Zdrava inovacija koja osvaja svijet: Grginovićima četiri medalje za sokove od limunske trave

Boka News
-
0
Zdrava inovacija koja osvaja svijet: Grginovićima četiri medalje za sokove od limunske trave

 

Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA

Kada je prije pet godina Boži Grginoviću, inače frizeru po struci, u rodni Sukošan (Hrvatska) iz Malezije stigla naručena sadnica limunske trave koju je znatiželjno položio u zemlju, nije bio svjestan da je prvi u Hrvatskoj to učinio i da je svojim rukama doslovno “zasadio” uspjeh.

Tri godine kasnije, jednog toplog juna, proizveo je prirodni sok od limunske trave i jabuke, a u septembru iste godine i sok u kojem je pomiješao limunsku travu i aroniju. Iz kombinacije trave s jabukama i aronijom, koju je nabavio u Krapini, gdje se nalazi i ekopunionica i tvornica “Bobo” s kojom radi, rodila se inovacija na svjetskom tržištu!

Osim dobrog okusa ovog napitka bez konzervansa, shvatio je i da se od soka ne znoji puno kao nekada, da mu tijelo ne gubi nužnu tekućinu, da dugo nakon konzumacije ne osjeća žeđ i, općenito, da se osjeća bolje. On i njegova obitelj znali su da imaju kvalitetan i ukusan proizvod, pa su ga prijavili Društvu inovatora DIATUS Split te u vrlo kratkom vremenu dobili poziv za 46. Festival inovacija u Ženevi.

Nagrade i pohvale

– U posljednjih smo šest mjeseci na izložbama i sajmovima inovacija u SAD-u, Ženevi, Varšavi i ove sedmice Nürnbergu osvojili četiri brončane medalje za sokove te primili brojne pohvale. Emocije se još nisu slegle, ne mogu vam opisati osjećaj kada između svih tih velikih zemalja, Kine, Rusije, Amerike, Francuske, oni spomenu nas i Sukošan! Velika je to stvar za našu obitelj, potvrda da čitav posao ima smisla, da je priča o maloj sukošanskoj inovaciji zaista velika i zato vjerujem da će biti još medalja. Unatoč svim skepticima! – kazao nam je Božo u obilasku oko dvije hiljade kvadrata na kojima je posađena limunska trava. Saznajemo i da su prošle godine zasadili cijeli hektar, no nisu je imali kome prodati.

Nažalost, limunska trava kod nas još uvijek nije traženi proizvod.

Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA

– Za sada ne mogu reći da možemo dobro živjeti od toga, ali ako dođe do veće distribucije i mogli bi! Trenutno se sok prodaje tek u nekoliko sukošanskih kafića. Ja stvarno želim poticati i druge da se bave poljoprivredom, da sade i da se u konačnici hrane organskim proizvodima, da shvate koliko je to bolje za organizam – kaže nam Božo.

Ubrzo se okrećemo vedrijim temama i Božo nam pokazuje etiketu na kojoj je ime brenda “Naš okus” te objašnjava kako je zapravo riječ o palindromu – ako čitate unatrag, dobit ćete riječ Sukošan. Za ime je zaslužna žena Iva koja zajedno s njim vodi ovo poljoprivredno gospodarstvo. Naravno, pomažu i dvije kćeri.

Limunska trava (Cymbopogon citratus) koju sade zapravo je višegodišnja ljekovita i začinska biljka čije je prirodno stanište u mnogim azijskim zemljama: Malezijancima je ona, kaže Božo, “za dobro jutro” jer tada prave čaj od nje, ali i “za dobar dan” jer je koriste kao začin u brojnim jelima, ona snažno pojačava okuse kod jela i pića. Miriše na limun, kao što i sam naziv kazuje, ali joj je okus blaži i slađi, zato je recimo, u kombinaciji s aronijom izvrsna jer ublažava njezin trpki okus.

Poznata je po svojim dobrobitima, ali kod nas još traži svoje mjesto pod suncem. Istraživanja koja se mogu pronaći na bespućima interneta dokazuju da limunska trava pospješuje probavu, kontrolira razinu kolesterola, čisti i detoksicira organizam, pomaže kod prehlade i gripe, usporava rast kancerogenih stanica, smanjuje bol artritisa, ublažava miris znoja…

Božo i njegova obitelj konzumiraju je u obliku čaja, sokova i prave prirodne sapune i, kako kaže, poboljšala im se koža, tijelo je čišće od toksina, a i manje je prehlada.

Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA

Propale sadnice

– Znanje o limunskoj travi tek treba doprijeti do naših ljudi! Jasno, ovo joj nije prirodno stanište, iznimno ju je teško uzgojiti, voli topla i vlažna mjesta, ali ne i izravno sunce. Zapravo mogu reći da sam imao sreće što je uspjela. Ipak, nije sve teklo glatko, prve godine propalo je šest hiljada sadnica zbog prejakog sunca, jednostavno ih je spalilo! Čim temperatura padne oko nule urod propada, pa svake godine nakon zime moram nanovo sve saditi. Zato mi je potreban plastenik. Ove godine, pak, zbog vremena nesreća se dogodila i s plantažom žižula. Ako uspiju sljedeće, spremam nešto stvarno posebno – najavljuje Božo tajanstveno.

Ponovno je riječ o inovaciji, povijest će se, izgleda, ponoviti…

Predstavljeno više od 850 inovacija iz 34 zemlje svijeta
 

Na 70. jubilarnom sajmu u Nürnbergu, odnosno jednoj od najpoznatijih i najstarijih međunarodnih izložbi inovacija IENA 2018., ove godine predstavljeno je više od 850 inovacija iz 34 zemlje svijeta, a sajam je posjetilo više od 30.000 posjetilaca.

Na izložbi je, osim sokova Bože i Ive Grginović, predstavljeno deset hrvatskih inovacija i sve su polučile izvrsne rezultate, pokazale značajan tržišni potencijal te zainteresirale brojne predstavnike gospodarskog sektora.

U Zbirci pomorskog nasleđa obilježeno 100 godina predaje Austro – Ugarske flote

Boka News
-
0
U Zbirci pomorskog nasleđa obilježeno 100 godina predaje Austro – Ugarske flote

U Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u petak je obilježena stogodišnjice predaje austrougarske flote Jugoslovenskoj kraljevskoj Ratnoj mornarici, u organizaciji Matice Boke i Generalnog konzulata Srbije iz Herceg Novog.

„31.oktobra 1918. u Puli potpisan je akt o predaji austrougarske Ratnoj mornarici nove države – Kraljevine SHS. O tome događaju svjedoči spomenik u bivšem Mornaričkom, a sada velikom Gradskom parku u Tivtu. Našu inicijativu o obnovi spomenika koji je oštećen pedesetih godina prošlog vijeka prihvatio je opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i nadamo se da će spomenik uskoro biti obnovljen“, kazao je predsjednik Matice Boke, Željko Komnenović.

On je podsjetio da je završetak Prvog svjetskog rata donio dramatične događaje u kojima su se oko preuzimanja moćne austrijske flote stacionarane u Arsenalu borili Kraljevina Italija i Narodna vijeća koja su tražila njihovu predaju Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Predavanje o tim povjesnim događajima održao je novinar i publicista iz Tivta, Siniša Luković.

„Već 29.oktobra u Zagrebu je proglašena nova državna tvorevina  – država Slovenaca, Hrvata i Srba a car Karl 30.oktobra donosi odluku da se kompletna K.u.K. Kriegsmarine zvanično preda u ruke i pod vlast Narodnog vijeća države Slovenaca, Hrvata i Srba. Potpisivanje zapisnika o primopredaji austro-ugarske flote u Puli, Šibeniku i Boki Kotorskoj obavljeno je 31.oktobra u 11 časova na bojnom brodu „Viribus Unitis“ u Puli, a njegovi glavni potpisnici bili su komadant Ratne mornarice, kontraadmiral Mikloš Horti i članovi Komisije Narodnog vijeća SHS iz Zagreba dr Ante Tresić-Pavičić, dr Ivan Matija Čok i Vilim Bukšeg.

Pored ostaloga, u dokumentu je na kraju stajala i klauzula: „Carska i Kraljevska flota zajedno sa materijalom i zalihama, predaje se ovim zapisnikom Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba uz izričito pridržavanje prava vlasništva neslovenskih država do sada postojeće Austrougarske monarhije.“

100 godina predaje Austrougorske flote

Na osnovu tog dokumenta, austrougarske ratne brodove stacionirane u Puli i Šibeniku već 31.oktobra 1918. preuzeli su jugoslovenskih oficiri i posade u kojima su pored naših, bili i mornari i podificiri iz Češke, Slovačke i Poljske. Prvi komandant mornarice države SHS (iako mu je titzula zvanilno glasila „povjerenik za Mornaricu“)  tada postaje kontraadmiral Dragutin Prica.

Primopredaja u Boki išla je unekoliko komplikovanije – opunomoćenik komande i načelnik Štaba flote u ovoj bazi, bio je proslavljeni hidroavijatičar, poručnik bojnog broda Dimitrije Konjović. On je 31.oktobra u 16 sati na krstarici „Kaiser Franz Joseph I“ održao sastanak sa oficirima iz redova Slovenaca, Hrvata i Srba, a na kome je odlučeno da se za komandanta tog pomorskog sastava u ime Narodnog vijeća SHS iz Zagreba, imenuje kapetan fregate Jozef Leva, dok su brodovima određeni novi, jugoslovenski komadanti.

Leva i kontradamiral Vitus Vončina koji ga je na kratko naslijedio, odustali su međutim, već sutradan od imenovanja, pa je dužnost komadanta dotadašnje austro-ugarske, a sada jugoslovenske ratne flote u Boki preuzeo kontraradmiral Artur Katineli-Obradić Bevilakva. On  je odmah sa Konjovićem preduzeo niz mjera za učvršćenje reda i discipline na brodovima i mornaričkim jedinicama na obali, nakon čega je 1.novembra i potpisan zapisnik o primopredaji brodova.

Siniša Luković

„Po najvišem naređenju sve meni podređene jedinice Carske i Kraljevske flotile krstarica i III divizije bojnih brodova, koje se nalaze u Boki Kotorskoj, današnjim danom predajem vojnom zastupniku jugoslavenske države, uz izričito pridržavanje svih prava koja proizilaze iz suvlasništva ostalih djelova austrougarske monarhije.“- stoji u zapisniku koji su tog dana potpisali komadant austrougarskih pomorskih snaga u Boki, komntradmiral Erih Hejsler i kontraadmiral Katineli u ime nove države. Katineli je inače, za tu priliku sebi uzeo i izmišljenu novu titulu „komandujućeg admirala u Južnoj Dalmaciji“

U ruke Jugoslovena u Boki, tako je i prije dolaska na ovo područje jedinica Vojske Kraljevine Srbije i Jugoslovenskog odreda koje su nadirale iz pravca Podgorice ka primorju, prešla kompletna impozantna austro-ugarska vojna baza u Boki i flota što se ovdje zatekla a činila su je 3 bojna broda (Erzherzog Ferdinand Max, Erzherzog Friedrich i Erzherzog Karl), oklopni krstaš Sankt Georg, stražarski brod Kronprinz Erzherzog Rudolf, obalska oklopnjača Monarch, 4 krstarice (Helgoland, Novara, Panther i Kaiser Franz Josef I),  3 razarača (Reka, Pandur i Scharfshutze), 17 torpiljarki i 7 podmornica. Pored njih bilo je tu još 13 remorkera, 5 manjih transportnih parobroda, dva plutajuća doka, 3 hulka i 3 pontona, dok je u Kumboru predata hidroplanska baza sa šest hangara i 47 hidroaviona.

Austro-Ugarska ratna mornarica tako je prestala da postoji i prije zvanično potpisanog primirja u Prvom svjetskom ratu, (4.novembra 1918.), prije nego što su u Boku Kotorsku kopnenim putem došle 6.novembra prve jedinice srpske vojske – prethodnica 2.jugoslovenskog puka, čak i prije nego što je u zaliv 5.novembra 1918. uplovio prvi ratni brod snaga Antante –francuski razarač „Kabyle“.

Odluka austrougarskog cara Karla da se flota uz službeno sastavljenje i potpisivanje zapisnika preda predstavnicima Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba iz Zagreba, potvrđivala je da ona nije predata revolucionarnim putem, već je ovaj postupak baziran na legitimizmu, značio samo promjenu njenog vlasnika. Sve se odvijalo u redu i miru,, bez sukoba i prolivanja krvi, pa je jugoslovenska država u nastajanju, u svoje ruke dobile moćnu ratnu flotu – putem pregovora i pod uticajem primirja što se naziralo na horizontu nakon četiri teške ratne godine, a ne organizovanom revolucionarnom akcijom“, istakao je Luković.

Luković je naglasio da su u periodu od 21.decembra 1919. do kraja januara 1920. Italijani i Francuzi iz Tivta i Boke odvukli preostale veće i modernije zaplijenjene bivše autrougarske brodove.

„Na koncu cijele priče koja se potegla do okončanja Versajske mirovne konferencije i dogovora o podijeli ratnog plijena, Jugoslovenima su ostale samo mrvice od nekada moćne austrougarske flote koja se njima predala, pa je Kraljevina SHS na kraju u Tivtu 1921. Godine, preuzela samo 12 torpiljarki i nekoliko zastarjelih pomoćnih brodova. Sve ostalo, razgrabljeno je i otišlo put Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD“, zaključio je Luković.

U saradnji sa Generalnim konzulatom Srbije iz Herceg Novog u Zbirci pomorskog nasljeđa prikazan je dokumentarni filmi „Zaboravljeni admiral- Ernest Trubridž“.

Film donosi biografsku priču o britanskom admiralu Ernestu Trubridžu koji je stigao u Beograd 1915. godine i kao komandant britanske misije na Dunavu zajedno sa srpskim vojnicima suprotstavio se napadu na Srbiju. Film u produkciji RTS iz 2017.g. je zasnovan na dnevnicima admirala Ernesta Trubridža koje je vodio tokom boravka u Srbiji i u kojima su zabilježeni najznačajniji trenuci tokom ratovanja sa srpskom vojskom. Dobar dio ovog dokumentarnog filma o britanskom admiralu koji je bio i glavni zapovjednik savezničke flote na Mediteranu i ratni komandant luke Medova sniman je u Londonu.

100 godina predaje Austrougorske flote

Pored brojnih posjetilaca događaju koji su podržalli Porto Montenegro i Centar za kulturu prisustvovali su britanska ambasadorka u Crnoj Gori Elison Kemp i konzul Republike Srbije, Zoran Dojčinović.

Na Orjenu posađeno 5.000 sadnica

Boka News
-
0
Na Orjenu posađeno 5.000 sadnica
Sadnja na Orjenu

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume sproveli su na području Herceg Novog, na Orjenu, akciju pošumljavanja, u okviru akcije koja se sprovodi širom Crne Gore pod sloganom “Za svakog stanovnika po jedna sadnica”.

“Današnjoj akciji  pošumljavanja Orjena pored predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume, učestvovali su i predstavnici Agencije za razvoj i zaštitu Orjena iz Herceg Novog, predstavnici lovačkog udruženja “Orjen” , učenici JUSMŠ “Ivan Goran Kovačić”, planinarska sekcija Osnovne škole “Milan Vuković”  Herceg Novi, kao i članovi izviđačkog odreda “Orjen”- Herceg Novi”, saopštilo je Ministarstvo.

Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede Milosav Anđelić istakao da je briga za očuvanje šumskog bogatstva, po kome smo prepoznati u Evropi, nešto što nas sve ujedinjuje u zaštiti prirodnih i društvenih vrijednosti  naše države.

“Na nama je da učinimo sve da očuvamo i unaprijedimo prirodne resurse, prioritet u šumarstvu očuvanje, plansko i održivo korišćenje šuma”, kazao je Anđelić.

U suočavanju sa izazovima, kakvi su negativni uticaji klimatskih promjena, koji mogu dovesti do značajnih poremećaja u ekosistemu  šuma, on je ukazao na potrebu zajedničkog odgovora šire zajednice i svakog pojedinca.

Sadnja na Orjenu

“Nastojaćemo i u narednom periodu da ovakvim i sličnim aktivnostima podstaknemo širi interes društvene zajednice za uključivanje u ovakve i slične aktivnosti kako bi svi dali lični doprinos očuvanju prirodnih resursa i životne sredine”, kazao je Anđelić.

U saopštenju se ističe da današnja akcija ima poseban značaj, jer je riječ o planini koja povezuje zaleđe Herceg Novog sa zelenim dijelom grada, i na kojoj šume imaju višestruke funkcije koje se ogledaju, ne samo kroz zaštitnu, već i druge uloge, prije svega, rekreativne, turističke, edukativne i estetske.

Na današnjoj akciji posađeno je ukupno 5.000 sadnica bora od ukupno planiranih 20. 000 na ovom prostoru. Najvredniji bili su najmlađi, hercegnovski srednjoškolci i članovi planinarskih i izviđačkih sekcija osnovnih škola.

Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, ministri poručili: životna sredina je maksimalno zaštićena

Boka News
-
2
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, ministri poručili: životna sredina je maksimalno zaštićena

Predsjednik Vlade Duško Marković i ministarri ekonomije i održivog razvoja i turizma Dragica Sekulić i Pavle Radulović posjetili su brod „Polar Empress“ koji je počeo istraživanja u podmorju Crne Gore i tom prilikom poručili da današnji dan predstavlja početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori, da će se prilikom istraživanja voditi naročito računa o zaštiti životne sredine i da smo, učeći se na greškama drugih država proizvođača nafte i gasa, a inspirisani pozitivnim primjerima, koncipirali zakonodavni okvir tako da u trenutku potencijalne proizvodnje ugljovodonika državni interesi budu maksimalno zašticeni.

„Istraživanje koje će danas početi ovaj brod predstavlja prvu vrstu operativnog istraživanja po koncesionom ugovoru Emija i Novoteca sa Državom“ – rekla je ministarka ekonomije. Precizirala je da će norveški brod koji su angažovale kompanije koncesionari za istraživanje nafte i gasa u četiri bloka našeg podmorja u narednih 40 dana obaviti 3D ispitivanja tako što će snimati dno crnogorskog podmorja da bismo kao rezultat dobili mape i podatke na osnovu kojih će biti locirane prve dvije bušotine.

„Sve ovo što smo danas čuli na ovom brodu uvjerava nas da je ovo brod pod strogom kontrolom, koji je u skladu sa svim savremenim praksama kako u oblasti geologije, seizmologije tako i u oblasti zaštite životne sredine. Vjerujemo da je ovaj model koji mi koristimo i koji smo na neki način iskopirali od Norveške nešto što će nam svima donijeti korist u narednom periodu“ – rekla je ministarka Sekulić.

Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je rekao da je posjeta poslužila da se uvjeri da je sve što je predviđeno u vezi sa zaštitom životne sredine ispoštovano.

„Šest međunarodno priznatih eksperata koji se bave zaštitom živog svijeta, prije svega zaštitom morskih sisara, tu su sa nama. Oni će vršiti monitoring ovih vrsta za čitavo vrijeme koji brod plovi i našim i međunarodnim vodama na koje Crna Gora po međunarodnim konvencijama ima pravo. Osim ljudi imamo i opremu, takozvane hidrofone, koji će kupiti sve zvučne signale koje eventualno živi svijet na koji ovakva istraživanja mogu imati uticaj mogu da emituju. U slučaju da se oni pojave u radijusu od 700 m, koliko iznosi radijus dosega ove opreme, istraživanje će biti prekinuto dok se živi svijet udalji iz tog područja“ – rekao je ministar održivog razvoja i turizma.

Dodao je da je vrlo obimna studija zaštite životne sredine propisuje, pored postojećih stručnjaka i dodatnih, više od 260 dodatnih mjera zaštite koje će biti ispoštovane.

„Mogu samo da izrazim zadovoljstvo što sam danas upoznao sve te ljude i uvjerio se u sofisticiranost njihove opreme i njihovu odlučnost da ovo istraživanje ne ostavi bilo kakve posljedice na živi svijet u Crnoj Gori“ – rekao je ministar.

Ministri su poručili na kraju posjete da na brodu predstavnici crnogorskih nadležnih tijela i da će biti dnevno izvještavani o svim aspektima istraživanja.

„S obzirom na to da medije nijesmo mogli da dovedemo na brod koristićemo svaku mogućnost da dnevno informišemo javnost, da dnevno šaljemo što više informacija u vezi sa istraživanjima i da građani imaju dovoljno informacija kako projekat bude odmicao“ – rekla je ministarka Sekulić.

Stonska torta izazvala veliko interesovanje na Internetu

Boka News
-
0
Stonska torta izazvala veliko interesovanje na Internetu
Stonska torta

Popularna Facebook stranica Now This Food posvećena kulinarstvu objavila je prije manje od 24 sata prilog o Stonskoj torti, koji je do sad pregledan 77 hiljada puta.

Tortu su opisali kao stoljetnu tradicionalnu poslasticu, koja se izvorno pravila za posebne prilike kao Božić, Uskrs i vjenčanja, uz to sa sve one koji se žele kušati u njenoj pripremi objavili su i recept.

Stonska torta (Za 4 osobe)

Tijesto:

1 jaje, 500g glatkog brašna, žlica ulja, octa, sol
Nadjev:

10 jaja, 250 g margarina, 500 g šupljikave tjestenine, 600 g šećera,
1 vanilija, korica limuna, pola žlice cimeta, 300 g mljevenih badema, 50 g mljevenih oraha, 100 g krušnih mrvica

Zamijesite glatko, vučeno tijesto i razvucite ga preko kalupa. Nadijev promiješajte sve zajedno, osim jaja i margarina. Tjesteninu skuhati i postepeno slagati u kalup zajedno s nadjevom, jajima i margarinom.

Tortu preklopiti ostatkom tijesta i peći na 180*C 40 minuta.
Mlaku izvadimo iz kalupa i dekoriramo.

U Tivtu 860 gostiju – počele pripreme za novogodišnje praznike

Boka News
-
0
U Tivtu 860 gostiju – počele pripreme za novogodišnje praznike
Tivat-foto Boka News

U svim vidovima smještaja na području Tivatske rivijere trenutno se odmara 860 zvanično prijavljenih gostiju, što je 15 odsto više nego na isti dan prošle godine- saopštila je danas Turistička organizacija Tivta.

Od ukupnog broja gostiju njih samo 5 su iz Crne Gore, a svi ostali su stranci.

U hotelima boravi 127 gostiju, dok 733 posjetiovca koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.

Tivat se sprema za doček Nove godine
Doček nove godine Tivat – foto arhiv Boka News

Željko Joksimović, Lepa Brena, Boris Novković, Bojan Delić, Ana Kokić, Amadeus bend, Ana Rucner, La banda Tambura night, samo su neka od imena su koja će nastupiti tokom bogatog novogodišnjeg programa na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

„Novogodišnji program ove godine na Pinama počeće nešto ranije, u odnosu na prethodne godine. Već 15. decembra  tivatski ugostitelji postaviti će kućice sa gastro ponudom, a muzički program počinje 26. decembra. Tivćane i njihove goste u novogodišnjoj noći zabavljaće Željko Joksimović, 1. januara nastupaju Lepa Brena i Bojan Delić, a 2. januara Ana Kokić i tivatski bend Toć“- kazala nam je direktorica TO Tivat, Gabrijela Glavočić.

Tokom osam prazničnih dana nastupiće Amadeus bend, Boris Novković, La banda Tambura night, Ana Rucner, Leontina i gosti, The gents, Disko inferno, Tribjut bend ABBA. pripremljen je i poseban popodnevni program za najmlađe posjetioce u kojem učestvuju Leontina, Minja Subota i Tijana Dapčević.

Inače u Tivtu je počelo kićenje grada i pripreme za višednevni novogodišnji program.

Zasijedao tivatski parlament – Dnevni centar grade na Seljanovu

Boka News
-
4
Zasijedao tivatski parlament – Dnevni centar grade na Seljanovu
Sa sjednice SO Tivat

Skupština Opštine Tivat danas je nakon tročasovne žustre rasprave, usvojila novi Stateški plan razvoja Opštine Tivat za period 2019.-2022.godina.

Koordinator izrade tog dokumneta, menadžer Opštine Marko Petričević (DPS) naglasio je da je Plan “prepoznao Tivat kao grad otvorenih šansi za sve građane” da sadrži listu jednogodišnjih i višegodišnjih projekata, koji će ostvarivati kroz četiri specifična strateška cilja i u njega će, iz sopstvenih i drugih sredstava biti uloženo 116 miliona eura.

Miomir Abović (TA) je rekao da je dokument “priznanje dosadašnjeg lošeg upravljanja i nerealnih planova i zloupotreba od strane DPS i njihovih koalicionih partnera.” Naveo da je za obrađivače Plana turizam primarna, dok je on u stvarnosti tercijalna djelatnost u kojoj posao nalaze ljudi iz regiona i rade za male plate.

“Konstatujete da se moraju graditi turistički objekti, pa onda opredijelite 3 miliona eura za izgradnju zgrade za funkcionere. To su komični momenti, kao što je i naveden podatak da je broj aktivnih privrednih subjekata povećan 63 odsto u odnosu na 2012. godinu. Investitore oslobođate komunalija, sami sebe smanjujete prihode i tako poboljšavata poslovni ambijent“, rekao je Abović. Upitao je zašto se direktorka OŠ “Drago Milović” Ružica Lazarević  koja je i odbornica HGI u lokalnom parlemantu ne zalaže za izgradnju novog objekta osnovne škole. „Vjerovatno nema vremena od diskriminacije partijski nepodobnih ljudi kao što je član TA, Ivo Pean.“- rekao je Abović.

Plan je kritikovala i Darinka Kašćelan (SNP) istakavši da gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) nije Porto Montenegru opristio 5,6 miliona eura duga za komunalije, Tivat bi imao novca da napravi neki od nedostajućih objekata komunalne infrastrukture.

Mirko Kovačević (TA) je rekao da Kusovac u istu ravan stavlja razne molersko – farbarske projekte sa velikim projektima koji se godinama ne realizuju. Istakao je da se izgradnja bulevara već četvrti put najavljuje u nekom strateškom planu, a isto je i sa nadzemnim garažama,  otvorenim bazenom Belane, kompleksom na Lukovića barakama, Vatrogasnim domom…

„Ti projekti ni početi nijesu. Od svega toga u ranijem planu uradili ste samo projekat rekonstrukcije Pina i zgrade na lokaciji Švedske barake“ -rekao je Kovačević. Nalasio je da je projekat izgradnje bulevara vrijedan oko 10 miliona eura, “a vlast je olakšala budžet za 7 miliona eura jer su po naredbi Mila Đukanovića Porto Montenegru oprostili dug za komunalije od 5,6 miliona eura a sumnjiva sudska presuda je opštinu koštala 1,5 miliona eura.”

Sa sjednice SO Tivat

Kovačević i Abović ponovili su optužbe da je Kusovac pod naredbama iz Podgorice, neosnovano i protivzakonito oprostio Portu 5,6 miliona eura dadžbina koje sbi ostali plaćaju, na što je gradonačelnik uzvratio tvrdnjom da je sve bilo po zakonu i da je to bila obaveza opštine prema investotoru.

“SDT je kvalifikovao da nema elementa za krivičnu odgovornost i da može da se eventualno vodi parnični postupak. Vaši komentari sada o tome ispadaju smiješni.“- rekao je Kusovac.

Strateški plan je kao finansijski nerealan kritikovao i Budimir Cupara (Arsenal za Tivat) dok je Ivan Starčević (Matica Boke) ukazao da je u tom dokumnetu potpuno zanemarena oblast Krtola i potrebe mještana tog dijela opštine.

SO je donijela novi DUP “Servisna zona Luštica”, a za izvršnog direktorra novoformiranog preduzeća „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda“ imenovan je Srećko Tripović (HGI).Donešena je i odluka o uvođenju izletničke takse koju će ubuduće u iznosu od 1 euro po posjetiocu, plaćati sve organizovane turističke grupe koje budu posjećivale Gornju Lastvu i veliki Gradski park u Tivtu.      Uz primedbe opozicije i podjećanje da su se kako roditelji te djece, tako i stanari obličnjih zgrada na Seljanovu bunili zbog neadekvatnosti te lokacije, glasovima vladajućih stranaka DPS, SD i HGI usvojena je odluka da se Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama gradi na Seljanovu, na mjestu dotrajale barake Crvenog krsta.

NIJE IH BRIGA ŠTO KAŽU RODITELJI DJECE

Pročitano pismo Marijane Mišič-Škanata predsjednice Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama u kome je ona podsjetila na superiornost lokacije u gradskom parku za koji je Dnevni centar za tu djecu i za koji je projekat uradio arhitekta Srđan Tadić.

„Kada smo čuli priču da opet prebacujete izgradnju Dnevnog centra na Seljanovo, iako smo se izjasnili da je najbolje rješenje u gradskom parku, mislili smo da se neko šali sa nama. Nažalost, vi ste mrtvi ozbiljni i izgleda da više ništa ne možemo da uradimo da to promijenimo. Nemojte samo da nas ubjeđujete da ste našli najbolje rješenje i nemojte da nam govorite da želite najbolje i da ste dali sve od sebe, jer niste. Niste se potrudili da obezbijedite najbolju poziciju i najbolji projekat, ignorišete stav roditelja i stavljate marginalne grupe zajedno u istu zgradu, odvajajući ih od ostalih građana, a to se zove getoizacija-  poručila je u svom pismu Skupštini Mišić-Škanata predlažući da im umjesto prostorija u objektu na lokaciji Crvenog krsta, opština ponudi prostor u Šoping centru, gdje će biti smještene druge civilne organizacije i građani, na mnogo boljoj poziciji dalje od magistrale i sa dvorištem.

Obljetnica potonuća broda “Cesare Rossarol”, talijanske lake izviđačke krstarice

Boka News
-
0
Obljetnica potonuća broda “Cesare Rossarol”, talijanske lake izviđačke krstarice
Obljetnica potonuća broda Cesare Rossarol – Foto: Derk Remmers

Ovog petka navršava se 100. godišnjica potonuća ratnog broda “Cesare Rossarol”, talijanske lake izviđačke krstarice koja je pri kraju Prvog svjetskog rata služila kao protupodmornički izviđački brod. Tom će se prigodom održati komemoracija i obilježavanje 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata i potonuća broda “Cesare Rossarol” u akvatoriju Opštine Ližnjan – Pula.

Misa zadušnica

Program obilježavanja započet će misom zadušnicom u Crkvi Sv. Martina u Ližnjanu za sve stradale mornare, dok se popodnevni dio programa seli u Šišan u Hotel Velanera gdje će se od 17 sati održati Međunarodni festival podvodnog filma i fotografije “Bijeli lav” uz projekciju dokumentarnog filma “Cesare Rossarol”. Iako se planiralo i memorijalno ronjenje i postavljanje vijenca na olupinu, ono je odgođeno zbog najavljene jake bure.

U Prvom svjetskom ratu vojnici Austro-Ugarske monarhije postavili su brojna minska polja duž voda Istarskoga poluotoka, a nakon sklapanja mira 4. studenoga 1918. godine nije poduzeto ništa da se saznaju pozicije tih mina ili opseg minskih polja. Kao posljedica ovog propusta mornaričkog zapovjedništva Carevine Austro-Ugarske, mnogi su brodovi potopljeni poslije rata nakon što su naišli na mine. Tako je potopljen i “Cesare Rossarol”, niti tjedan dana od proglašenja primirja.

Potonuće ovog broda dvije nautičke milje od obala Ližnjana rezultiralo je smrću 93 nižih časnika i mornara, što je bio jedan od najvećih gubitaka života za talijansku ratnu mornaricu tijekom rata.

Turistička vrijednost

Prigodnim obilježavanjem ove obljetnice 16. studenog završavaju brojne aktivnosti u sklopu projekta “Olupina ratnog broda Cesare Rossarol” koji se sastojao od kulturnih, turističko-rekreativnih, edukativnih i audiovizualnih manifestacija i događanja na temu olupine, a koji je započeo je u travnju ove godine. Od početka projekta uređen je spomenik u Ližnjanu, postavljena je info tabela te je održano predavanje u sklopu Ližnjanskog vremeplova, postavljene su info foto lokacije u Zračnoj luci Pula, postavljena je izložba fotografija u Turističkoj zajednici Općine Ližnjan i u Pomorskom i povijesnom muzeju Istre u Puli, izloženo je zvono s broda u Turističkoj zajednici Općine Ližnjan i održano je studijsko putovanje za specijalizirane ronilačke novinare europskih ronilačkih časopisa.

– Razvojem turizma, a napose ronilačkog turizma, olupina “Cesare Rossarol” postaje jedna od najatraktivnijih ronilačkih lokacija u Istri i Hrvatskoj za napredna tehnička ronjenja. Europsku i svjetsku prepoznatljivost olupina “Cesare Rossarol” ostvarila je zbog pozicije na kojoj se nalazi, odnosno zbog blizine kopna i dubine od 49 metara te odlične očuvanosti. Ovakvi uvjeti idealni su za sve početnike u naprednim tehničkim ronjenjima kao prvi korak u obuci i treningu za ronjenja na većim dubinama, uz korištenje plinske mješavine. Zbog svega navedenog, kako je olupina “Baron Gautsch” postala sinonim za rekreacijska ronjenja, tako je olupina “Cesare Rossarol” postala sinonim za napredna-tehnička ronjenja, kaže Natali Palko Zirdum iz Turističke zajednice Općine Ližnjan.

Nositelj projekta “Cesare Rossarol” je Diving Network iz Ližnjana, uz potporu Općine i TZ-a Ližnjan, te brojne partnere.

“Jadran” posjetilo oko 1000 tivatskih osnovaca

Boka News
-
0
“Jadran” posjetilo oko 1000 tivatskih osnovaca

Oko hiljadu tivatskih osnovaca, učenika od prvog do petog razreda osnovnih škola “Drago Milović” iz Tivta i “Branko Brinić” iz Radovića posjetilo je danas školski brod Mornarice VCG “Jadran”, tokom “Dana otvorenih vrata” koji je Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat organizovao saradnji sa saradnji sa Mornaricom i  školskim brodom “Jadran”, u okviru manifestacije Novembarski dani kojim se obilježava oslobođenje Tivta.

Posada atraktivnog jedrenjaka, starog 85 godina, učenicima je govorila o istorijatu i karakteristikama ovog jedinstvenog i vrijednog broda, u čijem obilasku su se učenici dvije škole smjenjivali od 8.30 do 16 sati.

Prema riječima komandanta školskog broda “Jadran”, kapetana korvete Zorana Ivanovskog, posjeta osnovaca je poseban ugođaj za posadu i predivna slika.

„To je poseban doživljaj za mališane jer većina nije imala priliku do sada da posjeti brod. Sveukupno ovo je veličanstveno jer je sa istorijom „Jadrana“ danas upoznato oko hiljadu učenika od prvog do petog razreda osnovnih škola iz Tivta i Radovića” -rekao je Ivanovski.

Tivatski osnovci prvi put na Jadranu

Komanda broda, rekao je on, je predložila da sličnih akcija bude dva, tri puta mjesečno, a u ljetnjem periodu i krstarenja „Jadranom“ za djecu iz naših škola. Ivanovski se nada da će Mornarica Vojske Crne Gore u čijem je vlasništvu brod, te predloge i prihvatiti.

Ističući da je cilj Sekretarijata upoznavanje osnovaca sa istorijatom i strukturom Jadrana, sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Oopštine Tivat, Dubravka Nikčević je kazala da su đaci imali priliku da čuju divnu priču o jedrenjaku, njegovoj bogatoj istoriji i svemu što ga je pratilo tokom 85 godina.

„Primijetili smo da djeca iz Crne Gore dolaze da upoznaju „Jadran“ i bilo nam je pomalo žao što tu priliku nemaju tivatski đaci. Zato smo danas ovdje, i ne samo danas, to će biti praksa u narednom periodu da svi tivatski đaci budu u prilici da čuju priču o značaju starog jedrenjaka o njegovoj istoriji o atraktivnosti, čemu je služio, ko je danas u posadi ovog broda i šta ovaj brod znači, ne samo za Mornaricu VCG, nego i za naš grad. „Jadran“ se stopio sa obalom na Pinama i sa ovim gradom, i možda neko od ovih mališana sutra bude i dio njegove posade.“. istakla je Nikčević, naglasivši da su ovakve aktivnosti u interesu Mornarice i grada Tivta jer šalju lijepu poruku sa jedrenjaka „Jadran“.

Učiteljica iz OŠ „Branko Brinić“, Jasmina Vukšić je istakla da će ovakav izlet uvrstiti u nastavu, naročito u likovnu i muzičku umjetnost i književnost.

“Maslinijada” u Starom Baru

Boka News
-
0
“Maslinijada” u Starom Baru
Maslina – foto Pixbay

Smotra maslina, maslinovog ulja, poljoprivrednih proizvoda i zdrave hrane, “Maslinijada”, održaće se sutra i u nedjelju u Starom Baru.

Slogan ovogodišnje manifestacije je “Maslina je ime Bara”, a na njoj će učestvovati oko 90 izlagača iz Bara i Crne Gore, te Hrvatske.

Osim maslinara izlagaće i pčelari, vinari, uzgajivači ljekovitog bilja, proizvođači zdrave hrane, a predstaviće se i jela iz tradicionalne barske kuhinje.

Komisija će proglasiti i nagraditi vlasnike najbolje održavanih maslinjaka i najboljih mladih zasada, kao i najljepše uređene štandove izlagača.

“Manifestacija, koja svake godine okuplja više hiljada posjetilaca, počela je u četvrtak, okruglim stolom na temu ‘Partnerstvo lokalne samouprave, države i lokalnog preduzetništva u razvoju maslinarstva’, dok će u subotu i nedjelju biti priređen bogat kulturno – umjetnički i zabavni program. Učestvuju sarajevska ‘Divanhana’, etno grupa Zora, Padrino bend, rok sastav Akademija, Pljevaljski tamburaši, Kafanski biseri i Alen Asović, kao i KUD Jedinstvo i KUD Rumija”, saopštio je predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade Suljo Mustafić.

Organizatori su obezbijedili besplatan autobuski prevoz ka Starom Baru za posjetioce. Kao i svake godine, degustacija izloženih proizvoda sa štandova biće besplatna.

Manifestaciju organizuju NVO ”Maslinijada” i NVO “Društvo maslinara”, pod pokroviteljstvom Opštine Bar i uz podršku Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore .

1...3.2453.2463.247...4.522Stranica 3.246 od ukupno 4.522