Karavan 50. Praznika mimoze stigao je i do Slovenije, gdje danas i sutra najavljuje jubilarno izdanje jedne od najstarijih i najpoznatijih turističko-propagandnih manifestacija u Herceg Novom i Crnoj Gori, koja će trajati od 01. februara sve do 23. marta.
Karavan danas mimozu donosi u dva pobratimska grada – Novo Mesto i Kranj, a sutra u Ljubljanu, gdje će nastupiti na Sajmu turizma i u centru grada.
Gradska muzika, mažoretke, klovnovi i trombonjeri nastupili su na glavnom gradskom trgu u Novom Mestu, uz podršku Mestne godbe Novo Mesto, sa kojima Gradska muzika ima odličnu saradnju. Muzikom, plesom i mimozom pozvali su građane Novog Mesta i Slovenije da posjete Herceg Novi tokom 50 dana 50. Praznika mimoze, tokom kojih će biti upriličeni i Dani Slovenije u Herceg Novom, od 20. marta.
Defileu je prethodio prijem kod župana Opštine Novo Mesto Gregora Macedonia, za delegaciju Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem. Tokom prijema, Županu je uručena plaketa 50. Praznika mimoze, u znak zahvalnosti za podršku Karavanu.
Predstavnici dva grada istakli su da se raduju nastavku i njegovanju višedecenijskih pobratimskih veza Herceg Novog i Novog Mesta, te novim mogućnostima za prekograničnu saradnju. Župan Macedoni najavio je da će delegacija Novog Mesta posjetiti Herceg Novi u martu. On se zahvalio na prilici da Karavan posjeti i Novo Mesto, riječima da su Herceg Novi i Mimoza “uvijek dobra vijest”.
Ulcinjska solana trebalo bi da bude proglašena zaštićenim područjem krajem februara, saopštila je izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević, navodeći da tek tada počinje pravi i ozbiljan posao.
Evropska unija (EU) je u nedavno objavljenoj Zajedničkog pregovaračkoj poziciji istakla da bez adekvatne zaštite Solane, Crna Gora ne može računati na privremeno zatvaranje poglavlja 27.
Janjušević je agenciji Mina kazala da je ovo daleko najveći stepen podrške EU civilnom sektoru kada je u pitanju zaštita Ulcinjske solane.
“Do sada u pregovorima nijedna zemlja nije imala jedan lokalitet postavljen kao uslov za zatvaranje pregovora što govori prije svega o značaju Ulcinjske solane sa aspekta zaštite prirode, ali i o specifičnostima koje ona nosi kao kompleksan problem za čitavu Evropu“, rekla je Janjušević.
Ona je podsjetila da je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović u aprilu obećao zaštitu Solane do kraja godine, a dostavljanje studije zaštite opštini Ulcinj u roku od mjesec, što se nije desilo.
Informacija o studiji je, dodaje Janjušević, usvojena u oktobru kada je dostavljena i opštini na dalje usvajanje.
“Uprkos svemu zadovoljni smo što je javna rasprava u toku i što po riječima predsjednika opštine možemo očekivati proglašenje solane zaštićenim područjem krajem februara, kada se očekuje vanredan saziv opštinskog parlamenta”, saopštila je Janjušević.
Kako je istakla, taj dugo očekivani trenutak olakšanje je za sve aktere uključene u proces zaštite, ali tek tada počinje, pravi i ozbiljan posao.
“Tek smo ostvarili formalno pravni uslov zaštite, a faktičku zaštitu predstavlja i efikasno upravljanje i odgovoran upravljač, što će biti poseban izazov u narednom periodu“, ocijenila je Janjušević.
Ona je ukazala da je Solana vještački ekosistem koji se bazira i kojem pogoduje industrijska aktivnost proizvodnje soli, te da je njena izvršena u skladu sa pravilima Međunarodne unije za zaštitu prirode.
U konačnoj studiji zaštite, navela je Janjušević, predložene su dvije opcije: park prirode ukoliko se bude proizvodila so ili rezervat prirode ukoliko ne bude proizvodnje.
Predstavnici Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Tivat, sekretarka Jadranka Joksimović i Helga Ivović posjetile su mjesnu zajednicu Krtoli i razgovarale sa njenim rukovodstvom, predsjednikom Savjeta MZ Krtoli Savom Klakorom i članom Savjeta Ilijom Brinićem.
Nakon sastanka koji je inicirao Sekretarijat, Joksimović i Ivović obišle su naselja koja obuhvata MZ Krtoli – Radoviće, Đuraševiće i Gošiće.
„Zahtjevi koje je mjesna zajednica, tokom ove posjete delegirala Opštini Tivat, su prihvatljivi i smatramo da bi lokalna samouprava u narednom vremenskom periodu, tokom ove i sljedeće godine, shodno raspoloživim sredstvima, mogla da obezbijedi njihovu realizaciju.“- saopštila je sekretarka Joksimović.
Savjet MZ Krtoli predložio je adaptaciju kancelarija u Radovićima, odnosno popločavanje i renovinarnje sanitarnog čvora, uređenje prilaza kancelarijama Doma kulture i nivelaciju terena kako bi se spriječilo odlivanje atmosferskih voda prema zgradi. Tokom obilaska Doma kulture u Gošićima, u čijoj je izgradnji učestvovala Opština, predložena je zamjena neonskog osvjetljenja unutar objekta. Tražena je popravka i proširenje betonske ograde igrališta iza Doma kulture u naselju Đuraševići, te postavljanje tartan podloge na dijelu dječijeg igrališta na kojem nije postavljena ova vrsta obloge.
Predstavnici Sekretarijata i Savjeta MZ Krtoli, kako je saopšteno iz Opštine, saglasni su da, s obzirom da se radi o velikoj investiciji koja nije predviđena ovogodišnjim budžetom, u budžet za 2020. godinu bude uvrštena rekonstrukcija puta od Radovića do Đuraševića u čitavoj dužini.
Donatorski bal Rotari kluba Kotor – foto Martin Krivokapić
Rotari klub Kotor u subotu 16. februara u Poslovnom centru “Vukšić” (svečana sala D-Event, Radanovići) priređuje donatorski bal pod maskama.
“Bal pod maskama ima dobrotvorni karakter sa ciljem sakupljanja sredstava za nabavku aparata kolposkop za JZU Dom zdravlja Tivat”, poručuju organizatori.
O Rotariju
Rotary predstavlja globalnu mrežu lidera koji se volonterski posvećuju rješavanju humanitarnih izazova u svijetu. Rotary povezuje 1.2 million članova posredstvom 34.000 Rotari kluba u preko 200 zemalja i geografskih regiona. Njihov rad utiče na život kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, od pomoći porodicama u potrebi u svojim zajednicama do borbe za svijet oslobođen dječije paralize (polio-free world).
U okviru Kotorske koncertne sezone, u četvrtak,31. januara od 18 sati u crkvi Svetog Duha biće održan koncert Bojana Martinovića /klavir/ i Vujadina Krivokapića /violina/.
Na programu su kompozicije Ravela, Koplanda i Roža.
Azilu na Dizdarici, hercegnovski volonteri su pored niza donacija i učešća u akcijama uređenja kućica, ovih dana donirali i ćebad za pse, što je potvrda dobre saradnje doo Čistoće i NVO sektora.
Volonteri hercegnovskog azila su nabavili ukupno 300 ćebadi za napuštene pse na Dizdarici. Fotografije su objavili na svojoj FB stranici Beautiful animals.
– Ćebad su obezbijeđena donacijama članova, koji žele sačuvati anonimnost, kazala je novinarima predsjednica Volontera hercegnovskog azila Slađana Kovačević.
Kovačević kaže da su tokom prošle godine uspjeli da namaknu oko 4.000 eura za potrebe pasa u Azilu. Psi su ampulama dva puta tretirani protiv parazita. Volonteri su kupili potrebna sredstva za higijenu pasa i preko 1.500 kg granula, koje zahvaljujući Peru Čelebiću, uvozniku Farmine, nabavljaju po nižim cijenama. Većina donatora žele sačuvati anonimnost. Ona je posebno istakla odličnu saradnju koju volonteri imaju sa rukovodstvom doo Čistoća Herceg Novi koja upravlja Azilom. Ukazala je da se akcijama udomljenja, traženja izgubljenih životinja, prikupljnja pomoći u hrani i drugim potrebama pobrinula Jasna Čavić.
Pored nesavjesnih vlasnika, koji odbacuju svoje ljubimce i puštaju na ulicu, postoje i oni koji sa iskrenom željom pristupaju Azilu i psima, pa nerijetko dolaze iz svih krajeva Crne Gore da usvoje psa. Direktor doo Čistoća Herceg Novi Vladimir Arsić je kazao da je protekle godine 50 pasa uspjelo naći topli dom.
Podsjećamo da kada je riječ o konkretnoj pomoći Azilu, Arsić je apelovao da ona bude u hrani,ali i da je svaka druga pomoć dobrodošla. U Azilu se nalazi 115 pasa. Ko želi da udomi psa u Azilu može naći ne samo mudre i lijepe mješance, već i njemačke ovčare, haskije, dobermane, staforde, zlatne retrivere i druge.
I u nastavku sedmice na Jadranu biće povremene kiše, posebno od petka i ponovno obilnijih pljuskova i grmljavine, te jakog juga, najavljuju meteorolozi.
Utorak:
Promjenljivo do pretežno oblačno, uglavnom tokom prijepodneva mjestimično se očekuju slabe padavine. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru tokom jutra, još ponegdje umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha -4 do 9, najviša dnevna 0 do 14 stepeni.
Srijeda:
Promjenljivo oblačno, prijepodne sa sunčanim intervalima, u drugom dijelu dana i tokom noći povećanje oblačnosti, koje će ponegdje usloviti padavine, prvenstveno u južnim i zapadnim predjelima.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -8 do 5, najviša dnevna 1 do 14 stepeni.
Naš drug i prijatelj, istinski ekolog i zaljubljenik u biciklo, otišao je sanjajući pravu, a ne folirantsku državu Crnu Goru.
Otišao je naš dragi Ljubiša Perović, crnogorski diplomata koji je vozeći biciklo u Ženevi postidio ambasadora komunističke Kube.
Odpedalao je praćen ljubavlju onih koji su mu bili slični po nadahnuću i viziji, a ignorancijom onih koje je nesvjesno provocirao svojom skromnošću i dobrotom.
Dok je Ljubiša, kao šef državne Kancelarije za održivi razvoj, sa njemačkim abasadorom otvarao solarnu stanicu za električna bicikla, doniranu od njemačke vlade, tadašnji gradonačelnik Podgorice, kome predstoji suđenje za koruptivne radnje, imao je ‘preča’ posla.
Kad je Ljubiša predlagao da se rekonstruisana stara cesta od Podgorice do Danilovgrada proširi za biciklističku stazu, rekli su mu da nema novca.
Radovao se dječački kad smo nagovorili podgoričku vlast da kineskim parama izgradi prvi od obećanih pet biciklističkih koridora.
Mi smo se radovali njegovoj diplomatskoj penziji, želeći da svojom energijom i entuzijazmom dodatno doprinese snaženju ideje o biciklu kao alternativnom prevoznom sredstvu i biciklizmu kao stilu života slobodnog gradskog čeljadeta.
Vječne biciklističke staze su se, na našu žalost, najviše radovale Ljubišinom društvu.
Biciklo.me će ga pamtiti kao uzor i njegovati sjećanje na njega.
U Brodosplitu je u ponedjeljak započela gradnja broda za krstarenje polarnim područjima na Arktiku i Antarktiku, koja bi trebala biti završena do kraja 2020. godine.
Brod, čiji je naručitelj tvrtka Quark Expeditions u sastavu Travelopia grupcije, moći će ugostiti 200 putnika smještenih u 103 luksuzno opremljene kabine, o kojima će se brinuti 116 članova posade. Brod će biti dugačak 128, a širok 21,5 metara.
»Ovo je najskuplji ugovoreni kruzer u Hrvatskoj dosad, visoke luksuznosti i performansi,« rekao je predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak, ne želeći navoditi cijenu broda.
Istaknuo je kako će se njegova gradnja pokazati kao Brodosplitov iskorak, jer će se opremanje broda obaviti na podu, tj. u sekcijama, prije nego što ode na navoz.
»Tako će se povećati kvaliteta broda i smanjiti ukupno vrijeme gradnje,« kazao je Debeljak.
Po njegovim riječima, na gradnji će biti angažirano 500 radnika, a s kooperantima ukupno više od hiljduu.
Na novinarski upit o stanju u knjizi narudžbi, Debeljak je rekao kako su Brodosplitovi kapaciteti popunjeni u sljedećih desetak godina.
»Ovaj brod bit će više od broda. Bit će to operativna baza za polarne avanture bez premca. Naši gosti putuju s Quarkom kako bi maksimizirali svoje ekspedicijsko iskustvo, pomjerili svoje granice i uživali u čarima polarnih područja,« rekao je predsjednik Quark Expeditionsa Andrew White.
«Stvorili smo brod bez premca u svojoj klasi, ne samo partnerstvom s industrijskim liderima kao što su Brodosplit i LMG Marin, koji su jednako predani pomicanju granica kao i mi, nego i konzultirajući se s našim polarnim stručnjacima i voditeljima ekspedicija koji bolje od bilo koga znaju što gosti žele od svog polarnog putovanja,’’ dodao je.
Kazao je kako je brod dizajniran tako da može stići do »najljepših mjesta na našem planetu.«
»Polarni prostori su istovremeno spektakularni i okrutni. Naš novi brod putnike će odvesti tamo na siguran i ugodan način, pružajući im iskustva koja će zauvijek pamtiti i dopuštajući im da cijene ljepotu i veličanstvenost prirode bez njezina ugrožavanja,« istaknuo je White. Quark Expeditions je pružatelj polarnih avanturističkih putovanja već tri desetljeća. Uz raznoliku flotu posebno opremljenih brodova za male ekspedicije, ledolomce i avanture na kopnu, nudi pristup najzabačenijim mjestima na Zemlji.
Svojom ljušturom u obliku krila stvara crvene bisere nalik suzama i proizvodi niti koje zovu “morskom svilom”. Plemenita palastura-periska simbol je Sredozemlja i pokazatelj njegova podmorskog zdravlja.
Ali ta golema školjka, druga po veličini u svijetu, u smrtnoj je opasnosti od parazita koji je zadnjih nekoliko godina opustošio njezinu populaciju.
Znanstvenici strahuju da klimatske promjene i zagrijavanje mora dodatno pogoršavaju situaciju.
Plemenita palastura-periska, Pinna nobilis, može doživjeti 45 godina i narasti 1,2 metra.
Živi jedino u Sredozemlju, ponosno uspravna kao jedro, vrhovima usidrenim u pjeskovite livade morske trave.
Na mirnoj morskoj površini pokraj Villefranche-sur-Mera, u blizini Nice, ništa ne upućuje na pomor ispod površine. No dolje, na morskome dnu, groblje je plemenitih periski.
“Nismo uspjeli pronaći nijednu živu”, kaže podvodni fotograf Olivier Jude izranjajući na površinu.
Zlatno runo
Francuska rivijera posljednje je u nizu mjesta na kojima periske izumiru napadnute novim parazitom, otkrivenim uz španjolsku obalu 2016. godine. Ondje je taj patogen gotovo istrijebio plemenite školjke koje su sada kritično ugrožene. Potom se proširio uz druga obalna područja i napada periske od Francuske do Turske.
“Situacija je duboko alarmatna”, rekla je Maria del Mar Otero iz Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), ističući da je periska u Španjolskoj na rubu opstanka.
U Jadranu novi virus još nije zabilježen, ali su periske u Jadranu zakonom zaštićene zbog pretjeranog izlova u prošlosti. Stanovništvu su polja periski uz sredozemne obale poznate stoljećima.
U drevna vremena se od njezinih tankih, ali čvrstih bisusnih niti pravila “morska svila”, nevjerojatno rijedak materijal koji je na suncu sjao kao zlato.
Neki vjeruju da je ta fina tkanina temelj za grčki mit o Jazonovoj potrazi za zlatnim runom.
Sve mrtvo
Palastura-perisku se smatra indikatorom zdravlja oceana jer njihove dugovječne ljušture bilježe kemijske i fizičke promjene u vodi.
A sada je i njihov opstanak doveden u pitanje. Osim uz južnu španjolsku obalu, nametnik ih je žestoko napao uz dijelove francuske, talijanske, turske, ciparske i grčke obale.
Francuski morski biolog Nardo Vicente iz Oceanografskog instituta Paula Ricarda od početka devedesetih godina prošlog stoljeća proučava polje periski blizu Korzike.
Ugnjezdile su se na dubini od 25 do 40 metara, ljušture su im stare tridesetak godina i narasle su oko 80 centimetara.
“U 2017. polje je bilo savršeno zdravo”, rekao je.
“Ove godine, sve je mrtvo, apsolutno sve”.
Palasture Boka Kotorska
Sićušni ubojica
Parazit, otkriven u probavnom sustavu periski, iz reda je haplosporidiuma, koji se smatra odgovornim za masovni pomor kamenica u zaljevu Delaware pedesetih godina prošlog stoljeća.
Još nije poznato kako je sićušni ubojica stigao do Sredozemlja niti na koji se način tako brzo uspijeva proširiti. No bolest, čini se cvate u toplome moru.
Vicente kaže da globalno zagrijavanje i porast temperature stimulira gomilu uspavanih virusa, bakterija i parazita na aktivno djelovanje. Temperatura mora oko polja periski na Korzici danas je 20 Celzijevih stupnjeva čak i na dubini od 40 metara. Normalnima se smatraju temperature od 13 ili 14 stupnjeva.
“Ovo je potpuno neuobičajeno”, rekao je.
U Španjolskoj je nekoliko periski sačuvano u akvarijima, a u Italiji i Francuskoj stručnjaci su pojačali nadzor nad poljima.
No dok su stručnjaci u utrci s vremenom prije nego što ljeto podigne temperaturu mora, strahuje se da sudbina plemenitih školjaka predstavlja svojevrsno upozorenje o zdravlju mora.
Neki znanstvenici smatraju da bi izumiranje periski moglo značiti početak izumiranja drugih vrsta.
