Zaštitu Biogradske gore kralj Nikola ostavio u amanet

0
Biogradska gora

Preduzeće Nacionalni parkovi je osnovano sa ciljem zaštite, unapređenja i promocije prirodnih i radom stvorenih vrijednosti u parkovima, obilježilo je juče jubilej 140 godina zaštite Biogradske gore (1878–2018).  Obilježavanjem ovog jubileja potvrđujemo da nam je zaštita koju nam je Knjaz Nikola ostavio u amanet–prioritet, zaključeno je na Svečanoj akademiju u Centru za kulturu u Kolašinu.

“Svečanom akademijom ukazano je na važnost prvog zaštićenog područja u Evropi, „Knjaževog zabrana“, nastalog na području današnjeg Nacionalnog parka Biogradska gora, kao i na značaj početaka institucionalne zaštite prirode u Crnoj Gori i razvoj nacionalnih parkova od njihovih osnivanja do danas”, saopšteno je iz NPCG.

U okviru programa Svečane akademije govorili su: predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović, princ Nikola Petrović Njegoš, dekan Filozofskog fakulteta Goran Barović i direktor JPNPCG Elvir Klica.

“Uvjereni da NP Biogradska gora zaslužuje da se nađe na UNESKO listi, u ovoj godini smo uz pomoć naše ambasadorke u Parizu, predali komitetu Tentativnu listu, koju je JPNPCG u tom procesu izradilo za NP Biogradsku goru. U 2019. godini planirano je da se pristupi realizaciji nominacije”, istakao je Klica.

Takođe je napomenuo da će tragom dosadašnjih istraživanja i postojeće dokumentacije težiti, zajedno sa Vladom Crne Gore, domaćom i međunarodnom akademskom zajednicom, najoptimalnijem tehničkom i ekološki prihvatljivom rješenju za zaštitu Biogradskog jezera kao jednog od najvećih i najljepših crnogorskih dragulja, a koje je kao i većina ledničkih jezera u Evropi potencijalno ugroženo. Zahvalio se dinastiji Petrović, zaštitarima Biogradske gore, svim upravljačima i zaposlenim u prethodnim decenijama, kao i stanovnicima Kolašina, Mojkovca i Berana na očuvanju ovog nacionalnog parka.

“Svoje opredeljenje da čuvamo sve svoje raznolikosti iskazali smo i u ustavima Crne Gore u čijim preambulama od početka poslednje decenije prošlog vijeka stoji da je Crna Gora ekološka država, prva takva Ustavom definisana država. Međutim, svi smo svjesni da se priroda ne čuva samo donošenjem zakona i pravila, već podrazumijeva mnogo veću posvećenost i države ali i svakog pojedinca”, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je kazao da je velika čast sebe nazvati građaninom države koja baštini 140 godina ekološke osviješćenosti.

“Vizionarstvo kralja Nikole ogleda se u mnogim stvarima, a jedna od onih koje nam je ostavio u amanet je čuvanje ljepote koja nas okružuje. Biogradska gora predstavlja najznačajniju vrijednost ovog nacionalnog parka. No, netaknuta priroda i očarava i obavezuje da se sa posebnom pažnjom odnosimo prema njenom očuvanju, čemu smo i posvećeni”, poručioje on.

akademija

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović, podsjetio je da su prirodne osobenosti obilježja po kojima je Crna Gora prepoznata u svijetu, što nam govori da ona predstavljaju i nescrpni resurs u sve razgranatijim mogućnostima turističke ponude.

“Odluka knjaza Nikole da davne 1878. godine područje Biogradske gore stavi pod zaštitu, što je bio prvi zvanični čin zaštite prirodnog ambijenta u Evropi, istorijski je podatak koji se može čitati i kao anticipacija koncepta Crne Gore kao ekološke države. U svakom slučaju, to što je u to vrijeme i na taj način definisan status Knjaževog zabrana, kako je narod zvao prostor zaštićen od strane crnogorskog vladara, jeste svojevrsno socio-kulturološko dostignuće na koje možemo biti ponosni”, naglasio jeon.

Princ Nikola Petrović je čestitao Upravi NPCG na inicijativi organizovanja ovog skupa i istakao da je kralj Nikola uvijek imao u vidu budućnost Crne Gora i razvoj njenih prirodnih resursa.

“Iako nije bio botaničar, znao je da je drvo najbolji čovjekov prijatelj. Biogradska gora je dokaz toga. Zabranio je sječu stabala na tom području što je omogućilo da se sačuva jedna od posljednjih primarnih prašuma u Evropi. Danas hiljade turista, biologa, geografa, fotografa iz cijelog svijeta dolazi da posjeti ovaj park. On je jedan od atrakcija koji valorizuju Crnu Goru, a nacionalni parkovi su temelji ekološke države”, rekao je princ.

Dan otvorenog srca „za Iliju“

0
ZA ILIJU

Dječak star 45 dana, Ilija, kome je neophodna operacija srca dobiće sredstva prikupljena na desetom humanitarnom novogodišnjem bazaru „DAN OTVORENOG SRCA“,odlučio je Organizacioni odbor manifestacije kojim predsjedava predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.

Predlog da se prikupljeni novac usmjeri za liječenje novorođenog mališana koga operacija na srcu očekuje 14. Januara, stigao je od pedijatrijske službe Doma zdravlja Tivat.

Bazar će biti održan u četvrtak 20. decembra na Trgu magnolija, od 11 časova ili, u slučaju loših vremenskih prilika, u holu administrativne zgrade Opštine Tivat. Vizelni identitet bazara uradio je Brand New Tivat a organizatori manifestacije su tradicionalno Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, Organizacija žena Tivta i Crveni krst.

„Prikupljena sredstva usmjeravaju pojedincu, djetetu, kojem je najpotrebnije i uglavnom je riječ o sredstvima za liječenje. U zavisnosti od sredstava, moguće je da ćemo obezbijediti i sredstva za podršku liječenja još dvoje djece. Pozivamo sve zainteresovane da se prijave štandove na bazaru a svim ljudima dobre volje da nam se pridruže kako bismo i ove godine manifestaciju organizovali na najbolji mogući način. Dobrodošao je svako ko može da donira odnosno ponudi na prodaju na bazaru knjige, igračake, cvijeće, kolače, suvenire, bižuteriju, antikvitete, ručne radove si lično“, saopštila je Darka Ognjanović, sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja.

Zainteresovani mogu prijaviti štand mailom na mladisport@opstinativat.com ili pozivomna broj (032) 661 319 ili u kancelariji 16A Sekretarijata.

Kotor – dodijeljene nagrade najboljim sportistima u 2018.

0

Na prigodnoj svečanosti u  palati Bizanti u petak su uručene nagrade najboljima sportistima Kotora u 2018.

Odlukom Komisije za sport i sportskih novinara Kotora  za najboljeg sportistu proglašen je vaterpolista Dušan Matković, član Primorca i juniorske reprezentacije Crne Gore, koja je u na Evropskom prvenstvu u Bjelorusiji osvojila srebrnu medalju..

Najbolji kolektiv je Auto moto sportski klub “Blažo Smiljanić”, desetostruki šampion države.

Za najboljeg trenera proglašen je trener Slobodan Mačić, selektor juniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore.

Za najboljeg perspektivnog sportistu proglašen je košarkaša Kotora, a sada italijanskog Varezea, Balša Jokić.

Dodjela nagrada Najbolji sportista Kotora 2018.

Za sportskog radnika godine izabran je Mirza Krcić.

Specijalna priznanja za doprinos i afirmaciju sporta u Kotoru dobili su Anastazija Petrović-kik boks, Biljana Mitrović-džiu džicu, Amela Feković-power lifting, odbojkašica Ksenija Simun, vaterpolisti Aljoša Mačić i Alen Isljamović, vaterpolo trener Miodrag Matković, dr Đorđe Klajn, fudbaleri Bokelja i Grblja Miloš Banićević i Dejan Perović, automobilista Vasilije Jakšić, jedriličar Miloš Radonjić i posthumno Tripo Bukilica.

Ima li mira među kotorskim klanovima nakon hapšenja bosova?

2
Kotor hapšenja – foto Boka News

Akcija češke policije koja je u Pragu uhapsila Slobodana Kašćelana (55), najtraženijeg crnogorskog bjegunca, za kojim je još u februaru 2017. godine raspisana crvena Interpolova potjernica, jedna je od glavnih tema medija u Podgorici, s obzirom da Kašćelan slovi za vođu Kavačkog kriminalnog klana, koji je od 2014. godine u bjesomučnom ratu sa Škaljarskim klanom, a čiji se navodni vođa Jovan Vukotić već nalazi u beogradskom zatvoru.

Da li to, što se predvodnici dva zavađena kotorska klana nalaze iza rešetaka, može biti uvod u smirivanje njihovih međusobnih obračuna u Crnoj Gori i u regionu, odnosno da li će policija pokazati volju i moć da im stane na put?

Policijski službenici Češke Republike i Crne Gore, kako se navodi, bili su u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Njemačke, Austrije, Francuske i još nekoliko zemalja.

U podužem saopštenju, Uprava crnogorske policije konstatovala je kako je hapšenje Kašćelana “još jedan pokazatelj da crnogorska policija u kontinuitetu preduzima sve neophodne mjere i radnje u traganju za najtraženijim bjeguncima, sa posebnim akcentom na vođe i pripadnike organizovanih kriminalnih grupa”.

I navodni vođa Škaljarskog klana, Jovan Vukotić, je u oktobra ove godine uhapšen u Turskoj i isporučen Beogradu, kao srpski državljanin, gdje je osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja pasoša.

Da li će stavljanje navodnih mafijaških bosova voditi smirivanju bespoštednog rata ta dva klana, koji traje od 2014. godine, kada je u Španskoj luci Valensija nestao brod sa dvije tona kokaina, a od kada je u surovim obračunima stradalo desetine pripadnika tih klanova, ali i nedužnih ljudi?

Bezbjednosni analitičar Zoran Miljanić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako nema posebnih očekivanja od novonastale situacije.

“Ne smatram da će samim lišavanjem slobode šefova tih mafijaških organizacija, policija uspjeti da se izbori sa samom mafijom. Tako možemo posmatrati slučaj navodnog vođe Zemunskog klana u Srbiji Luke Bojovića, koji iako je već duži niz godina u zatvoru u Španiji, mislim da nimalo nije opao rejting i nimalo nije opala moć te mafijaške organizacije, na čijem je on navodno čelu”, kaže Miljanić.

Luiđ Ljubo Škrelja, član parlamentarnog odbora za bezbjednost iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), svoj optimizam zasniva na činjenici da je policija uspjela da uđe u sistem skrivanja vođa organizovanih kriminalnih grupa.

“Više se nadam u efikasnost organa Uprave policije u budućem periodu, nego što će se obračuni kriminalaca nakon hapšenja vođa smiriti”, navodi Luiđ Ljubo Škrelja.

Dan nakon hapšenja Slobodna Kašćelana u Pragu, podgorička štampa otkriva nezvanične detalje, pa tako provladina Pobjeda iznosi kako su kod kod njega pronađena dva pasoša – francuski i kosovski, na ime Slobodan Perić.

Francuski pasoš je falsifikovan, a kosovski je, navodno, regularan jer je izdat od lokalnih vlasti.

Ubistva u CG sa mafijaškim pečatom

Upravo na Kosovu nedavno su uhapšene četiri osobe iz Crne Gore bliske “Kavčanima”, čije je izručenje zbog postupaka koji se protiv njih vode zatražilo Ministarstvo pravde u Podgorici.

Među njima je i Podgoričanin Mario Milošević, koji je saslušavan zbog navodne veze sa ubistvom lidera Građanske inicijative iz Sjeverne Mitrovice Olivera Ivanovića.

Zoran Miljanić pozdravlja uspjeh crnogorske policije u hapšenju Slobodana Kašćelana, ali smatra da će policija mafiji pokazati zube tek onda kada se obračuna sa kriminalcima u sopstvenim redovima.

Do sada je, naglašava Milanić, država dozvolila mafiji da je jača od nje.

“Dok se ne sprovedu kvalitetne finansijske istrage, dok se ne oduzme moć koju posjeduju te organizacije, ogromna finansijska sredstva koja imaju, teško da se država sa njima može izboriti. Plašim se da država upravo u tom segmentu nema apsolutno nikakve ili ima veoma slabe kapacitete sa se izbori sa tim problemom. To znači finansijskim istragama u dijelu mafijaških organizacija, a tek treba političke volje da bi država ušla u jači obračun sa kriminalcima u samim bezbjednosnim strukturama, provođenjem opsežnih finansijskih istraga i dokazivanja porijekla imovine pripadnicima bezbjednosnog sektora”, smatra Miljanić.

Za razliku od Miljanića, Ljuiđ Ljubo Škrelja nema dilemu da će policija izaći na kraj sa kriminalom.

“Znate što-ako su oni označeni kao neke vođe i ako su te vođe u zatvoru, i to zaslugom i saradnjom policija u regionu, to znači da im je sužen prostor za djelovanje i stavljen jasan signal da više nema igre I nema šale sa državama, odnosno državnim organima”, rekao je Škrelja za RSE.

/D.J./

Edukacija djece u osnovnim školama na temu problematike otpada na plažama i u moru

0
Edukacija djece u osnovnim školama na temu problematike otpada na plažama i u moru

U okviru IPA Interreg projekta “WELCOME” koji realizuju Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora (IBMK) i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) a koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, nastavljeno je sa edukacijom djece u osnovnim školama na temu problematike otpada na plažama i u moru.

Prezentacije su održane u OŠ “Savo Ilić” u Dobroti – Kotor i OŠ “Drago Milović” u Tivtu od strane mr Gvozdenović Slađane, saradnice u istraživanju (IBMK – UCG) i Marije Bajković, saradnice za zaštitu životne sredine (JPMD).

Predavanjima je prisustvovalo oko 170-oro djece, uzrasta od 7-14 godina, nekoliko nastavnika i školskog osoblja. Prezentacije su obuhvatile opšte predavanje o problemu otpada na plažama i u moru, negativnim uticajima na živi svijet i naravno uticaju na samoga čovjeka. Predstavljeni su rezultati proljećnog i jesenjeg sakupljanja otpada koje su sprovedene na nekoliko plaža crnogorskog primorja, na teritorijama Opština Ulcinj, Budva i Herceg Novi. Djeci su predstavljeni i postojeći naučni rezultati o količinama, vrstama i prostornoj distribuciji otpada u moru sa područja Jadranskog i Jonskog mora.

Edukacija djece u osnovnim školama na temu problematike otpada na plažama i u moru

Drugi dio prezentacije je bio posvećen pješčanim dinama, njihovoj ugroženosti, unapređenju i zaštiti. Isticanje značaja pješčanih dina koje se nalaze na području velike Ulcinjske plaže je od posebne važnosti za djecu prvenstveno u cilju unaprijeđenja njihovog znanja, odnosa prema životnoj sredini i upoznavanja sa specifičnim, rijetkim i endemičnim biljnim i životinjskim vrstama koje naseljavaju prostore dina. U cilju unaprijeđenja stanja i zaštite pješčanih dina, u okviru pomenutog projekta planirano je sakupljanje prirodnog, otpadnog i neobrađenog drveta koje će poslužiti kao bazni resurs za zaštitu dina, odnosno formiranje drvenih ograda i koridora i spriječiti njihovu direktnu eroziju.

Aktivnosti vezane za edukaciju djece u okviru projekta će biti nastavljene od februara 2019. godine u osnovnim školama u Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

U Kotoru predstavljen zbornik „Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.“

0
MH Boka

Zbornik „Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.“, urednika  Igora Zidića, u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba, predstavljen je u četvrtak u  Centru za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru, u organizaciji  Ogranka Matice hrvatske Boka Kotorska. (OMH).

Zbornik na 739 stranica donosi teorijske, analitičke dokumentarne i memoarske radove razvrstane u tri cjeline: Studije i rasprave, Svjedočenja, zapamćenja i dokumenti, iz pera trideset i dvoje autora- protagonista, svjedoka, hroničara i stručnjaka.

Predjednica OMH u Boki Marija Mihaliček podsjetilj je da je Hrvatsko proljeće, kao nacionalni pokret, nastao  1970. i `71. godine.

„Radi se o kulturno-političkom pokretu, koji je tražio prava Hrvatske u okviru tadašnje Jugoslavije. Zbog uloge koju je Matica hrvatska tada imala u tim događajima, prvi put u svojoj stoljetnoj povijesti je njen rad zabranjen, ogranci raspušteni, a ugašena sva njena izdanja“, kazala je Mihaliček.

Predstavljajuć ukupan društvon-politički milje tog vremena Božidar Petrač, je kazao da su se mnoge ideje, koje su stvorene u tom razdoblju, primjenjivale `90-ih, kada je  uspostavljena hrvatska država.

„Kroz Maticu hrvatsku se dogodilo to vrenje ideja i Matica hrvatska je bila ta osnovna jezgra, koja je okupljala oko sebe ne samo intelektualce, nego i hrvatski narod. Interesi intelektualne elite tada poklopili su se s interesima hrvatskoga naroda u onom vremenu. Matica hrvatska je  bila osnovni pokretač svih zbivanja u onom vremenu. Ona nije bila politička organizacija, ona je bila kulturna institucija, ali je uspjela u jednom vremenu, u tih 4,5 godina u sebe sažeti sve ono što su bile težnje hrvatskoga naroda od 7. stoljeća“, kazao je Petrač.

MH Boka

Stjepan Sučić koji je bio je učesnik Hrvatskog proljeća kao urednik Studentskog lista, podsjetio je na istorijske okolnosti i napore hrvatskog naroda na stvaranju kulturnih vrijednosti, i očuvanju tih vrijednosti.

„U 19. vijeku hrvatskom narodu je prijetila mađarizacija i potpuno političko nestajanje. To je bilo vrijeme kad su narodni jezici u Evropi procvali, a mi smo tada imali latinski diplomatski jezik. Najvećim naporima prvaka Hrvatskog narodnog preporoda stvorena je Matica Hrvatska, ustanova za hrvatsku knjigu. Matica je rasla, proživljavala bure, oluje, ratove, ali je neprekidno izgrađivala svoju kulturnu publiku. Ne samo što je objavljivala djela iz hrvatske književne prošlosti i svjetsku književnost na hrvatskom jeziku, nego je uspjela odnjegovati nove, mlade autore koji su dolazili iz svih prostora gdje Hrvati žive. ” – istakaoje Sučić.

Sučić je govorio o razvoju pokreta, načinu djelovanja, svakodnevnim problemima, protestima, najznačajnijim političkim imenima „Hrvatskog proljeća 1971.“ ali i o običinim ljudima sa kojima se tadašnji sisteme obračunavo na jedan specifičan način…

Božićni bazar hotela Regent i Festival hrane

0
Božićni bazar -Porto Montenegro

Peti po redu Božićni bazar hotela Regent počinje sutra, u subotu 15. decembar i održavaće se tri vikenda u decembru (15. i 16.  | 22.  i 23. | 29. i 30.) od 12.00 do 16.00 sati. Uslijed nepovoljnog vremena, bazar će se održati na natkrivenoj terasi Murano restorana.

„Najboljih 17 od ukupno prijavljenih 38 izlagača predstaviće izuzetan izbor nakita, božićnih i novogodišnjih dekoracija, maslinovog ulja, proizvoda od maslina i maslinovog drveta, domaćih gastronomskih proizvoda (sirupi, džemovi, slatka), ručnih radova, suvenira i ukrasnih dodataka kreiranih u duhu Božića. Svi oni koji žele da u doba darivanja izaberu nešto unikatno imaće ove godine zaista izuzetan izbor.“ Izjavio je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotel Regent.

Božićni bazar

Festival hrane će se takođe održati 15. decembra na natkrivenom dijelu Italian Gaden-a hotela Regent takođe od 12 do 16 sati u okviru kojeg će se predstaviti sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro sa prazničnim delicijama: tradicionalni božićni kolači, priganice, topla čokolada, kuvano vino, kuvana rakija sa medom, čaj i drugi topli napitci. Sektor hrane i pića će ponuditi i slane delikatese poput kobasica, domaće pašte koja će biti poslužena u cijelom Gran Padano siru te pržene girice čime će početak ovogodišnjeg Božićnog bazara dobiti posebnu gastro dimenziju.

Bend „Toć“ će svirkom 15. decembra uveličati Božićni bazar i Festival hrane te će muzički uokviriti ovu  idealnu priliku za druženje u susret praznicima.

Porto Montenegro partner na dodjeli britanskih nautičkih nagrada

0
Porto Montenegro

Porto Montenegro ove godine bio je partner prestižnog britanskog događaja na kojem se dodjeljuju nagrade The British Yachting Awards, koja se organizuje pod pokroviteljstvom dva nautička britanska magazina: Sailing Today i Yachts & Yachting, a koji uživaju veliko povjerenje nautičke javnosti zapadne Evrope. Događaj je organizovan u The Royal Thames Jahting klubu u Knightsbridge-u u Londonu, sa preko 150 delegata iz svijeta jedrenja.

Izabrani su najbolji u različitim nautičkim kategorijama, od krstarenja do jedriličarskih utrka, najboljih muških i ženskih jedriličara, kao i marina i čarter destinacija u Velikoj Britaniji.

Porto Montenegro bio je sponzor nagrade u kategoriji Najbolja jedrilica za krstarenje, koju je direktor marine Porto Montenegro Tony Browne uručio predstavniku broda Benetau Oceanis 51.1.

Dodjela britanskih nautickih nagrada

Porto Montenegro donosi mediteranski stil života u London – puno naših poslovnih partnera i klijenata stižu sa UK tržišta i ovaj događaj je sjajna prilika da ih sretnemo, i prezentujemo nautički i turistički proizvod Porto Montenegra i Boke Kotorske. Na samom događaju bilo je preko 150 VIP zvanica iz biznis sektora, a novosti iz Porto Montenegra, posebno regata RC 44 koju organizujemo sljedeceg apriola, uvijek su pravi kuriozitet za sve njih, istakao je Senior Marketing i PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Ovo je poslednja internacionalna prezentacija Porto Montenegra i akvatorijuma Boke Kotorske u ovoj kalendarskog godini, a već početkom januara Porto Montenegro tim predstaviće se na Sajmu nautike u Dizeldorfu.

Kumbor – pokrenute aktivnosti na realizaciji kapitalnih investicija

0
Milan-Bošković-MZ Kumbor foto RHN

U Mjesnoj zajednici Kumbor pokrenute su aktivnosti na realizaciji kapitalnih investicija, izgradnje trotoara uz magistralu do Zmijica, kapele, sekundarne mreže kolektora, rekonstrukcije puteva i četiri mula. Od formiranja novog rukovodstva ove Mjesne zajednice, dosta je urađeno, ali mnoge kapitalne investicije čekaju na realizaciju, u svjetlu izgradnje turističkog kompleksa Porto Novi i novog hotela koji će otvoriti vrata do naredne turističke sezone.

Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice Kumbor Milana Boškovića, za Radio Herceg Novi u prethodnom periodu pokrenuli su dominantne projekte, od kojih se izdvaja izgradnja kapele, kapitalne investicije na koju su čekali petnaestak godina.

-Drugi po značaju je projekat izgradnje trotoara do Zmijica. Radimo sa Agencijom za  izgradnju i razvoj Herceg Novog, čekali smo dugo i dobili dozvolu Direkcije za saobraćaj. Predali smo zahtjeve za UT uslove, u toku je izrada projekta i na proljeće bi trebalo da se realizuje izgradnja trotoara, procijenjene vrijednosti oko 50 000 eura. Opština će finansirati ovaj projekat.  Prioritet je i izgradnja sekundarnog kolektora, ovih dana se radi na dopuni projekta i određuju se visinske tačke od kafića “Amaro” do hotela “Ksanadu” i od restorana “Olimpija” do donjeg puta u Kumboru. U izradi je elaborat pa očekujemo da projekat i radovi budu završeni do marta naredne godine. Na priobalnom dijelu Kumbora “prošao” je primarni kolektor. Rasvjeta je odrađena i obavljeno je asfaltiranje puta od ulaza u Porto Novi do raskrsnice na magistrali, naveo je Bošković.

Na prostoru nekadašnje vojne mornaričke baze gradi se, kako se ocijenjuje, jedan od najluksuznijih rizorta sa marinom u regionu, u organizaciji kompanije Azmont Investments, a investitor “Carine” gradi novi hotel, koji bi trebalo da bude otvoren naredne turističke sezone, što je ogromni potencijal za Kumbor. Postojeća infrastruktura nije odgovarajuća potrebama jednog turističkog centra, kakav će Kumbor postati, a mještani su često nezadovoljni izvođenjem radova, bukom, zaprljanim putevima, nasipanjem šuta i iskopa u more.

-Izdvojio bi više problema tokom izgradnje kompleksa. Slali smo dopise institucijama za zaštitu mora, nismo dobijali odgovor. Što se tiče nasipanja u more sa barže, bio sam u kontaku sa njihovim glavnim inženjerom, objasnio je da su uradili elaborat zaštite životne sredine i da imaju odobrenje nadležnog ministarstva za to nasipanje. Oni tvrde da ni malo ne štete životnoj sredini u tom dijelu podmorja, objasnio je Bošković.

Izdvaja takođe i veliki problem prljavštine koju raznose kamioni sa gradilišta i nedostatak parking.

-To su problemi, koje nastojimo da riješimo. Stvaraju se ogromne gužve ispred ulaza Porto Novi, s obzirom na to da se veliki broj radnika parkira na putu i trotoaru. Mjesna zajednica se obraćala nadležnim institucijama, prvenstveno Komunalnoj policiji. Dobili smo obećanje investitora da će napraviti parking unutar gradilišta, ali do danas to nije riješeno. Građani koji žive u zgradama u okolini, imaju svoja parking, a suočavaju se sa problemima, jer ne mogu da priđu parking mjestima, zagrađuju se kontejneri, zbog čega ne mogu ni smeće da izbace. Posebno se ovim problemima suočavamo tokom turističke sezone, ujutro oko devet časova i poslijepodne oko pet, zbog stvaranja “čepova” u saobraćaju, kada se susreću kamioni iz jednog i drugog smjera, priča predsjednik MZ Kumbor.

Bošković potvrđuje da se gradi novi hotel “Carine”, koji će vrata za goste otvoriti već sljedeće sezone.

-Mogu da istaknem dobru saradnju sa firmom “Carine”od koje smo dobili donacije,  beton i željezo za pokrivanje krova na kapeli, koja se gradi u Kumboru. U kontaktu sa vlasnikom kompanije “Carine” Čedom Popovićem, saznajemo da se radi nasipanje plaže u tom dijelu po projektu, koji je odobren od strane ministarstva, objašnjava Bošković.

Portonovi Montenegro

Sa investitorom kompleksa “Porto Novi”, kako kaže, saradnja nije na zadovoljavajućem nivou.

-Iz “Azmont-a” nisu učestvovali u donacijama prema Mjesnoj zajednici, otkako je izabrano novo rukovodstvo, prije 10 mjeseci. Oni su najavili otvaranje prve faze u martu ili aprilu sljedeće godine. Nemam saznanja da li će u narednom periodu učestvovati u sanacijama i infrastrukturnim projektima mjesta, konstatovao je on.

Bošković ističe da se rizort Porto Novi predstavlja na svjetskom nivou, a s druge strane, imaju dosta problema sa infrastrukturom. Kumobor se mijenja, od nekadašnje vojne baze do turističke destinacije.

-Mlađi sa zadovoljstovom očekuju otvaranje možda i zbog radnih mjesta, dok se ostalo stanovništvo privikava, uglavnom su pozitivni komentari građana za buduće opredjeljenje Kumbora kao turističkog centra, izuzimajući probleme sa parkingom, radovima na gradilištu, komentariše Bošković.

Za narednu godinu uz Kumborsko ljeto planiraju festival projekcije filmskih klasika na otvorenom, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu.

-Nekada je Kumbor imao kino, namjera nam je da ovim festivalom oživimo stari duh i   dešavanja na rivijeri. Imamo izuzetno dobre kontakte sa ostalim mjesnim zajednicama, navodi on.

Bošković dodaje da imaju dobru saradnju sa Javnim preduzećem Morsko dobro, koje ovih dana treba da realizuje investiciju na rekonstrukciji zapadnog dijela mandraća.

-Kada je plima, dolazi do prelijevanja vode preko mula. Napravićemo nekoliko vezova i promijenićemo sve alke, u cilju veće bezbijednosti na tom mandraću. To je lokalni mandrać, skoncentrisan za domaće stanovništvo, za Kumborane, koji na tom mulu vežu svoje barke, a Porto Novi je za komercijalnu upotrebu. MZ ima svoje prostorije, pored njih u istoj zgradi na prvom spratu nalazi se odjeljenje  OŠ Ilija Kišić, koje pohađa pet učenika, s druge strane je Dom penzionera kao i bife. Prostorije koristi i folklorno društvo Ilija Kišić. Nastojimo da okupimo što više kulturno umjetničkih društava, kako bi bilo više događaja. Nemamo mnogo sredstava, imamo izvore finansiranja od zakupa vezova, imamo jedan kiosk, navodi Bošković.

Portonovi Marina

U susret jubilarnom 50. Prazniku mimoze pripremaju se za feštu od mimoze ribe i vina.

-Kao i svake godine defile fešte polazi ispred našeg Doma kulture, posluživaće se riba, vino i tradicionalno se nastavlja za Đenoviće i Baošiće. Kod nas počinje defile mažoretki, trombonjera, gradske muzike, u okviru prve fešte Praznika mimoze.

Milan Bošković je ujedno i odbornik u Skupštini Opštine, koji se zalaže i za razvojne projekte u svojoj mjesnoj zajednici.

-Kandidovali smo ujedno i projekte za Budžet Opštine u 2019. godini. U ovoj godini skoncentrisali smo se na projekat izgradnje kapele, za narednu godinu  primarno je da se urade sekundarni kolektori i saniraju putevi  u naseljima Đilovići i Miočevići. Putevi su u tom dijelu ruinirani. Predstoji sanacija i asfaltiranje oko tri kilometra  seoskih puteva, što je za mještane od vitalnog značaja.  Uskoro će biti urađen i novi vodovodni sistem u zaseoku Đilovići, koji će moći da snabdijeva sve objekte koje se grade u tom dijelu Kumbora. Postoje i problemi sa led rasvjetom i dok Opština u sudskom sporu sa  izvođačem ne riješi to pitanje, Komunalno stambeno preduzeće ne može da interveniše na popravci led rasvjete koja ne funkcioniše. Za sada na dijelu gdje nema rasvjete postavljamo reflektore i trudimo se da gdje je potrebno postavimo nove stubove, ističe Bošković.

-Trebamo što više podsticati sportski duh. Za Budžet smo kandidovali i saniranje terena kod škole. Planiramo da postavimo nove golove, koševe, kao i  rekonstrukciju betona na tom sportskom igralištu. Namjera nam je da se na njemu  okuplja što više mladih. Nadamo se da će projekat biti prihvaćen, u vrijednosti  oko 10.000 eura.  Predviđeno je da u parku postavimo  rekvizite za novo savremeno dječije igralište. Park je u ranijem periodu rekonstruisan, “surlaš” je učinio svoje, sve palme su uništene a planiramo u narednom periodu da posadimo novo zelenilo i da obogatimo javne površine, navodi Bošković.

Oživljava se Amanresorts u Cavtatu

1

Grčki investitor Petros Stathis obilazi institucije ne bi li dovršio najluksuzniji turistički projekt u RH.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Grčki investitor Petros Stathis ovih dana ponovno se aktivirao na realizaciji projekta Amanresorts Cavtat, najluksuznijeg turističkog projekta u Hrvatskoj koji bi čak mogao dospjeti na listu strateških projekata RH, što bi bilo korisno kako bi se što prije riješila pitanja prostornog planiranja i pomorskog dobra. Zbog toga se investitor angažirao na svim poljima, od državne administracije do lokalne uprave, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Reaktivacija projekta uslijedila je nakon više od tri godine kako je Amanresorts Cavtat trebao biti otvoren, no zapeo je na nekoliko razina, od upravljačke do administrativne, iako Stathis nikada od njega nije odustao.

“Uvjeren sam da će projekt Amanresorts Cavtat biti uspješno dovršen i zajedno s drugim Aman projektima u blizini, Amanresorts Venecija i Sveti Stefan, postati zvijezda turističkog sektora jugoistočne Europe” kazao je Petros Stathis u proljeće 2015. kad se priopćenjem oglasio da pojasni zašto je iznenada zatvoreno gradilište.

Pojasnio je tada da su postojali problemi u kompaniji Bonvena Hoteli koja se trebala brinuti o projektu, a koju je u međuvremenu Stathis preuzeo, te da je cijeli lanac luksuznih hotela Amanresorts prošao kroz proces promjene vlasništva. Za realizaciju Stahisu navodno treba prilagodba prostorno-planske dokumentacija, a treba postići i dogovor o korištenju pomorskog dobra ispod resorta, s obzirom na to da investitor za svoj projekt težak oko 30 milijuna eura traži zatvaranje plaže. Iz općine Konavle do jučer nam nisu odgovorili na upit što su spremni ponuditi investitoru kako bi se Amanresorts Cavtat realizirao, a niti investitor, koji se u međuvremenu bavio investicijama u Crnoj Gori, se zasad nije oglasio u javnosti. Doznajemo međutim da obilazi nadležne u manjeri da se projekt konačno nastavi te dovrši.