Tužilaštvo u Filadelfiji tražiće maksimalne kazne zatvora za crnogorske pomorce koji su učestvovali u švercu kokaina. Kako navode tamošnji mediji, ukoliko optužnica bude podignuta protiv svih naših pomoraca koji se trenutno nalaze u federalnom pritvoru, ukupna zatvorska kazna mogla bi biti i do 40 godina, prenosi Dan.
Iako je u ovom momentu podignuta optužnica samo protiv jednog našeg pomorca, američki mediji tvrde da će optužni predlog biti podignut i protiv ostalih članova posade čiji su tragovi pronađeni na zaplijenjenim paketima kokaina.
Crnogorski pomorac Nenad Ilić (39) prvi je član posade protiv koga je podignuta optužnica zbog sumnje da je povezan sa švercom 20 tona kokaina, vrijednog 1,1 milijardu dolara, koji je zaplijenjen u Filadelfiji.
Kako prenose američki mediji, Ilić je optužen da je prekršio pomorske zakone o švercu narkotika, za šta je predviđena minimalna kazna od 10 godina zatvora.
Ilić, koji je radio kao inženjer kadet na brodu“, jedan je od šestorice članova posade koji su uhapšeni u junu, ubrzo nakon zaplene kokaina. Ostali se nalaze u federalnom pritvoru, ali su vlasti odbile da iznesu informacije o tome da li se i za njih pripremaju optužnice, piše filadelfijski Inquirer.
Oni se pozivaju na dokument prema kojem su članovi posade broda „Gajane“ Fonofave Tijasaga (28) i Ivan Đurašević (29) priznali povezanost sa krijumčarenjem kokaina. Kako su prenijeli tamošnji mediji, dvojica osumnjičenih ispričali su sudiji da su prihvatili minimum 50.000 eura kako bi na brodu sakrili kokain. To su učinili, kako su tvrdili tokom saslušanja, po uputstvu jednog člana posade, ali njegovo ime nijesu otkrili. Upravo na njihovim iskazima temelji se optužnica, a tužilaštvo će, kako je ranije najavljeno, dostaviti velikoj poroti i materijalne dokaze kojima će potkrijepiti navode optužnice.
Protiv Boška Markovića (27), Aleksandra Kavaje (25) i Lauli Pulu (32) još nije završena istraga.
Kokain je otkriven prije tri mjeseca, a bio je smješten u sedam kontejnera sa povrćem i drugom raznom robom namijenjenom Evropi, Africi i Aziji.
Iako se puno zna o hrvatskom kompozitoru, tekstopiscu i pjevaču Gibonniju, manje se zna o Zlatanu Stipišiću; iako javna ličnost, uspio je da sačuva svoj privatan život od pretjeranog eksponiranja, nerado o njemu govori, nije aktivan na društvenim mrežama, a svojom muzikom kaže da se obraća publici slične sorte.
“Moja muzika, vjerujem, nije trendovska i pomodna. Ona okuplja ljude jednog smirenijeg svjetonazora, malo hipijevsku, rečeno po starinski. To su neki otvoreni i dobronamjerni ljudi, otvorenog srca. Tako da uvijek sviram pred ljudima naše sorte, govoreći o nekoj emotivnoj razini”, kaže ovaj umjetnik u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
To što je muzika dostupnija, ne znači da je bolja
Gibonni ocjenjuje da u promjeni od unplugged svirki do preslušavanja muzičkih numera na mobilnim telefonima, savremena tehnologija nije mnogo pomogla da danas imamo kvalitetniju muziku.”Nije pomogla, odmogla je. To što je muzika dostupnija, ne znači da je bolja. Dobra muzika nastane tako što njen muzičar ima glavu u oblacima, a ne glavu u društvenim mrežama. Ali, ljudi danas tako vole, pa je to teško mijenjati.”
Gibonnijeva muzika ima dalmatinski zvuk i mediteranski obrub; kaže da je privilegija biti rođen na Mediteranu, gdje ljudi još uvijek mogu imati vremena za sebe.
“Mediteran je najzdravije mjesto za život, sve je tu logično i prirodno, i sve je u svoje vrijeme, i sunce, i ljeto, i zima. Kad sam jedno vrijeme živio u Berlinu, shvatio sam da je tamo ljudima sporedno imati dobro auto. Važnije je bilo imati vremena za sebe. Kad ti neko kaže da je vrijeme novac, onda si bogat okoliko koliko imaš vremena za sebe, je li tako? Možemo tako okrenuti tu poslovicu. U svim višemilionskim gradovima u kojima sam se imao priliku duže zadržati i raditi, uvijek možeš primijetiti da koliko god ljudi hrle u grad, toliko oni bolje upućeni bježe iz grada. Shvatiš da svatko tko se na neki način ostvario, na kraju traži svoj mir. A ja dolazim iz mira. Tako da, ako je čovjek već blagoslovljen da je rođen na Mediteranu, ne smije s njim izgubiti kontakt.”
Gibonni foto Jasna Vukićević
Zapadna Evropa ne izvozi konflikte, nego sireve
Zato će Gibonni rađe govoriti o maslinama i zasadima limuna, nego o politici. Ipak, na naše pitanje o tome da li se iz Hrvatske, kao članice EU (Evropske unije) jasnije vidi region, kaže da navija da projekat EU uspije jer je zamišljen kao zajednica naroda koji će međusobno sarađivati.
“Ne bavim se politikom, ali imaš oči što vide. Svakome je nešto dato, nekome voda, nekome sunce, a nekome plodna zemlja. Ajde da ja ne filozofiram ovdje: svi nešto imamo, samo je pitanje sto ćemo s time napraviti. Recimo, imaš turističku zajednicu Islanda koja reklamira led i beskonačne polarne noći, pa opet uspiju napuniti hotele. Imaš Holanđane koju nisu imali dovoljno zemlje, pa su je na kraju uzeli od mora. Tako da su rješavali ljudi u Evropi svoje brige, a da nije na tuđu štetu, bar u zadnjih pedeset godina. Zapadna Evropa ne izvozi konflikte, nego sireve, vino, automobile, namještaj…i zato mislim da je to zdravo.”
Ugledaj se na najbolje u tvom kraju
O tome jesmo li generalno dopustili da politika i političari zavladaju našim životima, ovaj umjetnik kaže:
“Ja se ne bavim dnevnom politikom, ali političari bi trebali imati epizodnu ulogu i biti servis naroda, a ne mesije. Ono što je važno da se okreneš oko sebe i kažeš – OK, ovo je moj grad i moj narod, što je ovdje najbolje? Znači, uvijek se ugledaj na najbolje u tvom kraju. I iz toga se dogodi uspjeh, kad čovjek ispoštuje najbolje. Nažalost, tu svijest nemamo u svakodnevnom životu, osim u sportu. Tu se naučiš da ćeš morati raditi više ako hoćeš zlato nakon srebrne medalje, a ako osvojiš četvrto mjesto, to smatraš neuspjehom. Znači, kad pričamo o regiji, tu smo zadali sebi visoke kriterije ispod kojih se ne smije ići. Ali, u ekonomiji ili kulturi to uopšte nemamo.”
Muzička karijera Zlatana Stipišića Gibonnija je započela osamdesetih godina u hevi metal grupi “Osmi putnik”, nastavila se u rok bendu “Divlje jagode”, da bi od devedesetih do danas svojom solo karijerom izdao deset albuma, dobio preko četrdeset Porina i postao jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača, kompozitora i tekstopisaca.
Ambasador Finske u Beogradu Kim Lahdervit posjetiće početkom novembra Opštinu Hercg Novi, kada će sa rukovodstvom grada razgovarati o mogućnostima produbljivanja saradnje koja je započela ove godine učešćem te države u obilježavanju 50. Praznika mimoze.
Povodom najave posjete ambasadora, danas je sa potpredsjednicom Opštine Herceg Novi Danijelom Đurović i saradnicama razgovarao ekonomski savjetnik Ambasade Finske Igor Madžarević.
Učesnici u razgovoru istakli su da je martu u foajeu Dvorane Park održana izložba „Inovativni finski dizajn“, koja je privukla veliku pažnju stručne i laičke javnosti. Madžarević je istakao da će Ambasada Finske biti otvorena za saradnju i za naredna obilježavanja Praznike mimoze, a u periodu pred nama moguće je ostvariti saradnju i Opštine Herceg Novi, preduzeća „Čistoća“ i „Vodovod i kanalizacija“ sa finskim kompanijama koje su specijalizovane za reciklažu, odvod otpadnih voda i upravljanje čvrstim komunalnim otpadom.
Tokom sastanka, izraženo je i zadovljstvo održavanjem Operosa Festivala u Herceg Novom. Osnivač festivala je finski mecosopran Katherina Haataja, a u saradnji Operose, Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novog i JUK „Hercegfest“, stvara se jedinstveni nacionalni operski događaj koji promoviše kulturu, Herceg Novi i Crnu Goru.
Slovenačka avio kompanija „Adria Airways” saopštila je da je obustavila sve letove planirane za danas i sutra zbog nedostatka novca.
Kako se navodi u saopštenju kompanije, rukovodstvo prevoznika je zatražilo od vlade četiri miliona eura, ali ta sredstva nisu odobrena, prenosi agencija STA.
Prema podacima na sajtu Aerodroma Crne Gore, otkazan je današnji dolazni let iz Ljubljane za Podgoricu, planiran za 13:30 sati, kao i odlazni let za Ljubljanu, planiran za 15:05 sati.
„Odluka da privremeno obustavimo letove posledica je nedostatka novca koji je aviokompaniji potreban za dalje poslovanje. Kompanija intenzivno traži rješenje u saradnji sa potencijalnim investitorom. Cilj je da omogućimo ‘Adria Ervejz’ da ponovo leti”, navodi se u saopštenju kompanije koja je uputila izvinjenje putnicima i partnerima, prenosi Tanjug.
Kako se navodi, prevoznik je nekada bio u državnom vlasništvu, ali je privatizovan 2016. godine i prodat njemačkom fondu 4K Invest.
Od tada je prodao sve svoje avione i dao ih u zakup, ali mediji ukazuju na to da se dug prema dobavljačima povećava – neki izvještaji navode čak 60 miliona eura.
Budući da, uprkos problemima, polovina putnika ljubljanskog aerodroma koristi usluge „Adra Airways”, očekuje se da će uskoro biti pokrenuti planovi za pomoć aerodromu.
Kako se navodi, država Slovenija ne može da spasi ovog avioprevoznika, ali je pokazala spremnost da izmijeni zakone koji bi omogućili subvencionisanje ključnih ruta.
Operater aerodroma Ljubljana takođe je rekao da ima plan za vanredne situacije, ali da još nije otkrio detalje.
Kako prenose mediji, ovakva odluka kompanije je uticala na nekoliko stotina putnika koji su imali rezervisane letove, a neizvjesna je i sudbina zaposlenih u „Adria Airways”.
U Luci Gruž indijski državljanin je počinio samoubojstvo prilikom pada s kruzera koji je bio na vezu u gruškoj luci. Pregledom snimaka nadzornih kamera utvrđeno je da je 35-godišnji državljanin Indije, inače član posade Rhapsody of the Seas, pao u more s kruzera te da nije riječ o nesretnom slučaju, nego o samoubojstvu, potvrdilo je to Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH. Kakav je protokol u ovakvim slučajevima, koji, nažalost, nisu rijetkost na kruzerima upravo zbog velikog broja ljudi na tim brodovima, pitali smo dubrovačkog kapetana na jednom od brodova na kružnim putovanjima Tea Grbića.
– U takvim slučajevima kontaktira se kompanija, lokalne lučke vlasti države u kojoj se to dogodilo znači lučka kapetanija i policija kao i državne vlasti pod čijom zastavom brod plovi. Jer te države imaju poseban odjel koji treba kontaktirati kod smrtnih slučajeva, samoubojstava ili normalnih smrti na brodovima pod njihovom zastavom. Na brodu postoji security odjel koji sudjeluje u istrazi, primjerice uzima izjave od svih uključenih ako ih je bilo. Dakle, sve ono što može koristiti u eventualnoj istrazi ako nije riječ o samoubojstvu – pojašnjava kapetan Grbić koji se u u svojoj kapetanskoj karijeri susreo s nekoliko slučajeva suicida na brodu.
– Bio je jedan slučaj baš na zadnjem ugovoru kada se jedan gost bacio, a bilo je slučajeva kada se član posade objesio ili bacio. To se dogodi jer puno je ljudi na kruzeru. U mom slučaju sve su bila samoubojstva – kaže Teo Grbić.
Kad dođe do ovakvog nemilog događaja brod uz podršku kompanije obavještava sve nadležne institucije a kompanija obavještava obitelj stradalog.
“Mada je tek završena sezona jedini pokazatelj načina na koji aktuelna tivatska vlast neodgovorno obavlja svoj posao, njeni predstavnici ne libe se da poput kukavičjeg jajeta svoju odgovornost i nesposobnost skrivaju pronalazeći, po starom provjerenom receptu, dežurne neprijatelje. Umjesto da izađu pred oči javnosti i odgovaraju za kilometre otuđenih plaža, za milione nenaplaćenih dažbina, za javašluk i neznanje koji su im zaštitni znak, skrivaju se iza praznih priča. Oni, koji su do kraja degradirali i građane koje bi trebalo da zastupaju i grad koji su sveli na podgoričku parohiju, pronalaze državne neprijatelje i antidržavne elemente” – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
Oni upozoravaju da su na udaru aktuelne vlasti, manje od pola godine pred izbore.
“Bokeški Forum”, kojeg predstavnici ove nakaradne vlasti proglašavaju separatističkom organizacijom. Oprobani recept sa početka nesretnih 90ih, kada su takođe preživljavali na račun izmišljenih neprijatelja, poručuju oni.
“Bokeški Forum” je od samog svog osnivanja jasno saopštavao da se zalaže za kulturnu i ekonomsku autonomiju Boke. Smatrali smo, a i dalje smatramo da se novcem zarađenim u Boki treba finansirati izgradnja važnih turističkih, obrazovnih i zdravstvenih objekata upravo u našoj Boki. Da je adaptacija Jadranske magistrale, za domicilno stanovništvo mnogo važnija od auto puta Bar – Boljare i da nije dobro što se umjesto u Boku novac ovdašnjeg stanovništva sliva na račune onih kojima je i do Boke i do Bokelja stalo koliko do lanjskog snijega.
Smatrali smo, a i dalje smatramo da niko bokešku kulturu ne može čuvati bolje od onih čiji su je preci i stvorili. Da Ministarstvo kulture nema dovoljno sluha za našu tradiciju i naše posebnosti.
Ali “Bokeški Forum” isto tako nikada nije dovodio u pitanje teritorijalni integritet Crne Gore, jasno naglašavajući da je : “Crna Gora država u kojoj živimo, a da je Boka naš dom”. Problem tivatske “vesele družine” je upravo u tome što DPS izjednačavaju sa državom. I što svakoga ko se usudi da javno progovori protiv DPS-a i njegovih satelita proglašavaju antidržavnim elementom.
A istina je sasvim drugačija. Antidržavni elementi su upravo oni koji su plaže (a koje bi po sili zakona trebale biti javno dobro) otuđili od građana. Antidržavni elementi su oni koji su devastirali bokešku obalu, baš kao što su opustošili čitav sjever Crne Gore. Antidržavni elementi su i oni koji poput parazita preživljavaju na tuđoj muci. Antidržavni elementi su i oni koji su obesmislili sve što ima i privid morala, časti i poštenja. Takvi antidržavni elementi sigurno se ne nalaze u “Bokeškom Forumu”. Oni su koristeći se metodom “zavadi pa vladaj” udobno smješteni u funkcionerskim foteljama, dobijaju kredite i žive kao “bubreg u loju” ubijeđeni da im nikad niko neće moći ništa. A kad tad, ipak, sve dođe na naplatu.
Bokeški Forum – dr Andrija Petković
Antidržavni elementi su i oni koji Crnu Goru uzduž i poprijeko dijele po vjerskim i nacionalnim šavovima, želeći da sakriju gorku istinu. Jedina istinska podjela u Crnoj Gori je ona na privilegovane i obespravljene.
Tivatska vlast predvođena DPS oligarhijom je istinski antidržavni element jer je ugrozila narod i građanina kao nosioca državnog suvereniteta. Jer je radila baš kao nesretni Mišo iz popularne “Đekne” kojem otac Radosav poručuje:
– Sine Mišo, ja ne viđeh nekog ko radi više protiv sebe, do tebe! – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma koje potpisuje dr Andrija Petković Predsjednik
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobom Crne Gore, povodom Mediteranskog Dana obale organizuje promociju dokumentarno-edukativnog filma o budvanskoj Tunji, u kinu “Cadmus Cineplex” – Budva, u srijedu 25. septembra 2019. godine sa početkom u 11 sati.
Cilj filma je promocija prirodnih i kulturne-istorijskih vrijednosti ovog područja, te unaprijeđenje i ažuriranje informacija o stanju i ugroženosti morskog biodiverziteta same Tunje.
Film je urađen na inicijativu MZ “Stari grad” i NVO “Ekološko društvo – Budva”, u režiji Dušana Varde, po scenariju Slobodana Boba Mitrovića, a u produkciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Budva foto Boka News
Mediteranski Dan Obale se, u organizaciji Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (UN Environment) i Mediteranskog akcionog plana (MAP), obilježava 25. septembra u zemljama Mediterana, aktivnostima koje imaju za cilj informisanje i podizanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i društveno-ekonomskog resursa čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Već tradicionalno, Javno preduzeće je i ove godine pripremilo edukativno-propagandni poster o zaštiti i očuvanju životne sredine i njenog biodiverziteta. Ove godine, u saradnji sa prof. dr Danijelom Stešević, profesoricom botanike na Univerzitetu Crne Gore, pripremljen je poster na temu zaštite i očuvanja pješčanih dina na Velikoj plaži. Kao i u prethodnim godinama, osnovni cilj ovog postera je da se djeci školskog uzrasta približe teme koje su značajne za očuvanje obale i mora, njihovog biodiverziteta, pejzaža, te prirodne i kulturne baštine.
Centralna proslava Mediteranskog Dana Obale, ove godine, će biti održana na Kipru u organizaciji Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) UNEP-ovog Mediteranskog akcionog plana” – saopšteno je iz Morskog dobra.
OJU “Muzeji” i Muzej grada Perasta se pridružuju obilježavanju Dana evropske baštine multimedijalnim događajem “Muzikom, lirikom i gastronomskim specijalitetima kroz peraški XIX vijek” koji će biti održan u srijedu 25. septembra 2019. godine s početkom u 19 sati u Muzeju grada Perasta.
Opština Tivat potpisala je sa podgoričkom kompanijom MCG d.o.o ugovor vrijedan 413.086 eura sa PDV-om, za izgradnju prve faze izgradnej lungo mare obalnog šetališta na Belanima.
Rok za završetak ove investicije je šest mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao, a Opština je dobila nižu ponudu izvođača od očekivane, jer je za ovu javnu nabavku po tenderu raspianom sredinom jula, bilo izdvojeno pola miliona eura.
Prvom fazom uređenja Belana inače, predviđeni su radovi na formiranju i izgradnji nove obalne šetališne staze sa pripadajućom infrastrukturom.
Uređenje obale na ovom dijelu Tivta istočno od ulaza u gradsku marinu Kalimanj je nešto što tivatska lokalna vlast već godinama obećava građanima a do sada su iz različitih razloga, propala čak četiri tendera koje je Opština raspisivala za realizaciju ove investicije.
Uređenje obale na Belanima sa izgradnjom otvorenog bazena-plivališta u moru, DPS Tivta obećava u svim svojim izbornim kampanjama u tom gradu, još od od aprila 2004. kada su to prvi put pomenuli tadašnji DPS kandidat za gradonačelnika Dragan Kankaraš i bivši direktor „Morskog dobra“ Dragan Ivančević ispred SDP koja je tada bila koaliconi partner sa DPS u lokalnoj vlasti. U međuvremenu, ispostavilo se da oni uopšte ne namjeravaju da na Belanima naprave klasični otvoreni bazen, već veliki mandrać sa tri od njegove četiri strane na plutajućim pontonima u moru, a ne na fiksnoj izgrađenoj obali. Takvo riješenje je odbačeno od najvećeg dijela tivatske javnosti uz poruku da gradu ne treba nikakav mandrać, već pravi zatvoreni bazen kako bi se vaterpolo sport u Tivtu revitalizovao i mogao razvijati tokom cijele godine, a ne samo ljeti. Gradski čelnici međutim, nisu odustali od ideje da na Belanima grade mandrać koji oni zovu bazenom, ali je to ostavljeno za drugu fazu radova na uređenju tog dijela tivatske obale.
Belani bazen
Inače projekat za Belane koji je prije desetak godina izradilo JP “Morsko dobro”, predviđa da se na parceli ukupne površine 7.576 kvadrata, izgradi pješačko – kolska staza u dužini od skoro 400 metara, napravi plažni objekat sa platoom, sanira postojeća ponta i sagrade dvije nove staze do budućeg velikog mandraća -otvorenog bazena koji bi se, sa pripadajućim objektima, trebao graditi kasnije, u drugoj fazi radova.
