Skupština Turističke organizacije Herceg Novi dala je saglasnost za podizanje kredita u iznosu od 120.000 eura za otkup i rekonstrukciju kuće Laforest u kojoj je nekada radio fotografski studio.
Ideja TO Herceg Novi je da nekadašnji fotografski studio bude rekonstruisan i adaptiran u svojevrsnu spomen sobu o čemu su se saglasili i nasljednici porodice Laforest.
Foto studio otvoren je 1928. godine, a radio je do 1979. godine.
Laforest – Herceg Novi
Laforest je sačinio kolekciju od preko 40.000 fotografija, koje predstavljaju svojevrsnu gradsku istoriju. Sačuvano je i 15.000 negativa. Feliks Laforest je za fotografiju 1932. godine dobio Grand Prix u Parizu.
Herceg-Novi danas je bio u znaku narandžastožute boje. Manifestacija Mala fešta od naranče održana po peti put u organizaciji NVO Ruke, okupila je velik broj Novljana i njihovih gostiju.
Na lijepo uređenim štandovima 35 izlagača izložilo je gastro delicije spremljene od naranče, suvenire, rukotvorine i domaće proizvode.
U ponudi su bili džemovi od pitome i ljute naranče, mandarine, arancini, likeri, kolači, bilo je suvenira, kozmetike na bazi naranče, sadnica …
Na 15 donatorskih stolova ponuđene su gastro delicije iz hotela, restorana, organizacija, pojedinaca. Prikupljen sredstva biće donirana djeci sa invaliditetom, kroz projekat “Patronaža u sistemu obrazovanja” koji realizuje Kolo srpskih sestara u Herceg Novom.
„Mala fešta od naranče je najomiljenija fešta u našem Udruženju. To je fešta sa kojom smo 2015. započeli ciklus stađunskih fešti. Ova manifestacija je od samog početka izazvala veliko interesovanje, naših sugrađanki kada su počele da rade džemove, sokove, arancine, torte…
Danas je sa nama 35 izlagača na temu naranče, koji osim iz Herceg Novog i Boke dolaze iz Bara, Budve, Nikšića, Podgorice. Organizovali i gastro radionicu o specijalitetima koji se mogu spremiti od naranče, koju vodi naša Novljanka poznata gasto blogerka Mira Marttineti, koja se aktivno bavi istraživanjem u oblasti gastronomije. Ona je osim tradicionalnih predstavila i neke svoje nove inovativne recepte“ – kazala nam je Milina Kovačević predsjednica NVO Ruke.
Nakon obavljenih testiranja, službeno je započelo čišćenje gomile smeća u Tihom oceanu, nažalost ne toliko uspješno kako su se nadali u The Ocean Cleanup-u – neprofitnoj organizaciji na čelu s nizozemskim 24-godišnjim znanstvenikom hrvatskog porijekla, Boyanom Slatom (Bojanom Šlatom), piše Novi list.
Procjenjuje se da 1,15 do 2,41 milijuna tona plastike svake godine ulazi u ocean, većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.
Velike nakupine smeća podijeljene su u pet akumulacijskih područja, a najveće (Great Pacific Garbage Patch) se nalazi na pola puta između Havaja i Kalifornije.
Nakupine otpada u Tihom oceanu teške su otprilike 80.000 tona. Cilj organizacije je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a odnosno ukloniti oko 40.000 tona smeća.
Plutajući sistem postavljen je na obali San Francisca, brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001. Otpad bi se u sistemu trebao zgusnuti u kompaktnu masu te bi svakih šest do osam tjedana pristizali brodovi koji bi pokupljeni otpad odveli na reciklažu.
System 001
Sistem pokreću isključivo obnovljivi izvori energije – vjetar i valovi kako bi kretanjem hvatao smeće poput Pac Mana. Ovaj sustav ujedno vrši i prikupljanje podataka te ih komunicira prema satelitu putem senzora i kamera sa solarnim napajanjem.
Prva zapažanja u listopadu prošle godine pokazala su da su i vrlo mali komadići plastike ˝uhvaćeni˝ te da nema interakcija s morskim životom, ono što je također uočeno je da plastika povremeno izlazi iz sistema te pokušavaju pronaći uzrok takvog ponašanja sistema, no iz Ocean Cleanupa kažu da su očekivali neočekivano te da ostaju pozitivni.
29. prosinca 2018. godine, tijekom redovite inspekcije sistema čišćenja, posada u moru je otkrila da je 18-metarski krajnji odjeljak bio odvojen od ostatka sistema. Zbog strukturalnog kvara odlučili su se vratiti u luku ranije nego je bilo planirano.
Prikaz sistema s točkom prijeloma
-Prerano je znati točno što se dogodilo, očekujemo da ćemo imati te detalje kad budemo mogli detaljnije proučiti područje prijeloma kad stignemo do luke ili čak i na obali. Naša radna hipoteza je da zamor materijala (uzrokovan oko 106 ciklusa opterećenja), u kombinaciji s lokalnom koncentracijom naprezanja, uzrokuje lom HDPE plutajuće cijevi. Kada se dogodio prijelom, mnogo manji dio počeo se polako udaljavati od ostatka sistema. Zbog činjenice da je cijev za plovidbu podijeljena na mnoge vodonepropusne odjeljke, svi dijelovi su ostali na površini, a manji dio mogao je nakon nekoliko sati rada sigurno biti pričvršćen na promatračku brodicu. Najveći dio sustava je zadržan u operativnom U-obliku bez ikakvih daljnjih problema, sve dok vremenske prilike nisu omogućile posadi da postave sistem u potpuno ispravan oblik za vuču, saznajemo od Ocean Cleanup tima.
Dodali su da vjeruju kako će potpuno operativnim sustavom moći dokazati da je tehnologija koju koriste ispravna.
-Briga o svjetskom problemu s otpadom u oceanu jedan je od najvećih ekoloških izazova s kojima se čovječanstvo danas suočava. Milijuni tona plastike neprestano prodiru u oceane, oštećuju ekosustave i na kraju prodiru u lanac hrane. Iako je neophodno spriječiti ulazak više plastike u oceane, plastika koja je već zarobljena u strujama oceana pokazala je da sama po sebi neće nestati. Upravo sada, većina plastike u oceanima je veliki otpad. Veliki otpad je poput “mina” za mikroplastiku. Zbog UV zračenja, valova i morskog života veliki se otpadi razbijaju na mnogo opasnije sitne čestice. Ako bismo čekali nekoliko desetljeća prije početka čišćenja, količina mikroplastike bi se povećala 50 puta. Tada bi problem bio mnogo ozbiljniji i puno teže bi se bilo nositi s njim, zaključio je voditelj i osnivač tima Boyan Slat.
Boyan je problema otpada u moru postao svjestan iste godine na ljetovanju u Grčkoj. Roneći s prijateljem primijetio je da plastičnih vrećica u moru ima više nego riba. To ga je ponukalo da osmisli sustav s kojim bi se oceani mogli sami čistiti od nerazgradive plastike.
-Imali smo kameno, bakreno, brončano i željezno doba, a danas živimo u “plastičnom dobu”, vremenu kad proizvodimo 300 milijuna tona plastike svake godine, istaknuo je 2011. godine u svom izlaganju na TEDx konferenciji u Delftu gdje je održao predavanje “Kako natjerati oceane da sami sebe čiste”.
2013. godine napustio je studij aeronautike na Sveučilištu Delft u Nizozemskoj kako bi se potpuno posvetio osnivanju istraživačke, razvojne i neprofitne zaklade Ocean Cleanup.
Sa samo 200 eura ušteđevine obratio se predstavnicima oko 300 kompanija za pomoć pri skupljanju potrebnih početnih 10.000 dolara za istraživanje. Nije uspio, ali ga to nije obeshrabrilo te je u tri mjeseca preko ˝crowdfunding˝ platforme skupio 1,8 milijuna dolara.
Kao da ekološko onečišćenje nije problem svijeta, i dalje potpuno ovise o volji bogatih pojedinaca.
-Još uvijek imamo dovoljno sredstava za nastavak našeg rada i vraćanje System-a 001 u operativno stanje. Neprofitna smo organizacija i potpuno ovisna o donacijama trećih osoba. Uvijek otvoreni za primanje novih donacija, rekao je glasnogovornik The Ocean Cleanup tima.
Podrške iz Hrvatske nema. Na projektu ne radi niti jedan Hrvat, bilo je nekoliko ljudi koji su aplicirali za radno mjesto, ali nije bilo interesa znanstvenika, dodao je glasnogovornik.
Hrvatski hotelijeri su od kraja prošle godine započeli potragu za oko 30 hiljada sezonskih radnika iz Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, koji su im potrebni za ovogodišnju turističku sezonu.
Najveće hrvatske hotelske kompanije, u želji da na vrijeme osiguraju stručno osoblje, kao što su kuvari, konobari i slastičari, nude veće plaće od 10 do 20 posto, a sezoncima obezbjeđuju i besplatni smještaj i hranu.
Na hrvatskom tržištu rada prošle godine nedostajali su kuvari, konobari, recepcioneri, trgovci, higijeničari i ostali radnici u pripremi hrane i usluga.
Tokom ovog perioda bilo je potrebno 23.652 sezonskih radnika, a radilo ih je manje. Za 2019. godinu procjenjuje se da će biti potrebno deset hiljada sezonskih radnika, jer se ove godine završavaju velike investicije u turizmu.
Vlada Republike Hrvatske odredila je godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca, koja za 2019. godinu iznosi 65.100 dozvola, dok je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu predviđeno pet hiljada dozvola. Kvota za nova zapošljavanja stranaca za ovu godinu u oblasti turizma i ugostiteljstva je 10.611 dozvola, što znači da je hrvatskim hotelijerima i ugostiteljima potrebno oko 15.000 radnika iz inostranstva.
Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru danas su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svetom Tripunu i podizanjem zastave na bazilici, započele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Martin Jerolima Petrović, što je uloga kojom se simbolično ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave Svetog Tripuna.
U sklopu višednevnih svečanosti na sam Tripun dan, 3. februara bit će organizovano misno slavlje.
Na trgu ispred bazilike pripadnici Bokeljske mornarice će u 10 sati plesati tradicionalno kolo u čast Svetog Tripuna, a pontifikalnu misu od 10,30 sati služit će mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski. Nakon mise biće procesija ulicama grada.
Današnjoj svečanosti prisustvovali su predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore.
U Kotoru je i ovog 27. januara bilo svečano, dostojanstveno, građani Kotora i Boke Kotorske, u duhu suživota i tolerancije, ispred crkve Svetog Nikole obilježili su Savindan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.
Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred crkve Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.
Protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, čestitajući Savindan posebno je pozdravio Gradsku muziku Kotor, građane i vjernike, pravoslavne i katolike, te podsjetio na vjekovnu tradiciju Kotora, zajedništvo, uzajamno poštovanje i mir.
Krivokapić se posebno osvrnuo na sahranu nedavno preminulog uglednog Kotoranina Slavka Roganovića, na kojoj su se okupili pravoslavci i katolici kao i svećenici obje crkve.
“Nedavno na sahrani Slavka Roganovića spojilo se sve ono što Kotor ima. Praoslavci, katolici, Bokeljska mornarica, Gradska muzika. Vidjelo se da možemo svi zajedno kada to hoćemo.
Roganović je spajao i ono što je izgledalo nespojivo. Uvijek je u Kotoru bilo onih i ima ih i biće ih, koji su znali da spajaju. Grad Kotor mora da živi onaj svoj život kakav je živio nekada, ne novokomponovani koji nas razdvaja. Da živimo svi u slozi Sveti Sava ti pomozi” kazao je Krivokapić.
Izgradnja druge faze nove pristupne saobraćajnice MR1 turističkom kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, biće završena najmanje dva mjeseca prije ugovorenog roka.
Čulo se to danas prilikom obilaska radova na ovoj dionici od strane gradonačelnika Tivta Siniše Kusovca i Veselina Kovačevića, izvršnog direktora građevinske kompanije Bemax koja izvodi radove vrijedne 2.968.722 eura. Trasa druge faze saobraćajnice MR1 na potezu od Đuraševića do Solila, duga je 2,2 kilometra. Pored dvije saobraćajne trake sa zelenim razdjelnim ostrvom, infrastrukturom i rasvjetom, biće izgrađene i biciklistička i pješačka staza.
“Možemo samo da iskažemo zadovoljstvo imajući u vidu tempo, kvalitet i intenzitet izvedenih radova. Ugovorom je predviđen rok završetka od devet mjeseci, odnosno početkom oktobra, ali ovakvom dinamikom siguran sam da će radovi biti završeni do juna ili jula, dakle najmanje dva mjeseca prije roka. Opština Tivat je veoma zadovoljna ovim poslovnim odnosom i odgovornošću koju je kompanija Bemax pokazala prema ovom projektu. Želim samo da izvođač nastavi radove sa ovakvim stepenom ozbiljnosti i da mi prije roka završimo radove”- kazao je Kusovac nakon obilaska gradilišta.
On je podvukao da Opština kao investitor, ima odličnu saradnju sa izvođačem i nadzornom na ovom projektu i da se Bemax pokazao kao jedan od najboljih i najozbiljnijih izvođača građevinskih radova sa kojima su do sada poslovali, a na kojeg bi se trebali ugledati izvođači na nekoliko drugih investicija lokalne uprave, gdje se posao odvija usporeno ili uz brojne teškoće.
Mapa – crvena linija stara, žuta nova saobraćajnica
“Nastojimo i ulažemo maksimalne napore da i drugim izvođačima, kao partnerima Opštine, radovi na MR1 budu uzor ili model pristupa ugovorenim obavezama.”- rekao je Kusovac, naglašavajuči da “nema zastoja u finansiranju ovog i drugih projekata” i da Opština Tivat “nikada nije imala problem sa finansijama”. Lokalnoj upravi Tivta inače, trenutno je u Atlas banci koja je pod posebnim mjerama Centralne banke Crne Gore, “zarobljeno” preko 1,9 miliona eura.
Bemax je na gradilištu druge faze saobraćajnice MR 1, prema riječima izvršnog direktora Kovačevića, već završio više od 30 odsto grubih građevinskih radova.
“Na trasi ima oko 90 hiljada kubika iskopa i oko 20 hiljada kubika nasipa i možemo reći da smo izveli već preko 30 odsto grubih građevinskih radova. U pitanju je uobičajen teren kakav uočavamo na svim saobraćajnicama. Angažovana je značajna mehanizacija i veliki broj inženjera i radnika. Sigurno ćemo radove završiti prije turističke sezone. Nije nam cilj da se držimo strogo ugovorenih rokova već da obezbijedimo što prije kvalitetnu saobraćajnicu jer znamo da je važna kako stanovništvu tako i za funkcionisanje velikih investicionih i turističkih projekata na Luštici.”- kazao je Kovačević.
dionica puta
Završetkom druge faze MR1 saobraćajnice i njenim povezivanjem sa prvom fazom koja je završena u junu prošle godine,, Tivat dobija modernu saobraćajnicu ukupne vrijednosti 5,7 miliona eura. Spajanjem sa prvom fazom MR1 dobiće se cjelina koja će značajno riješiti pitanje saobraćajnih veza cijelog poluostva Luštica.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je odbilo zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske (MPC) da zadrži krstionicu na vodi, koja je podignuta na ponti na Ostrvu cvijeća.
Iz Direktorata za inspekcijske poslove MORT-a ranije su Srpskoj pravoslavnoj crkvi naložili da ukloni nelegalni objekat u tivatskom zalivu i krstionicu sruši do 20. decembra prošle godine.
Iz MPC su tada kazali da nisu bili upoznati sa time da je za objekat površine 11,33 metra kvadratna potrebna tehnička dokumentacija, te da će je, pošto su upoznati sa tim, zatražiti naknadno, “jer nemaju namjeru da izbjegnu obaveze prema državi”, prenosi portal Vijesti.
Iz MPC su tada, pored ostalog, kazali da je na spornoj lokaciji, prema planskim dokumentima, predviđena gradnja vjerskog objekta. Tvrdili su i da je u pitanju privremeni objekat, nakon čega su uložili žalbu na rješenje inspekcije o rušenju, ali je njihov zahtjev ponovo odbijen.
Poštovani čitaoci, donosimo vam prelijepe snimke Crne Gore koje nam je dostavila kompanija 360monte.me
O Crnoj Gori kao posebnoj turističkoj destinaciji, spoju mora i planina, jezera i rijeka mnogo je napisano.
Brojni turisti kojih je iz godine u godinu sve više, posebno su oduševljeni čudesnim spojem prirodnih ljepota na malom prostoru. Plavo more iz kojeg izviru planine, jezera i rijeke, spoj arhitekture, tradicije i različitih kultura, bogatstvo su različitosti koje izgleda svi drugi više prepoznaju i poštuju nego mi sami…
Koncert klavirskog kvinteta STRETTO biće održan u ponedeljak 28. januara u crkvi Svetog Duha (koncertnoj dvorani kotorske muzičke škole „Vida Matjan”), sa početkom u 19 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura obavljaće se na blagajni Kulturnog centra na dan održavanja koncerta od 10 do 12, kao i dva sata prije početka koncerta u crkvi Svetog Duha (od 18 do 20 sati).
Klavirski kvintet “Stretto”, oformljen je 2017. godine. Čine ga perspektivni mladi umjetnici: pijanistkinja Milena Nikočevic, violinistkinje Eleonora Nikolić i Milena Vuković, violistkinja Mirjana Jovanović i violončelista Lazar Bubanja.
