Novogodišnji program na gradskoj rivi Pine u Tivtu zvanično je otvoren u srijedu nastupoim popularne grupe Amadeus bend.
Program je nastavljen u četvrtak nastupom čelistkinje Ane Rucner, dok će u petak, 28. decembra, biti upriličeno dječije popodne sa Leontinom, Minjom Subotom, Tijanom Dapčević i Školom pjevanja iz Podgorice „D-mol“, a u večernjim satima od 21,30 nastupiće regionalna pop zvijezda Boris Novković.
Tivat novogodišnji program
U subotu, 29. decembra gostuje La Banda bend, tambura night, 30-tog od 13 sati gostuje The Gents, klasično popodne, a veče je rezervisano za Magic night Disco Inferno.
Tribut Abba bend će razgaliti publiku 31. decembra od 21,30 sati, dok će zvijezda večeri Željko Joksimović nastupiti od 23 sata. Folk zvijezda Lepa Brena, nastupa 1. januara, kada se očekuje veliki broj gostiju, a isto veče od 21,30 nastupa Bojan Delić.
Program završava 2. januara sa nastupom tivatske grupe Toć i Ane Kokić.
Dnevni program rezervisan je za božićne bazare i sajmove, predstave i priredbe i brojne druge cjelodnevne aktivnosti uz DJ Resident-a.
Direktorica TO Tivat, Gabijela Glavočić izrazila je zadovoljstvo organizacijom, posjetom i ponudom, kako nam je kazala za “za sve generacijie i ukuse po nešto”.
Vlada Crne Gre donijela je večeras odluku o dodjeli prvenstvene koncesije nad lukom u Kotoru istoimenoj državnoj firmi u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.
Takva odluka donesena je na predlog Ministarstva saobraćaja i pomorstva kojem je menadžment Luke Kotor početkom oktobra predao formalni zahtjev za dodjelu koncesije na rok od 12 godina, praćen detaljnim eleboratom i investicionim programom koji omogućava dalji razvoj djelatnosti kruzinga i jahtinga u Kotoru. Investicionim i biznis planom predviđena su ulaganja u razvoj lučke infrastruktire veća od 5 miliona eura, a Opština Kotor kao većinski vlasnik u međuvremenu je menadžmentu Luke pomogla u obezbjeđivanju neophodnih preduslova za dobijanje koncesije na način da je preduzeću Luka Kotor AD prenijela na korišćenje prostor parkinga na gradskoj rivi.
Obimnu dokumentaciju i zahtjev za dodjelu Prvenstvene konceisje Luci Kotor AD koju je Vlada sada prihvatila, pripremio je i podnio aktuelni menadžment te firme u većinskom vlasništvu Opšptine Kotor, na čijem su čelu predsjednik Borda direktora dr Branko Ivanović (SNP), izvršni direktor Branko Kovačević (DF) i direktorica Administrativnog sektora Snežana Jonica (SNP). Iza ovog projekta –jednog od ključnih za dalji razvoj Kotora, svim snagama stala je i lokalna vlast predvođena gradonačelnikom Vladimirom Jokićem (Demokrate), ocjenjujući pitanje produženja koncesije nad lukom podno zidina Starog grada jednim od svojih apsolutnih prioriteta.
Prethodne lokalne vlasti Kotora koje su činili DPS i SDP sa partnerima, godinama nisu uspijevale da svojoj lokalnog fimri Luka Kotror AD, obezbjede produženje koncesije nad akvatorijumom i operativnom obalom najprometnije crnogorske putničke morke luke, od 2013. kada je isteklo važenje dotadašnjeg ugovora o zakupu Morskog dobra na osnovu kojeg je to preduzeće gazdovalo lukom.
Luka Kotor – foto Boka News
Odluka o dodjeli Prvenstvene koncesije opštinskom preduzeću Luka Kotor AD došla je u predvečerje sutrašnje sjednice SO Kotor na kojoj će se vrlo vjerovatno, rasplesti sudbina aktuelne lokalne vlasti koju čini koalicija Demokrate-URA-SDP-DF uz parlamentarnu podršku SNP-a. SDP je najavio da neće glasati za potvrđivanje 14 odluka koje je u međuvremenu, od 29.juna kada je održana posljednja sjenica SO, donio gradonačelnik Jokić kako bi grad mogao nesmetano funkcionisati, dok su iz opozicionog DPS-a za danas najavili mogućnost traženja glasanja o povjerenju gradonačelniku.
Ukoliko sjednica SO ni sutra ne bude održana, otvara se prostor da Vlada uputi zvanično upozorenje lokalnoj upravi kao uvod u eventualne privremene mjere, raspuštanje SO i imenovanje odbora povjerenika koji bi Kotorom upravljali do održavanja vanrednih lokalnih izbora.
Pjesnik, književnik, novinar i akademik Jakša Fiamengo umro je u četvrtak ujutro u splitskom Domu za stare i nemoćne, u 73. godini života.
Jakša Fiamengo rođen je na Komiži na otoku Visu 1946. godine. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih pjesnika, a prvu zbirku pjesama “Pred obećanom zemljom” objavio je 1966. godine, dok je prvu samostalnu zbirku “More koje jesi” objavio dvije godine kasnije.
Za života je objavio više zbirki pjesama, posljednju “Cvrkut” 2014. godine, a za svoj pjesnički rad dobio je niz nagrada – 1999. godine odlikovan je Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993).
Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, u kontaktu je s krajolikom u kojem je bitan motiv more.
Fiamengova poezija: Ustrajno ovremenjivanje prostora i oprostoravanje vremena
Iz Društva hrvatskih književnika, čiji je Fiamengo bio član do 1969. godine, ističu kako se njegova poezija očituje u ustrajnom ovremenjivanju prostora, odnosno oprostoravanju vremena u istoj svjetlosti mudre i tople ideje vječnog Sredozemlja
Bio je pridruženi član i Hrvatskog društva skladatelja, a od maja 2014. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Njegova su djela zastupljena u antologijama hrvatske poezije, pojedine su mu pjesme prevođene na petnaestak svjetskih jezika. Česti motivi njegovih pjesama su meditaranski motivi, a u svima postoji i duhovna dimenzija krajolika.
Radni vijek proveo je kao novinar. Do umirovljenja 2009. godine radio je u Slobodnoj Dalmaciji, a bio je i urednik nekoliko časopisa. Nagradu za životno djelo u novinarstvu dobio je 2014. godine. O Fiamengu je 2004. godine HTV snimio dokumentarni film “Čovik od riči”.
Iz Slobodne Dalmacije navode da je objavio petnaestak knjiga pjesama te sudjelovao u stvaranju pjesničko-likovnih mapa.
Jakša Fiamengo – koncert klapa „Duša u kamenu“ kotor mart 2016. – foto Boka News
Autor teksta popularne Oliverove “Nadaline”
Pisao je knjige za djecu, a autor je tekstova mnogih klapskih i drugih dalmatinskih pjesama, među kojima su najpoznatije “Piva klapa ispo’ volta”, “Nadalina, “U prolazu”, “Infiša san u te”, “Promenade”, “Ja sam pjesma”, “Karoca gre”, a za tekstove pjesama osvojio je dvije dvije nagrade “Porin” za životno djelo 2002. i 2007. te tiražne “Zlatne ptice” Croatia Recordsa.
U povodu Fiamengove smrti priopćenjem se oglasio i predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić.
Za Fiamenga kaže da je bio jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, široj javnosti poznat prvenstveno kao autor stihova pjesama najpoznatijih hrvatskih pjevača, koje su postale nezaobilazni dio hrvatske glazbene baštine.
Kusić: Cijeloj Hrvatskoj Fiamengo je dočarao duh, tradiciju i kulturu Dalmacije
“U svojim stihovima uspio je skladno spojiti jednostavnost i vrhunski poetski izričaj i na taj način iskreno i vjerodostojno cijeloj Hrvatskoj dočarati duh, tradiciju i kulturu Dalmacije i Mediterana u koju je bio čvrsto ukorijenjen. Njegove pjesme ljudi su voljeli i razumjeli bez obzira na bilo kakve razlike. Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je čast imati akademika Jakšu Fiamenga za svog redovitog člana”, poručio je Kusić.
Jakša Fiamengo bio je dugogodišnji počasni član stručnog žirija Međunarodnog festivala klapa Perast.
Međunarodni festival klapa je 2016. godine organizovao koncert pod nazivom „Duša u kamenu“, u čast Jakši Fiamengu, koji godinama sarađuje sa peraškim festivalom.
„U poeziji je najbolje ono što se ne reče, nego što se osjeti. Sve pjesme koje su ispjevane su male glazbene drame, pokušaj da se fiksira neka sudbina, da se zabilježi događaj, da se opišu krasote našeg zavičaja, a ovo je jedan zavičaj, Mediteran, Boka, Split, Komiža….“ kazao je tada Jakša Fiamengo.
Japanska vlada je u srijedu objavila da se povlači iz Međunarodne komisije za kitolov i najavila ponovni početak kitolova u japanskom teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu.
Vlada je najavila da će u srpnju ponovno početi s komercijalnim kitolovom, a taj je potez bio očekivan, izvijestila je agencija Dpa.
Japan je na godišnjoj konferenciji Međunarodne komisije za kitolov (IWC) u rujnu u Brazilu predložio ukidanje 32 godine stare zabrane kitolova, no prijedlog je odbačen.
Tada je japanski doministar za ribarstvo Masaaki Tanial izjavio da Tokio mora razmotriti sve moguće opcije. Japanska je vlada pod pritiskom svojih ribara koji traže ponovi početak komercijalnog ribolova.
IWC je 1986. dogovorio moratorij na komercijalni kitolov kako bi se zaštilia populacija kitova koja je bila rubu nestanka, no Japan, procjenjue se, bez obzira na to svake godine ubije 450 kitova, navodi Dpa.
Japanski komercijalni kitolov bit će ograničen na japansko teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas, rekao je glavni tajnik japanske vlade Yoshihide Suga na konferenciji za medije nakon odluke vlade, izvijestila je agencija Reuters.
U filmu „RALF RASTURA INTERNET – RAZBIJAČ RALF 2”, Venelopa Fon Gric i Razbijač Ralf napuštaju svijet igrice da bi istražili nepoznat i uzbudljiv svijet interneta. Ovog puta Venelopa i Ralf upoznaće veličanstven i prostran svijet interneta, nepregledne metropole pune vebsajtova, aplikacija i društvenih mreža. Na zadatku da sačuvaju Venelopinu igricu, postavlja se pitanje kako će se njih dvoje snaći u ovom ogromnom, novom svijetu?
FOKSTROT
Porodična tragedija „Fokstrot“, koja je osvojila Gran pri žirija festivala u Veneciji, donosi priču o roditeljima vojnika koji je poginuo na dužnosti.
Film istražuje načine na koje tuga utiče na pojedince i cijela društva, i kako se provlači kroz generacije.
NA PLAŽI ČESIL
Florens i Edvard su mladi par u ranim dvadesetim godinama.
Tek na medenom mjesecu oni spoznaju razlike između njih, stavove, temperamente i njihova drastično različita porijekla. Na plaži, na dan vjenčanja, jedno od njih donosi važnu odluku, koja će potpuno promijeniti njihove živote zauvijek.
YOUTUBE RATOVI
Akciona-Komedija u kojoj uloge tumače popularni jutjuberi sa Balkanske Jutjub scene.
Film prati radnju kako se jutjuberi na smiješan i zabavan način bore protiv “hejtera” koji žele da preuzmu scenu. Omčo je popularni humorista i jutjuber koji uživa u svojoj slavi i živi jedan zabavan život, sve dok mu u život ne uđu hejteri (osobe koje mrze uglavnom sve).
Oni mu obrišu kanal na Jutjubu, ali im to nije dovoljno već pokušavaju da ubiju njega i njegove kolege, ali im on uspijeva pobjeći tražeći pomoć od drugih jutjubera.
PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE
Čarobna zemlja Nedođija je u velikoj opasnosti, jer je Kapetan Kuka riješio da pronađe Magičnu knjigu i oslobodi čudovišta kako bi jednom zauvijek uništio Petra Pana.
Da li će Petar uz pomoć Zvončice, Vendi, Majkla, Džona i Izgubljenih dječaka uspjeti da ispuni proročanstvo Magične knjige Nedođije? Da li će vijerni drugari uspjeti da spasu Nedođiju i London?
BELA I SEBASTIJAN 3: NAJBOLJI PRIJATELJI
Sebastijan odlučuje da ostane da živi u planinama sa Cezarom, umjesto da se sa ocem preseli u Kanadu.
U kućici u Francuskim Alpima ima i svoju pseću najbolju prijateljicu Belu, koja ima tri mala šteneta. Kada se pojavi stranac sa pričom da je Bela nekada bila njegov pas, Sebastijan se nalazi u situaciji u kojoj mora da zaštiti svoju najbolju drugaricu i njene štence.
Promotivna šetnja pješačkom stazom Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv, biće organizovana u nedjelju 30. decembra u 9,30 sati u okviru projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” koji je tokom 2018. realizovao EXPEDITIO, a koji je podržan od strane Opštine Kotor na Javnom konkursu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija za 2017. godinu.
Projekat je realizovan uz podršku Turističke organizacije Opštine Kotor. Promotivna šetnja se organizuje u saradnji sa planinarskim klubom Vjeverica.
Jedan od ciljeva projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” bio je unapređenje turističke ponude Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koje se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i podsticanje aktivnog života građana/ki ovog područja putem aktiviranja alternativnih vrsta eko/aktivnog i kulturnog turizma (outdoor, hiking, ruralni,…) a kroz analizu, mapiranje i izradu informativnog i promotivnog materijala o pješačkim i planinarskim stazama.
Tokom implementacije projekta sagledalo se da pješačka staza Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv ima izuzetan potencijal, a da se do sada nije u dovoljnoj mjeri koristila. Na ovoj stazi je sprovedeno rasčišćavanje zaraslih djelova, kao i remarkacija i markacija pojedinih djelova. Takođe za ovu stazu je i izrađena informativna mapa, koja će se distribuirati svim zainteresovanima i moći u buduće da se dobije na informativnim punktovima Turističke organizacije Kotor.
Mapa
Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, dio zaliva Boke Kotorske, jedno je od preko 1000 lokaliteta iz cijelog svijeta koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine jer posjeduje izuzetnu vrijednost za čovječanstvo. Harmonični odnos između impresivne prirode zaliva i raznovrsne i bogate kulturne baštine, koji je stvaran i održavan kroz vjekove, daje području Kotora karakteristike kulturnog pejzaža izuzetne univerzalne vrijednosti.
Mreža pješačkih puteva i staza koje priobalna naselja u zalivu povezuju sa starijim naseljima u gornjoj zoni i sa zaleđem, kao i mreža puteva koji su nastali kao dio odbrambenog sistema, čine značajan segment kulturnog pejzaža područja Kotora. Ovi putevi i staze koji su pogodni za pješačenje i planinarenje, omogućavaju da se vrijednosti kulturnog pejzaža svjetske baštine u potpunosti sagledaju i dožive iz svih uglova.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Na prostoru Vrmca su najvjerovatnije već u srednjem vijeku bile formirane glavne trase pješačkih puteva koji su povezivali gornja sela sa obalom, kao i sela međusobno. Na kotorskoj strani Vrmca, osnovu putne mreže činio je glavni gornji seoski put koji se pružao paralelno sa obalom, duž izohipsi terena, na udaljenosti od oko 200 m od obale i na visini od 150-200 m. Ovaj put je međusobno povezivao sva sela na kotorskoj strani, a zatim i sa selima na tivatskoj strani. Don Niko Luković ga naziva “prastari seoski put” a na austrougarskom katastarskom planu iz prve polovine XIX vijeka označen je kao Strada Sottomonte (put ispod planine). Od ovog glavnog pješačkog puta do obale je vodilo više poprečnih staza. Ove poprečne staze rješavane su u vidu stepenica i ravnih segmentata ili blagih rampi, i ograđene često kamenim zidovima u suvozidu.
Pješačka staza Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv je dio starog pješačkog puta. Ova staza prolazi kroz raznovrsne pejzaže sa atraktivnim vizurama na zaliv, kroz ostatke gornjeg naselja u Prčanju i Gornji Stoliv, a specifičnost staze je i što se na njoj nalazi veći broj sakralnih objekata – kapelica i crkava.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Početak promotivne šetnje je u 09:30 h sa lokaliteta Glavati, ispod crkve Sv. Ane. Planirano je da se tokom šetnje predstavi mapa koja je pripremljena za ovu stazu.
U okviru promotivne šetnje će biti moguće:
proći segment staze Glavati (uvala Sv.Ane) – Stara župna crkva – Prčanj (lokalitet Grasovo) u dužini od 2,1 km. Ova tura spade u lakše ture, za koju nije potrebna posebna fizička kondicija, i za prolazak je potrebno oko 50min, ili
proći cijelu stazu Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv, u dužini od 6,3 km. Ova tura spade u ture srednje težine, i za njen prolazak je potrebno oko 2h 40min.
Dolazak do Glavatih je moguće organizovati u sopstevnoj režiji. Postoji opcija i da se dođe javnim prevozom. Blue line autobus koji vozi na liniji Kamp-Stoliv kreće u 8:50 sa Kampa, i u 9:00 je ispred Starog grada ili glavne pošte. Povratak iz Prčanja i Donjeg Stoliva do Glavatih će biti organizovan od strane organizatora.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Nadamo se da ćete biti u mogućnosti da nam se pridružite na promotivnoj šetnji ovom divnom stazom, poručuju iz Expeditia.
Predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac razmijenio je novogodišnje čestitke i želje sa predstavnicima učenika tivatskih vaspitno-obrazovnih institucija, na prijemu koji u zgradi Opštine tradicionalno organizuju NVU “Djeca Tivta” i Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti.
Gradonačelnik Kusovac je pozdravio učenike škola i mališane iz vrtića i poželio im zdravlje, sreću i mnogo uspjeha u narednoj godini.
“Kroz život treba da imate ideju vodilju, da učite i da se držite za ruke, jer samo tako možete savladati probleme i nedaće”.- rekao je Kusovac najmlađim sugrađanima.
Sa prijema
Sekretarka za kulturu Opštine Tivat, mr Dubravka Nikčević, poželjela je prisutnima uspješne praznike i istakla odličnu saradnju koju Opština ima kako sa obrazovnim ustanovama tako i sa NVU “Djeca Tivta”, zahvaljujući kojima se ovaj prijem u kontinuitetu održava već 19 godina.
Predsjednica NVU “Djeca Tivta”, Slavica Vulanović, zahvalila je Opštini Tivat na podršci i razumijevanju.
Novogodišnje želje i čestitke svojih drugara, predsjedniku i njegovim saradnicima prenijeli su đaci iz osnovnih škola “Drago Milović” iz Tivta i “Branko Brinić” iz Radovića, Srenje mješovite škole “Mladost” , Muzičke škole i predstavnici djece iz JPU “Bambi”. Prijemu su prisustvovali i direktori i nastavnici tih ustanova
Svi vlasnici palmi dužni su da tokom zimskog perioda, unište sve palme “zaražene” crvenim palminim surlašem -poručili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
„Mjera uništavanja je obavezna i sprovodi se prije proljećnih povećanja temperatura i masovnog izlijetanja imaga, kako bi se smanjio njegov potencijal za dalje razmnožavanje, a samim tim i dalju ‘zarazu’ zdravih palmi.” – saopštili su iz Vlade.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove apeluje na sve vlasnike palmi da uklone sve koje su potpuno unišetene kako se crveni surlaš ne bi prenosio na preostala zdrava stabla.
U Tivtu je inače, već nekoliko dana u toku akcije uklanjanja bolesnih stabala palmi, kako sa javnih, tako i sa privatnih zelenih površina, a svako stablo koje se posiječe, dalje biva isječeno na sitnije “kolutove” i propisno odloženo, odnosno zakopano na za to određena mjesta.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas i hotelu Regent posjetili su štićenike Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, tradicionalno im darujući novogodišnje paketiće.
Uz to, zaposleni u Porto Montenegru prikupili su oko 7.320 eura koji će biti iskorišteni za renoviranje soba za djevojčice u Dječjem domu. Sličan projekat je realizovan i prošle godine, kada su u sklopu istog renovirani toaleti u jednom krilu zgrade.
Kompanija Adriatic Marinas i hotel Regent Porto Montenegro, obezbjedili su tokom ljetnje sezone plaćenu praksu za starije štićenike doma Mladost, i kao mentori aktivno učestvovali u procesu njihovog profesionalnog usmjerenja i razvoja. Praktikanti su pokazali impresivnu motivaciju, istrajnost i želju za sticanje dodatnog znanja i vještina u domenu njihovog interesovanja i obrazovanja. Mogućnost prakse u profesionalnom, uređenom i internacionalnom radnom okruženju je dobra prilika za ove mlade ljude da stiču prva radna iskustva.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas, tradicionalno, svake godine posjećuju štićenika doma u Bijeloj, a prije četiri godine su rekonstruisali i dječje dvorišno igralište, koje im koristi za vrijeme njihovih svakodnevnih aktivnosti, u igri i druženju.
Božićno-novogodišnje fešte duž crnogorskog primorja počinju koncertima gradskih muzika koji se iščekuju cijelu godinu. Riječ je o orkestrima koje čine zaljubljenici u muziku svih generacija, od akademski obrazovanih do samoukih muzičara. Zajednička im je ljubav prema svom gradu kojem poklanjaju decenije života, čuvajući njegovu muzičku i kulturnu baštinu.
Sve većoj komercijalizaciji božićnih i novogodišnjih praznika još uvijek se odupiru najstarija udruženja na primorju koja njeguju muzičku kulturu drugačiju od one koja se promoviše sa gradskih trgova. To su ranije zvani limeni orkestri, a danas gradske muzike, koje su čuvarice mediteranskog nasljeđa na istočnoj obali Jadrana.
One nisu samo izvorišta muzičke kulture, već i života grada. Samo u tim orkestrima moguće je danas naći muzičare koji sviraju i po pola vijeka. Jedan od njih je Tivćanin Pavle Čelanovic, član Glazbeno prosvjetnog društva Tivat od 1969. godine.
“Naredne godine je 50 godina od kada sam aktivno u ovoj glazbi. Muzika je moje sve. Bio sam prva generacija muzičke škole 1964 i svirao sam violinu. Posle sam prešao na udaraljke, i to je bila smiješnu zgoda: došao sam među zadnjima kad su se dijelili instrumenti u Glazbenom prosvjetnom društvu, i rekli su mi da je ostao samo doboš. Rekao sam “Dajte mi doboš!” – uzeo sam ga i ne ispuštam evo pedeset godina”, priča Čelanović.
Novogodišnji koncert GPD Tivat 2015.
Kroz biografiju orkestara poput tivatskog Glazbeno prosvjetnog društva čita se i biografija grada, jer je društvo nerazdvojni dio svih važnih događaja u životu mještana. Zato u vremenu instant kulture, ovakva društva uspijevaju da traju više od vijeka, kaže Čelanović.
“Ovo društvo iduće godine puni 110 godina. I nikada nije prestajalo s radom, što god da se dešavalo u Tivtu. Oko njega se sve vrti, mi smo na svim svečanostima i zabavama, ali i kada su tužni trenuci, glazba je tu kada su i sahrane. I to je ono zbog čega je Muzika u srcu građana”.
Tivatskom muzikom tradicionalno započinju i božićno – novogodišnje fešte. Na repertoaru su marševi, polke, klasična djela, ali i filmska muzika i popularne melodije, a u publici su, kao i među izvođačima, najrazličitija godišta.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
“Prije dvadeset-trideset godina kad bi Muzika svirala gradom, morali su se zaustavljati pred svaku drugu kuću, jer su im domaćini iznosili piće i priganice “da se časti mužika”. Ostala je ta povezanost mještana i njihove Muzike, iako se vremena i ljudi mijenjaju, a koncerata, poput ovog božićno-novogodišnjeg, je sve manje”, kaže direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić.
Dugogodišnji muzičar iz Kotora Duka Martinović dodaje da su gradske muzike važan segment ne samo kulturnog, već i ukupnog primorskog nasljeđa koje treba veću podršku.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
“Prvo, za pohvalu je amatersko bavljenje muzikom, iako je većina muzičara u ovim orkestrima muzički obrazovana. Kažem amatersko u smislu besplatnog angažmana, kojim ti ljudi oživljavaju duh našeg primorja. A drugo, ima mnoštvo primjera da su članovi muzike bili đede, pa unuk, pa njegov sin… što govori o važnosti Muzike za ovdašnje ljude, ali i njene važnosti za čuvanje naše kulturne baštine”.
No, da bi se to kulturno blago sačuvalo, potrebno je mnogo više od entuzijazma članova orkestara. Jedan od načina je moguća profesionalizacija, smatra direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić:
“Duvački orkestri u Crnoj Gori, koji su sada preostali samo na primorju, u opasnosti su da izumru. Još uvijek opstaju samo na velikom entuzijazmu i mislim da je zadnja ura da im se posveti više pažnje. Ovdje već postoji duh profesionalizma jer tu sviraju zajedno profesori i učenici muzičkih škola; pa ako može u sportu, zašto ne bi moglo i u muzici da se taj profesionalizam utka u ovaj način stvaralaštva, kako bi sačuvali ono što je vrlo specifično i što postoji samo na ovom dijelu naše države”.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat je, poput gradskih muzika Kotora, Herceg Novog i Budve, orkestar kojim se oblikuje muzička kultura generacija. I dok se budžetski novac često nemilice troši na gostovanja upitnog muzičkog kvaliteta, ovakva društva su podsjetnik da u ono što je obilježje lokalne kulture treba ulagati više; i novca i poštovanja.
