Generalni konzul Srbije u Herceg Novom Slobodan Bajić preminuo je nakon duge i teške bolesti, saopšteno je iz ovog konzulata.
Slobodan Bajić je diplomirao 1970. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
S.Bajić
Nakon studija radio je kao novinar u Tanjugu, da bi potom započeo diplomatsku karijeru, prvo u Ministarstvu spoljnih poslova, zatim u Nju Delhiju, u ambasadi SFRJ, kao ataše.
Radio je u ambasadi SFRJ i u Vašingtonu i Madridu, a bio je i generalni konzul za Australiju u Novi Zeland sa sjedištem u Sidneju.
Od 2007. do 2011. godine bio je ambasador Ministarstva inostranih poslova Srbije u Generalnoj direkciji za EU.
Od 2014. godine bio je generalni konzul Srbije u Herceg Novom.
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News
Umjereno do pretežno oblačno, tokom dana u većem dijelu zemlje uglavnom suvo vrijeme, očekuje nas tokom ponedjeljka poručuju meteorolozi.
Krajem dana i tokom noći, mjestimično padavine. Vjetar uglavnom slab do umjeren, duž obale ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom južnih i istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha -3 do 8, najviša dnevna 1 do 13 stepeni.
Utorak 22. januar:
Pretežno oblačno sa kišom, na jugu ponegdje pljuskovi i grmljavina, a prvenstveno u planinskim obalastima susnježica i snijeg.
Intenzivnije padavine se očekuju u južnim i centralnim predjelima, naročito tokom noći. Vjetar, mjestimično i povremeno umjeren do jak, južni i istočni. J
utarnja temperatura vazduha -2 do 8, najviša dnevna 0 do 11 stepeni.
Komunalno preduzeće Tivat suočava se sa problemom dotrajale ili nedovoljne opreme za redovno održavanje čistoće grada, zbog čega su iz menadžmenta te opštinske firme već najavili da bi, ukoliko se stanje ubrzo ne popravi, komunalci teško mogli odgovoriti svim izazovima u predstojećoj turističkoj sezoni.
Iako je Opština Tivat u prethodne tri goidine Komunalnom kupila 5 novih većih i manjih kamiona za odnošenje komunlanog, odnosno gabaritnog otpada, odnosno jednu mikro-smećaru za uske gradske ulice, Komunalno pogotovo ljeti, ima problem sa nedostatkom vozila za odvoz smeća. Trenutno ta firma raspolaže sa ukupno 38 raznnih vrsta vozila, prosječne starosti skoro 14 godina, a od čega je 8 smećara i 2 tzv.autopodizača. Većina tih vozila je stara ili je nedovoljnog kapaciteta. Komunalci imaju i problem što je na jedinoj polovnoj autočistilici sa kojom raspolažu za čišćenje velikih površina u gradu, nastao težak kvar koji se ne isplati popravljati, a i jedina njihova kombinovana građevinska mašina bez koje je nezamislivo održavanje kanala, puteva i sličnog, potpuno je dotrajala i više je van funkcije nego što se može koristiti. Komunalno ne posjeduje ni sopstvenu autocisternu za pranje ulica i zalivanje zelennih površina nego za te svrhe koristi jednu od neadekvatno opremljenih cisterni Vatrogasne jedinice.
Ljetnje gužve na putevima, udaljenost deponija na Možuri, odnosno Cetinju koje Komunalno Tivat koristi, te više nego trostruko uvećanje broja ljudi koji tokom ljeta borave u Tivtu a sa time i količine otpada koje oni proizvode, rezultira time da je mehanizacija Komunalnog preopterećena i dovedena do krajnih granica naprezanja.
„Sa aktuelnim stanjem i brojem opreme, ne možemo garantovati da ćemo tokom naredne turističke sezone uspjeti da pružimo aktuelni nivo usluga i grad održavamo čistim i urednim. Stoga smo pripremili plan najhitnijih nabavki nedostajuće opreme i očekujemo da nas Opština finasijski podrži da makar nešto od toga kupimo prije početka sezone“- kazao je izvršni direktor Komunalnog Vlado Đukić.
On je najavio da bi nabavka za Komunalno najhitnije potrebne nove opreme koštala oko 280 hiljada eura i podrazumijevala bi kupovinu nove kombinovane građevinske mašine, polovne autočistilice i tri polovna kamiona za odnošenje smeća – nosivosti od 23 do 25 tona, a koji su većeg kapaciteta od postojećih koji mogu ukrcati maksimalno do 16 tona. Uprkos tome što je to traženo u javnoj raspravi tokom izrade budžeta Opštine za 2019., gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) ipak ove potrebe Komunalnog nije eksplicitno uvrstio u plan kapitralnih ulaganja lokalne uprave za ovu godinu. On je doduše, naknadno na sjednici lokalnog parlementa obećao da će Opština naći način da obnovi mehanizaciju Komunalnog preduzeća, ne precizirajući odakle i kada će za to izdvojiti novac. Ni Opština, ni Komunalno još nisu objavili ni Planove svojih javnih nabavki za 2019. pa je neizvjesno da li će i kada biti realizovano ovo obećanje gradonačelnika.
I dok nema novca da samostalno nabavi novu oprmeu, Komunalno Tivat i dalje otplaćuje kreditne obaveze za mehanizaciju nabavljenu još 2005. a koja je već odavno dotrajala i amortizovama, poput dvije smećare nabavljene prije 14 godina kreditom Svetske banke preko u međuvremenu ugašene firme „Lovanja“ Kotor. Za ta dva kamiona Komualn duguje još 89,6 hiljada eura, a otplata kredita nakon nekoliko godina mirovanja, ponovno kreće od marta ove godine. Rata koju ove godine valja platiti iznosi 18,6 hiljada eura, a Komunalno ove godine mora platiti i ratu od 35 hiljada eura za još jendu, nešto mlađu smećaru, kupljenu prije 6-7 godina kreditom Ministarstva finansija.
U Sućurju, na Hvaru, konkurs za liječnika opšte medicine traje već pola godine. Uz platu i stan, opština nudi i pozamašan bonus. Iz Hrvatske se na natječaj nije javio nitko. Jedina zainteresovana za posao je liječnica iz Makedonije. Ambulanta u Sućurju na otoku Hvaru prazna. Nema pacijenata, jer nema ni liječnika. Medicinska sestra sama. I nije joj prvi put u 37 godina radnog staža.
Tri puta sedmično o na dva-tri sata dođu u ispomoć jelšanski liječnici. Vatrogasna je to mjera, koja traje već pola godine. Toliko traje natječaj za liječnika, kojem uz plaću i besplatan stan općina nudi i bonus od 50.000 kuna godišnje.
– Do dana današnjeg nitko nije došao, ali imamo najavu da bi nam mogla doći liječnica iz Makedonije, kad se riješe papiri. Znači niko iz Hrvatske neće u Sućuraj, rekao je načelnik općštine Sućuraj Ivan Slavić.
Najbliža Hitna pomoć u Jelsi. Do nje ima 53 kilometra. Cesta je loša, Sućurani kažu da se ne stiže u okviru zlatnog sata hitne. I nije ova priča jedinstvena, ima toga i u drugim malim mjestima na otocima i Zagori. Liječnika ni za lijek.
Škatuleta je simbol je sjećanja na neka ne tako davna vremena kada je jedna fabrika za preradu ribe potpuno izmijenila lice malih Banjola. Fotografije iz 30-ih, 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, golicaju maštu i svjedoče o ljudima i tvornici koju je 1929. osnovao Antonio Parodi, preobrativši Banjole u ribarsko mjesto. Životni standard raste a prate se i modni trendovi.
Svaka obitelj u fabrici ima bar jednoga člana. A kad je nakon velikoga rata na čelo pogona iz Komiže stigao šjor Benvenuti, društveni se život rascvjetao. Išlo se u kino, održavao se ples, djeca su se dolazila igrati, prisjeća se Vitomir Pap. Ondje su se pekli zanati.
tvornica ribe – foto HRT
Giovanni Šebelja svjedočio je zatvaranju tvornice 1989. godine. Ali radije govori o njenim najboljim vremenima. Prava pomama za radom u tvornici vladala je i među mladim djevojkama iz Banjola i okolice. Friško pristigle zvale su se papaline, prisjetila se danas 82-godišnja Meri. Sjeća se Meri i zaboravljene stare recepture, kad se friška očišćena srdela prvo sušila na suncu, a potom pržila.
tvornica ribe – foto HRT
Na mjestu starih baraka danas je hotel. Fabrika nije preživjela ali tajna riblje škatulete s povrćem jest.
– Trebate tri kila ribe, 60 deka kapule 2 deca ulja kilo kuhane mrkve kilo fažola 65 deka kisele paprike i toliko kiselih krastavaca, pola litre pirea od rajčice, pola deca masinovog ulja, papra soli po potrebi, žlica kapari, tri decilitra bijelog vina, kaže Vitomir Pap.
Produžite i vi život ovome receptu. Ali tajnu postupka morat ćete otkriti sami.
Nastavak radova na izgradnji kanalizacionog sistema u Starom gradu – Kotor, trebao bi početi narednih dana ako dozvole vremenski uslovi. Početni radovi na drugoj fazi planirani su blizini crkve Svete Ozane. Novim kanalizacionim sistemom bi trebalo da budu otklonjeni i problem miješanja atmosferskih i otpadnih voda što dovodi do izlivanja iz šahtova i pločnika zimi prilikom kiša i plime.
Ukupna vrijednost investicije izgradnje kanalizacionog sistema u Starom gradu je oko 700 hiljada eura.
Podsjetimo, prva faze izvođenja radova počela je na proljeće 2016. godine, a planirano je da kompletan Stari grad bude pokriven kanalizacionom infrastrukturom i spojen na sistem Kotor-Trašte koji otpadne vode odvodi na otvreno more 14 kilometara dugim cjevovodom.
Iz Direkcije za izgradnju i ueđenje Kotora očekuju da radovi na kojima je angažovana firma “Fidia”, a podizvođač je “Tehnoput“ budu završeni do početka turističke sezone.
Komunalna policija upozorava – ukloniti parkirana vozila
Kotor- foto Anton Gula Marković
Zbog izvođenja građevinskih radova na izgradnji kanalizacionog sistema u Starom gradu, vlasnici motornih vozila parkiranih na dijelu parkinga iza Osnovne škole „Njegoš” na Benovu, zatim mosta na Tabačini, kao i preko puta „Elektrodistribucije”, treba da uklone svoja vozila počevši od nedjelje, 20. januara, do daljnjeg, obavještavaju iz kotorske Komunalne policije.
Iz ove službe pozivaju na saradnju i kooperativnost kako bi se potrebni radovi obavili u skladu sa planiranom dinamikom, ali i upozoravaju da će nakon navedenog roka preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te ukloniti vozila o trošku vlasnika i naplatiti kaznu u skladu sa zakonom.
Zbog jakog juga u Komarni je odgođeno za juče najavljeno postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta. Valovi i vjetar otežavali su pozicioniranje i precizno postavljanje pilota dugog 126 metara.
Podsjetimo, na gradilište Pelješkog mosta stigao je brod koji je iz Kine dovezao 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. To su najduži piloti koji će nositi dva središnja stupa budućeg mosta.
Ploveća dizalica za zabijanje pilota usidrena je na mjestu najdužeg testnog pilota koji će se odrezati pri morskom dnu. A pravi piloti koji će vječno ostati kao dio Pelješkog mosta stigli su na gradilište.
– Razlika između njih i testnih pilota u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštićivati, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje, objašnjava Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.
Piloti su duljine od 126 do 128 metara i oni su najdulji koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta.
Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota. Isisavanje mulja zabrinulo je neke mještane Komarne koji se bave turizmom.
– Mislim da neće biti nikakvih problema ni za turizam ni za mjesto zato što će se mulj voziti iza Hvara i iskrcavati, kaže Ivo Jerković, predsjednik Mjesnog odbora Komarne.
Neki su u tom malom mjestu, zahvaljujući Kinezima, popunili svoje objekte tijekom cijele godine.
– Došli su tu da bi radili, tražili su privatni smještaj, ponudili su super cijene za ovo doba godine, rekao nam je Petar Šešelj iz Komarne.
I tako će biti u sljedeće dvije i pol godine koliko je predviđeno za dovršetak mosta. Radovi idu bez zastoja što potvrđuju još dva broda s pilotima koji su na putu za gradilište.
Strategijom održivosti crnogorskih plaža definisano je 12 tipova kupališta: hotelska, porodična, kupališta za aktivni odmor, za zabavu, romantična, gradska kupališta bez plažnog mobilijara, kupališta za pse, kupališta sa prirodnim ljekovitim faktorima i wellness sadržajima, izletnička, nudistička i kupališta namijenjena dječijem odmaralištu.
Direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić smatra da je na taj način ponuda na plažama približena tražnji tržišta.
Krajem prošle godine usvojen je Plan privremenih lokacija u zoni morskog dobra, koji će važiti pet godina. U svim opštinama je došlo do redukcije onih sadržaja koji nisu primjereni.
– Plan podrazumjeva 120 lokacija manje u odnosu na onaj koji je važio do kraja 2018. One lokacije koje po sadržaju i kvalitetu usluga nisu predviđene planom, biće uklonjene-kazao je Jelušić.
Prednost ovoga Plana, po riječima Jelušića, je što će na vizuelizaciju i materijalizaciju svakoga objekta koji se nalazi u Planu privremenih lokacija morskog dobra, gradski arhitekti davati saglasnost o izgledu objekta.
U pripremi su javni pozivi za zakup oko 1100 lokacija na primorju, uključujući i kupališta u svim primorskim opštinama, a u Morskom dobru očekuju da će za dva do tri mjeseca imati potpisane ugovore o zakupu.
Predrag Jelušić
Jedna od novina je da će visina ponuđene cijene zakupa odgovara bankarskoj garanciji, tj. da garancija pokriva iznos cijene koju je zakupac ponudio.
-Tražićemo i kvalitetnije činidbene i bankarske garancije za kompletno izvršavanje posla, jer je riječ o petogodišnjim ugovorima. Ove godine ćemo posebno vrijednovati reference svih korisnika morskog dobra koji budu pravovremeno dobili odobrenje za rad lokalne samouprave. U prethodnom periodu bilo je dosta slučajeva da su se odobrenja za rad dobijala u junu, julu, čak i u avgustu, a cilj nam je da 1. maja svi imaju ugovore. Zato i upućujem apel zakupcima da na vrijeme obezbjede odobrenja za rad kod nadležnih sekretarijata – poručio je Jelušić
„Crna Gora u ritmu Evrope“ je najveće dječije muzičko takmičenje u zemlji, namijenjeno djeci osnovnog i srednjoškolskog uzrasta, talentovanoj za pjevanje i ples. Tim povodom, u Herceg Novomće biti održana audicija 7. februara u 15 časova u Dvorani Park. Pozivamo svu zainteresovanu djecu da se prijave i pokazu svoje umijeće.
Kako navodi sekretarka za kulturu i obrazovanje u Opštini Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo, koja je koordinatorka projekta, odabrana djeca imaće priliku da svoj talenat za pjevanje i ples, tokom šestomjesečnih priprema, unaprijede uz pomoć profesora produkcije programa “Crna Gora u ritmu Evrope”, kao i da se predstave na samom finalnom takmičenju koje će biti održano u maju/junu mjesecu 2019. godine, u Tivtu. Pobjednik će biti odabran kombinacijom glasova stručnog žirija i gledalaca putem SMS-a, a samo finale manifestacije biće emitovano u direktnom prenosu na televiziji sa nacionalnom frekvencijom. Iz tog razloga je potrebno da škole selektuju najtalentovaniju djecu za audiciju, kako bi od najboljih, produkcija programa “Crna Gora u ritmu Evrope” odabrala najbolje koji će braniti boje svoje opštine i jedne ambasade koja im bude dodijeljena od strane organizatora takmičenja.”
Prilikom prijave, potrebno je da djeca koja pjevaju navedu dvije ili više pjesama sa kojima će se predstaviti (preporuka je da djeca pripreme pjesme različitih žanrova), dok plesači sa sobom treba da prenosnoj memoriji (USB) ponesu muziku uz koju će igrati.
Spisak djece koja će pristupiti audiciji, sa naznakom da li pjevaju ili plešu, potrebno je dostaviti na email adresu kultura.lazarevic@hercegnovi.me najkasnije do 5. februara 2019.
Nastupima bendova iz 131 opštine Basilicate i evropskih muzičaraa u Materi službeno je započela svečana inauguracija talijanskog grada kao evropske prijestolnice kulture.
Proslavi povodom svečanog otvorenja muzičarima iz cijele talijanske regije pridružili su se i muzičari iz prijašnjih evropskih prijestolnica kulture. Ulice Matere ispunit će zvukovi više od dvije hiljade muzičara iz Italije, ali i Evrope, a očekuje svečani govor predsjednika Italije Sergia Mattarelle.
Matera je grad s 60 hiljada stanovnika na jugu Italije a poznata je po drevnim gradskim četvrtima koje čine nastambe u pećinama izdubljenim u vapnenačkoj stijeni na kojoj se nalazi grad. Upravo je život ljudi u tim četvrtima smatran nacionalnom sramotom pa su rimske vlasti 1952. godine naredile preseljenje 17 hiljada ljudi iz pećina.
Ranija sramota postala je nova prilika Matere nakon što su vlasti odlučile obnoviti pećine. Te četvrti, koje se nazivaju Sassi, time su ušle pod zaštitu UNESCO-a 1993. godine.
Preuzimanje titule evropske prijestolnice kulture prilika je Materi da postane još vidljivija, privuče više turista i preispita svoje razvojne planove. Očekuje se oko 800 hiljada noćenja u Materi ove godine.
“Ljudi će imati priliku diviti se ljepoti domova u pećinama, podzemnim crkvama, katedrali iz 13. stoljeća i nevjerojatnom krajobrazu“, istaknuo je evrozastupnik Piernicola Pedicini (EFDD), prenosi portal Evropskog parlamenta.
Krilatica Matere glasi “Otvori budućnost”. Raznolikost Matere predstavit će kroz pet glavnih tema: antičku budućnost, kontinuitet i raskol, refleksije i veze, utopije i distopije te korijene i puteve. Dva temeljna projekta su „I-DEA“ i “Škola otvorenog dizajna”.
Projektom “I-DEA” predstavljat će se kulturna, povijesna i antropološka povijest regije u kojoj će ključnu ulogu imati 76-godišnji talijanski fotograf Mario Cresci.
“Škola otvorenog dizajna” je laboratorij dizajna, eksperimentiranja i interdisciplinarnih inovacija koju će predvoditi dizajner Lukas Wegwerth.
Evropska prijestolnica kulture inicijativa je Evropske unije koju je pokrenula 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri. Cilj je istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi se pridonijelo zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju.
Uz Materu, titulu evropske prijestolnice kulture za 2019. je 11. januara preuzeo bugarski Plovdiv.
