Grčki investitor Petros Stathis obilazi institucije ne bi li dovršio najluksuzniji turistički projekt u RH.
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Grčki investitor Petros Stathis ovih dana ponovno se aktivirao na realizaciji projekta Amanresorts Cavtat, najluksuznijeg turističkog projekta u Hrvatskoj koji bi čak mogao dospjeti na listu strateških projekata RH, što bi bilo korisno kako bi se što prije riješila pitanja prostornog planiranja i pomorskog dobra. Zbog toga se investitor angažirao na svim poljima, od državne administracije do lokalne uprave, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Reaktivacija projekta uslijedila je nakon više od tri godine kako je Amanresorts Cavtat trebao biti otvoren, no zapeo je na nekoliko razina, od upravljačke do administrativne, iako Stathis nikada od njega nije odustao.
“Uvjeren sam da će projekt Amanresorts Cavtat biti uspješno dovršen i zajedno s drugim Aman projektima u blizini, Amanresorts Venecija i Sveti Stefan, postati zvijezda turističkog sektora jugoistočne Europe” kazao je Petros Stathis u proljeće 2015. kad se priopćenjem oglasio da pojasni zašto je iznenada zatvoreno gradilište.
Pojasnio je tada da su postojali problemi u kompaniji Bonvena Hoteli koja se trebala brinuti o projektu, a koju je u međuvremenu Stathis preuzeo, te da je cijeli lanac luksuznih hotela Amanresorts prošao kroz proces promjene vlasništva. Za realizaciju Stahisu navodno treba prilagodba prostorno-planske dokumentacija, a treba postići i dogovor o korištenju pomorskog dobra ispod resorta, s obzirom na to da investitor za svoj projekt težak oko 30 milijuna eura traži zatvaranje plaže. Iz općine Konavle do jučer nam nisu odgovorili na upit što su spremni ponuditi investitoru kako bi se Amanresorts Cavtat realizirao, a niti investitor, koji se u međuvremenu bavio investicijama u Crnoj Gori, se zasad nije oglasio u javnosti. Doznajemo međutim da obilazi nadležne u manjeri da se projekt konačno nastavi te dovrši.
“Imajući u vidu štete koje na citrusima na crnogorskom primorju pričinjava leptirastoj vaši (Aleurocanthus spiniferus), Uprava za bezbjednost hrane, veterninu i fitosanitarne posloveje odlučila da oganizuje radionicu kako bi proizvođače upoznali sa karakteristikama ove vaši i mjerama borbe protiv njene ekspanzije. Stoga pozivamo proizvođače citrusa da prisustvuju radionici na kojoj će biti podijeljena i informativna brošura o ovom štetnom insektu”, saopštila je Radmila Kilibarda, savjetnica za poljoprivredu u Sekretarijatu za turizam i preduzetništvo.
Radionica o leptirastoj vaši (Aleurocanthus spiniferus) namijenjena poljoprivrednim proizvođačima iz Boke biće održana u ponedjeljak, 17. decembra u 10 časova u multimedijalnoj sali u zgradi opštine Tivat.
Predavanje će održati entomolog prof.dr Sanja Radonjić koja vodi posebni nadzor nad ovim insektom u okviru Programa fitosanitarnih mjera.
Ovaj štetni organizam uočen je prvi put u Evropi 2008. godine u zasadima citrusa na jugu Italije, četiri godine kasnije je potvrđen u Hrvatskoj, a u oktobru 2013. godine u Crnoj Gori u zasadu citrusa u Đenovićima. Tokom 2014. godine je utvrđena i na području Bara, kasnije na cijelom primorju, a nakon prvih nalaza na citrusima nađena je i na drugim biljkama domaćinima: vinova loza, nar, ukrasne biljke (ruža, bršljan, lovor, glicinija i dr.).
Limun
“Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je više puta pozivala proizvođače citrusa da sprovedu fitosanitarne mjere u cilju uništavanja i sprečavanja širenja leptiraste vaši i ova radionica je još jedan vid podrške proizvođačima u borbi sa ovom štetočinom”, dodala je Kilibarda.
Radionioci će prisustvovati i predstavnici primorskih opština, savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji, fitosanitarni inspektori i savjetnici za zdravlje bilja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Tivat će biti jedan od domaćina 18. /IMZE/ koje će se sljedeće godine održati od 26. maja do 2. juna, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta /COK/.
Sa otkrivnja “Olimpijski sat” u Budvi
Pored Crne Gore, na Igrama će učestvovati takmičari iz Malte, Andore, San Marina, Islanda, Luksemurga, Lihtenštajna, Monaka i Kipra.
Igre malih zemalja održaće se od 26. maja do 2. juna naredne godine u Budvi, Podgorici, Baru, Cetinju i Tivtu.
Predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac razgovarao je tim povodom sa predstavnikom COK-a Igorom Vušurovićem.
U okviru multisportskog takmičenja, u Tivtu će, u sportskom centru Župa, biti održan petodnevni turnir u stonom tenisu čime će i grad Tivat bio uključen u organizaciju.
Predsjednik Kusovac je izrazio spremnost Opštine Tivat da pomogne u organizaciji i bude najbolji domaćin sportistima i drugim gostima.
“Mi želimo da predstavimo Tivat i sve što on ima i nudi, na najbolji mogući način. Vjerujemo da imamo šta da pokažemo i najelitnijim gostima ovog takmičenja”, rekao je predsjednik.
Vušurović je istakao da se tokom petodnevnog događaja očekuje dolazak više od 200 novinara koji će izvještavati o sportskim dešavanjima ali i prenositi impresije o gradovima domaćinima i onome što nude.
“Pred nama je najveći sportsko-organizacioni izazov sa kojim se Crna Gora susreće u svojoj sportskoj istoriji. Ugostićemo i devet ministara sporta, kao i neke vrlo značajne ličnosti na svjetskom nivou, budući da je ovo, pored sportskog, istovremeno i važan političko-ekonomski događaj”, rekao je Vušurović.
Na Igrama malih zemalja Evrope Crna Gora nastupa od 2011. godine a punopravno članstvo u asocijaciji stekla je dvije godine ranije na skupštini održanoj na Kipru. Po principu kružnog sistema, sve zemlje članice imaju obavezu organizovanja takmičenja u razmaku od dvije godine.
Asocijaciju čini devet nacionalnih olimpijskih komiteta čije zemlje imaju manje od milion stanovnika: Andora, Malta, Monako, Luksemburg, Lihtenštajn, Island, Kipar, San Marino i Crna Gora. Ovo međunarodno sportsko takmičenje prepoznato je u svijetu preko EOK /Evropski olimpijski komitet/, kao i MOK (Međunarodni olimpijski komitet).
Nakon svečane ceremonije zatvaranje IMZE u San Marinu 2017. godine, Crna Gora i naš olimpijski komitet zvanično su počeli sa pripremama za organizaciju ovog multisportskog takmičenja.
U punoj Gradskoj knjižnici Marka Marulića u srijedu je promovisana “Knjiga o jugu” , zbirka eseja Jurice Pavičića u kojima opisuje Dalmaciju, Jadran i Mediteran.
Kako je rekao autor knjige, radi se o zbirci u kojoj je 15-ak eseja o Dalmaciji, Jadranu, Mediteranu i antropologiji sadašnjice, pogotovo od 20. i 21. stoljeća. Njegove su teme zdanja koja govore o novijoj povijesti kao što je tučepski Hotel Jadran, zajednička industrijska povijest na primjerima Jugoplastike i Dalmatinke i neke od figura dalmatinskog 20. stoljeća, kao što su Dika Marjanović Radica i Tomislav Ivić.
Kako je rekao Pavičić, u knjizi je serija tekstova koji se bave hrvatskim i europskim jugom od eseja o “trajektu, vikendicama, do renaulta 4, kao i o Radici, ženi koja je sačuvala kulinarsku tradiciju Dalmacije i Tomislavu Iviću, legendarnom i najtrofejnijem hrvatskom treneru.
Autor se godinama surađujući s dnevnim novinama bavio svojevrsnom antropologijom Jadrana. Ideju za knjigu mu je dao znanstvenik Ivo Žanić koji mu je savjetovao da sve tekstove prikupi u jednu knjigu. S tom je idejom došao u “Profil” pa je počelo prikupljanje tekstova koji su se uklapali u taj koncept. Potom je sistematski počeo pisati tekstove za koje mu se činilo da nedostaju u takvoj knjizi, jer se ne može napraviti knjiga o jugu, a da u njoj nema nešto o nogometu.
“Jug danas živi dvije paralelne stvarnosti, jedna je ona polinezijskog turizma, ona u kojoj on mora biti još ljepši i stariji, jer je to slika koju se prezentira turistima, a druga slika je ona jednog zabačenog predgrađa Europe, tehnološki zaostalog, nedovršene modernizacije s problemima, od duga do smeća. To je jedna stvarnost u kojoj žive južni Talijani, Grci i mi i to je zapravo velikim dijelom tema ove knjige”, rekao je Pavičić.
Pavičić je dodao kako je polovica tekstova u knjizi već objavljena, većinom u “Jutarnjem listu”, dio tekstova je objavljen u časopisima ili za neke specifične prilike, pa tako u knjizi postoji i tekst o košarkaškom klubu Jugoplastici koji je izišao u monografiji, dok je četvrtina tekstova neobjavljena. Svi su tekstovi u knjizi osuvremenjeni s obzirom da je Pavičić u njih unosio nove podatke i činjenice, stvari koje su se u međuvremenu događale, pa tako ne postoji niti jedan tekst koji je potpuno nepromijenjen izašao u knjizi.
Urednica knjige Adriana Piteša je rekla da joj se ideja o knjizi odmah svidjela zato što ona osobno jako voli kada Pavičić piše o tim temama “jer je u tome najbolji.” S glavninom knjige bili smo gotovi u srpnju, no nije je htio pustiti dok ne dovrši tekst o Tomislavu Iviću i Diki Marjanović Radici., rekla je Piteša.
“Knjiga o jugu” je jedna od onih knjiga koja se čeka, rekao je na promociji sveučilišni profesor Srećko Jurišić dodajući da je ta knjiga bila potrebna hrvatskoj književnoj sceni i općenito kulturi. To je knjiga koja govori o Jadranu, Dalmaciji i Mediteranu, te predjelima koji su iz hrvatske “mainstream” kulture i politike isključeni.
“Jurica Pavičić to radi kompetentno s odličnim jezikom i velikim znanjem. Naravno, njegova je proza interesantna, provokativna i poziva na duboko promišljanje o toj temi”, zaključio je Jurišić.
Pavičić je rođen 1965. u Splitu gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina. Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku. Kao književnik debitirao je 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film Vinka Brešana “Svjedoci”, uvršten u konkurenciju Berlinskog filmskog festivala gdje je nagrađen i ekumenskom nagradom. Pavičić je za scenarij nagrađen Velikom zlatnom arenom festivala u Puli. Napisao je romane Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke, Crvenkapica, Žena s drugog kata, Crvena voda te zbirke priča Patrola na cesti i Brod u dvorištu.
Izdavač knjige koja ima nešto manje od 300 stranica je Profil.
Ove zime je na primorskim pjacama manjak domaćeg maslinovog ulja. Maslinari kažu da loš urod nije jedini uzrok, ali i ne očekuju nestašicu na tržištu jer su crnogorske trgovine preplavljene uvoznim uljem. Zagovaraju veću kontrolu uvozne robe, a kao mali proizvođači smatraju da samo edukacijom potrošača o tome što je pravo maslinovo ulje mogu zaštititi svoj proizvod koji se u narodu smatra i lijekom.
Na primorskim pjacama je ovih dana teško naći domaće maslinovo ulje. Berba je dala malo ploda jer je ljetošnja kiša spriječila oprašivanje, pa se nije mnogo plodova “vezalo”, kako to kažu maslinari. A ono ploda što je preostalo, uništila je maslinova muva jer mnogi maslinari ne štite svoja stabla, objašnjava predsjednik Udruženja maslinara u Baru Ćazim Alković.
“Ove godine skoro da nema roda, to su minimalne količine i to samo kod onih maslinara koji su imali izdvojene maslinjake i koji su štitili svoja stabla; a takvih je malo, mogu se na prste izbrojati”, kaže Alković.
Više je razloga zbog kojih se najveći dio maslinovih stabala na barskoj rivijeri ne štiti od maslinove muve i sličnih štetnika, od manjka mehanizacije do teško pristupačnih maslinjaka.
Ipak, Alković glavni uzrok vidi u nečem trećem – tradicionalnom vjerovanju da maslina ne traži mnogo brige.
“Još uvijek kod naših maslinara nije razvijena svijest o potrebi zaštite, već se ljudi uzdaju u žarko ljeto koje sprječava razvoj maslinove muve. Kad je vlažno vrijeme, jednostavno se rod prepusti nestajanju”, ističe Alković.
Ipak, i pored slabog uroda se kod prodavača na barskoj maslinijadi ipak nađe barske žutice, te veoma cijenjene autohtone sorte.
Maslinovo ulje
“Ove godine je rod manji od prošlogodišnjeg, a ono malo što se ubralo održavamo u rasolu”, kaže prodavačica Emina.
Njena komšinica Besa prodaje kilo plodova za pet do sedam eura, zavisno od sorte; litar maslinovog košta deset eura, ali ono djevičanskog kvaliteta je uvijek skuplje, zavisno od toga je li hladno cijeđeno “ispod kamena” (u starinskim mlinovima) ili mašinom.
U Baru je oko 150.000 maslinovih stabala. To su uglavnom stara stabla čiji su maslinjaci posljednjih godina podmlađeni sa oko 30,000 zasađenih mladica.
Nema zvaničnih podataka o tome koliko se u rodnim godinama proizvede maslinovog ulja, no u Udruženju maslinara procjenjuju da ta brojka zna da dosegne oko 500 tona.
Zbog slabe maslinarske godine je ove zime moguće poskupljenje maslina i domaćeg maslinovog ulja, ali ne i njihova nestašica. Jer, Crna Gora uvozi velike količine, često i nedovoljno kontrolisanog maslinovog ulja, kaže Alković.
Maslina
“Mi ne možemo da zabranimo uvoz. Tržište je slobodno. Ali, smatram da bi kontrola uvoza trebalo da bude mnogo stroža. Naravno, zalažemo se i za kontrolu domaćih proizvoda, ali smatramo da kontrola uvoze robe mora biti na višem nivou: onako kako se kontroliše naše ulje koje prodajemo na pjacama, da isto tako kontroliše ono koje uvoze veliki lanci i prodaju na rafovima u našim prodavnicama”, objašnjava Alković.
Maslinari se trude i da edukuju potrošače o tome što je kvalitetno maslinovo ulje. Iako je riječ o proizvodu koji se u narodu smatra i lijekom, česte su zablude pri procjeni maslinovog ulja, kaže ovaj dugogodišnji proizvođač.
“Jeste li znali da boja nema uticaja na kvalitet maslinovog ulja? U profesionalnim uslovima se ulje ocjenjuje u tamno plavim čašama da ocjenjivač ne bi vidio boju jer ona nema uticaja na kvalitet, a može imati uticaja na ocjenjivača. S druge strane, maslinovo ulje ima tri osnovne pozitivne karakteristike koje se moraju naći kod ekstra djevičanskih ulja, to su voćnost, gorkost i pikantnost. Znači, kad otvorite ulje, ono mora da miriše na nešto svježe, voćno; njegova gorkost su polifenoli koji su blagotvorni za naše zdravlje, a pikantnost osjećate pri degustaciji kao blago peckanje u grlu. Ako ono traje kratko, par minuta, znači da je ulje kvalitetno. Ali, ako se to peckanje pretvori u pečenje, onda je to ulje upaljeno (užeglo)”, objašnjava Alković.
Maslinari smatraju da je edukacija potrošača, kako bi znali prepoznati kvalitetno maslinovo ulje, jedini način na koji kao mali proizvođači mogu zaštititi svoj domaći proizvod od nelojalne konkurencije.
OŠ “Drago Milović“ iz Tivta tradicionalno četvrtu godinu za redom organizuje školske bazare u područnim jedinicama i centralnoj školi. Ove godine bazar u Gradiošnici biće organizovan danas, u Donjoj Lastvi sutra, dok će u centralnoj školi bazar biti organizovan u ponedjeljak 17. decembra.
„Tu su neke lutkice, neke zanimljive dječije kreacije, pa se uključe i nastavnici i roditelji, starija djeca pomažu mlađoj, a to je ustvari i cilj da nešto zajednički odradimo, a onda da se pripremimo za veliki opštinski bazar“- kazala je direktorica škole Ružica Lazarević.
Škola svake godine učestvuje na opštinskom humanitarnom bazaru, za koji imaju pripremljen dio ponude.
„Tradicionalno u ponedjeljak 17-tog, kod nas će doći će Šanta Panta koji će nas malo zabaviti. Inače, ove godine će školski bazar biti organizovan u fiskulturnoj sali, tu nam je Sportska dvorana pomogla da stacimo tepihe kako bi zaštitili parket. Biće više mjesta, biće preglednije, nadam se da će to proći sve kako treba“- poručila je Lazarević.
Kao i prošle godine, dio novca prikupljenog na bazaru, biće opredijeljen u humanitarne svrhe.
„Dogovorili smo se da odjeljenske starješine sa svojim odjeljenjima, kako se dogovore, jedan dio opredijele za humanitarne svrhe, a drugi da se dogovore sa svojim Savjetom roditelja i sa djecom naravno u šta će iskoristiti taj novac. Mislim da djecu od malena treba tako učiti da budu humani i da se tako ponašaju, jer to je uslov da sutra budu dobri, veliki ljudi“- kazala je Lazarević.
Iz škole pozivaju roditelje, sugradjane da dodju i isprate školske bazare.
Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna zakona o lukama, kojim se predlaže uvođenje novog termina gradske luke, koja će se koristiti prvenstveno za potrebe komunalnih vezova.
Generalni direktor Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Vladan Radonjić, kazao je da ta luka neće biti isključivo korišćena za komunalne vezove, već će se značajan dio njenog kapaciteta moći koristiti i u komercijalne svrhe.
“Ukoliko koncesionar gradske luke preuzme korišćenje cijelog gradskog područja, imaće pravo slobodnog formiranja cijena lučkih usluga za komercijalne vezove na tom području, dok će za maksimalni iznos naknade za lučke usluge za komunalne vezove tražiti odobrenje preduzeća, ukoliko je riječ o luci od lokalnog značaja ili organa uprave”, rekao je Radonjić nakon sjednice Vlade.
On je podsjetio da se za potrebe kompletnih servisa stranih i domaćih jahti razvijaju brodogradilišne luke. Među njima su već proglašene brodogradilišna luka Bonići Tivat i Bijela, za koje je 30. novembra potpisan koncesioni ugovor.
Navarov servisni centar u Bonicima
“Novonastale marine i one koje tek treba da postanu umnogome se razlikuju od marina koje duži niz godina postoje na crnogorskom primorju i koje se koriste u najvećoj mjeri za potrebe lokalnog stanovništva”, naveo je Radonjić.
Prema njegovim riječima, sa ciljem uspostavljanja bolje kontrole i upravljanja Predlogom zakona su precizirane nadležnosti upravljača i stvorene su dodatne obaveze koncesionara i preduzeća koje ima zaključen ugovor o korišćenju luke i njenog dijela.
“Jasno je definisan pojam operativne obale i komercijalnih vezova. Najbolji primjer razlike između ta dva pojma ogleda se u trenutnoj aktivnosti plovnog objekta registrovan za prevoz putnika ili privredni ribolov”, kazao je Radonjić.
Zavisno od trenutne aktivnosti plovnog objekta, on se za komercijalne aktivnosti mora koristiti tačno naznačenu operativnu obalu u luci, a kada je u fazi mirovanja, obično zimi, može koristiti komunalne i komercijalne vezove na privezištu.
“Takvu situaciju imamo i danas na terenu, ali nemamo jasno definisano područje luke, koje je označeno kao operativna obala i na koje bi se ubuduće naplaćivala naknada za trenutno obavljanje komercijalnih djelatnosti i dijela luke privezište na kojem postoje komercijalni i komunalni vezovi i drugačiji režim tarifiranja za duži boravak na vezu koji može biti komercijalni ili komunalni”, objasnio je Radonjić.
Opšina Tivat je za narednu godinu planirala kapitalni budžet u ukupnom iznosu od 12,724 miliona eura. Ukupan budžet grada za 2019. uključujući srsedstva za rad lokalne uprave i transfere lokalnim JP i JU, inače, iznosiće 20,96 miliona eura.
Administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) namjerava da tokom naredne godine realizuje 4,23 miliona eura kapitalnih izdataka za lokalnu infrastrukturu za projekte koji su već ugovoreni ali nisu završeni ili još nisu ni započeti. Od toga je najviše novca – 2 miliona eura predvišđeno za plaćanje druge faze izgradnje MR1 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay, a koju gradi kompanija Bemax. Za prvu fazu izgradnje obalnog šetalištaBelane koja se obećava i konstanto odlaže već godinama, planirano je pola miliona eura, za prvu fazu lungo mare pješačke staze u Krašičima 350 hiljada eura, dok je 303 hikjade eura opredijeljeno za nastavak rekonstrukcije i opremanja velike dvorane Centra za kulturu. Iznos od 400 hiljada eura odvojen je za gradnju Vatrogasnog doma što je takođe investicija koju Opština Tivat obećava, ali ne uspijeva započeti već godinama, dok je upola manje novca opredijeljeno za treću fazu izgradnje saobraćajnice u Cacovu – takođe jedan od projekata koji se „kilavo vuku“ već godinama.
Kusovac je planirao da naredne godine Opština izdvoji čak 2,3 miliona eura za eksproprijaciju, od čega će 1,3 miliona poći samo na plaćanje privatne zemlje Krtoljana koje je Opština uzurpirala prije četiri godine kada je počela gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini, a sada plaća sudske sporove sa mještanima – pravim vlansicima tih nekretnina. Za plaćanje kreditnih rata njemačkoj KfEW banci za gradnju kanalizacione i vodovodne mreže, lokalna uprava dogodine će potrošiti 490 hilljada eura, za investiciono održavanje javnih objekata biće izvdvojeno 114 hiljada eur, dok je za „ostale kapitalne izdatke“ predviđen iznos od 240 hiljada eura. Za izgradnju vodovoda i kanalizacije opredijeljeno je 250 hiljada eura, dok je najvrijedniji novi projekat izgradnje lokalne komunalne infrastrukture koji će biti započet naredne godine – nova MR2 pristupna saobraćajnica za Luštica Bay, procijenjena na 1,65 miliona eura.
Opština je u kapitalni budžet za 2019. uvrstila i izgradnju kružnih tokova na Jadranskoj magistrali u Kukuljini i kod stare zgarde Opšztine u centru Tivta, a što takođe obećava i nerealizuje već godinama. Za te dvije raskrnice opredijeljeno je 900 hiljada eura, dok će sanacija potpornih zidova na lokalnom putu za Gornju Lastvu kpštati 50 hiljada. Za uređenje sportskih terena u Donjoj Lastvi određeno je 250 hiljada eura, 300 hiljada koštaće nastavak izgradnje Kotorske ulice na Seljanovu, gradnja objekta za Dnevni centar za djecusa posebnim potrebama vrijedna je 400 hiljada, dok je za „modernizaciju saobraćajne infrastrukture“ određeno 1,3 miliona eura.
Za samo tri mjeseca, Australija je smanjila upotrebu plastičnih kesa čitavih 80 posto, prenose inostrani mediji.
Ovaj preokret je u velikoj mjeri zasluga dvaju najveća lanaca supermarketa, Coles i Woolworths, koji su odlučili da plastičke kese zamijene onima za višekratnu upotrebu koje koštaju 15 centi.
Prema statističkim podacima, zemlje istočne Azije – Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Tajland – su glavni proizvođači plastičnog otpada koji završava u okeanima.
