TO Tivat: Dostupna mobilna aplikacija VISIT Tivat

0
Visit Tivat

TO Tivat proteklog vikenda pustila je u rad mobilnu aplikaciju VISIT Tivat, koja nudi brojne informacije o svim aktuelnim temama koje zanimaju turiste, kada planiraju posjetiti ovaj grad ili tokom posjete.

“Šta vidjeti, gdje jesti, gdje odsjesti samo su neke od tema. Aplikacija je urađena  na crnogorskom i engleskom jeziku. Aplikaciju je vrlo lako naći u Googl Play prodavnici, ukucavanjem samo riječi TIVAT” – saopšteno je iz Turističke organizacije opštine Tivat.

U narednom periodu, radi boljeg informisanja o postojanju aplikacije, TO Tivat će kroz reklamni materijal će promovisati ovu mogućnosti.

Visit Tivat

Sledeći projekat na kome će raditi u TO Tivat, jeste implementacija i drugih stranih jezika, bilo da su u pitanju pomenuta mobilna aplikacija ili postojanje interaktivnog izloga, koji je kao projekat započet 2017.godine, čiji će se razvoj nastaviti i u budućem periodu.

Iz TO Tivat, najavljuju još iznenađenja na kojima trenutno rade.

Ministar Radulović najavio: Crna Gora razmišlja o zabrani plastičnih kesa

0
Plastične kese

Svaki građanin Crne Gore godišnje iskoristi u prosjeku od 400 do 600 plastičnih kesa. Niti jedna kesa se ne reciklira u Crnoj Gori, najčešće završe u prirodi. To su podaci koji opominju, kaže ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i naglašava da Crnoj Gori prijeti velika opasnost ukoliko se ne riješi problem komunalog otpada. Najavljuje zabranu upotrebe plastičnih kesa i uvođenje kaucije za PET ambalažu.

Za prosječnog Crnogorca nezamisliv je dan bez plastičnih kesa kao i odlazak u trgovinu sa cegerom.

Teško je izračunati da li kese manje koristimo zato što ih plaćamo, kažu u trgovinskim lancima. Naplatu kesa građani doživljavaju kao udar na budžet a ne kao dopinos zaštiti okoline.

“Veliki broj potrošača koji su prilično negativno negativno odreagovali na naplatu kesa, što traje, nijesu se navikli na to tako da smo prinuđeni da im obezbijedimo i manje kese koje ne naplaćujemo”, kazala je PR trgovinskog lanca Olivera Šuškavčević.

Nijesu samo plastične kese problem već generalno plastični otpad koji vidimo na svakomkoraku.

“Građani se nesavjesno odnose jer bacaju otpad gdje nije predviđeno ali i uloga lokalnih samouprava i institucija je velika u smislu da postave sistem koji će funkcionisati i koji će građani morati da poštuju”, kazala je Milica Kandić iz NVO “Grin home“.

NVO “Ziro vejst” predao je peticiju za ukidanje plastičnih kesa Ministrarstvu održivog razvoja i turizma.

“Biorazgradive kese koje se koriste u prodavnicama trenutno, veoma su opasne. Rasapadaju se na mikroplastiku, idu u zemlju i vodu, i završavaju u našim tanjirima”, kazala je Olga Sanjina-Miranovi iz NVO “Ziro vejst”.

Mora se naći rješenje za uklanjanje plastičnih kesa koje su kajvidljivije ali i PET ambalažu, svjestan je i ministra održivog razvoja i turizma.

“Mi aktivno radimo i na zabrani kesa i na uvođenju kaucije za PET ambalažu mada time nećemo suštinski riješiti problem”, kazao je Radulović.

Precizni podaci o plastičnom otpadu ne postoje ali se procjenjuje da svaki građanin Crne GOre iskoristi, u prosjeku, 400 do 600 plastičnih kesa, pri čemu ni jednu kesu ne recikliramo.

/Marija Radulović/

Mali akcionari Instituta nakon prodaje žele učešće u upravljanju

0
Institut Igalo Ljilja Nikezić
Institut Igalo  foto Ljilja Nikezić

U susret privatizaciji Instituta “Dr Simo Milošević” iz Igala manjinski akcionari, njih oko 300, organizovali su se u posebno udruženje koje hoće da se, nakon eventualne prodaje državnog vlasništva, izbori za povoljniji status i učešće u upravljanju Institutom.

Predsjednik udruženja akcionara zaposlenih i bivših zaposlenih Instituta Igalo Zlatibor Vukasović kazao je “Vijestima” da udruženje okuplja 286 akcionara i da njihov vlasnički udio nešto malo više od 12 odsto. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte raspisao je sredinom oktobra javni poziv za prodaju 56,4 odsto akcijskog kapitala Instituta, koji je u većinskom vlasništvu Vlade i državnih fondova. Tender se zatvara 14. januara iduće godine.

“Upravni odbor udruženja je informisao je članove na koji način mogu preko Montenegroberze pratiti kretanje cijena svojih akcija. Uz to, obaviješteni su na kojoj adresi mogu pronaći tekst predstojećeg tendera i pročitati koji se uslovi traže za učeće na njemu”, dodao je Vukasović.

Na pitanje “Vijesti” šta prvo planiraju da urade, u susret predstojećem tenderu, a šta je konačan cilj manjinskih akcionara, Vukasović je odgovorio da je stav Upravnog odbora da su kao uduženje jači u nastupu, kako bi nakon eventualne prodaje državnog vlasništva u Instutu Igalo izborili što povoljniji status i učešće u upravljanju.

“Naš je stav da se, ako već ne možemo uticati na to hoće li se ili ne prodati nečiji udio u vlasništvu, bar utičemo na to da se zadrži dugogodišnja medicinska i poslovna orijentacija Instituta koja je dosta doprinijela razvoju ovog kraja. Iduće godine je 70-ta godišnjica od osnivanja Instituta”, istakao je Vukasović.

Vukasović je kazao da su uslovi tendera “na prvi pogled rigorozni, ali i ranije su bili takvi”.

“Nije problem u uslovima, već je problem u tome što oni koji su odabrani na tenderu nijesu kasnije u stanju da ispoštuju obaveze koje su preuzeli ugovorom. U svakom slučaju, za ozbiljnu firmu treba naći ozbiljnog kupca. To, očito, do sada, nije bio slučaj. Ako se u tome uspije ovog puta, Institut bi mogao da se vrati na staze stare slave i da donese boljitak i dobitak državi, gradu i njegovim vlasnicima, među kojima su i mali akcionari”, zaključio je Vukasović.

Kompanija Ville Oliva, privrednika Žarka Rakčevića, kupila je 30. avgusta na berzi 26 odsto akcija Instituta od Vlade Srbije za 2,83 miliona eura. Rakčeviću će vjerovatno biti potrebno partnerstvo sa nekim od stranih investitora ako želi zadovoljiti sve uslove postavljenog tendera i poslati privatizacionu ponudu

Novi tender je peti po redu za prodaju 56,48 odsto državnog kapitala po cijeni koja ne može biti niža od 10 miliona eura. Uz to, ponuđena vrijednost investicionog programa mora predvidjeti minimalna ulaganja za medicinsku opremu u iznosu ne manjem od pet miliona, kao i rekonstrukciju i adaptaciju objekata Instituta u iznosu ne manjem od 20 miliona. Vlada je u maju 2016. godine raskinula ugovor o prodaji državnog paketa akcija Instituta sa britansko-američkom konzorcijumom International Wellness Group (IWG). IWG nije ispunio obaveze iz ugovora potpisanog u novembru 2015. godine.Taj konzorcijum se jedini prijavio na četvrtom tenderu za prodaju 56,5 odsto akcija. Za većinsko vlasništvo je ponudio 10 miliona eura i investicije od 50 miliona za pet godina od preuzimanja.

Institut Igalo
Institut Igalo

Vukasović je kazao da se čini da mali akcionari od udruženja očekuju da im ono na neki volšeban način, što više poveća vrijednost dionica i da se to može uraditi nekom društvenom ili poslovnom aktivnošću.

“Još se nijesmo prilagodili u razmšljanjima da je ponuda i potražnja glavni regulator privrednih odnosa, pa i vrijednosti akcija. Stalno upozoravamo naše članove da aktivnosti treba usmjeriti na jačanje Instituta u privrednom smislu, te da će samo tako i naše akcije donositi veću dobit i samim tim vrijedjeti više”, naveo je Vukasović.

Njemu se po reakcijama članova čini „da je većina usmjerena na prodaju svojih akcija, pa je normalno da ih samo interesuje što viša cijena akcija, što je na neki način i razumljivo”.

„Radi bolje orijentacije kako se ponašati kao vlasnik akcija svakako treba sačekati rezultate raspisanog tendera i vidjeti kakav će poslije toga biti “raspored snaga” odnosno nova vlasnička struktura pa se onda opredjeljivati šta konkretno činiti”, dodao je Vukasović.

Kalafati, gajete i lavandijere trajno povezali Betinu i Preko

0
Izložba

Priča o betinskoj gajeti „Cicibeli“ priča je o moru, brodovima, ljudima i otocima. Priča o Ugljanu i Murteru, Preku i Betini.

Kakvu je ulogu “Cicibela” odigrala u tradicijskoj gradnji drvenih brodova, u revitalizaciji i obnovi te što je s njima  danas, donosi izložba “Tragom male drvene brodogradnje” koja je u subotu, u sklopu predbožićnog programa “Prosinac u Preku”, otvorena u POU Dom na žalu.

-Iako Preko nije bilo poznato po kalafatima, arhivi lučkih kapetanija svjedoče o velikoj floti malih drvenih brodova u vlasništvu Prečana. Ova izložba bila je prilika da se malo dublje prouče veze između Preka i Betine jer su mnoge brodove Prečani naručivali baš kod betinskih kalafata. Preko, pak, ima zanimljivu povijest, a priča mu je slična murterskoj i betinskoj. Brodove su Prečani koristili uglavnom za transport, rjeđe za ribarenje. Bili su težaci, a ponekad su i služili zadarskoj gospodi. Baš zbog tih sličnosti Preko je postalo nezaobilazna postaja putujuće izložbe “Tragom male drvene brodogradnje”, kazala je na otvaranju Kate Šikić Čubrić, ravnateljica Muzeja drvene brodogradnje iz Betine, koji je prošlog ljeta u suradnji s Muzejom Općine Jelsa i Udrugom Lantina Vrboska započeo realizaciju izložbe o gajetama i leutima, brodograditeljskim znanjima i umijećima koji su potrebni da se izradi drveni brod.

Uz postojećih šest, izložba je proširena s još dva panoa posvećena povijesnim prilikama brodova u Preku od 17. do 19. stoljeća i lavandijerama koje su stradale na jednoj gajeti u olujnome moru u Zadarskom kanalu 2. novembra 1891.. Izložena je i velika zbirka kalafatskoga alata iz fundusa betinskog muzeja, a potanko su opisani i načini te vrste drva od kojih su se gradili mali drveni brodovi.

Izložbu je otvorio načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je kazao kako je jedan od najpoznatijih preških brodova svih vremena bila je gajeta „Cicibela“, prvotno nazvana “Danica”, obitelji Tome Gregova Taškele, ali veliku ulogu odigrali su svi brodovi kroz povijest privezani u preškom portu jer je o njima ovisio život otočana težaka.

-Nijedan brod, ni prije prvog uplovljavanja „Cicibele“ u preški porat, ni nakon njezina napuštanja Preka 1970. godine, nije tako snažno obilježio duh tradicijske drvene brodogradnje i na otoku Ugljanu i na širem zadarskom području. Nažalost, u povijest je ušla još jedna priča o Preku i gajetama, a to je tragična smrt 16 lavandijera. I ona također govori o neraskidivoj vezi čovjeka, mora i broda. Niti je čovjek mogao bez broda, niti je brod mogao bez ljudske ruke. I zato je izložba “Tragom male drvene brodogradnje” vrijedan dokument prošlosti na kojemu se treba temeljiti naš odnos prema tim brodovima u budućnosti, poručio je.

Izložba se može razgledati do 1. februara 2019. godine, a organizatori, POU Dom na žalu i betinski Muzej drvene brodogradnje, zahvaljuju na potpori i pomoći Udruzi žena Luzor, TZO Preko i Općini Preko.

Prikupili rekordne količine kartona, plastike, pet ambalaže i elektronskog otpada

0
sakupljeni elektronski otpad

Za jedanaest mjeseci ove godine Komunalno preduzeće Tivat sakupilo je 8.335 tona miješanog komunalnog otpada, značajno više nego u uporednom periodu lani.

Sakupljene su i do sada rekordne količine primarno selektovanog, reciklabilnog otpada koji je upućen na dalju preradu: 235 tona kartona i papira, 19 tona PET ambalaže i skoro 8 tona čvrste plastike. U akciji sakupljanja elektronskog i električnog otpada koja je organizovana u saradni sa nadležnim sekretarijatima Opštine Tivat, prikupljeno je i 250 kilograma tona te vrste opasnog otpada. Elektronski otpad predat je ovlašćenom sakupljaču, kompaniji „Hemosan“ iz Bara.

Nastavljeno je i sa širenjem mreže mjesta za odlaganje primarno selektovanog otpada, pa su tako za 11 mjeseci  izrađena tri nova boksa za PET ambalažu i 4 nova boksa za sakupljanje papira i kartona. Komunalci su od 1.januara do 1.novembra iz grada  odvezli i preko 1.500 tona biorazgradivog-zelenog otpada.

predaja elektronskog otpada

U sklopu akcije „Neka bude čisto“ redovno su održavani pojasevi uz magistralne i lokalne puteve, pri čemu je okošeno oko 130.000 kvadrata površine putnih pojaseva i iz njih sakupljeno i očišćeno više od 800 kubika razne vrste otpada.

Realizujući IPA projekat „IRENE: Interregional Renewable & Energy Efficient Network“, Komunalno preduzeće Tivat u saradnji sa nadležnim sekretarijatom Opštine, završilo je i akciju zamjene ukupno 465 rasvjetnih tijela na mreži javne rasvjete u centru grada i magistralnom pojasu prema Lepetanima i Radovićima, novim, modernim i energetski efikasnim LED svjetiljkama.

Bijela – remont jahti od 2020. godine?!

0
Panorama bivšeg brodogradilista Bijela – foto Drago Krivokapić

Kompanija koja će graditi i remontovati mega jahte u Bijeloj trebalo bi da počne da radi 2020. godine, saopštio je PR Porto Montenegra, Danilo Kalezić i dodao da će ona zapošljavati oko 300 ljudi.

“Konačno radimo na tome da zajedno sa prestižnom holandskom firmom Damen i Vladom Crne Gore dobijemo jednu ozbiljnu fabriku za rad na super jahtama, veličine do 120 metara. To je jedan ozbiljan projekat na kojem radimo od 2012. godine”, rekao je Kalezić Infobirou.

Predstavnici Vlade i konzorcijuma koji čine Adriatic Marinas, koji upravlja Porto Montenegrom, i holandska kompanija Damen, potpisali su krajem novembra ugovor o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj, na period od 30 godina.

Riječ je o prostoru u ograđenom krugu brodogradilišne luke sa operativnom obalom i gatovima, ukupne površine 108 hiljada kvadrata. Površina pod objektima zahvata nešto više od 25 hiljada metara kvadratnih.

Koncesioni ugovor, između ostalog, previđa investiciju od 20 miliona eura u prve tri godine od početka investicionog programa, a u petoj zapošljenje više od 300 radnika.

“Nadamo se da će 2020. godine fabrika biti stavljena u funkciju. Fabrika će zapošljavati oko 300 ljudi”, naveo je Kalezić.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, ranije je rekao da je zadovoljan potpisivanjem koncesionog ugovora i da se radi o dobrom projektu za državu i zakupca.

On smatra da će se benefiti zakupa ubrzo vidjeti kroz valorizaciju, izgradnju i servisiranje mega jahti i zapošljavanje velikog broja ljudi.

Stečaj u Jadransko brodogradilište Bijela uveden je 2015. godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura. Od tada je prodajom imovine, uglavnom velikog i malog doka, namireno preko 70 odsto potraživanja.

Stečajna uprava je u septembru prošle godine odobrila prodaju imovine kompanije koja se nalazi u koncesionom području, konzorcijumu koji čine Adriatic Marinas i Damen za 2,65 miliona eura.

Taj konzorcijum je jedini dostavio ponudu za dodjelu koncesije za privredno korišćenje luke Bijela.

Vrijeme – promjenljivo i hladnije

0
Perast – Boka Kotorska – foto Boka News

“Početkom sedmice očekuje se jačanje anticiklone nad britanskim otočjem i kasnije na sjeveru Evrope što će blokirati ciklone koje prolaze tim područjem te usmjeriti hladan zrak sa sjevera prema našim krajevima. Stoga će početak sedmice biti u znaku hladnijeg vremena s temperaturama vazduha oko ili ispod prosječnih vrijednosti za doba godine. Uz povremenu kišu, tokom sedmice sve hladnije…”, piše portal Neverin.

I servis Severe Weather Europe najavljuje prodor hladnog vazduha u naša područja. Kako pišu, najhladnije će biti u četvrtak, dok bi se već u petak hladni val trebao početi premještati prema jugu.

Od petka je velika vjerovatnost oborina duž cijele obale, ponegdje i obilnije. Temperatura vazduha u postupnom padu, pa će hladno biti i na Jadranu.

Ponedjeljak:

Na jugu pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru, promjenljivo oblačno, ponegdje sa slabim padavinama, a u jutarnjim satima po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.

Vjetar sjevernih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha -4 do 9, najviša dnevna 0 do 17 stepeni.

Utorak:

Na jugu pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a u jutarnjim satima po kotlinama magla i povećana niska oblačnost.

Vjetar slab do umjeren, na jugu ponegdje kratkotrajno pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -9 do 6, najviša dnevna -4 do 14 stepeni.

Služba zaštite i spašavanja Tivat dobila novo protivpožarno vozilo vrijedno preko 60 hiljada eura

2
Novo vozilo SZS Tivat

Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat dobila je novo malo navalno protivpožarno vozilo vrijedno preko 60 hiljada eura.

Vozilo je isporučila tivatska firma „Kov-Car“  čija je ponuda bila najpovoljnija na tenderu što ga je raspilsla Opština Tivat. Riječ je o pikap terenskom vozilu sa duplom kabinom tipa „fiat fullback“, sa specijalnom protivpožarnom nadgradnjom proizvođača MG Rijeka.

Nagradnju pored ostaloga, čini i tank za vodu kapaciteta 300 litara, rezervoar za pjenilo od 30 litara i najsavremeniji mini modularni CAFS sistem za gašenje požara pjenom.

Novo vozilo je posebno prilagođeno za upotrebu u uskim i zakrčenim ulicama i visočijim predjelima grada i služiće za početnu intervenciju u gašenju požara do dolaska većih vatrogasnih kamiona na lice mjesta.

Multimedijalna knjiga “Modri horizonti i njihovi čuvari” nakon Splita i Dubrovnika promovisana u Kotoru

0
Modri horizonti i njihovi čuvari – promocija foto Boka News

“Modri horizonti i njihovi čuvari” naziv je multimedijalne knjige za djecu, autorice Brune Bajić, koja je promovisana u subotu u u crkvi Svetog Pavla u Kotoru. U sklopu prezentacije prikazan je i film Modri kavez – posvećeni pomorcima i njihovim porodicama.

“Modri horizonti i njihovi čuvari” namjenjena je roditeljima i djeci, poručila je autorica Bruna Bajić. Knjiga je nastala inspirisana odrastanjem, dječjim pitanjima, snovima i ljubavi koja ne poznaje granice. Modri horizonti i njihovi čuvari sadrže dvanaest priča za laku noć, dvanaest skladbi i 24 ilustracije koje potpisuje Doris Živalj, autoricina sestra.

Modri horizonti i njihovi čuvari – promocija foto Boka News

Inače, cijela porodica Bajić uključena je u ovaj projekt. No najveća inpsiracija i glavni lik od kojege je sve počelo je Brunin otac, pomorski kapetan koji je plovio više od 30 godina.

„Ovo je priča za  sve one koji odlaze i one koji ostaju. Odrasla sam u porodici pomorca i svaki odlazak na brod svog oca posebno sam proživljavala. Često se kao dijete pitala gdje odlazi, što radi i koji su to daleki  horizonti kojima putuje. Modri horizonti i njihovi čuvari djelić su kruha sa sedam kora, na jednostavan dječiji i nježan način pokazuje –  što znači živjeti na moru i od mora“ – poručila je Bajić.

Modri horizonti i njihovi čuvari – promocija foto Boka News

Na promociji su govorili konzul Republike Hrvatske u Kotoru Marijan Kraić i producentica filma Žana Bajić, koja se zahvalila na potpori Opštini Kotor i Turističkoj organizaciji Kotor, koji su prepoznali ovaj projekat.

Nacionalna turistička organizacija u Beogradu predstavila ponudu za novogodišnje praznike

0

 

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama, strateškim partnerima i Ambasadom Crne Gore u Srbiji, predstavila je danas ponudu Crne Gore za novogodišnje praznike u tržnom centru u Beogradu.

Pored susreta sa novinarima predstavnici lokalnih turističkih organizacija Bara, Budve, Tivta, Kotora, Podgorice i Rožaja kao i strateški partneri predstavili su svoju ponudu i bogat program za novogodišnje praznike na trgovima i u hotelima.

Tokom promocije organizovan je zabavni program za posjetioce, “Facepainting” animacija za djecu sa Djeda Mrazom i raznovrsnim poklonima. U okviru programa upriličen je i nastup Leontine i hora Čarolija. Atmosferu su dodatno zagrijali trubači koji su za ovu priliku u repertoaru uvrstili i novogodišnje melodije.

Crna Gora je prepoznata kao omiljena destinacija za turiste iz Srbije kada je u pitanju odmor tokom novogodišnjih praznika, te se očekuje da će i ove godine na crnogorskoj obali i planinama u prazničnoj atmosferi uzivati hiljade gostiju sa ovog tržišta.

Direktorica NTO Crne Gore Željka Radak Kukavičić kazala je da će u susret predstojećim praznicima u svim gradovima u Crnoj Gori , na primorju i na sjeveru, po trgovima, po restoranima, biti priređeni savršeni programi dočeka nove godine.

“Ja sam sigurna da će Crna Gora, baš kao što je bila i ljetos i tokom zime i tokom novogodišnjih praznika, potvrditi epitet destinacije koja nudi najbolji provod. U Crnoj Gori u januaru i februaru naše planine nude bogate programe. To nije samo skijanje, nego i mnogi drugi sadržaji koje ćete naći u Žabljaku, Kolašinu, Rožajama, Beranama, Vučju. Isto tako, kako naši ski centri, tako i primorski gradovi, tokom januara i februara imaju veliki broj manifestacija. Sigurna sam da će svi oni koji dođu u Crnu Goru u tom periodu imati ludi provod”, kazala je Kukavičić.

Marija Drasković iz TO Budva kazala je da Budva ove godine proslavlja veliki jubilej, a to je 20 godina dočeka nove godine na otvorenom, na gradskom trgu u autentičnom okruženju, među zidinama Starog grada.

“Baš zbog toga, ove godine imamo petodnevni novogodišnji program, to znači pet dana, ne samo večernjih, velikih koncerata, nego i dnevnih, bogatih sadržaja, uključujući veliki Božićni bazar koji će u Budvi trajati čak cijelih mjesec dana. Ipak, očekujemo da će najveći broj ljudi privući naš večernji program, odnosno koncerti. Tih pet dana imaće pet različitih muzičkih žanrova. Za finale cijele ove godine imaćemo koncert sjajnog Dina Merlina. Moram da kažem da su i budvanski hotelijeri odradili sjajan posao. Mnoge velike zvijezde iz regiona nastupaju u sklopu njihovih novogodišnjih aranžmana. Vjerujem da ćemo opravdati titulu i zvanje domaćina na najboljem dočeku na otvorenom i najboljem novogodišnjem provodu, kada je riječ o regionu”, navela je Drašković.

Novogodišnji doček u Kotoru kaže Ana Nives Radović direktorica TO Kotor, samo je dio jedne velike manifestacije od Božića do Božića koja traje od 23 decembra do 9 januara.

“Tokom svih tih dana biće praznični program, kako slavljenje oba Božića, tako naravno i razni kulturni, zabavni i humanitarni sadržaji. Za sve uzraste, za sve generacije, za sve ukuse, svakako u duhu slavlja, u duhu praznika”, navodi Ana Nives Radović.

I Bar će ove godine organizovati svečani doček nove godine na glavnom gradskom trgu. Emil Kukalj, direktor TO Bar obećava da će Bar biti mjesto dobrog provoda.

“I ove godine ćemo imati, lokalne i regionalne zvijezde. Imaćemo trodnevni program. 30.12. Nastupiće Aco Pejović, za sam doček nove godine imamo Sergeja Ćetkovića, a prvog januara imamo Plavi Orkestar. Naši posjetioci i građani će imati mogućnost da se upoznaju sa lokalnom gastronomskom ponudom. Biće organizovan novogodišnji bazar gdje će naši posjetioci i građani moći da degustiraju i kupe tradicionalne proizvode ovog regiona. Imaćemo program i za najmlađe, gdje ćemo organizovati novogodišnju predstavu. U planu je i organizacija jednog Božićnog koncerta klasične muzike. Cijene su zaista pristupačne. Naši hotelijeri, agencije, privatni smještaji, potrudili su se da zaista ponude atraktivne cijene i pakete”, zaključuje Kukalj.