Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Bogoljub Brezić” iz Perasta imali su ovih dana dvije veće i izazovnije intervencije.
Juče rano ujutro gasili su požar na porodičnoj kući Marka Samardžića na Dragalju, gdje se u prizemlju tog objekta, zapalila veća količina sijena.
“Na intervenciju su otišla četiri vozila sa četrnaest vatrogasaca. Dolaskom na lice mjesta zatekli su požar u razbuktaloj fazi kao i vlasnika objekta kojem su u pomoć pritekli mještani, među njima i Dušan Bojanić sa svojm cistijernom. Pošto je sijeno kao takvo veoma teško za gašenj, morao se dio po dio izbacivati van objekta. Pričinjena je veća materijelna šteta jer se radilo o količini od oko 95 kubika baliranog sjena, a i došlo je do oštećenja međuspratne konstrukcije kuće.”- kazao je predsjednik DVD Perast, Krsto Žmukić.
On je istakao da je intervencija na Dragalju trajala skoro deset sati i da su im veliku pomoć pritom pružili mještani, naročito Bojanić koji je svojom cistijernom dovozio vodu i pripunjavao njihova vatrogasna vozila.
“O koliko kompleksnom i teškom gašenju se radi najbolje govori podatak da smo u toku intervencije potrošili vazduh iz naših izolacionih aparata kao i sve rezervne boce, te su nam kolege iz Službe zaštite i spašavanja Kotor dopremili još četiri rezervne boce sa vazduhom”- istakao je Žmukić.
sa intervencije na Dragalju
Peraški dobrovoljni vatrogasci prethodno su minulog vikernda, imali intervenciju i u tamošnjem svetikištu na ostrvu Gospa od Škrpjela gdje se u subotu jedna posjetiteljka teže povrijedila.
“Turistkinja kiz Škotske je zadobila težu povredu noge i bio joj je potreban hitanm transport sa mostrva do Perasta, odnosno do specijalne bolnice “Vaso Ćuković” u Risnu. Prvu pomoć na ostrvu ukazao joj je zaposleni u svetilištui, koji je ujedno i vatrogasac-dobrovoljac, da bi je potom preuzeli preuzeli našeg DVD-a i smjestili u nosila-korito za prevoz povrijeđenih, te je transportovali privatnim brodom do Perasta i našim vozilom do bolnice u Risnu”- istakao je Žmukić dodajući da je Škotlanđanka povrijedila potkoljenicu, zakačivši nogom za kamenu bitvu.
“Uz obilno krvarenje došlo je do teške razderotine mekog tkiva duž cijele potkoljenice. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo i Milanu Pulu iz Risna koji je svojim privatnim brodićem prevezao do ostrva vatrogasce i povrijeđenu osobu zajedno sa njima vratio za Perast.”- rekao je Žmukić.
Opština Tivat će u saradnji sa Institutom za standardizaciju Crne Gore, od 30. septembra do 2. oktobra 2019. godine, biti domaćin VIII Balkanske konferencije o standardizaciji koju će svečano otvoriti ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
Konferencija je nastavak prethodnih aktivnosti čiji je glavni cilj promocija značaja sistema standardizacije kako za Crnu Goru tako i za cijeli region.
Dobra saradnja nacionalnih tijela za standardizaciju iz ovog regiona nesumnjivo će se pozitivno odraziti kako na privredne tako i na ukupne odnose među državama regiona.
Pored predstavnika zemlje domaćina, ova važna konferencija okupiće predstavnike nacionalnih tijela za standardizaciju iz: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Moldavije, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije, Turske, kao i Kosova u svojstvu posmatrača.
Na konferenciji će takođe učestvovati i visoki zvaničnici Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Evopskih komiteta za standardizaciju (CEN/CENELEC).
Događaj će početi u ponedjeljak, 30. septembra u 10 časova u miltimedijalnoj sali Opštine Tivat uvodnim izlaganjima predsjednika UO ISME, prof. dr Milana Vukčevića, i predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca.
Kroz petogodišnje istraživanje na arheološkoj iskopini u Risnu pronađeno je više od sedam hiljada studijskih materijala i više od hiljadu inventarskih jedinica, istakao je viši konzervator dr Dejan Gazivoda na izložbi u bjelopoljskom muzeju.
Izložba pod nazivom „Sinihija-Continuum-Trajanje” posvećena je istraživanjima na lokalitetima Carine i Gradina, a realizovana je saradnjom Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i varšavskog univerziteta kroz međunarodni projekat Risinium, prijestonica kraljice Teute.
“CIlj izložbe je da se podstaknu nadležni organi da se oformi naučno istraživački centar u Risnu, da bi radovi mogli da traju tokom čitave godine, a ne samo periodično, sa napomenom na se takav lokalitet može turistički valorizovati”, kazao je dr Gazivoda, ističući da su na lokalitetu Carine pronađeno 6 objekata iz rimskog i ilirskog perioda.
Pronađeni su, napomenuo je on, i ostaci grijanja što je dokaz da se i u antici luksuzno živjelo u Risnu, dok su na lokalitetu Carine pronađeni ostaci dvije palate, dvije ulice i veći broj drugih objekata, zatim prsten sa likom boginje Artemide, više od 4 500 novčića sa likom kralja Balausa.
“Inače, brdo Gradina je važan lokalitet i po tome što su u posljednje tri godine tamo pronađeni ostaci ostaci hrama iz antičkog doba, crkve, džamije iz vremena osmanske vladavine, kao i starogrčki natpis od deset redova na čijem prevodu se radi,” kazao je on.
Izložba – Risanski artefakti
Filolog Radomir Ilić, koji je takođe govorio na otvaranju izložbe, dodao je:
„Sve je podložno nestajanju i promjeni, samo je kultura nepropadljiva, pa kulturnim stvaralaštvom i čuvanjem i njegovanjem naše bogate kulturne baštine ostajemo u evropskom civilizacijskom kontinuumu”, kazao je Ilić.
U bjelopoljskom Muzeju je izloženo oko 50 eksponata, a izložba će za sve zainteresovane biti otvorena do 10 oktobra.
Ambasadorka Kanade Kati Čaba sastala se u srijedu sa predstavnicima Opštine Herceg Novi povodom početka manifestacije Dani Kanade u Herceg Novom. U fokusu razgovora bilo je jačanje saradnje u oblasti kulture, koja traje već više od deceniju.
Tokom svoje prve radne posjete, Ambasadorka Čaba je bila zaintersovana da sazna što više detalja iz oblasti turizma, razvoj grada, kao i prioritete lokalne uprave i izazove sa kojima se suočava u ostvarenju svojih ciljeva.
Sa aktuelnim razvojnim projektima, planovima i ciljevima lokalne uprave Ambasadorku su upoznali potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević, potpredsjednica Skupštine opštine Dragana Stanišić, savjetnica Predsjednika i odbornica Tamara Vujović i direktorica Javne ustanove kulture “Herceg Fest” Gordana Porobić Krcunović.
Na sastanku je konstatovano je da Herceg Novi bilježi rast broja turista iz Kanade, te da se očekuje nastavak takvog trenda, imajući u vidu da sa otvaranjem novih kapaciteta visokih kategorija naš grad postaje sve atraktivnija destinacija za kanadske turiste.
Ambasadorka je kazala da su kanadski investitori najviše zainteresovani za male i srednje investicije u turizmu, te ocijenila da je u tom smislu značajno što Herceg Novi kreira svoju mapu investicija koja će doprinijeti predstavljanju potencijala za ulaganje. Zahvaljujći se na gostoprimstvu, ona je zaključila da se nada nastavku dobre saradnje i izrazila je želju da posjeti Herceg Novi tokom Praznika mimoze.
Multikulturalnost najjača veza
Nakon sastanka u Kabinetu, uslijedila je konferencija za novinare na kojoj je najavljen program Dana Kanade u Herceg Novom, koji počinju večeras.
Saradnja između Ambasade Kanade i Herceg Novog traje još od 2003. godine, podsjetila je potredsjednica Opštine Danijela Đurović. Od tada, kada je u saradnji sa galerijom “Josip Bepo Benković” organizovana izložba, uslijedile su druge izložbe, gostovanja kanadskih autora, prošle godine i izvođenje predstave. Đurović je izrazila zadovoljstvo zbog partnerstva sa Ambasadom Kanade, kao i nadu da će događaji posvećeni upoznavanju kanadske kulture postati tradicija u Herceg Novom.
Dani Kanade u HN
“Zadovoljstvo nam je što smo za Dane Kanade imali prilike da obezbjedimo program koji će zainteresovati sve generacije, od osnovaca, srednjoškolaca do ljubitelja vizuelne umjetnosti i književnosti”, istakla je ambasadorka Čaba, zahvaljući se lokalnoj upravi i gradskim ustanovama kulture na dobroj saradnji.
Dani Kanade će omogućiti hercegnovskoj publici da se bolje upozna sa kanadskom kulturom, smatra direktorica JUK “Herceg-fest” Gordana Porobić Krcunović. Kako je rekla, važna dodirna tačka i veza Herceg Novog sa Kanadom je multikulturalnost koju njegujemo, a dobro mjesto za afirmisanje ove vrijednosti i kulturnu razmjenu mogu biti brojni hercegnovski festivali.
Ona je napomenula da će, pored ostalih programa, u okviru Dana Kanade biti održano predavanje za srednjoškolce, kao i da će oni tog dana imati priliku da se na info pultovima upoznaju sa mogućnostima studiranja u ovoj zemlji, dobijanja stipendija, simultanog studiranja i rada.
U sklopu obilježavanja stogodišnjice Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ u Gornjoj Lastvi, u Domu kulture “Ilija Marković”, u subotu 28 septembra, biće priređena revija filmova i izložba fotografija Foto kino i video kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva.
Biće prikazani amaterski filmovi i fotografije Krsta Kika Tomičića, pod nazivom „Sjećanje“. U zabavnom dijelu programa nastupiće ženska klapa Bellezza.
Krsto Kiko Tomičić – foto Boka News
Početak je najavljen u 19,30 sati.
Organizator je obezbjedio besplatan prevoz do Gornje Lastve, a kombi kreće u 19 sati sa stare autobuske stanice u centru Tivta.
Gradski vijećnik Mosta Josip Kukuljan žalio se predsjedniku Gradskog vijeća Rijeke Andreju Poropatu da njega i pratnju koja je trebala dati stručno mišljenje oko stanja Galeba nisu pustili na bivši Titov brod, koji bi, prema planovima Gradske uprave, trebao u obnovu pred EPK. Stigao mu je brzi Poropatov odgovor u kojem njegovo postupanje ocjenjuje žalosnim i nedopustivim, a optužuje ga i da je prijetio gradskoj službenici, nakon što nije uspio doći na Galeb, piše Novi list.
Kukuljan je prekjučer htio doći u obilazak broda Galeb zajedno sa capt. Nedeljkom Kuzmom i dipl.ing.brodogradnje Ivo Rezićem.
Čekali 45 minuta pred brodom
– Razlog posjete je vizualni pregled broda kako bi se dobilo stručno mišljenje. Kasnije nam se pridružila i vijećnica Ivona Milinović. Svi četvero smo stajali pred brodom punih 45 minuta čekajući spuštanje stepenica kako bi se popeli na brod.
Djelatnik koji je na brodu nam nije htio spustiti stepenice, a odgovorne osobe u Gradskoj upravi nam nisu htjele ići u susret. Predsjednik gradskog vijeća mi je mailom odgovorio da će predložiti nadležnom Odjelu gradske uprave za kulturu da se u slijedećem razdoblju organizira razgled broda Galeb za sve članove Gradskog vijeća.
Poštovanom predsjedniku gradskog vijeća Andreju Poropatu poručujem da će taj razgled biti prekasno da bi se na temelju dodatnih argumenata protiv obnove spriječilo izglasavanje kredita na sjednici gradskog vijeća čija je točka ovaj ponedjeljak. Osim toga gradski vijećnici nisu dovoljno stručni da mogu dati svoje mišljenje na temelju vizualnog pregleda bez da su sa njima stručnjaci.
Očito je da se prava slika o brodu Galeb krije od javnosti i da nekome dobro odgovara da završi na remontu, poručio je Kukuljan Poropatu.
On smatra žalosnim što si “neki prisvajaju ekskluzivno pravo na šetnju po brodu Galeb bez zaštitne opreme dok drugima, predstavnicima gradskog vijeća koji dolaze s stručnjacima u kompletnoj zaštitnoj opremi i dozvolama Lučke uprave to onemogućavaju”.
Bezobrazno, zapovjedno i naređivački
No, Poropat smatra žalosnim upravo Kukuljanovo ponašanje.
– Žalosno i nedopustivo nije ponašanje Gradske uprave prema gradskim vijećnicima i njihovim gostima, nego je žalosno i nedopustivo baše ponašanje, kako prema predsjedniku Gradskog vijeća, tako i prema djelatnici gradske uprave.
Pri tom mislim na bezobrazan, zapovjedni i naređivački ton vaših mailova upućenih meni u kojima naređujete i zahtijevate da obavijestim nadležne da stižete na brod (što uopće i nije moja nadležnost).
Unatoč takvom Vašem krajnje nekulturnom ponašanju i pristupu očekujete da ja kao predsjednik Gradskog vijeća udovoljim Vašim željama i zamislima, počeo je svoj odgovor Kukuljanu Poropat.
Prijetnje krajnje nedopustive
Zatim ga je upozorio da njegovu prijetnju gradskoj službenici smatra krajnje nedopustivom.
– O usmenoj prijetnji izrečenoj djelatnici Odjela gradske prave za kulturu da ćete: “napraviti frku s novinarima ako vam se u roku od 15 minuta ne spuste škale”, da ni ne govorimo.
Gospodine Kukuljan, Vi ste jedan od 37 vijećnika u Gradskom vijeću i nemate nikakva veća prava u odnosu na druge vijećnike, tako da vas i ovim putem obavještavam da što se mene kao predsjednika Gradskog vijeća tiče, ne uživate i nećete uživati nikakav poseban tretman, piše mu Poropat.
Što se tiče razgleda broda Galeb, poručio je da je, na njegovu inicijativu, u tijeku dogovor s pročelnikom nadležnog Odjela gradske uprave za kulturu oko utvrđivanja mogućeg termina razgleda broda Galeb za sve članove Gradskog vijeća i to još ovaj tjedan, prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Nitko nije ni poslao zahtjev za pristup brodu
– Nadalje, moram naglasiti da se nikako ne može tvrditi da je bilo kome onemogućena šetnja po brodu Galeb, jer bi to bila istina kada nadležne osobe ne bi dozvolile pristup brodu osobama koje za to imaju potrebne dozvole.
Provjerom u nadležnom Odjelu gradske uprave za kulturu dobivena je informacija da niti jedna od osoba navedenih u Vašem mailu nije niti podnijela službeni zahtjev u službenoj proceduri za dobivanje dozvole za posjet brodu Galeb, tako da nije jasno zašto bi i kako djelatnik na brodu Galeb trebao i smio na brod propustiti osobe koje za to nemaju dozvolu.
Ovime moja komunikacija s Vama po ovome pitanju završava, a poziv za razgled broda Galeb dobit ćete, kao i svi drugi gradski vijećnici, kada termin razgleda bude poznat i dogovoren, odgovara Poropat Kukuljanu.
Podgorica će od marta biti povezana sa Dablinom dva puta sedmično letovima irskog niskobudžetnog avioprevoznika Ryanair.
To su juče saopštili iz sjedišta ove kompanije i, kako javlja CdM, precizirali da će tačan red letjenja biti poznat na kraju ljetnje sezone, krajem oktobra ove godine.
Građani Crne Gore sada mogu da rezervišu putovanja u Dablin do kraja oktobra naredne godine po najnižim cijenama na letovima sa, kako ističu, najnižom emisijom ugljendioksida po putniku.
“Kako bismo obilježili uvođenje nove linije, odlučili smo da do petka u ponoć karte po promotivnoj cijeni od 14,99 eura za ove i sve letove u okviru evropske mreže koji počinju od novembra ove godine”, kazala je Olga Pavlonka iz Rajanera.
„Muzikom, lirikom i gastronomskim specijalitetima kroz peraški XIX vijek” – naziv je multimedijalnog događaja koji je sinoć održan u Muzeju grada Perasta. Bila je to prilika da se javnost muzičkim, dramskim i gastronomskim programom podsjeti na raskošni kulturni i zabavni život koji se odvijao u Boki Kotorskoj, posebno Perastu krajem XIX vijeka.
Prisutne je u ime OJU „Muzeji” pozdravila VD direktorica Slađana Mijanović.
“Večerašnjim događajem pridružujemo se obilježavanju Dana evropske baštine čija je ovogodišnja tema Umjetnost i zabava – baština na pozornici. Za tu priliku smo organizovali umjetničko-zabavni program zasnovan na nasljeđu koje baštini naš muzej kroz svoje bogate zbirke i arhive. Prezentovanje pisanih izvora koji se čuvaju u Muzeju grada Perasta, recitovanje soneta na crnogorskom i italijanskom jeziku, klavirsko izvođenje salonske muzike na osnovu notnih zapisa iz fonda Biblioteka Visković i degustacija peraških delicija imaju za cilj da kod vas probude duh prošlih vremena. Ono što bih istakla jeste vrijedna publikacija Pjesme sa vjenčanja Krsta i Milene Visković koja predstavlja naš doprinos valorizaciji kulturne baštine. Tačnije, to će biti vrijedan trag koji će ostati iza ovog događaja kojim smo uspjeli mali ali bogat segment našeg arhiva učiniti vidiljivim i dostupnim za sve zainteresovane”, rekla je Slađana Mijanović.
Jelena Čečur, urednica programa i dokumentaristkinja Muzeja grada Perasta je kazala da je najznačajnije u ovom multimedijalnom projektu to što je muzejska institucija uradila prevode pjesama i soneta iz Peraškog arhiva Viskovića sa italijanskog jezika na crnogorski.
“Ova poezija je pisana povodom vjenčanja koje se desilo u Perastu 1886. godine. Pjesme, a najviše soneti i njihovi prevodi, prikupljeni su i sistematizovani u publikaciji pod nazivom Pjesme sa vjenčanja Krsta i Milene Visković. Tako je naša ustanova dala doprinos ne samo proslavi Dana evropske baštine, već i proučavanju bokeljske književnosti i valorizaciji i promociji bogatog peraškog kulturnog nasljeđa“ – kazala je Čečur. Po njenim riječima, brojne su ljubavne priče nastale i zabilježene minulih vjekova u Boki i Perastu. „Izdvajamo onu onu koja se više od jednog vijeka skrivala u stranicama našeg arhiva. To je ljubav između Krsta konta Viskovića iz Perasta i Dobroćanke Milene Tripković. Međutim, ova priča, osim snage ljubavi, predstavlja bogat primjer običaja vezanih za vjeridbu i vjenčanje u Boki s kraja XIX vijeka. Sve je počelo davnih 80-tih godina XIX vijeka, kada se ovo dvoje bokeških mladih upoznalo i zbližilo“, rekla je Jelena Čečur i najavila Dolores Fabian koja je govorila sonete i pjesme posvećene mladencima povodom vjenčanja 25. januara 1886. godine u kući Viskovića.
perast- muzej
Uz poeziju u slavu mladenaca publika je mogla da čuje i salonsku muziku iz notnih zapisa Viskovića koju je na klaviru izveo Dejan Krivokapić. Kako je grupa mještanki za degustaciju pripremila tradicionalne specijalitete perašku tortu, bobe i koromane, tako je publika bila u prilici da osjeti atmosferu peraških salona druge polovine XIX vijeka.
Muzej grada Perasta je čuvar mnoštva predmeta, knjiga i dokumenata koji svjedoče o načinu života, zabave i dokolice proteklih vjekova u ovom mjestu.
perast- muzej
U slavu Dana evropske baštine danas je djeci kotorske Predškolske javne ustanove „Radost” i učenicima/ama risanske Osnovne škole „Veljko Drobnjaković” organizovana posjeta Muzeju grada Perasta gdje im je na prilagođen način ukazano na značaj kulturne baštine. Potom su djeca, u slavljeničkoj atmosferi i uz „Odu radosti” kao himnu Evrope, sa balkona palate Bujović u nebo pustila stotinjak balona.
Projekat je podržan sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore, a naša ustanova daje doprinos ne samo obilježavanju Dana evropske baštine, već i promociji ovdašnjeg kulturnog nasljeđa.
Promocija knjiga “Dah bronzane Tračanke” i “Lanac ljubavi” autora Milana Nikolića Izana biće održana u četvrtak 26. septembra u Poslovnom centru “Vukšić” – D event – Jadranska magistrala – Kotor u 19 sati.
Gost večeri je dr Marina Roganović.
O AUTORU
“Piscu večita živost ne donosi večni život, ako u njoj nema vrhunskog stvaralaštva i vatrene ljubavi. Traganje za saznanjem sa kojim se kreće ka stvaranju kvalitetnog dela, ne može započeti bez spoznaje ljubavne strasti jer istinske fizičke ljubavi nema bez erotike, plamena žudnje, trošenja samog sebe i iscrpljivanja osećanja u svemu tome. Sa takvim temperamentom, on neizbežno dolazi u sukob sa ostatkom sveta. Njegova narav da zemlju obrađuje šakama i prstima, za razliku od disciplinovanih koji to rade traktorom i plugom, vodi ga ka usvajanju sopstvene filozofije života koja potvrđuje činjenicu da se kopanjem zemlje može doći do zvezda. Potrebu čovečanstva da ukroti haos i da iz njega dobije izobilje mira potpuno mu je nerazumna, zato što taj tok kod njega teče suprotnim smerom. On u svom miru pokreće haos, da bi u bezdanu stvorio duhovni plod sa kojeg će se hraniti pokoljenja. U trenucima kada stvara, ne razmišlja da gradi svoju večnost, već u nju ugrađuje svoju muzu. Ona je ta gruda zemlje nastala iz zvezdane prašine i najbolji vodič piscu po kosmičkim prostranstvima.
Znate… Ja imam onu koja me iz mira vodi ka haosu i iz njega izvlači potrebnu mi tišinu. Možda nekada i postanem pisac kakav bi ona želela da jesam. Do tada ostaću prilepljen nogama na zemlji, ali ću i sa mojom muzom po Vaseljeni da letim.
Moja dela su i nastala negde gore, međ’ zvezdama. Čitaoci i kritičati su me proglasili za pisca koji piše duhom i osobom koja u svojim knjigama skriva poruke tajnog znanja. Možda, možda svi ti ljudi nešto znaju. Proveriću, a proverite i vi sami”.
Koliko god politika bila teška, mi smo rekli da je naš život samo jedan i da ga nećemo trošiti na rasulo, nego na stvaranje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Damir Zlatar Frey, utemeljitelj i direktor Festivala u Umagu, koji je prije dvadeset godina nastao na ideji konvivence (convinenza – suživot) uz granicu gdje žive Hrvati, Slovenci i Italijani.
“Ta granica je sada prisutnija u našem životu zbog političkog skandala oko podjele mora, ali ni u jednom trenutku dramatičnih trzavica nismo prestali među sobom raditi na suživotu kao okviru iz kojeg se rađaju kazališne ideje”, navodi Frey.
Desetak pozorišnih kuća i festivala iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, okupljenih u Budvi u okviru Festivala TOURNEE (Theatres for tourism development in Europe), ozvaničili su Jadransku teatarsku inicijativu o uspostavljanju kulturne saradnje. Njome bi Festival “Zlatni lav” u Umagu postala manifestacija teatara jadransko-mediteranskog kruga.
Da se ideja suživota festivalom proširi na Jadran i Mediteran predložila je Katja Pegan, direktorica koparskog Gledališća (Slovenija), što su podržale pozorišne institucije i festivali iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Crne Gore.
Teatar spaja Jadran
“Možda na cijelom Mediteranu, a na Jadranu zasigurno, volimo iste stvari, imamo slične običaje, na isti način doživljavaju i tugu i radost, ali nedovoljno znamo jedni o drugima. Dešava se da mnogo više znamo što se dešava u teatru u Njemačkoj ili Americi, nego na našem Jadranu. To želimo da mijenjamo”, kaže direktorica budvanskog Grada tetara Milena Lubarda-Marojević i dodaje da je to posebno važno za generacije koje su odrasle nakon devedesetih.
“Ovakva udruženja su potrebna prije svega mladim ljudima čija je percepcija kulture na ovim prostorima isparcelisana državama, i nemaju sliku o tom prostoru kao zajedničkom kulturnom prostoru Jadrana”, konstatuje Milena Lubarda-Marojević.
Prostor Mediterana nekada je bio pod moćnom sjenkom Venecijanske republike i svi njegovi narodi većinom nose u svojoj tradiciji neku vrstu jedinstva koje je trajalo trista godina, primjećuje Božena Jelušić, profesorka književnosti, koautorka knjige “Kako je Budva sanjala Mediteran”.
“Nažalost, dok su veze kriminala mnogo moćnije pretpostavimo u jadranskom ili mediteranskom arealu, kulturne veze su daleko slabije”, smatra Jelušić.
Te veze su posebno važne jer je, kako konstatuje Jelušić, digitalno ubrzanje vremena oprečno mediteranskoj kulturi i načinu života.
I prema riječima direktora Italijanske drame u Rijeci Giulia Settima, sve kulture na Jadranu su jako slične i imaju isti temelj.
“Dosta toga se posljednjih decenija promijenilo, tu su sada nove države, ali živjeti pored mora znači imati sličan način života i način razmišljanja o životu. Zato mislim da, na neki način, više poveznica imaju kazališta u Rijeci i Budvi nego riječko kazalište i Hrvatsko Narodno Kazalište (HNK) iz Zagreba”, komentariše.
“Jadranska teatarska inicijativa” je ozvaničena u Budvi, tokom četvorodnevnog festivala TOURNEE nastalog kao plod kulturne saradnje Italija-Albanija-Crna Gora (italijanske Barlete, albanskih gradova Fiera i Tirane, te budvanskog Grada teatra).
Jedan od plodova njihove saradnje je opera “Služavka gospodarica”, u kojoj orkestar i ansambl čine umjetnici iz sve tri zemlje, većinom mlađe generacije.
“Serva padrona (Služavka gospodarica) je opera koja je jako dobra kao introdukciono opersko djelo za mlađu publiku. Ona je interesantna i komična, a vodi se temom koja je i danas izuzetno aktuelna, a to je udaja iz koristi, ili pronalaženje svog ‘zlatnog izvora'”, kaže Tea Đorđević iz Fondacije Operosa, objašnjavajući da je stoga komedija prijemčiva široj publici.
Glavnu ulogu igra Kotoranka Petra Radulović, studentkinja Univerziteta za muzičku i scensku umjetnost u Beču.
“Ovim se daje prilika ne samo mladim umjetnicima, već i mladim ljudima u publici, jer oni kod nas često nemaju priliku da se upoznaju s operom, jer nemamo operu u Crnoj Gori, pa imaju i predrasude prema toj vrsti muzike, ali ovo je način kako to da mijenjamo”, kaže.
Sa premijere opere Služavka gospodaricau Budvi, kojom je otvoren festival TOURNEE
‘Nema granica među nama’
Za Anilu Milaj, violinistkinju iz albanskog Fijera to je, kako kaže, najbolje profesionalno iskustvo nakon studija u Engleskoj.
“Nivo profesionalnosti među svim ovim umjetnicima je zaista visok, i u tom smislu nema granica među nama. Saradnja djeluje lako i prirodno, i ne vidim razlog zašto ne bi moglo da se dešava češće, u svim zemljama regiona”, navodi Milaj.
Trogodišnji projekat TOURNEE finansira se IPA fondovima Evropske unije (EU) sa ukupno 800.000 eura.
No, iako je u kulturnoj saradnji novac veoma važan, nije i presudan, jer je temelj te saradnje dobra volja i zajednička estetika u promišljanju pozorišta, smatra Srećko Šestan, intendant HNK u Splitu, iz kojeg je takođe podržano udruživanje jadranskih festivala.
“Naši problemi su uvijek slični, jer niko ne može toliko sredstava osigurati koliko ih mi umjetnici možemo potrošiti. Tako da nisu samo finansije zajednički problem, već i ono što bih nazvao sukob kulture sa novim životom pojedinih gradova. Jer, u većini gradova uz Jadran je sve više podatnih scenskih prostora za ambijentalan teatar okupirano u svrhu komercijalnog turizma”, ocjenjuje Šestan.
Primjere nalazimo u splitskom Peristilu, na kojem je zbog komercijalnih sadržaja nemoguće imati teatarske sadržaje cijelo ljeto, ili u budvanskoj Citadeli, prvobitnoj matičnoj sceni Grada teatra, koji je početkom protekle decenije prodat privatniku.
Isti problemi pozorišta u različitim zemljama odnose se i na novu realnost u kojoj živimo, kaže direktorica koparskog Gledališća, Katja Pagan koja smatra da teatar mora kulturno obrazovati ne samo djecu, već i odrasle.
“To frustrira nas koji dugo radimo u teatru, jer mislimo kako smo tokom decenija rasli zajedno sa publikom. A onda shvatite da je naš protivnik – a to je društveni pritisak – previše jak. Od njega ljudi više i ne dišu, i ne razmišljaju”, konstatuje Pagan.
Pagan dodaje da se publici često nudi puno toga što je samo replika već postojećeg obrasca, ali je lijepo upakovano, pa se dobro prodaje.
“I to je ono što publika mora znati razlučiti: razlika između teatra koji oslobađa i onoga koji ti nudi junk food (brza hrana)”, dodaje.
Za priču o počecima festivalske saradnje na obalama Jadrana vezuje se i zanimljivost: ispostavilo se da je jedan od aktera, Damir Zlatar Frey, režirao “Bolero”, prvu festivalsku produkciju Grada teatra u Budvi prije 33 godine.
“To što sam ponovo u Budvi, i to povodom opet nečeg potpuno novog, ne može biti slučajnost. To je taj mediteranski krug, iz kojeg uvijek izviru neočekivane životne i pozorišne priče”, zaključuje Frey.
