Radnici Parking servisa Tivat nezadovoljni postupanjem poslodavca, direktor tvrdi da je sve u redu

10

 

Sa jednog od tivatskih parkiralista

Sindikat opštinskog preduzeća Parking sistem Tivat (PST) zatražio je od izvršnog direktora te firme Slaviše Ognjanovića (DPS) vansudsko poravnanje  na ime kako kažu, pogrešno obračunatih i manje isplaćenih zarada radnika. U protivnom, pokrenuće sudski proces protiv firme i direktora koga optužuju da ih je preko računovodstvene firme koju je sam angažovao, oštetio za veliki iznos novca na ime pogrešno obračunatih zarada, posebno naknade za prekovremeni i rad u vrijeme praznika.

Sindikat traži povećanje plata u PST koje su inače, najniže među svim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Opština Tivat, a daleko su manje i od prosječnih zarada u lokalnoj upravi. Zahtijevaju i potpisivanje kolektivnog ugovora koji bi predviđao koeficijent za obračun zarada od 230, dok poslodavci nude „samo“ koeficijent od 190.

„Direktor uporno insistira da nam u obračun zarade ulazi i minuli rad što nije po zakonu i na što mi ne pristajemo. Na taj način on bi da „uštedi“ firmi simboličan iznos novca od 10-15 eura po radniku, što je neshvatljivo ponašanje za nekoga ko je na čelu firme koja ostvaruje odlične poslovne rezultate kojima se stalno javno hvali i direktor i Opština Tivat kao osnivač“- kaže Predrag Dangubić, predsjednik Sindikata.

Naglašava da su zarade u toj monopolskoj firmi što ima 20 radnika i koja gazduje da svim javnim parkiralištima u gradu izuzetno niske i iznose 318 eura neto, dok je prosjek u državi 512 eura,  a u Tivtu čak i preko 600 eura. Sindikat traži da se osnovna prosječna zarada u firmi, bez uračunatog minulog rada, podigne na 450 eura koliko je inače, iznosila u prvih par mjeseci rada PST u ljeto 2017., nakon čega je u novembru te godine drastično „skresana“.

„Direktor i gradonačelnik Siniša Kusovac hvale se uspješnim radom i dobrim finansijskim rezultatima PST koji ima više nego dovoljno novca, da izađe u susret opravdanim zahtjevima radnika. Oni nas optužuju da smo rasipnici jer želimo da dio novca koji firme zarađuje potrošimo na plate radnika, a oni namjeravaju da od toga navodno razvijaju PST gradnjom spratnih garaža i uređenjem novih parkirališta. Slažemo se da treba razvijati firmu, ali ne može se sve to postići preko noći i odjednom, i pogotovo ne preko leđa radnika. Ako Opština želi da gradi nova parkirališta, neka izdvoji novac iz kapitalnog budžeta, ili neka PST uzme kredit koji će lako vraćati, a ne da se to finansira  isključivo iz zarade firme u kojoj radnici primaju najmanje plate u najuspješnijoj opštini u državi – crnogorskom Monaku, kako oni zovu Tivat.“- kaže Dangubić. Objašnjava da i on svoju kuću godinama gradi iz kredita koji postepeno vraća „a ne da kažem mojoj djeci, ajde da ništa ne jedemo pet godina, da bi odmah završili kuću“.

Predrag Dangubić

Poručuje da Sindikat PST neće potpisati kolektivni ugovor dok god u njemu ne dobije traćenu visinu propisno obračunatih osnovnih zarada i optužuje Ognjanovića da „zaobilazi Bord direktora“ i u čitavu priču bez osnova uvodi rukovodstvo Opštine. Izuzetno je  kaže, nezadovoljan sastankom koji su nedavno imali da gradonačenikom Kusovcem (DPS) i glavnom adminbistratorkom Opštine Marijom Sijerković (DPS) koji su im rekli „da ne treba da nam se ništa više da jer navodno, imamo i previše“, a Sijerkovićka koja u Opštini prima platu od oko 1.400 eura im je navodno kazala da „ko nije zadovoljan, neka slobodno napusti firmu“.

„Nije bilo nikakvog dogovora, već samo njihova namjera da nam sa pozicije sile, pokažu da že biti onako kako oni kažu.“- istakao je Dangubić dodajući da rukovodstvo frime i Opštine ne uvažava argumente radnika i uporno ignoriše njihove zahtjeve, uprkos tome što se i u čitavu priču uključila i Unija sindikata CG. Dangubić ističe da radnici osnovano sumnjaju da im se mjesecima pogrešno obračunajavu i neosnovano umanjuju zarade za što optužuju Ognjenovića i firmu „Bencom“ iz Herveg Novog koju je kažu, direktor angaživao da radi računovodstvo PST-a.

„Dešava se da po obračunu plate, navodno radbnik nema ispunjen osnovni fond radnih sati, ali i pored toga ima prekovremene sate. Kako je moguće da npr. u mjesecu u kojem sam imao više prekovremenih i sati rada noću, dobijem manju platu nego u prethodnom mjesecu u kojem sam imao manje takvih sati ?“-pita se Dangubić dodajući da do sada nije od računovodstva i direktora dobio suvisao odgovor. Istakao je da se sa PST već sude zbog neisplaćivanja putnih troškova u prošloj godini, lani nisu dobili ni zimnicu, a direktor Ognjanović koga optužuju i za loš odnos prema zaposlenima, im navodno ne dozvoljava da iskoriste godišnje odnore u broju dana koliko ih po zakonu pripada „i jednostavno kaže da on ne može da radniku da toliki odmor“.

Sindikat ističe, neće odustati od svojih zahtjeva, i svim sredstvima boriće se za ostvarivanje prava radnika.

PST I OPŠTINA TVRDE DA JE LOPTA U DVORIŠTU RADNIKA

Parking servis Tivat

Iz menadžmenta PST su nam kazali da su oni pristali da povećaju plate radnika  „sa 324 do 373 eura, u odnosu na koeficijente i složenosti poslova, na zarade gdje bi zaposleni sa srednjom stručnom spremom, sa svojim  minulim radom imali od 445 do 519 eura”.

“Izvršni direktor i Odbor direktora su spremni od avgusta mjeseca, da potpišu Kolektivni ugovor ali se zahtijevi predstavnika Sindikata, i ističemo ne svih zaposlenih, mijenja iz mjeseca u mjesec. Dakle oni su ti koji neće ili ne žele da prihvate povećanja zarada, tako da je na njima da se izjasne da li žele zaista povećanje zarade”- stoji u odgovoru koji je dostavljen preko PR službe Opštine Tivat, uz napomenu da oni nude koeficijente po Granskom kolektivnom ugovoru, a Sindikat traži više od toga. Tvrde da Ognjanović ne insistira da u obračun osnovne plate ulazi i minuli rad “ali su pojedini zaposleni tražili da im se napravi  precizni tabelarni obračun u odnosu na povećanje zarade za svakog zaposlenog pojedinačno, kako bi jednostavnije analizirali koliko je povećanje, odnosno tačan iznos.”

“Pojedini još uvijek nijesu razumjeli tabelu”- poručuje direktor, koji tvrdi da s  sve inspekcijske kontrolee do sada potrdile da se u PST radi ispravno, da radnici dobijaju sve na što imaju prava po zakonu, kao i da osnivač – Opština Tuvat odlučuje o raspodjeli dobiti frme.

“Zarade obračunava renomirani knjigovodstveni servis sa kojima PST ima potpisan ugovor. Softverski sistem je isti kao i u ostalim knjigovodstvenim servisima kao i u opštinskom nadležnom sistemu, koji prati 10 preduzeća. Imamo od njih mišljenje da su sve zarade obračunate u skladu sa zakonom i da naš knjigovodstveni sistem obračunava zarade na isti način”- piše u odgovorima PST.

Englezi Bar prebacili u Albaniju

0
Englezi Bar smjestili u Albaniju

Na rutnoj karti Mediterana i basena Crnog mora koju je 2015. izdao kartografski odjsjek (Admirality Charts)  renomirane Hidrografske služa Ujedinjenog Kraljevstva, glavna crnogorska trgovačka pomorska luka Bar, ne nalazi se na našoj, već teritoriji susjedne države Albanije.

Riječ je o rutnoj karti Admirality Charts-a broj 5146, urađenoj u izuzetno velikoj razmjeri od 1: 5.000.000, a koja je izdata u februaru 2015. i još uvijek je u upotrebi. Karte ovako velikog razmjera inače, služe za generalno planiranje ruta kojima se brodovi kreću na velikim udaljenostima između polazne i odredišne luke, prvenstveno na prekookeanskim putovanjima.  Rutne karte pored ostaloga, sadrže i udaljenosti među glavnim lukama na određenom velikom plovidbenom području, ucrtane preovlađujuće morske struje, granice kretanja plutajućeg leda, ružu vjetrova, kao i preovlađujuće okeanografske i meteorolške karakteristike nekog plovnog područja tokom određenih perioda godine.

One, kao što je to slučaj i sa kartom Admirality Chartsa broj 5146, zbog svoje velike razmjere,  nisu dovoljno detaljne  da se po njima vodi precizna navigacija. Luka Bar na spornoj karti ucrtana je znatno istočnije od svog pravog položaja, daleko iza granične linije između Crne Gore i Albanije, na teritoriji susjedne države.

„Na nautičkoj karti “Routening Chart Mediterranean and Black seas” No. 5416, naša luka Bar jeucrtana u području drzave Albanije. Vjerovatno greška nije namjerna, ali svakako nije lijepo da stoji tako ucrtano već mnogo godina, a da niko na to ne reaguje.”- kazao je jedan crnogorski pomorac – navigacioni oficir na stranom kontejnerskom brodu, a koji ovih dana plovi Mediteranom i koji je  u zbirci karata na komandnom mostu tog broda, našao i spornu kartu.

Iz Sektora za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju i seozmologiju Crne Gore zahvalili su na dojavi i istakli da nisu znali za ovu grešku koja se potkrala njihovim britanskim kolegama.

“Nismo bili upoznati sa time jer inače, ne koristimo karte razmjera 1:5.000.000. Odmah ćemo poslati zahtjev za ispravku Hidrografskoj slubi Ujedinjenog Kraljevstva Velike BritanijeiI Sjeverbne Irske.”- rekli su iz SHO.

Inače, sporna rutna karta i dalje se moće kupiti preko sajta Hidrografske službe UK, po cijeni od 21,95 dolara.

Oslikavanje murala u Velikom gradskom parku

0
Gradski park Tivat
Gradski park Tivat

U okviru lokalnog projekta „Kreativni programi vaninstitucionalne podrške“ počinje oslikavanje murala u Velikom gradskom parku, osmišljen od stane žena učesnica na ovom projektu. Motiv je tivatski zaliv sa svojim zaleđem (Vrmac i Luštica) na kojem je stavljen akcenat na kulturno-istorijsko naslijeđe tj. potencijal ambijentalnih cjelina poput Donjih i Gornjih Bogdašića, Bjelila i Kakrca i Donje i Gornje Lastve kao i pješačkih staza koje ih povezuju.

Oslikavanje počinje danas od 10-12 sati kod spomenika Narodnim herojima Spasiću I Mašeri, na zidnoj površini pored vrata za ulaz na stadion F.K.Arsenal. U četvrtak očekujemo da ćemo završiti mural a radićemo od 10-14 sati.

Gradsko jezgro ima Veliki gradski park sa kojim trebamo svi da se ponosimo i ova površina će biti dodatan sadržaj korisnicima parka. A nadamo se, mnoge i uputiti na obilazak ovih mjesta pješačkim stazama koje će biti ocrtane.

Mišljenja smo da je ovakav vid informisanja djece, mladih i ostalih stanovnika Tivta i njihovih gostiju od višetrukog značaja za dalji razvoj naše Opštine. Bogatstvo arhitektonskog nasljeđa (kuće, međe, mlinovi za masline, pješačke staze…) je od posebnog značaja za promociju Tivatske rivijere, tradicije i kulture čemu se u savremenim uslovima života, na žalost ne pridaje veliki značaj.

Ova aktivnost dio je projekta “Kreativni programi vaninstitucioanlne podrške“, koji se sprovodi od avgusta 2018-februara 2019 godine u opštini Tivat, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom balkanu (ReLOaD).

ReLOaD program finansira Evropska unija, a sporovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori , ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Tivat, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.

Kotor – Rock New Year

0
Kotor – Rock New Year

Velika imena domaće i regionalne rock scene – Damir Urban, Darko Rundek & Ekipa, Bombaj štampa, Psihomodo Pop, Galija, Four Blues Drivers, Autogeni trening i M.O.R.T. nastupiće u Kotoru tokom novogodišnjih praznika.

Kotor je prvi grad u Crnoj Gori koji je 1997. organizovao doček na otvorenom, a već drugu godinu zaredom slavlje se odvija kroz manifestaciju Rock New Year.

Praznični rock spektakl na kotorskom Trgu od oružja otvoriće sarajevski rok sastav osnovan 1982. godine, Bombaj štampa, kojeg predvodi glumac i reditelj Branko Đurić – Đuro, prepoznatljiv po hitovima „Bolje letim sam“, „Uzalud me podsjećaš“, „Mrak i ja“ i brojnim drugim.

Zagrebački muzičar, na jugoslovenskoj sceni zapamćen kao jedan od osnivača benda „Haustor“ s kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka Darko Rundek i sastav Ekipa prirediće multiinstrumentalni spektakl uz opus stvaralaštva dugog četiri decenije, podsjećajući na hitove „Šal od svile“, „Šejn“, „Ena“, „Bi’ mog’o da mogu“ te kasnije „Makedo“, „Apokalipso“ i mnoge druge koje pamte sve generacije.

Riječki muzičar Damir Urban nastupiće u prvim satima 2019. godine. Njegov specifični vokal prožima se regionalnom muzičkom scenom već tri decenije, od prvog objavljenog albuma 1993. godine, preko saradnji sa velikim imenima alternativnog rocka, do samostalnih i posebno cijenjenih snimaka koncertnih nastupa.

Autorski rock sastav M.O.R.T. čije nastupe karakterišu ujedno žestok zvuk i medodičnost osnovan je prije 15 godina u Sinju i od tada je objavio tri studijska albuma, a popularnost među mnogobrojnom regionalnom publikom, osim zbog pobjeda na brojnim festivalima, počeo je da dobija zahvaljujući spotovima za pjesme „Meni se skače“, „Tango“, „Olovni vojnici“, „Nina“, „Buka u glavi“ sa umjetničkim pečatom režisera.

Dječija Nova godina Kotor
Nova godina Kotor – foto Boka News

Drugo muzičko veče takođe će proteći uz četiri koncerta, od kojih će prvi biti nastup bokeljskog sastava Four Blues Drivers. Energični nastupi koji su sinteza onog najboljeg što se vrhunskim muziciranjem moglo izvući iz klasičnog roka i standarda koje nevidljivo nameće bluz stvaralaštvo podloga su događajima u čijoj atmosferi njihova publika uvijek uživa.

Više od četiri decenije trajanja sastava Galija, koji karakteriše specifičan progresivni rok zvuk, učinile su da njihove pjesme postanu poznate svim generacijama na ovim prostorima, čemu je doprinijelo 14 studijskih albuma i niz izdanja kompilacija i najvećih studijskih i koncertnih izvođenja, uz hitove „Stare trube“, „Još uvek sanjam“, „Da me nisi“, „Skadarska“, „Uzalud se trudiš“ i ona posvećena gradu u kojem ovoga puta nastupaju, a koju će na tom mjestu prvi put izvesti – „Kotor“.

Čak 35 godina dugo postojanje hrvatskog rock sastava Psihomodo Pop, jednog od najprepoznatljivijih ex-Yu pop punk bendova prate beskompromosan zvuk i specifični scenski nastupi za pamćenje, uz koje publika uvijek pjeva nezaboravnu „Fridu“, „Ramonu“, „Ja volim samo sebe“ i sve ono po čemu je nakon 15 studijskih albuma upamćena grupa koju predvodi Davor Gobac, slikar, upamćen po brojnim televizijskim i filmskim ulogama.

Završnica koncertnih nastupa pripada crnogorskom bendu Autogeni trening, koji već 18 godina odolijeva izazovima domaće scene, beskompromisno zadržavajući kvalitet zvuka i oštrinu tekstova sa snažnim porukama kroz „Mulj“, „Raskrsnicu“, „Ljubav i izgaranje“ i mnoge druge koje opisuju probleme i izazove čovjeka današnjice.

Organizator programa je Turistička organizacija Kotor.

„Ženski glas”

0
zenski glas

Promocija časopisa „Ženski glas” biće organizovana u srijedu 5. decembra u 12 sati u galeriji Ljetnjikovca Buća u Tivtu.

Časopis govori o ženama Crne Gore i njihovom doprinosu crnogorskoj istoriji.

Kako je najavljeno iz Opštine Tivat, na promociji će govoriti Aet Salh, inicijatorska i predsjednica Programskog odbora časopisa “Ženski glas” i ujedno dobitnica nagrade “Dama godine regiona 2018”, priznanja koje se dodjeljuje uspješnim ženama iz javnog, društvenog i privrednog života sa prostora bivše Jugoslavije.

Prisutnima će se obratiti i Milijana Dabović, direktorka dvojezične gimnazije u Tuzima i članica tima projekta Uprave za dijasporu, „Crna Gora moja postojbina”, te Njegosava Seja Vujanović, odbornica, predsjednica Skupštine, i NVU Žene preduzetnice Cetinja.

Ništa od izgradnje kanalizacije u Donjoj Lastvi, mještanima prekipjelo…

11
Donja Lastva – foto privatna arhiva

Mještani Donje Lastve spremni su na radiklane vidove protesta, uključujući i blokadu saobraćajnica, zbog nebrige Opštine Tivat oko infratsrukture u tom dijelu grada – kazalo nam je nekoliko žitelja Donje Lastve među kojima su i članovi Odbora MZ Lastva –Seljanovo.

To naselje, jedno od većih u Tivtu, nema nikakvu kanalizacionu infrastrukturu a lokalna uprava Tivta lani je, nakon što su Lastovljani čak pisali i peticiju zahtijevajući da im se riješe višedecenijski problemi sa otpadnim vodama, počela da gradi tek jedan dio primarnog kanalizacionog kolektora.

Izgradnju primarnog kolektora u Donjoj Lastvi vrijednu oko 160 hiljada eura Opština Tivat započela je krajem oktobra 2017. Posao obavlja podgorička firma Civil Engineer koja na trasi od Cacova do Gornjeg Seljanova iznad Šoping centra, trebala da sagradi 1.300 metara dugi primarni kolektor sa 40 šahti. Kada su radovi počeli iz lokalne uprave je najavljivano da će posao, ukoliko vrijeme posluži graditelje, biti završeni do kraja novembra, ali se to nije desilo ni do danas, više od godinu nakon isteka obećanog roka. Iz Opštine su se pravdali poblemima sa velikim iskopima u teškom terenu, podzemnim vodama i neriješenim imovinskim pitanjima, ali do danas nisu dali suvislo objašnjenje kako ni više od godinu dana nakon početka radova, dio primarnog kanalizacionog kolektora koji će inače, prihvatiti samo djelić otpadnih voda sa područja Donje Lastve, ni izbliza nije završen.

„Na brojna naša insistiranja da se sastanemo i razgovaramo o problemu kanalizacije, niko od odgovornih u Opštini nam se ne odaziva, a gradonačelnik dr Siniša Kusovac je čak prošlog mjeseca izbjegao već dogovoreni susret i pokazao veliko nepoštovanje prema činjenici da ga ozbiljni i odgovorni ljudi pozivaju na razgovor i traže od njega objašnjenje što se događa.“- kazao nam je jedan od članova Odbora MZ Lastva-Seljanovo koji nije želio da mu se ime navodi u medijima. On je kazao da im problem stvara i to što je tek obnovljeni rad te MZ praktično blokiran od kada je prije par mjeseci predsjednica MZ Jelka Mimica (DPS) iznenada podnijela ostavku, ali da će kako je rekao, članovi Odbora pozvati mještane na zbor građana na kome će se donbijeti odluka o protestima ukoliko Opština ne bude ništa preduzela da riješi njihove probleme.

Naš sagovornik kaže da je sva infrastruktura u Donjoj Lastvi ili zapuštena ili devastirana, pa je nekada možda i najljepše staro primorsko mjesto na Tivatsjkoj rivijeri danas samo sijenka nekad omiljenog ljetovališta u koji su dolazili brojni turisti.

„Ko će nama da dođe kada je put kroz Lastvu u rupama i jezerima vode, riva se raspada, ljetnje pozornice i kina nema već godinama, igralište i sportski kompleks su zapušteni i oronuli, a kanalizacije nema već se prelivi septičkih jama idu u more direktno ispod kuća na mjestu gdje bi turisti trebalo da se kupaju ?“- ističu sagovornici dodajući da će, ukoliko se stvari u najskorije vrijeme ne pomjere sa mrtve tačke kada je kanalizacija u pitanju, Lastovljani organizovati proteste i razne vidove iskazivanja građanske neposlušnosti, uključujući i neplaćanje poreza lokalnoj upravi.

Iz Opštine Tivat ni nakon pet dana, nisu odgovorili na pitanja u vezi problema sa gradnjom kanalizacije u Donbjoj Lastvi odnosno stavom Opštine prema najavi protesta mještana koji uključuju i moguću blokadu puteva. Opština je nacrtom budžeta za 2019. za gradnju kanalizacione mreže na cijelom području grada, predvidjela iznos od samo 250 hiljada eura, sa čime se ni približno ne može završiti kanalizacija u Donjoj Lastvi, procijenjana na ukupno preko 1,2 miliona eura. Gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) je inače, nedavno častio Porto Montenegro sa 5,6 miliona eura, otpisavši bogatim vlasnicima tog kompleksa potraživanja Opštine u iznosu od 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija. Prihod od  komunalija je po zakonu, namijenjen izgradnji nedostajuće komunalne infrastrukture, među kojom je i kanalizacija.

EU odgodio odluku o sezonskom pomicanju sata do 2021. godine

0
Sat pomicanje kazaljki

Ministri prometa zemalja članica Evropske unije odlučili su odgoditi ukidanje sezonskog pomicanja sata do 2021. godine, dok je Evropska komisija predlagala da sljedeća godina bude zadnja u kojoj se pomiču kazaljke dva puta godišnje, izjavio je u utorak hrvatski ministar  mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

“Podržali smo prijedlog austrijskog predsjedništva EU-a i do 2021. godine neće biti konačne odluke”, izjavio je ministar Butković, koji u Bruxellesu sudjeluje na dvodnevnom sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju.

Europska komisija je predložila 12. rujna 2018. ukidanje polugodišnjeg ukidanja pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

“Podržali smo načelan stav da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje, iako u Hrvatskoj još nemamo stav hoćemo li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena. Moramo provesti javnu raspravu, uključiti turisitički i prometni sektor, razgovarati o tome na razini vlade i onda vidjeti što je najbolje”, rekao je Butković.

Godinu i pol dana prije 1. aprila 2021. godine, to jest do 1. oktobra 2019. zemlje članice trebaju donijeti odluku hoće li uzeti zimsko ili ljetno računanje vremena za stalno.

Ekološki incident u Kotoru – ulje prosuto u rijeku i more

0

Nepoznati počinilac izlio je jutros neutvrđenu količinu starog jestivog ulja u lijevi rukavac rijeke Škurde u Kotoru. Masnoća je nošena riječnom strujom, na kraju završila u moru u akvatorijumu između gradskog parka i Luže.

O incidentu su obaviješteni Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor čiji su inspektori odmah izašli na lice mjesta u pokušaju da ustanove uzrok i izazivača zagađenja. Nešto prije 10 časova obaviještena je i Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore koja je odmah pokrenula svoj sistem reagovanja na zagađenja mora.

„Uputili smo dežurnu ekipu i specijalno plovilo EKO-1 u Kotor. Oni su na licu mjesta i korišćenjem disperzera i ostalih tehničkih sredstava, učiniće sve da u mjeri mogućeg pokupe masnoću iz mora i saniraju zagađenje.“- kazao nam je  direktor Uprave pomorske sigurnosti, Safet Kočan.

Kotor – u srijedu će se znati opstaje li koalicija?

2
Kotor – panorama – foto Boka News

Nastavak 16. i početak 17. redovne sjednice Skupštine Opštine Kotor na kome je trebalo da se pored ostaloga, odlučuje i potvrđivanju 14 odluka koje je u međuvremenu donio gradonačelnik Vladimir Jokić (Demokrate), juče nije održana jer ju je predsjednica lokalnog parlamenta Dragica Perović (DSS) otkazala zbog „nemogućnosti prisustvovanja sjednicama u zakazanom terminu dijela odbornika vladajuće koalicije.”

Prema našim saznanjima kolegijum predsjednice SO održaće se u srijedu kada bi se trebalo konačno definisati da li će se lokalni parlament uopšte više sastajati do 29.decembra. Tada ističe rok od pola godine u kojem po zakonu, ako nema sjednice SO, Vlada uvodi prinudnu upravu u Opštinu, kao uvod u vanredne lokalne izbore.

“Sa naše strane još jednom ćemo, uprkos tešim riječima koje su se čule proteklih dana, razgovaramo sa našim partnerima i pokušamo razumno, prevazići problem i sačuvati lokalnu vlast. Ipak, za dogovor je potrebna i druga strana”- kazao nam je izvor iz vrha kotorske lokalne uprave.

Vladajuća koalicija (Demokrate, DF, URA i SDP) u SO Kotor, uz parlamentarnu podršku SNP, raspolaže sa 17 glasova odbornika, dok opozicija koju čine DPS i njemu bliske stranke, ima 16 odbornika.

Kotorski parlament posljednji put zaisjedao je 29.juna, kada je sjednica prekinuta naknj što nisu izglasane odluke o kupovini nekretnina Jugopetrola u Škaljarima i u industrijskoj zoni, jer su protiv toga bili Nova i SDP. Od kraja juna parlament je praktično u blokadi zbog neslaganja među akterima lokalne vlasti, prevenstveno Demokratama i URA sa jedne strane i SDP sa druge. Partija Ranka Krivokapića povukla je podršku kupovini nekretnina Jugopetrola a na kojoj su i njeni kadrovi radili od početka tog posla ocijenjenog kao veoma bitnog za dalji razvoj Kotora.

Vladimir Jokić – foto Boka News

Gradonačelniku Vladimiru Jokiću (Demokrate) SDP zamjera da “uzurpira osnovno Ustavno i zakonsko pravo odbornika Skupštine opštine da odlučuju, ne sazivajući ih”, te da je u međuvremenu navodno, donio niz nezakonitih odluka, na što Jokić odgovara da je na to po zakonu imao pravo i dužnost u situaciji kada je blokiran rad lokalnog parlamenta. SDP Jokića optužuje i da “kao oruđe otpadnice iz SNP-a Snežane Jonice”, u UO lokalnih javnih preduzeća smjenjuje  kadrove SNP i na njihova mjesta imenuje Jonicu ili njene saradnike sa kojima ona navodno, pravi novu partiju. SDP se osjetila ugroženo jer je iz krugova bliskih Jonici najavljena moguća smjena kadrova Krivokapićeve partije Mladena Lučića sa mjesta direktora Komunalnog, odnosno Safeta Lukovića sa pozicije direktora preduzeća Vodovod i kanalizacija. SDP je kadrovima DF i Joničinog krila SNP koje kontroliše sve osbornike SNP u kotorskom parlementu, već morao prepustiti nekoliko značajnih mjesta u opštinskom preduzeću Luka Kotor,  a što nikako ne odgovara toj partiji.

Iz DPS se još nisu izjasnili hoće li formalno podnijeti inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Jokiću jer nisu imaju li odlučujući, 17-ti glas za to među odbornicima stranaka što su na državnom nivou, zvanično “teška” opozicija DPS-u.

SDP drži ključ opstanka koalicije

Iz OO SDP Kotor su nam potvrdili da će prisustvovati kolegijumu predsjednice SO  u srijedu „kako bi ponovno zatražili da se vrati zakonitost u radu lokalne samouprave i napokon održi sjendica SO koja bi odlučivala o odlukama što su donijete u njeno ime“.

„Za nas je primarni interes poštovanje zakona i volje birača koji su jasno stavili do znanja da izvršna vlast mora raditi u interesu građana.“- naveli su iz kotorske SDP.

Naredne sezone plaže će biti jedinstvenog izgleda, bez reklama i šarenih suncobrana?!

2
Suncobrani na plaži – foto Thinkstoc

Naredne sezone plaže bi trebale da imaju jedinstven izgled koji neće biti opterećen reklamama koje su bile vidljive na plažnom mobilijaru. U Mediteran reklamama saglasni su sa nastojanjima JP Morskog dobra da se već narednog ljeta postigne ljepši izgled obale.

Budućom Odlukom i trogodišnjim planom uvode se nova pravila kada je u pitanju relamiranje na plažama, kazao je direktor d.o.o. Mediteran reklame, Blažo Rađenović, za RTV Budvu.

“Iz godine u godinu imamo tu šarenoliku ružnu sliku sa plaža, gdje se suncobrani, ležaljke i kabine koriste u jednu komercijalnu svrhu koja služi nekim zakupcima plaža, ali ne služi našim turistima i građanima kao slika koju će ponijeti iz Budve”, kazao je Rađenović.

Morsko dobro će prema riječima Rađenovića svojim pravilnikom i odlukama u narednom periodu urediti ovaj dio tako da sve plaže imaju svoj jedinstven izgled koji nije opterećen reklamama.

“Obavješetni smo da će JP Morsko dobro urediti ovaj dio, tako da ćemo sledeće sezone imati unificirani dio duž obale, jednobojne suncobrane, ležaljke i kabine”, naveo je Rađenović.

Preduzeće Mediteran reklame do izmjene ove odluke naplaćivalo je takse za reklamiranje u zonama plaža i sada će biti rasterećeni po tom pitanju, ističe on.

“Mi preventivno djelujemo našim taksenim tarifama. Ako se nešto ne naplati ne može se ni urediti, samo na taj način može se stvoriti jedna lijepa slika kada je u putanju reklamni sadržaj. Da ne postoji naše Preduzeće, svako bi imao pravo da postavi na stotine reklama i to ne bi ličilo ni na šta”, zaključio je Rađenović.

Novine oko korištenja reklamnog prostora u Budvi važiće za tri naredne godine.