Prošle godine u crnogorske luke uplovila su 424 kruzera, sa oko 506.198 putnika, pokazuju preliminarni podaci MONSTAT-a.
U odnosu na 2017, broj putovanja manji je za 1,4 odsto, dok je broj putnika manji za 6,3 odsto.
„Prema zastavi pod kojom plove, struktura brodova koji su uplovili u teritorijalno more Crne Gore u 2018. godini je sljedeća: Bahami (28,8%), Malta (25,2%), Panama (12,3%), Bermudi (6,1%), Italija (5,7%), Hrvatska (5,4%), Belgija (4,3%), Francuska (3,3%) i drugi“, pokazuju podaci MONSTAT-a.
Istraživanje o kružnim putovanjima stranih brodova u Crnoj Gori ima za cilj, kako navodi MONSTAT, dobijanje podataka o broju ostvarenih kružnih putovanja stranih brodova koji pristaju u lukama teritorijalnog mora Crne Gore, kao i broju putnika na tim kružnim putovanjima.
„Putovanje predstavlja ulazak stranog broda za kružna putovanja u prvu luku teritorijalnog mora Crne Gore“, navodi se u saopštenju MONSTAT-a.
Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, ocijenio je predsjednik Opštine Stevan Katić, navodeći da su građani i gosti ovogodišnji jubilarni 50. Praznik mimoze okarakterisali kao jedan od najsupješnijih do sada.
Katić se, u okviru Programa ”Hvala za 50”, koji je održan na glavnom gradskom trgu, a kroz koji je dočarano pet decenija Praznika mimoze, zahvalio svima koji su bili njegov nezamjenjiv dio.
„Zaista smo se, u prethodnom periodu, potrudili, kada je riječ o organizaciji jubilarnog Praznika mimoze, jer smo imali veliku obavezu, prema prethodnicima i svima onima koji su dali doprinos od samog početka Praznika mimoze do danas. Želim da se zahvalim svim akterima koji su nezamjenjivi u okviru Praznika mimoze“, istakao je Katić.
On je kazao da mu je drago što je Herceg Novi ponovo na svjetskoj mapi i što je Praznik mimoze najavljen i u zemljama Zapadne Evrope i u regionu.
„Posebno mi je drago što su se Evropa i svijet, kroz Praznik mimoze, vratili u Herceg Novi, organizacijom brojnih događaja. Pred nama su novi izazovi. Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, jer mimoza je Herceg Novi, a Herceg Novi je mimoza, oni jedno bez drugog ne mogu“, poručio je Katić.
50 godina Praznika mimoze
Predsjednik nevladine organizacije „Maškare“, član Direkcije Praznika mimoze i jedan od tvoraca Alegorije „Hvala za 50“ Ivan Peulić, rekao je da Alegorija, koja se nalazi na glavnom gradskom trgu, ima za cilj da pokaže zahvalnost prema svima koji su, za 50 godina, dali mali ili veliki doprinos Prazniku mimoze.
„Ono što je bitno jeste da su svi prezadovoljni, da su reakcije baš dobre. Mi smo sa ovom Alegorijom već dva dana tu. Otvorene su čak i knjige za upisivanje podataka, tako da smo prikupili još hiljadu imena ljudi koji su došli, donijeli fotografije iz 70-ih, 80-ih godina. Stižu nam i mejlovi sa svih adresa gdje se skupljaju podaci, da bi se na kraju objedinili u zbornik koji će se zvati „Hvala za 50“ i ostati u arhivi Herceg Novog za naraštaje koji dolaze“, pojasnio je Peulić.
Kostimograf, scenograf i glavni tvorac Alegorije „Hvala za 50“, Živko Peulić Kvale, rekao je da je bilo najlakše crtati, ali da je kada je počela izvedba, trebalo mnogo „živaca, vremena“.
„Ali sve je rađeno sa ljubavlju. Uspjeli smo da uradimo nešto što smo zamislili, a zamislili smo da se zahvalimo ljudima i Herceg Novom. Na ovoj Alegoriji imamo 1244 upisana imena. Juče i prekjuče sam bio ponosan na ekipu, na zamisao, jer se dogodilo da su se ljudi masovno odazivali da vide ovo. Donosili su cijele albume. A svaka fotografija je obrađena, upisano ime, godina, mjesto aktivnosti i ko je ispod maski“, rekao je Peulić.
Dramski pisac, dramaturg, scenarista Stevan Koprivica rekao je da se kod njega, kada je riječ o Prazniku mimoze, prožima profesionalno i emotivno i sve ono što je njegovo određenje prema Prazniku je, kako je pojasnio, dokaz vitaliteta, perspektive i zdrave energije koju Herceg Novi mora da ima.
„Kada su u pitanju tradicionalna suđenja karnevalu, koja datiraju još iz paganskih vremena, ona su namijenjena krivcima. Mi živimo u vremenima kada je lakše naći krivca, nego zaslužnoga. Ali se nadam da se, preko onoga što se dešava na tim suđenjima, može na metaforičan način eliminisati sve što je zlo i afirmisati sve što je dobro“, kazao je Koprivica.
Nekadašnji predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Mitrović, kazao je da je Herceg Novi stvorio mimozu, a da je ona nesebično uzvraćala.
„Na prostorima bivše Jugoslavije i šire, kada se pomene Herceg Novi, misli se na mimozu, a kada se pomene mimoza misli se na Herceg Novi. Za ovih 50 godina prošla je Mimoza mnoga iskustva. Iako je cvjetala svake godine, njoj nisu uvijek cvjetale ruže. Kao velikoj i zahtjevnoj manifestaciji, bila su potrebna finansijska sredstva. Srećom, mimoza je uvijek imala kvalitetne sponzore, među privrednicima i organizacijama, sa lokalnog i šireg nivoa“, ukazao je Mitrović.
50 godina Praznika mimoze
Član benda Exodusi, Ante Krstović, rekao je da je ta grupa stalni učesnik Praznika mimoze kao jedinstvene manifestacije koja se godinama razvijala.
„U početku je to bio samo maskenbal, pa je 1972, 1973. godine porodica Vučetić napravila mažoretke. Onda smo 1975. godine popunili program sa Dubrovačkim trombonjerima, pa smo 1978. napravili svoje. Tako se godinama popunjavao program. Uključili smo kulturne svečanosti, književne večeri, pozorišne predstave, a onda je došao na red sport. Praznik mimoze ide dalje i siguro ima lijepu budućnost“, rekao je Krstović.
Potpredsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović, kazala je da je stotinu godina postojanja te muzike moralo da znači stotinu godina ljubavi.
„Prošlo je preko 200 ljudi u orkestru od početka do danas. Imamo sve više mladih i to je nešto čime se ponosimo“, kazala je Matović.
Tokom programa „Hvala za 50“ svoja iskustva i uspomene sa Praznika mimoze sa prisutnima su, osim pomenutih podijelili, Jadranko Marić iz Gradske muzike Herceg Novi, trombonjer Saša Kulinović, dugogodišnji učesnik maskenbala Slobodan Vlačić, kao i članovi bendova koji su nastupali – Egzodusi, klapa Stari kapetan i Castel Nuovo. Prisutni na Trgu plesali su i pjevali poznate hitove koji su neizostavan dio Mimozinih svečanosti, a domaćice su služile priganice, roštule, vino.
Program se nastavlja večeras u Dvorani Park, od 19 sati, promocijom monografije „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“.
Zatvaranje 50. Praznika mimoze zakazano je za sjutra, kada će u 17 sati krenuti međunarodna karnevalska povorka sa glavnog gradskog trga do Igala, gdje će od 19 sati početi sudjenje Karnevalu, a od 21 sat koncert Svetlane Cece Ražnatović.
Seminar o turizmu i ruralnom razvoju sa predavnjima dr Ilije Morica, Đorđa Bulajića i Svetozara Radonjića biće organizovan tokom dvodnevnog bazara hrane i domaćih proizvoda Boke i okruženja pod nazivom „U susret proljeću / Hello Spring“ koji se ovog vikenda održava na šetalištu u marina naselju Luštica Bay.
Dr Ilija Moric održaće predavanje na temu „Poljoprivredni turizam“, predstavnik Agroklastera Nikšić, Đorđe Bulajić će govoriti „O klasterima i organskoj poljoprivredi“, a predavanje inženjera Svetozara Radonjića iz Agrovite biće na temu „Crnogorski brendovi u hrani“.
Festival domaće hrane, proizvoda i rukotvorina organizuju Sekretarijat za turizam i održivi razvoj opštine Tivat i kompanija Luštica Development.
„Akcenat dvodnevnog događaja je na promovisanju lokalnih poljoprivrednih proizvođača, tako da će oko 20-tak prijavljenih učesnika, uz Instititut zdrave organske hrane, Agroklastera Nikšić i kompaniju Agrovita iz Podgorice, imati priliku da tokom dvodnevne manifestacije promovišu svoje proizvode i usluge. U opštini Tivat u prošloj godini registrovano je 47 poljoprivrednih gazdinstva, od kojih 36 imaju proizvodnju na teritoriji opštine Tivat, što predstavlja povećanje od blizu 50 % u odnosu na prošlu godinu. Interesovanje za poljoprivrednim prozvodima, pogotovo onim organskog porijekla, raste iz dana u dan. Upravo iz tog razloga sa aspekta djelovanja našeg Sekretarijata i uopšte Opštine uradićemo sve što je u našoj moći da još više unaprijedimo poljoprivredu“, saopštio je sekretar za turizam i preduzetništvo Petar Vujović.
Sajam – Luštica Bay
Tokom bazara koji počinje sutra u 10 sati biće priređena i škola pripemanja čaja, program za najmlađe posjetioce uz crtanje, slikanje i takmičarske igre, reviju domaćih gastro delicija. Među individualnim izlagačima su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja. Proizvode će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja. Učenici OŠ “Drago Milović” i SŠ “Mladost” će na svojim štandovima prikazati sve ono što su njihove marljive ruke stvorile proteklih mjeseci.
Od Tivta do Luštice postoji redovna autobuska linija prevoznika Blu Line.
U Luku Bar minulog vikenda uplovio je remorker „Rijavec“ koga je nedavno u Hrvatskoj kupila barska kompanija „Jadroagent“.
Riječ je o brodu deplsamana 379 tona, dužine 34 i širine 9,3 metra sa gazom od 6 metara. „Rijavec“ preko dva tzv. azimut propelerska potisnika, pogone dva dizel motora Burmeister snage po 1.240 konja, a remorker postiže brzinu od 10 vorova i ima vučnu silu od 35 tona za tegljenje drugih brodova. Pored ostaloga, opremljen je i pritivpožarnim pumpama i monitorima jer je do sada radio na naftnom terminalu u Omišlju na ostrvu Krk gdje je sa svojim blizancem „Beli Kamik“, ovaj remorker dugo godina teglio i asistirao velikim tankerima prilikom uplovljenja ili isplovljenja sa terminala.
„Rijavec“ je u Omišlju radio do prije mjesec dana, a poznavaoci prilika iz Hrvatke kažu, da je, iako je za njim 40 godina službe jer je ovaj remorker izgrađen 1979. u Kraljevici, u pitanju dobro održavan i snažan brod. „Rijavec“ je firma „Jadroagent“ kupila od njegovog dosadašnjeg vlasnika, kompanije „Jadranski pomorski servis“ iz Rijeke.
Direktor „Jadrogenta“ Vojo Banović potvrdio na je da su kupili veliki remorker u Hrvatskoj, ali nije želio da saopšti koliki je iznos te investicije. Brod za koji još nije određeno novo ime, biće registrovan pod crnogorskom zastavom i u toku je procedura njegovog carinjenja i upisa u Registar brodova Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, a njegov vlasnik biće novoosnovana pomorska kompanija „Jadroplov“ Bar. Sada već bivši „Rijavec“ najveći je i najsnažniji civilni tegljač pod crnogorskom zastavom, za oko trećinu snažniji od remorkera „Sozina“ i „Topolica“ kompanije „Ocean Montenegro“ iz Bara, a koji su do sada uvodili trgovačke brodove u barsku luku.
Sa njime i novim pilotskim čamcem koji će uskoro nabaviti, te dvadesetak novih radnih mjesta za pomorce koji će se otvoriti na ta dva plovila, „Jadroplov“ će konkurisati za dobijanje dodatne koncesije za poslove lučke pilotaže i tegljenja brodova u Baru, a na koje je „Ocean Montenegro“ do sada imao monopol.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi raspisao je međunarodni Konkurs za studiju idejnog skulptorskog rješenja spomen obilježja posvećenog Mirku Komnenoviću (1870 — 1941), načelniku Opštine koji je dao značajan doprinos razvoju grada.
Na Konkursu mogu učestvovati akademski vajari i ostala lica koja za to posjeduju adekvatnu stručnu kvalifikaciju, a koja private poziv ili preuzmu konkursni materijal, i koja u potpunosti prihvataju uslove Konkursa.
Cilj Konkursa je izbor najbolje i najcjelishodnije studije idejnog skulptorskog rješenja spomen obilježja posvećenog Mirku Komnenoviću, te je u tom cilju potrebno putem reprezentativnog skulptorskog rješenja ostvariti dostojno sjećanje na jednu od najznačajnijih istorijskih ličnosti koja je doprinijela razvoju i napretku Herceg Novog.
Očekuje se da spomen-obilježje bude figuralno skulptorsko djelo koje će ostvariti skladnu skulptorsku vezu između specifičnosti lika i posebnosti karaktera Mirka Komnenovića. Takođe, potrebno je uvažiti izraz epohe u kojoj je Mirko Komnenović živio, a tačna lokacija i shodno njoj tip postamenta i uređenje prostora biće naknadno utvrđeni na osnovu odredbi Zakona o spomen obilježjima.
Konkurs je otvoren od 22.03.2019. god. do 08.06.2019. god, do 14 časova do kada je neophodno dostaviti konkursne radove ili ih poslati poštom zaključno sa 08.06.2019. god. do 24 časova što se provjerava poštanskim pečatom na omotu konkursnog elaborata i po potrebi dokazuje poštanskom potvrdom koja je u posjedu autora – pošiljaoca. Konkursni radovi se predaju na arhivi Opštine Herceg Novi, ili poštom na adresu Opština Herceg Novi, Trg Maršala Tita br.2, Herceg Novi, Crna Gora.
Konkursni materijal će u elektronskoj formi biti dostavljen zainteresovanima koji se prijave na e-mail kultura.lazarevic@hercegnovi.me do 29.03.2019.
Mirko Komnenović je rođen 21. septembra 1870. godine u Herceg Novom u staroj kapetanskoj porodici. U periodu od 1930. do 1941, Komnenović je bio načelnik Opštine Herceg Novi i za to vrijeme dao značajan doprinos razvoju grada. U navedenom periodu posebna pažnja je posvećivana izgradnji novih i održavanju postojećih puteva, uređenju vodovodne i električne mreže. Za vrijeme njegovog mandata formirana je i vatrogasna četa u Herceg Novom, izgrađena je željeznička stanica na Škveru. Zaslužan je za otvaranje Učiteljske škole u Herceg Novom, kao i za poboljšanje uslova za rad u školi na Srbini ( u navedenom periodu je nadograđen jedan sprat škole). Nemjerljiv je Komnenovićev napor i angažman u obogaćivanju i uljepašavalju parka hotela Boka egzotičnim i rijetkim biljkama.
Mirko Komnenović se školovao u Tivtu, Mariboru i Švajcarskoj, govorio je italijanski, njemački, ruski i francuski jezik, imao poznanatdva širom Evrope, a za njegov rad i zasluige oslikovali su ga Rusija, Srbija, Francuska i Čehoslovačka.
Mirko i Olga Komnenović su ostavili veliku zadužbinu svom gradu. U njihovoj kući se danas nalazi Muzej grada Herceg Novog.
Podsjećamo, usvojenim Planom podizanja spomen obilježja u ovoj godini je planirano i postavljanje spomen obilježja Jeftu Gojkoviću, Zuku Džumhuru, kao i preimenovanje Risanske u Ulicu Elize Duković Lombardić.
Nautičko-turistički centar Porto Montenegro u Tivtu je domaćin druge etape 7. Evropske Match Race ture – velikog dvobojskog jedrenja od 22. do 24. marta.
Evropski Match Race Tour, koji se sastoji od sedam stanica i velikog finala, novi je Match Race format kreiran u cilju promocije dvobojskog jedrenja, i afirmaciji jedriličara i mornara mlađih generacija, kako bi se međusobno takmičili i napredovali u svjetskom rangu.
Od 10 timova koji učestvuju na regati, 8 jedriličara su među prvih 100 na Svjetskoj rang listi jedriličarskih trka.Od njih Ettore Botticini iz Italije je 4. na svijetu, Mati Sepp iz Estonije zauzima 6. mjesto, a Dejan Presen iz Slovenije 14.
Porto Montenegro Yacht Club kao domaćin regate, dočekuje šeest novih timova u Crnu Goru, dok su ostale četiri ekipe već do sada ovdje jedrile.
“PM Jahting klub je izabran kao EMRT stanica, zbog svoje izuzetnosti i perfektnosti u organizaciji regata, posebno kada je u pitanju dvobojsko jedrenje, izvrsnih sadržaja i uslova jedrenja u akvatorijumu Tivatskog zaliva, koje s velikim zadovoljstvom svake godine iskusim.“- kazala je menadžerka tog kluba Jenny Puttock
U TIVTU 36 POSTO BOLJA POSJETA
Tivat – foto opština Tivat
U svim vidovima registrovanog smještaja na podrulju Tivatske rivijere trenutno boravi 1.019 zvanično oprijavljenih turista, što je 36% bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija Tivat. U hotelima borave 263 gosta, dok privatni smještaj koristi 756 posjetilaca.
Radovi na Jadranskoj magistrali u Tivtu – foto arhiv Boka News
Asfaltiranje lokalnih saobraćajnica i sanacija trotoara i šetališnih staza, ukupno vrijedni 600.000 €, počeće u narednim danima na 33 lokacije na teritoriji opštine Tivat.
Prvu fazu asfaltiranja lokalnih saobraćajnica, u ukupnoj površini od 33.700 m2, na 26 lokacija realizovaće podgorička kompanija „Bemax“.
Investicija je vrijedna vrijedna504.000,00 € a ugovoreni rok za realizaciju je 45 dana.
Radovi obuhvataju zasijecanje i struganje asfalta, nivelaciju postojećih šahti, pripremu podloge, ugradnju nosećeg i habajućeg sloja asfalta.
Radovima će biti obuhvaćene ulice:Luke Tomanovića, Istarska/Arsenalska, Đačka, Njegoševa /21 Novembar, Ribarski put/Pakovo, II Dalmatinske, Palih Boraca,Sremsko – Karlovačka, Karpoška, Trg Dara Petkovića, Obala Filipa Miloševića, Blaža Jovanovića, Mažina – dio, Brijeg Gverovića, Gornji Kalimanj III – dio, Bonići I, Dumidran – dio, Vrijes I-IV, Mrčevac I, Gradiošnica – 3 lokacije, Brda.
U toku izvođenja radova drumski saobraćaj ce biti privremeno obustavljen i preusmjeren o čemu će javnost biti naknadno obavještena.
Druga faza asfaltiranja lokalnih saobraćajnica vrijedna600.000,00€ planirana je nakon turističke sezone.
Sanacija trotoara i šetališnih staza ugovorene vrijednosti 96.000,00 € trajaće 30 dana a radove izvodi Asfalt beton gradnja iz Podgorice.
Radovi obuhvatajuzasijecanje, razbijanje i uklanjanje postojećih betonskih trotoara, razbijanje i uklanjanje postojećih oštećenih ivičnjaka, iskop zemljanog materijala, tamponiranje, ugradnju behaton ploča i ivičnjaka, na sedam lokacija u ukupnoj površini 2223 m2.
Sanacija trotoarskih površina biće izvedena u ulicama: Luke Tomanovića, Đačkoj, Njegoševoj, 21 novembra, II Dalmatinske, Palih Boraca i Karpoškoj.
Obje investicije su planirana aktivnost iz Strateškog planarazvoja opštine Tivat 2019 – 2022 god, i u skladu su sa Akcionim planom za sprovođenje strateškog plana, za 2019.godinu.
Tradicionalna „Fešta kamelija Stoliv 2019″ počeće u subotu 23.marta u 10 sati likovnom i literarnom radionicom u prirodi pod nazivom “Kamelija u srcu Boke”.
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće održana u petak 29. marta od 19 sati u Galeriji solidarnosti.
Dan kasnije (subota 30. mart) od 9 do 14 sati predviđen je susret uzgajivača kamelija iz zemlje i inostranstva, kao i obilazak đardina sa kamelijama, stručni savjeti i razmjena iskustava.
Centralna manifestacija biće održana u nedjelju 31. marta, sa početkom u 11 sati. Planirani su: svečano otvaranje, izložba aranžmana od kamelije, izložba likovnih i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina s kamelijama, izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv (u 8 i 13 sati) i tradicionalna mušljada.
Tokom manifestacije gosti NVU “Kamelija” biće uzgajivači i ljubitelji kamelija iz Opatije (Hrvatska) i Aachena (Njemačka).
Pokrivitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.
U okviru manifestacije FEŠTA KAMELIJA 2019, NVU “Kamelija” Stoliv poziva uzgajivače i ljubitelje kamelija da sa svojim cvijetnim kreacijama učestvuju na ovogodišnjoj izložbi od ovog cvijeta koja će biti otvorena u petak 29. marta, u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 19 sati.
Radove je potrebno dostaviti toga dana do 15 sati u Domu kulture “Niko Bilafer” Stoliv ili donijeti u izložbeni prostor Galerije solidarnosti.
U cilju unaprijeđenja gajenja kamelije, pozivaju se uzgajivači sa teritorije opštine Kotor, koji ranije nijesu nagrađivani, da učestvuju u izboru najljepšeg đardina, odnosno bašte sa kamelijama.
Prijave đardina-bašte potrebno je obaviti do subote 30. marta do 10 sati.
Za najljepše cvijetne aranžmane i đardine sa kamelijama proglašene od strane stručnog žirija, organizator će obezbijediti prigodne nagrade i priznanja.
Informacije i prijave na tel: 069 644 506 i 067 881 499
“PovodomSvjetskog dana lutkarstva, JU Kulturnicentar “Nikola Đurković” Kotor obavještava o svojim aktivnostima na pripremi lutkarske predstave “Tre sorelle” sa kojom će nastupiti na festivalu lutkarstva i video-prezentacije “Lutvid fest” u Bjeljini, 11. aprila 2019. godine.”
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor nastupiće prvi put na trećem festivalu lutkarstva i video-prezentacije knjige “Lutvid festu,“ u organizaciji Narodne biblioteke “Filip Višnjić” u Bijeljini. Ovaj festival ima za cilj da popularizije lutkarstvo i knjigu, dramatizaciju književnog djela i multimedijalnu pismenost. Cijeli projekat se zasniva na takmičenju u izvođenju lutkarske predstave i video-prezentacije izabrane knjige u kategorijama osnovnih škola.
Kulturni centar Kotor će se predstaviti lutkarskom predstavom „Tre sorelle,“ koja oživljava jednu od najpoznatijih legendi sa područja Boke Kotorske. Dramatizacija ove legende je odabrana sa ciljem da široj publici predstavi temu iz kulturne istorije Boke, bokeški govor i običaje.
Predstavu izvode učenici osnovne škole,koji će tumačiti likove sestara sa Prčanja, njihovog brata i kapetana: Mare Jablan, Katja Kapetanović, Zlata Marković, Vojin Begović i Balša Punošević. Predstavu su osmislili i sa učenicima pripremaju profesorica književnosti, Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru i akademski glumac, Slaviša Grubiša, menadžer programskih aktivnosti u Kulturnom centru Kotor.
Crna Gora će od 27. maja do 1. juna ove godine biti domaćin Igara malih zemalja Evrope.
Naša zemlja prvi put će biti domaćin jednog multi-sportskog takmičenja, koje će okupiti oko dvije hiljade učesnika – sportista, trenera, službenih lica, predstavnika nacionalnih olimpijskih komiteta, novinara, volontera…
Riječ je o takmičenju koje okuplja sportiste iz devet zemalja sa manje od milion stanovnika – pored crnogorskih, nadmetaće se sportisti iz Malte, Andore, San Marina, Monaka, Lihtenštajna, Luksemburga, Kipra i Islanda.
Igre malih zemalja održavaju se od 1985. godine, a Crna Gora učestvuje od 2011.
Epicentar zbivanja na Igrama malih zemalja biće Budva. U kompleksu Slovenska plaža, biće smješteni učesnici-sportisti, a Budva će biti domaćin i zvaničnicima nacionalnih olimpijskih komiteta zemalja učesnica.
Očekuje se da će našu zemlju i Budvu prvi put posjetiti predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah.
U Budvi će se održati svečana ceremonija otvaranja Igara, i to na platou ispred Starog grada, koji je atraktivnom lokacijom i izgledom, idealno mjesto za početak lijepe sportske, i ne samo sportske priče, na izmaku proljeća i početku ljeta u našoj turističkoj prijestonici.
U Budvi će se održati takmičenja u odbojci (žene i muškarci), odbojci na pijesku, streljaštvu, boćanju i tenisu.
Pored Budve, sportska takmičenja održaće se u Baru (košarka, atletika), Podgorici (plivanje), Cetinju (džudo) i Tivtu (stoni tenis).
Igre malih zemalja Evrope, kao i sva takmičenja pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta, nisu samo festival sporta, već imaju i mnogo širi značaj.
To je prilika da se brojni gosti upoznaju sa prirodnim ljepotama i turističkim atrakcijama Crne Gore i Budvanske rivijere, da upoznaju našu kulturu i običaje, da osjete poseban mediteranski duh…
Igre malih zemalja Evrope
Igre malih zemalja u Crnoj Gori biće značajne i po tome što se organizovati uz poštovanje najviših ekoloških standarda.
Biće to prve “Zelene igre”, koje će se organizovati u skladu sa strategijom i jasnim opredjeljenjem olimpijskog pokreta da se kroz sport, a posebno organizaciju sportskih događaja promoviše održivost i zaštita životne sredine.
Zbog toga Igre imaju dva slogana – prvi je “How big we are” – “Koliko smo veliki”, a drugi “Be fair by nature” – “Prirodno je biti fer”.
S obzirom na broj učesnika i širinu svih mogućnosti koje nudi ovakva manifestacija u pogledu promocije naše zemlje i Budve, može se reći da su Igre malih zemalja Evrope za Crnu Goru – Olimpijske igre u malom.
