mamule u toku

1
Mamula – Foto Boka News

Inicijativa Bokobran povodom najnovije devastacije tvrđave Mamula danas je uputila Otvoreno pismo, kojim želimo skrenuti pažnju na rušenje dijela zidova i iskopovanja unutrašnjosti tvrđave u dubini većoj i od deset metara, što se kosi sa adekvatnom revitalizacijom spomenika kulture prve kategorije.

Kao savjesni stručnjaci zaštite i građani koji su svjesni važnosti ovog kulturno istorijskog spomenika, obraćamo se svim nadležnim institucijama i inspekcijama sa molbom da iskoristite svoja ovlaštenja i autoritet, imajući u vidu da se ostrvo Lastavica sa pripadujućom tvrđavom Mamula nalazi u bafer zoni Područja Kotora.

Upoznati sa najnovijim preporukama istaknutim u Izvještaju o stanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, gdje stručnjaci UNESCO-a i ICOMOS-a preporučuju oprezno upravljanje i bafer zonom Područja, smatramo da ovakav vid devastacije spomenika kulture prve kategorije pokazuje da nismo u stanju kontrolisati procese na terenu, kojima se, iz dana u dan, umanjuje izuzetna univerzalna vrijednost prostora Boke Kotorske.

Iskopavanja u dubini od 10-ak metara nisu adekvatan pristup revitalizaciji ovog kulturnog dobra. Ovakvim urbicidnim aktivnostima on trajno gubi izuzetne graditeljske vrijednosti koje posjeduje. Konstatujemo da je prilikom radova vidljivih na fotografiji koju prilažemo urušen ili demontiran dio bedema utvrđenja. Tražimo da se istraži koliko se ovi radovi sprovode u skladu sa dobijenim dozvolama.

Ukoliko su ovi radovi i na ovaj način odobreni od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, insistiramo da se sankcionišu ljudi koji su odobrili ovakvu intervenciju. Ukoliko to nije slučaj, insistiramo da sve nadležne institucije postupe u skladu za svojim zakonskim obavezama i adekvatno procesuiraju počinitelje- nadzornika koji radove prati u ime Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i kompaniju OHM Mamula koja sprovodi radove.

Molimo kompletnu javnost na zajedničku reakciju po pitanju devastacije tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica. Moramo što hitnije preduzeti konkretne korake na zaustavljanju urbicida i kulturnocida koji je u toku, jer smo u saznanju da su već počeli pritisci na one koji ukazuju na ove nemile događaje.

Lošinj i Drniš među finalistima za najbolje od Top 100 održivih destinacija svijeta

0
mali lošinj

Na najvećem svjetskom turističkom sajmu – ITB Berlin, 6. ožujka 2019. godine održana je dodjela nagrada za najbolje od Top 100 održivih destinacija svijeta, a među finalistima su se našle dvije hrvatske destinacije Drniš i Lošinj.

„Top 100 održivih destinacija svijeta” zajednička je inicijativa organizacija Green Destinations, TravelMole, Travellife, Destination Stewardship Center, Asian Ecotourism Network (AEN) te Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC), a za ulazak u Top 100 održivih destinacija svijeta bilo je potrebno zadovoljiti 15 glavnih kriterija koji destinaciju čine odgovornom i zelenom, i to po temama: priroda, životinje i pejzaž, klima i okoliš, kultura i tradicija, ljudi i gostoljubivost, društvena dobrobit te održivi destinacijski menadžment, koji i čine bit zelenog destinacijskog standarda. Ocjenjivačku komisiju sačinjavao je Ekspertni tim Top 100 održivih destinacija te Top 100 održivih destinacija selekcijski panel u sastavu 12 međunarodnih top stručnjaka u turizmu i održivosti.

Ministar turizma Gari Cappelli u društvu državnog tajnika Tončija Glavine čestitao je Lošinjanima i Drnišanima koji mogu biti primjer drugim destinacijama. „Ističemo važnost odgovornog, održivog i kvalitetnog turizma, a on počiva upravo od lokalne razine koju želimo poticati da u svoje strateške dokumente i praksu implementiraju načela održivosti kako bismo resursnu osnovu važnu za razvoj turizma i gospodarstva očuvali i za buduće generacije. Održivi razvoj nije samo zeleno poslovanje, već i odgovorno upravljanje svim procesima u destinaciji koje će kroz smanjenje sezonalnosti i bolju zaposlenost u konačnici doprinijeti očuvanju baštine te donijeti veću društveno-gospodarsku korist svojim građanima i lokalnim zajednicama.”, izjavio je ministar Cappelli.

Dobitnicima i održivim destinacijama čestitao je i Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja koja je još 2016. postao dijelom najveće zelene destinacijske zajednice. „Lošinj već godinama kroz destinacijski brend menadžment ‘plovi’ u smjeru održivosti. Htjeli smo ići korak dalje i napredovati pa smo počeli koristiti europske standarde. Tako smo se među prvima u Hrvatskoj uključili u projekt Europske komisije: ETIS – Europski sustav pokazatelja za turizam za održiva odredišta. Sve to ne bi bilo moguće bez kvalitetne suradnje s partnerima i stanovnicima u destinaciji kao ključnim sudionici brojnih projekata u domeni održivog kulturnog, sportskog i zdravstvenog turizma. Drago nam je da je Lošinj i ove godine prepoznat kao jedna od najboljih održivih destinacija u Europi, jer upravo je to dokaz da naša strategija održivosti ide u dobrom smjeru”, izjavio je direktor Cvitković, dok je zamjenik gradonačelnika Drniša Tomislav Dželalija kratko poručio: „Sretni smo što je prepoznat naš smjer održivog razvoja turizma. Grad Drniš je destinacija koja na odgovoran i održiv način upravlja kulturnom i prirodnom baštinom, te na taj način unapređuje turističku ponudu.”, rekao je Dželalija.

Organizatori Green Destinations su TravelMole, Travellife i ITB Berlin. Obzirom na prijavljene destinacije, ocjenjivačka komisija nagradila je najbolje među top 100 u nekoliko kategorija: ITB Earth Award, Best of Culture & Communities, Best of Cities, Best of Nature, Best of Ecotourism, Best of Seaside, Best of the planet – the best green destination of each continent (Best of Africa, Best of the Americas, Best of Asia – Pacific, Best of Europe).

Druga trka karića Karotrc 2019.

0
Trka karića – Karotrc 2018
Povodom održavanja druge trke karića “KAROTRC 2019”, u saradnji sa opštinom Herceg Novi i direkcijom 50. Praznka Mimoze, organizator NVO Maškare obavještavaju sve zainteresovane za učešće, da to učine još danas, jer se prijave, kako je ranije najavljeno, zatvaraju večeras u ponoć.

Trka će biti organizovana 16.03.2019. u starom gradu, od 11:00h do 15:00h, ulicom od gradske kafane do Škvera u dužini od 700 metara. Takmičari će biti u konkurenciji najboljih vremena za novčane nagrade, a za robne nagrade od naših sponzora za najmaškaraniji karić, za najoriginalnije ime ekipe, za najatraktivniju vožnju, za najstarijeg takmičara i za one najsporije. Do danas je prijavljeno 50 ekipa, u kategorijama jednosjed, dvosjed i trosjed, što je pokazatelj koliko je ova manifestacija od prošle godine probudila interesovanjeza ovakav događaj i želju za bar na kratko povratak u djetinjstvo.
Za razliku od prošle godine kada smo imali samo jednu takmičarku, ove godine  imamo dosta ženskih takmičara koje će se oprobati u dvosjedima.
Prijavljene ekipe su iz  Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Trebinja, Beograda i Šibenika.
Moramo napomenuti da su učešće u konkurenciji prijavili Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, bubnjar Dragoljub Đuričić i prvak svijeta u karićima iz Šibenika., poručuju organizatori.

Komunalno Tivat u pripremi sezone nabavlja dva kamiona za odvoz smeća

0
Dio vozila Komunalnog Tivat

Komunalno preduzeće Tivat raspisalo je tender za nabavku dva polovna kamiona za odnošenje smeća većeg kapaciteta. Traže se vozila sa tzv. rotopress nadgradnjom kapaciteta minimum po 20 kubika smeća, a procijenjena vrijednost ove javne nabavke je 150 hiljade eura sa PDV-om. Ponude na tender primaju se do 26.marta jer je cij Komunalnog da ta dva nedostajuća kamiona nabavi i u upotrebu stavi prije početka glavnog dijela ljetnje turističke sezone.

Komunalno je juče raspisalo i tender za kupovinu nove tzv. kombinovane građevinske mašine (utovarivač-rovokopač), procijenjene ukupne vrijednosti 93.000 eura sa PDV-om.

Nova vozila i građevinska mašina kupuju se po hitnoj proceduri jer je Komunalno već duže vrijeme u velikom problemu sa nedovoljnom ili neadekvatnom tehničkom opremljenošću, zbog čega ne bi moglo da u potpunosti odgovori potrebama građana i turista u predstojećoj ljetnjoj sezoni.

Novac za nabavku vozila i mašine je u svom budžetu izdvojila Opština Tivat

Prije ulaska u EU moramo pripremiti registar obalskog ribolova, dokazati kako se u CG decenijama lovila riba

0
Ribari
Foto: Zoran Nikolić

Prije ulaska u Evropsku uniju neophodno je da Crna Gora ima pripremljen registar malog obalskog ribolova. Kako bi zaštitili tradicionlni način ribarenja moramo prikupljati podatke jer na osnovu njih se i kreće u pregovore s Evropom. Tako je moguće tražiti zaštitu nečega što nam kao narodu istorijski, geografski i kulturološki pripada.

Ribolov je jedan od prvih čovjekovih zanata, a tokom istorije riba se hvatala rukama, mrežama, udicama, ostima, harpunima pa i toljagama. bokeški ribari i danas ribaju tradicionalnim alatima.

“U Boki je to tradicija da se koristi potegača, da se koristi privalica, izlov plave ribe, kod nas je to vše od 100 godina”, saopštio je predsjednik Udruženja Ribara “Škver” Silvio Tonsati.

A kako bi vjekovnu tradiciju ribolova sačuvali i kad postanemo dio evropske porodice, neophodno je da postoji dokaz da se tako u Crnoj Gori decenijama lovi riba.

“To smo mi tražili, određene alate, kao što je potegača, mreža u Boki, i smatramo da ona nosi jednu kulturološku i tardicipnalnu dimenziju bez koje ne smijemo ostati”, rekao je Aleksandar Joksimović iz Instituta za Biologiju mora.

Osim alata važno je da dokumentovano imamo sve podatke: obim ribolova, barke, mreže, sve to bi u pregovorima s EU trebalo zaštiti.

“Jer je to velika šansa, ne samo za razvoj ribarstva već i turizma, očuvanje loklanih zajednica i očuvanje kulturnog nasljeđa”, saopštila je Slavica Pavlović iz Ministarstva poljoprivrede.

Takav domaći zadatak dobio je Institut za biologiju mora koji će biti spona između ribolovaca i administracije.

dr Aleksandar Joksimovic

“Naš zadatak je da u saradnji sa ribarima putem intervjua naučnog istraživanja, mjerenjem tog ulova, i načiom na koji se love uvedemo taj tip ribolova u statistiku”, saopštio je Joksimović.

Crna Gora je u septembru prošle godine potpisala Deklaraciju za sprovođenje plana za mali obalni ribolov za Mediteran i Crno more. 18 potpisnica razmjenjuju iskusva, a danas su u Podgorici predstavnici generalne komisije za ribarstvo Mediterana, razgovarali o tome kako da se ribari uključe u proces odlučivanja.

Kada i zvanično postanemo dio Evrope, svaki izlazak na otvoreno more kao i ulov bilježiće informacioni sistem, što će dodatno urediti tu oblast. Cilj svega je da se malom obalnom ribolovu pokloni veći značaj jer on čini više od 80 odsto ukupne ribolovne flote kako na Mediteranu tako i u Crnoj Gori.

/A. Jovančević/