Aerodrom Tivat – otvoren novi terminal
Novi terminal na aerodromu Tivat zvanično je pušten u rad. Terminal je večeras otvorio predsjednik Vlade Duško Marković, poručujući da je to hitan odgovor na povećanje broja turista koji dolaze u Crnu Goru. U Terminal 2 uloženo je oko tri i po miliona eura.
“Menadžment Aerodroma Crne Gore je predložio Vladi da se u Tivtu i Podgorici izgrade dodatni objekti. To želim da vidim kao praksu i djelovanje odgovornih ljudi. Uočite problem, donesite odluku i realizujte je. Vlada će stati iza takvog pristupa”, naglasio je Marković.
On je kazao da stopa rasta naše ekonomije ostvarena u prethodne dvije godine i permanentan rast broja turista i putnik jasno govore da je Crna Gora destinacija u koju se rado dolazi i investira, i u koju će se još više ulagati.
“Terminal 2 namijenjen je odlazećim putnicima i prostire se na 3.000 metara kvadratnih. U njemu se nalazi najsavremenija sortirnica za prtljag, a oprema u njoj je vrijedna skoro pola miliona eura. Imamo novih šest šaltera, prostorije za aviokompanije, policiju, carinu”, kazao je direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
Kako je objasnio, izgradnjom Terminala 2 biće moguće da opslužiti dvostruko više putnika za sat nego do sada.
“Crna Gora je stabilna država, priznata i uvažena širom svijeta i članica je NATO-a. Upravo zato su se mnoge renomirane aviokompanije odlučile da saobraćaju ka našoj zemlji, posljednja od njih je Lufthansa”, rekao je Orlandić.
“Aerodromi CG moći će da bude opsluženo dvostruko više putnika. Samim tim očekuje se dolazak novih aviokompanija i otvaranje novih destinacija, čime će CrnaGora postati dostupnija turistima širom Evrope i svijeta”, poručio je Miodrag Dragišić zamjenik iz UNDP.
Morsko dobro: Predstavljen Izvještaja o regulatornom okviru i postojećoj praksi u Crnoj Gori za korišćenje plastičnih kesa
Na sastanku Savjetodavnog tijela projekta “UNEP MARINE LITTER” koji sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, a finansira se iz sredstava Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment), predstavljen je nacrt Izvještaja o regulatornom okviru i postojećoj praksi u Crnoj Gori za korišćenje plastičnih kesa za čiju izradu je angažovana ekonomista Maša Tomković, spoljnji ekspert u ovoj oblasti.
Ovim Izvještajem su obuhvaćeni i analizirani svi postojeći zakonski propisi iz oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori, kao i dat pregled zakonskog okvira u zemljama Evropske Unije i Mediterana, te upoređivanjem sa međunarodnim okvirom, u Izvještaju je ukazano na nedostatke u domaćim propisima i date su preporuke za njihovu dopunu i unapređenje kako bi se i kod nas uspostavio efikasan sistem upravljanja ovom vrstom otpada.
Takođe, u okviru Izvještaja analizirane su najbolje prakse drugih zemalja koje uvođenjem naplate plastičnih kesa, ali i popularizacijom korišćenja alternativnih, papirnih ili platnenih kesa uspješno upravljaju ovim problemom. Izvještaj takođe daje preporuke za primjenu nekih od mehanizama i u Crnoj Gori, prvenstveno na dobrovoljnoj osnovi, a sve u cilju smanjenja korišćenja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu.
Imajući u vidu da je ovo prvi Izvještaj u Crnoj Gori koji se bavi problematikom plastičnih kesa kao otpadom koji ima značajan uticaj na životnu sredinu kopna i mora od izuzetnog značaja je bila diskusija na ovom sastanku u okviru koje su prisutni učesnici imali priliku da prenesu svoja iskustva, te iznesu svoja mišljenja, predloge i sugestije za unapređenje ovog dokumenta.
Budući da otpad u moru, a posebno plastični otpad, predstavlja sve izraženiji problem, na sastnku je istaknuta važnost svih projekata koji doprinose prikupljanju relevantnih informacija i mjerodavnih podataka u cilju uspostavljanju efikasnijeg upravljanja otpadom koji na plaže dolazi iz mora i rijeka.
Finalna verzija ovog Izvještaja, koja će biti dostupna relevantnim insitutucijama u Crnog Gori, ali i svoj zainteresovanoj javnosti se očekuje početkom 2019. godine.
Pored predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom prezentaciji su prisustvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, te predstavnici opštinskih Sekretarijata koji se bave poslovima zaštite životne sredine iz Herceg Novog, Tivta, Kotora i Budve, kao i predstavnici komunalnih preduzeća iz Herceg Novog, Tivta i Budve.
Nova priznanja za filatelistu Toma Katurića
Naš filatelista kapetan Tomo Katurić iz kamenara ove godine dobio je dva značajna priznanja.
Priznanje za svoj rad Katurić je dobio od “Nexofil” i “Nexoum” iz Madrida, a radi se o pozivu da bude u žiriju za najljepšu marku i kovani novac na svijetu.
Nedavno je na Svjetskoj izložbi filatelije u Bangoku pod patronažom FIP (Federacija Internacionalne Filatelije) dobio poziv da bude član žirija i Nacionalni Komesar Crne Gore zbog čega je dobio dvije zlatne medalje i to – jednu kao član žirija, a drugu kao Nacionalni Komesar Crne Gore.
Naredna izlozba 2019. godine je u Kini. Prema riječima Katurića, “Pisma Bokeljskih pomoraca” dominantno ostavljaju pozitivan utisak na posjetioce.
Katurić je do sada Crnoj Gori donio petnaest svjetskih zlatnih medalja.
Otvorena izložba kako su Konavljani išli na placu
U Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima otvorena je izložba Konavosko placarenje autorica Anite Arbulić i Antonije Rusković Radonić.
Na otvaranju se uz govor direktorice prisutnima obratila i Jadranka Ničetić autorica Dubrovačkih komina, vrsna poznavateljica tradicionalne dubrovačke gastronomije. Izložbu je otvorio zamjenik načelnika Ivo Radonić, a načelnik Općine Božo Lasić je pohvalio rad Muzeja i galerija Konavala.
Konavosko placarenje je izložba koja prikazuje ukratko sve oblike odlazaka na placu u Konavlima. Djelatnost od koje su Konavljani velikim dijelom živjeli zadnjih 15-ak godina umire, a s njom i proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane u Konavlima. Posljednje Konavoke koje nalazimo na dubrovačkoj placi su one koje prodavaju arancine, mijendule i kralješe od smokava za turiste i nešto Konavljana koji dolaze na Grušku placu i nude svoje povrće i voće.
Kroz izložbu su prikazane nevjerojatne sudbine obitelji koji kreću prije ponoća iz Konavala da bi pješice u Grad došli do zore. Jadranka Ničetić je u svom izlaganju podsjetila i na konavosko prezuvanje i presvlačenje na Orsuli prije dolaska u Grad opisujući place kao prostore na kojima su svi ljudi bili uredni i čisti. I na takav način odavali poštovanje prema Gradu.
Izložba je ostvarena zahvaljujući brojnim kazivačima i posuditeljina građe što iz Grada, što iz Herceg Novog, što iz Konavala. Nakon izložbe uslijedilo je slušanje Opičene Poljoprivredne Glazbe tematski prigodne glazbe, a posjetitelji su se tratali dubrovačkom malvasijom i padišpanjem. S ovom izložbom Muzeji i galerije Konavala su zaključili uspješnu 2018. godinu.
Preminuo Stanko Poklepović
U 80. godini života preminuo je legendarni Hajdukov trener Stanko Poklepović Špaco, piše Dalmatinski portal.
Poznato je kako je dugo imao zdravstvenih problema. Preminuo je u večeri s nedjelje na ponedjeljak.
Bio je i hrvatski izbornik s početka devedesetih te izbornik Irana 1994. godine. S klupe je vodio i Osijek, Split, Budućnost. Borac, Dubrovnik, Persepolis, Publikum, Ferencvaros, Sepahan i Damash.
Umro je u splitskoj bolnici na Križinama, u prvim satima 24. prosinca, nakon što se u posljednje vrijeme borio s određenim zdravstvenim problemima i morao je redovito biti podvrgnut dijalizi.
Nogometaš Splita je bio 20 godina (1956. – 1976.), potom ga pamtimo kao trenera, prije svega Hajduka, baš osebujnog pečata. Premda se u posljednje vrijeme više držao kuće i toplog obiteljskog doma, a sve manje izlazio u javnost, uvijek je bio vedra duha i srčano se borio sa svojim stanjem.
Morski pas konkurencija bakalaru
Pripreme za Božić su na vrhuncu. Na badnji dan, mirisi morskih specijaliteta širit će se iz domova, s gradskih trgova i tržnica. Bakalar je tradicionalni izbor za mnoge. No, u Jezerima na otoku Murteru – suši se jadranska riba. Za ekipu HRT-a osušili su morskog psa.
Bakalar je zvijezda Badnjaka. Bio je u prošlosti sirotinjska hrana – danas ga cijene i gastronomski hedonisti.
U kuhinji je bakalar pravi kameleon. Rekli su i kuhari! Pripremiti se može na čak 240 načina.
– Od brudeta, bianco, na lešo, grill, u raznim umacima, možemo polpete, fritule, juhe od bakalara, govori Saša Mujuić, šef kuhinje u Vodicama.
Sušeni, jadranski morski pas, konkurencija je nordijskom bakalaru. Opasna – ističu. Meso morskog psa preporučuju gladnima, gurmanima i znatiželjnima. Jamče – pogriješiti neće!
– Ima onaj šmek sušenoga, a jede se kao da je svježe. To je ona razlika od bakalara, koji je uvijek malo žilav, ističe Svemir Meić-Sidić iz Jezera, otok Murter.
Ali konzerviranjem ribe po starinski – malo se tko još bavi. Nažalost! Nekoć je sušena riba bila potreba. Jedino se tako mogla skladištiti. Danas je ona, a bakalar osobito – vrhunska blagdanska delicija. Mirisna bomba za uvod u blagdane.
Novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor počela manifestacija “Od Božića do Božića” – foto,video
Gradska muzika Kotor sinoć je u prepunom Kulturnom centru “Nikola Đurković” održala Novogodišnji koncert, kojim je svečano otvorena manifestacija “Od Božića do Božića” u organizaciji NVU Karampana i TO Kotor.
Manifestaciju “Od Božića do Božića” koja se po šesti put organizuje otvorio je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
“Manifestacija Od Božića do Božića u samom svom imenu govori o našem gradu i o tome koliko je on jedinstven u svojoj povezanosti njegovih sugrađana i svih onih razlika koje ovdje nas ne razdvajaju nego nas spajaju” – kazao je Jokić.
On je kazao da će Gradska muzika Kotor ljetni koncert održati u novim uniformama koje je obezbijedila Opština Kotor.
„Odrastanje i život u ovom gradu znači formiranje ličnosti oplemenjene vrijednostima tolerancije, raznolikosti, suživota sa istima i drugačijima, poštovanja i umjetnosti. Naša Gradska muzika nas već preko 175 godina, kao najstarija institucija ove vrste u Crnoj Gori, prati notama kola Bokeljske mornarice, na svakoj fešti od važnosti za grad, ukratko, živi sa nama…” – poručila je predstavnica nevladinog udruženja „Karampana” Aleksandra Vučković Otašević.
Direktorica TO Kotor Ana Nives Radović kazala je da je red nama praznična čarolija koja je u Kotoru ljepša i svečanija u odnosu na sve one idilične slike koje vidimo na Božićnim čestitkama.
“Pred nama je 17 dana praznične čarolije tokom kojih će se, osim bogatog programa, širiti mnogo vjere, nade i ljubavi. Vjera sve čini mogućim, nada sve želje čini dostižnim, a ljubav sve to čini ljepšim. Želim vam svega toga u narednim prazničnim danima” – istakla je Radović.
Pod dirigentskom palicom kapelnika Daria Krivokapića kotorska gradska muzika, koja ove godine slavi 176 godina postojanja oduševila je brojnu publiku, koja je dugotrajnim aplauzom posebno pozdravila dugogodišnjeg dirigenta Gradske muzike Kotor Vladimira Begovića te počasnog član Gradske muzike Nikolu Konjevića.
Dirigent Dario Krivokapić je kazao da je godina na izmaku za Gradsku muziku bila više nego uspješna.
“Ove godine smo imali preko 130 raznih nastupa, danas Gradska muzika broji 42 člana, a među njima večeras je prvi put nastupilo sedmoro djece. Ovom prilikom bih se zahvalio predstavnicima Opštine Kotor zahvaljujući kojima će Gradska muzika nakon punih 18 godina dobiti nove uniforme” – poručio je Krivokapić.
Koncert počeo uz “Jingle bells forever”, zatim su se nizali “Fantazije” iz opere Carmen, Sul Ponticello autora Pietra Vidala, Cielito Lindo – tradicionalna meksička kompozicija…
Za kraj koncerta u duhu Beča uslijedio je valcer “Na lijepom plavom Dunavu” Johana Štrausa mlađeg, „Radetzky Marsch“, poznata koračnica Johana Štrausa starijeg, Kolo bokeljske mornarice.
Gosti koncerta bili su Gradski hor “Nikola Đurković” pod direigentskom palicom Đurđe Petrović Poljak i ženska klapa “Incanto”.
Gastro Boka – vrijeme je za bakalar
Mirisi i okusi blagdana, se osjećaju što znači da je vrijeme za bakalar. Ova “sirotinjska riba kraljevskog okusa” kod nas se najčešće priprema na dva načina – na bijelo i crveno, ali za nju postoji mnogo kulinarskih mogućnosti i recepata…
Domaćice znaju dobro kako se suvi bakalar nekoliko dana namače, pritom mu par puta treba promijeniti vodu, a neki, kako bi bio mekši, dodaju i mlijeko.
Nakon toga se kuva, te očisti od drača, i poslije se od njega mogu raditi razna čuda od delikatesa…
Tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan je veoma stara i dio je rituala. Običaji su običaji, pa tako ni Badnji dan bez bakalara nije Badnji dan.
Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve. Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.
Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalaru na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.
Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa.
Potražnje ipak ima, makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski da zamiriše, kažu kupci… Bakalar sušeni dostiže cijenu od preko trideset eura za kilogram
O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano.
Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.
Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…
Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka. Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.
Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći. Zbog toga su sve glasniji zahtjevi za ograničenjem njegovog ulova.
Pedlažemo: Bakalar “ala musaka”
Kao protutežu najklasičnijim receptima za spremanje bakalara na našem području, onom “na bijelo” (ili “bianco), te “na brodet” (ili “crveno”), donosimo sjajan recept za bakalar “ala musaka”.
SASTOJCI:
50 dag kuhanog i očišćenog bakalara
1 kg kropira
20 dag usitnjenog luka
maslinovo ulje
malo češnjaka i peršina
3 dl polusuhog bijelog vina
3 dl vrhnja za kuhanje
3 jaja
sol
papar
PRIPREMA:
Luk usitnite i popržite ga na malo maslinova ulja kako bi omekšao, a krumpir ogulite i izrežite ga na tanke ploške.
U lim ili vatrostalnu zdjelu premazanu maslinovim uljem složite red krumpira pa red bakalara pomiješanog s lukom, češnjakom i usitnjenim lišćem peršina, pa opet krumpir i tako dok ne potrošite sve sastojke.
Svaki red krumpira blago posolite i popaprite.
Sve podlijte vinom i prelijte još kojom ožicom maslinova ulja te pecite 25 minuta u pećnici na temperaturi od 180 stepeni Celzijevih.
Vrhnje pomiješajte s jajima i prelijte po musaki.
Pecite još 25-30 minuta na istoj temperaturi ili dok ne dobije željenu koricu.
Rotarijanci obezbjedili novogodišnje poklone za djecu iz siromašnih porodica
Rotari klub (RC) Kotor je uručio ovog vikenda Centru sa socijalni rad Tivat novogodišnje paketiće koji su stigli iz Rotary kluba iz Sauthemptona u Velikoj Britaniji.
Predsjednik RC Kotor, Rajko Cavor i član kluba Tripo Božinović poklonili su ovoj ustanovi 80 paketića koji će biti podjeljeni tivatskim mališanima. U kutijama, koje su razvrstane po polu i uzrastu od tek rođenih beba do djece uzrasta 3 godine, od 3-7, od 7-10 i od 10 -15 godina, nalaze se igračke, kape, šalovi, rukavice, higijenski paketi, čarapice, ukrasi, društvene igre, slagalice i slilno.
“Paketići će se i ove godine, kao i prošle, podjeliti djeci koja primaju nadoknadu preko Centra za socijalni rad u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Takođe, planiramo darivati paketiće i Dječijem odjeljenju bolnice Kotor.“ -kazali su iz Rotary kluba Kotor.
Ovaj klub je nedavno uručio donaciju Psihijatrijskoj bolnici u Kotoru vrijednu 5.000 eura. Prethodno je za 110 štićenika Doma starih “Grabovac” u Risnu i 30 članova osoblja Doma organizovan jendosnevni izlet brodom “Vodena kočija” po Boki, a za djecu iz Doma “Mladost” u Bijeloj bokeljski su rotarijanci priredili izlet na Solila, posjetu Nautičkom muzeju i podmornici “Heroj” u Tivtu, kao i školskom brodu MVCG, jedrenjaku “Jadran” na vezu na Pinima.
