Svečana dodjela 54. Plave vrpce Vjesnika bit će održana 3. decembra 2018. u 18.00 sati u Arsenalu u Zadru.
Riječ je o jedinstvenom priznanju koje se dodjeljuje za poduhvat spašavanja ljudi i imovine na moru, a utemeljio ga je 1966. godine poznati novinar i pjesnik Ratko Zvrko (1929.-1998.), u to vrijeme urednik pomorstva u Vjesniku.
Sindikat pomoraca Hrvatske je preuzeo organizaciju dodjele Plave vrpce Vjesnika 2012. godine, nakon gašenja lista Vjesnik, u želji da se i dalje vrednuju najplemenitije ljudske vrline – hrabrost, požrtvovnost, solidarnost i čast, kako pomoraca tako i drugih ljudi od mora.
Ove godine za prestižno priznanje imamo sedam nominacija. Plava vrpca Vjesnika se dodjeljuje u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji, a najhrabrije među hrabrima biraju članovi Odbora za dodjelu Plave vrpce Vjesnika.
Priznanje u pojedinačnoj konkurenciji sastoji se od zlatnog prstena i svilenog plamenca, a u momčadskoj konkurenciji od srebrne plakete i svilenog plamenca.
Plava vrpca Vjesnika je priznanje kvaliteti čovjeka, cijenjeno ne samo u domaćim, već i u inozemnim pomoračkim krugovima. O tome svjedoči činjenica da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) prije nekoliko godina utemeljila svoje priznanje po uzoru na Plavu vrpcu Vjesnika. Isto tako, Plava vrpca Vjesnika je u nekoliko navrata dodijeljena i stranim pomorcima, za poduhvat spašavanja naših ljudi.
Jedriličari “Delfina” iz Tivta bili su u subotu uspješni na regati “Dan Kotora” koju je organizovao J.K. Lahor povodom proslave Dana oslobođenja Kotora.
“Divan prvi hladni dan ove jeseni i baš lijepa bura, na refule izuzetno jaka. Jedriličari Delfina su se vratili iz Kotora presrećni zbog sjajnog jedrenja i veoma zadovoljni postignutim rezultatima.
Pavle Musić je osvojio zlato u klasi Optimist generalno, a Andrija Marković bronzu. Pavle je osvojio zlato i u konkurenciji do 12 godina, a Andrija bronzu.
JK Delfin
Tea Čelanović se izborila za bronzu u konkurenciji djevojčica u klasi Optimist. U klasi Laser 4.7 Delfinovi jedriličari su zauzeli sva tri mjesta na postolju. Danilo Jončić zlato, Nikola Golubović srebro i Stefan Anđelić bronzu.
U klasi Laser Standard pobjednik je Ilija Marković. Predsjednik JK Delfin, dr Frano Tripović osvojio je srebro u klasi Laser Standard. Miloš Tripović izborio se za bronzu. Na regati su učestvovali jedriličari tivatskog Delfina i kotorskog Lahora” – kaže se u sopštenju iz JK Delfin.
U sklopu manifestacije posvećenoj oslobođenju Tivta “Novembarski dani”, JK Delfin sledećeg vikenda, u subotu 24. i nedelju 25. novembra, organizuje regatu “Dan Tivta” u akvatorijumu Tivatskog zaliva.
Sa regate
Posebno najavljujemo izložbu posvećenu istoriji sportskog jedrenja u Tivtu “Navigare necesse est” u Zbirci pomorskog nasleđa u Porto Montenegru. Izložba će biti otvorena u ponedeljak 26. novembra u 19 časova, kada će biti upriličena i svečana dodijela nagrada najboljim jedriličarima regate “Dan Tivta”.
Regate za sportske klase Optimist i Laser jedriće se oba dana. U nedelju će biti organizovana i regata za klasu Krstaš i ojedrene barke.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja opština Tivat i Kotor, večeras su oko 22 sata pod kontrolu stavili požar koji je oko 20 sati izbio na Lovanji.
„Poziv smo primili u 20 sati i 5 minuta i odmah izašli na teren, ali je požar već bio u razbuktaloj fazi. Gašenju požara priključili su se dobrovoljci iz Krtola, Dobrovoljnog voda iz Tivta, kao i pripadnici kotorske Službe zaštite i spašavanja“ – kazao je komandir tivatskih vatrogasaca Zoran Barbić.
Požar Lovanja foto SZS Tivat
“Požar je nakon dva sata stavljen pod kontrolu. U akciji gašenja učestvovalo je 12 vozila sa kompletnim jedinicama vatrogasaca iz Tivta, Kotora i Krtola i Dobrovoljni vatrogasni vod Tivat.
Izgorelo nekoliko baraka ukupne površine od oko 300 kvadrata, tako da je bez krova ostalo više porodica pa su na lice mjesta izašli i socijalni radnici iz Kotora“, kazao je Barbić.
Nevladina organizacija „Evropske demokratske inicijative“ u saradnji sa Domom starih „Grabovac“ u petak su na jedinstvenom arheološkom lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu organizovali izložbu radova štićenika Doma starih „Grabovac“.
Izložba slika i radova u glini predstavlja završnu fazu projekta “Zajedno aktivni” koji je dio projekta „Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba“ koji je podržan od strane Evropske Unije, Austrijske agencije za razvoj, Austrijskog Crvenog krsta I Crvenog krsta Crne Gore. Projekat se realizuje u 5 zemalja regiona I za cilj ima jačanje kapaciteta 50 organizacija civilnog društva u podizanju svijest I uticaju na procese donošenjao dluka vezanih za socijalnu inkluziju starijih osoba u CrnojGori, Srbiji, BosniiHercegovini, Albaniji i Makedoniji.
Uz zvuke gitare učenice četvrtog razreda Srednje muzičke škole, Marine Stanković, izložbu je otvorio direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović.
Prisutne, posjetioce i goste pozdravila je koordinatoka rprojekta “Zajedno aktivni”, Ljiljana Jovović koja se ovom prilikom zahvalila Domu starih “Grabovac” na uspiješnoj saradnji i njihovom doprinosu da projekat postane održiv.
Sa izložbe
“Svrha svakog projekta je pozitivna promjena, ali ne samo za vrijeme trajanja projekta, već dugoročno nakon njegovog završetka. Fokusiran na poboljšanje kvaliteta života starijih osoba I ispunjavanje njihovog slobodnog vremena različitim aktivnostima kroz slikarske i kreativne programe, direktor Doma starih “Grabovac” Srđan Dragomanović je obezbijedio uslove za kontinuirani nastavak slikarskihi kreativnih radionica”.
Pohvale za saradnju su upućene Anki Perović, asistentici na projektu koja je tokom trajanja projekta bila značajna podrška starjim osobama, kao i akademskom slikaru Petrušić Zoranu koji je svojim pedagoškim iskustvom uspio da podstakne učesnike u projektu “Zajednoaktivni” da na kreativan način, koristeći boju I slikarsku kičicu, izraze svoja razmišljanja i osjećanja.
Radionica za starija lica u Risnu
Radovi štićenika Doma starih su potvrda da umjetnost igra važnu ulogu u terapijskom smislu, a kroz kreativnost i umjetnost svaka osoba može spoznati i nadrasti tegobe svakodnevnice, ali i uljepšati svoj dan.
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani - foto pomorska škola
1 od 9
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Povodom obilježavanja Dana Opštine Kotor, u petak su učenici prvog razreda Pomorske škole i Gimnazije bili na pješačkoj turi do tvrđave San Đovani.
Predivno novembarsko jutro i Stari grad, umiven suncem koje je milovalo kotorski zaliv kao da hrlimo ka ljetu, a ne ka zimi, bili su pravi vjetar u leđa i podstakli su 250 učenika da uživaju u ljepotama naše prirode, našeg grada i onoga što su nam preci ostavili u nasljeđe, na čuvanje.
Ujedno, vjerujemo da ovakva druženja služe i da nas podsjete kakvu privilegiju uživamo svi mi koji imamo mogućnost svakodnevnog boravka u predivnom Kotoru. Privilegija nas obavezuje i na odgovorno ponašanje, tako da su učenici i nastavnici iskoristili ovu pješačku turu do San Đovanija i da pokažu da će dati svoj doprinos očuvanju prirode, voljno su pokupili sve čemu nije mjesto u prirodi.
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Današnje druženje organizovano je u saradnji sa lokalnom upravom grada Kotora koja je obezbijedila vodu i hranu za sve učenike, a napominjemo da su naše zidine i tvrđava San Đovani od prošle godine upisani u Listu svjetske baštine UNESCO – a.
Druženje je završeno okupljanjem na Pjaci od kina gdje su se učenicima obratili direktor Srednje pomorske škole, Veljko Botica i gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić.
Direktor Botica i gradonačelnik Jokić rekli su sljedeće: ,,Cilj nam je da u okviru ovakvih akcija jačamo odnos pojedinca i kolektiva prema gradu Kotoru, društvenoj zajednici, da bolje upoznamo sredinu u kojoj boravimo, a da ujedno naučimo i da je čuvamo kroz pojačanu brigu koju Boka Kotorska zaslužuje.”
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u ponedjeljak, 19. novembra, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor, organizuje edukativnu radionicu na temu “Legende i vile: Tre sorelle i vila Alkima u Gradskoj biblioteci”, namijenjenu učenicima nižih razreda osnovne škole.
Radionice će se održati u 10 i 11 sati u čitaonici Gradske biblioteke.
Cilj radionice je da se djeci ukaže na bogato kulturno nasljeđe. Posebni gosti na radionici će biti Nikola Kovač i Nikolina Nikolić, učenici VII. razreda, pobjednici na natjecanju Mladi ekoreporteri za članak „Vila Alkima čeka svoju lađu.“
Radionicu će voditi Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica.
Olupina argentinske podmornice San Huan koja je nestala 15. novembra 2017.godine as 44 člana posade, locirana je u na dnu Atlantika, nakon dugog iščekivanja i strepnji porodica mornara.
Brodovi, avioni i daljinski upravljane mini podmornice iz 13 zemalja uzalud su pokušavale da lociraju podmornicu foto pixbay
“Argentinsko ministarstvo obrane i ratne mornarice obavještava da je pretraživanjem uz pomoć mini podmornice, ARA San Huan lociran na dubini od 800 metara”, objavila je ratna mornarica na Tviteru. Argentinske vlasti su se prije zvanične informacije sastale sa porodicama žrtava. “Slomljeni smo. Kažu da će nam pokazati fotografije. Gotovo je”, rekla je Jolanda Mendiola, čiji je sin Leandro Kisneros (28) bio u podmornici.
Američka privatna kompanija Okean Infiniti koju je angažovala argentinska vlada, od septembra traga za podmornicom jer mornarica ne posjeduje potrebnu opremu. Krajem 2017. i početkom 2018. godine, brodovi,avioni i daljinski upravljane mini podmornice iz 13 zemalja uzalud su pokušavale da lociraju podmornicu.
Pretražiće olupinu i utvrditi uzrok nesreće
“Sada počinje novo poglavlje”, rekao je sekretar ratne mornarice Rodolfo Ramalo. Pretraživanje olupine pomoćiće u istrazi i utvrđivanju uzroka potonuća podmornice. Podvodni robot opremljen kamerom snimio je fotografije podmornice oko 400 km od obale Patagonije. Podmornica je locirana dan nakon komemoracije za 44 mornara u pomorskoj bazi Mar del Plata, u prisustvu argentinskog predsjednika Mauricija Makrija.
Američka kompanija Okean Infiniti potpisala je ugovor sa argentinskom vladom shodno kome za lociranje San huana dobija 7,5 miliona dolara. Nestanak podmornice potresao je javnost u Argentini. Prije prekida komunikacije, komandant podmornice je javio o problemu sa akumulatorom, ali to, po njegovoj ocjeni, nije bila veća smetnja da se nastavi put prema bazi Mar del Plati, luci na Atlantiku, oko 400 km udaljenoj od Buenos Airesa.
Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA
Kada je prije pet godina Boži Grginoviću, inače frizeru po struci, u rodni Sukošan (Hrvatska) iz Malezije stigla naručena sadnica limunske trave koju je znatiželjno položio u zemlju, nije bio svjestan da je prvi u Hrvatskoj to učinio i da je svojim rukama doslovno “zasadio” uspjeh.
Tri godine kasnije, jednog toplog juna, proizveo je prirodni sok od limunske trave i jabuke, a u septembru iste godine i sok u kojem je pomiješao limunsku travu i aroniju. Iz kombinacije trave s jabukama i aronijom, koju je nabavio u Krapini, gdje se nalazi i ekopunionica i tvornica “Bobo” s kojom radi, rodila se inovacija na svjetskom tržištu!
Osim dobrog okusa ovog napitka bez konzervansa, shvatio je i da se od soka ne znoji puno kao nekada, da mu tijelo ne gubi nužnu tekućinu, da dugo nakon konzumacije ne osjeća žeđ i, općenito, da se osjeća bolje. On i njegova obitelj znali su da imaju kvalitetan i ukusan proizvod, pa su ga prijavili Društvu inovatora DIATUS Split te u vrlo kratkom vremenu dobili poziv za 46. Festival inovacija u Ženevi.
Nagrade i pohvale
– U posljednjih smo šest mjeseci na izložbama i sajmovima inovacija u SAD-u, Ženevi, Varšavi i ove sedmice Nürnbergu osvojili četiri brončane medalje za sokove te primili brojne pohvale. Emocije se još nisu slegle, ne mogu vam opisati osjećaj kada između svih tih velikih zemalja, Kine, Rusije, Amerike, Francuske, oni spomenu nas i Sukošan! Velika je to stvar za našu obitelj, potvrda da čitav posao ima smisla, da je priča o maloj sukošanskoj inovaciji zaista velika i zato vjerujem da će biti još medalja. Unatoč svim skepticima! – kazao nam je Božo u obilasku oko dvije hiljade kvadrata na kojima je posađena limunska trava. Saznajemo i da su prošle godine zasadili cijeli hektar, no nisu je imali kome prodati.
Nažalost, limunska trava kod nas još uvijek nije traženi proizvod.
Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA
– Za sada ne mogu reći da možemo dobro živjeti od toga, ali ako dođe do veće distribucije i mogli bi! Trenutno se sok prodaje tek u nekoliko sukošanskih kafića. Ja stvarno želim poticati i druge da se bave poljoprivredom, da sade i da se u konačnici hrane organskim proizvodima, da shvate koliko je to bolje za organizam – kaže nam Božo.
Ubrzo se okrećemo vedrijim temama i Božo nam pokazuje etiketu na kojoj je ime brenda “Naš okus” te objašnjava kako je zapravo riječ o palindromu – ako čitate unatrag, dobit ćete riječ Sukošan. Za ime je zaslužna žena Iva koja zajedno s njim vodi ovo poljoprivredno gospodarstvo. Naravno, pomažu i dvije kćeri.
Limunska trava (Cymbopogon citratus) koju sade zapravo je višegodišnja ljekovita i začinska biljka čije je prirodno stanište u mnogim azijskim zemljama: Malezijancima je ona, kaže Božo, “za dobro jutro” jer tada prave čaj od nje, ali i “za dobar dan” jer je koriste kao začin u brojnim jelima, ona snažno pojačava okuse kod jela i pića. Miriše na limun, kao što i sam naziv kazuje, ali joj je okus blaži i slađi, zato je recimo, u kombinaciji s aronijom izvrsna jer ublažava njezin trpki okus.
Poznata je po svojim dobrobitima, ali kod nas još traži svoje mjesto pod suncem. Istraživanja koja se mogu pronaći na bespućima interneta dokazuju da limunska trava pospješuje probavu, kontrolira razinu kolesterola, čisti i detoksicira organizam, pomaže kod prehlade i gripe, usporava rast kancerogenih stanica, smanjuje bol artritisa, ublažava miris znoja…
Božo i njegova obitelj konzumiraju je u obliku čaja, sokova i prave prirodne sapune i, kako kaže, poboljšala im se koža, tijelo je čišće od toksina, a i manje je prehlada.
Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA
Propale sadnice
– Znanje o limunskoj travi tek treba doprijeti do naših ljudi! Jasno, ovo joj nije prirodno stanište, iznimno ju je teško uzgojiti, voli topla i vlažna mjesta, ali ne i izravno sunce. Zapravo mogu reći da sam imao sreće što je uspjela. Ipak, nije sve teklo glatko, prve godine propalo je šest hiljada sadnica zbog prejakog sunca, jednostavno ih je spalilo! Čim temperatura padne oko nule urod propada, pa svake godine nakon zime moram nanovo sve saditi. Zato mi je potreban plastenik. Ove godine, pak, zbog vremena nesreća se dogodila i s plantažom žižula. Ako uspiju sljedeće, spremam nešto stvarno posebno – najavljuje Božo tajanstveno.
Ponovno je riječ o inovaciji, povijest će se, izgleda, ponoviti…
Predstavljeno više od 850 inovacija iz 34 zemlje svijeta
Na 70. jubilarnom sajmu u Nürnbergu, odnosno jednoj od najpoznatijih i najstarijih međunarodnih izložbi inovacija IENA 2018., ove godine predstavljeno je više od 850 inovacija iz 34 zemlje svijeta, a sajam je posjetilo više od 30.000 posjetilaca.
Na izložbi je, osim sokova Bože i Ive Grginović, predstavljeno deset hrvatskih inovacija i sve su polučile izvrsne rezultate, pokazale značajan tržišni potencijal te zainteresirale brojne predstavnike gospodarskog sektora.
Obilježavanje 100 godina predaje Austrougorske flote
1 od 8
Željko Komnenović
100 godina predaje Austrougorske flote
100 godina predaje Austrougorske flote
Sjećanje na strijeljane mornare
100 godina predaje Austrougorske flote
100 godina predaje Austrougorske flote
Siniša Luković
Sjećanje na strijeljane mornare
U Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u petak je obilježena stogodišnjice predaje austrougarske flote Jugoslovenskoj kraljevskoj Ratnoj mornarici, u organizaciji Matice Boke i Generalnog konzulata Srbije iz Herceg Novog.
„31.oktobra 1918. u Puli potpisan je akt o predaji austrougarske Ratnoj mornarici nove države – Kraljevine SHS. O tome događaju svjedoči spomenik u bivšem Mornaričkom, a sada velikom Gradskom parku u Tivtu. Našu inicijativu o obnovi spomenika koji je oštećen pedesetih godina prošlog vijeka prihvatio je opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i nadamo se da će spomenik uskoro biti obnovljen“, kazao je predsjednik Matice Boke, Željko Komnenović.
On je podsjetio da je završetak Prvog svjetskog rata donio dramatične događaje u kojima su se oko preuzimanja moćne austrijske flote stacionarane u Arsenalu borili Kraljevina Italija i Narodna vijeća koja su tražila njihovu predaju Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Predavanje o tim povjesnim događajima održao je novinar i publicista iz Tivta, Siniša Luković.
„Već 29.oktobra u Zagrebu je proglašena nova državna tvorevina – država Slovenaca, Hrvata i Srba a car Karl 30.oktobra donosi odluku da se kompletna K.u.K. Kriegsmarine zvanično preda u ruke i pod vlast Narodnog vijeća države Slovenaca, Hrvata i Srba. Potpisivanje zapisnika o primopredaji austro-ugarske flote u Puli, Šibeniku i Boki Kotorskoj obavljeno je 31.oktobra u 11 časova na bojnom brodu „Viribus Unitis“ u Puli, a njegovi glavni potpisnici bili su komadant Ratne mornarice, kontraadmiral Mikloš Horti i članovi Komisije Narodnog vijeća SHS iz Zagreba dr Ante Tresić-Pavičić, dr Ivan Matija Čok i Vilim Bukšeg.
Pored ostaloga, u dokumentu je na kraju stajala i klauzula: „Carska i Kraljevska flota zajedno sa materijalom i zalihama, predaje se ovim zapisnikom Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba uz izričito pridržavanje prava vlasništva neslovenskih država do sada postojeće Austrougarske monarhije.“
100 godina predaje Austrougorske flote
Na osnovu tog dokumenta, austrougarske ratne brodove stacionirane u Puli i Šibeniku već 31.oktobra 1918. preuzeli su jugoslovenskih oficiri i posade u kojima su pored naših, bili i mornari i podificiri iz Češke, Slovačke i Poljske. Prvi komandant mornarice države SHS (iako mu je titzula zvanilno glasila „povjerenik za Mornaricu“) tada postaje kontraadmiral Dragutin Prica.
Primopredaja u Boki išla je unekoliko komplikovanije – opunomoćenik komande i načelnik Štaba flote u ovoj bazi, bio je proslavljeni hidroavijatičar, poručnik bojnog broda Dimitrije Konjović. On je 31.oktobra u 16 sati na krstarici „Kaiser Franz Joseph I“ održao sastanak sa oficirima iz redova Slovenaca, Hrvata i Srba, a na kome je odlučeno da se za komandanta tog pomorskog sastava u ime Narodnog vijeća SHS iz Zagreba, imenuje kapetan fregate Jozef Leva, dok su brodovima određeni novi, jugoslovenski komadanti.
Leva i kontradamiral Vitus Vončina koji ga je na kratko naslijedio, odustali su međutim, već sutradan od imenovanja, pa je dužnost komadanta dotadašnje austro-ugarske, a sada jugoslovenske ratne flote u Boki preuzeo kontraradmiral Artur Katineli-Obradić Bevilakva. On je odmah sa Konjovićem preduzeo niz mjera za učvršćenje reda i discipline na brodovima i mornaričkim jedinicama na obali, nakon čega je 1.novembra i potpisan zapisnik o primopredaji brodova.
Siniša Luković
„Po najvišem naređenju sve meni podređene jedinice Carske i Kraljevske flotile krstarica i III divizije bojnih brodova, koje se nalaze u Boki Kotorskoj, današnjim danom predajem vojnom zastupniku jugoslavenske države, uz izričito pridržavanje svih prava koja proizilaze iz suvlasništva ostalih djelova austrougarske monarhije.“- stoji u zapisniku koji su tog dana potpisali komadant austrougarskih pomorskih snaga u Boki, komntradmiral Erih Hejsler i kontraadmiral Katineli u ime nove države. Katineli je inače, za tu priliku sebi uzeo i izmišljenu novu titulu „komandujućeg admirala u Južnoj Dalmaciji“
U ruke Jugoslovena u Boki, tako je i prije dolaska na ovo područje jedinica Vojske Kraljevine Srbije i Jugoslovenskog odreda koje su nadirale iz pravca Podgorice ka primorju, prešla kompletna impozantna austro-ugarska vojna baza u Boki i flota što se ovdje zatekla a činila su je 3 bojna broda (Erzherzog Ferdinand Max, Erzherzog Friedrich i Erzherzog Karl), oklopni krstaš Sankt Georg, stražarski brod Kronprinz Erzherzog Rudolf, obalska oklopnjača Monarch, 4 krstarice (Helgoland, Novara, Panther i Kaiser Franz Josef I), 3 razarača (Reka, Pandur i Scharfshutze), 17 torpiljarki i 7 podmornica. Pored njih bilo je tu još 13 remorkera, 5 manjih transportnih parobroda, dva plutajuća doka, 3 hulka i 3 pontona, dok je u Kumboru predata hidroplanska baza sa šest hangara i 47 hidroaviona.
Austro-Ugarska ratna mornarica tako je prestala da postoji i prije zvanično potpisanog primirja u Prvom svjetskom ratu, (4.novembra 1918.), prije nego što su u Boku Kotorsku kopnenim putem došle 6.novembra prve jedinice srpske vojske – prethodnica 2.jugoslovenskog puka, čak i prije nego što je u zaliv 5.novembra 1918. uplovio prvi ratni brod snaga Antante –francuski razarač „Kabyle“.
Odluka austrougarskog cara Karla da se flota uz službeno sastavljenje i potpisivanje zapisnika preda predstavnicima Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba iz Zagreba, potvrđivala je da ona nije predata revolucionarnim putem, već je ovaj postupak baziran na legitimizmu, značio samo promjenu njenog vlasnika. Sve se odvijalo u redu i miru,, bez sukoba i prolivanja krvi, pa je jugoslovenska država u nastajanju, u svoje ruke dobile moćnu ratnu flotu – putem pregovora i pod uticajem primirja što se naziralo na horizontu nakon četiri teške ratne godine, a ne organizovanom revolucionarnom akcijom“, istakao je Luković.
Luković je naglasio da su u periodu od 21.decembra 1919. do kraja januara 1920. Italijani i Francuzi iz Tivta i Boke odvukli preostale veće i modernije zaplijenjene bivše autrougarske brodove.
„Na koncu cijele priče koja se potegla do okončanja Versajske mirovne konferencije i dogovora o podijeli ratnog plijena, Jugoslovenima su ostale samo mrvice od nekada moćne austrougarske flote koja se njima predala, pa je Kraljevina SHS na kraju u Tivtu 1921. Godine, preuzela samo 12 torpiljarki i nekoliko zastarjelih pomoćnih brodova. Sve ostalo, razgrabljeno je i otišlo put Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD“, zaključio je Luković.
U saradnji sa Generalnim konzulatom Srbije iz Herceg Novog u Zbirci pomorskog nasljeđa prikazan je dokumentarni filmi „Zaboravljeni admiral- Ernest Trubridž“.
Film donosi biografsku priču o britanskom admiralu Ernestu Trubridžu koji je stigao u Beograd 1915. godine i kao komandant britanske misije na Dunavu zajedno sa srpskim vojnicima suprotstavio se napadu na Srbiju. Film u produkciji RTS iz 2017.g. je zasnovan na dnevnicima admirala Ernesta Trubridža koje je vodio tokom boravka u Srbiji i u kojima su zabilježeni najznačajniji trenuci tokom ratovanja sa srpskom vojskom. Dobar dio ovog dokumentarnog filma o britanskom admiralu koji je bio i glavni zapovjednik savezničke flote na Mediteranu i ratni komandant luke Medova sniman je u Londonu.
100 godina predaje Austrougorske flote
Pored brojnih posjetilaca događaju koji su podržalli Porto Montenegro i Centar za kulturu prisustvovali su britanska ambasadorka u Crnoj Gori Elison Kemp i konzul Republike Srbije, Zoran Dojčinović.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume sproveli su na području Herceg Novog, na Orjenu, akciju pošumljavanja, u okviru akcije koja se sprovodi širom Crne Gore pod sloganom “Za svakog stanovnika po jedna sadnica”.
“Današnjoj akciji pošumljavanja Orjena pored predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume, učestvovali su i predstavnici Agencije za razvoj i zaštitu Orjena iz Herceg Novog, predstavnici lovačkog udruženja “Orjen” , učenici JUSMŠ “Ivan Goran Kovačić”, planinarska sekcija Osnovne škole “Milan Vuković” Herceg Novi, kao i članovi izviđačkog odreda “Orjen”- Herceg Novi”, saopštilo je Ministarstvo.
Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede Milosav Anđelić istakao da je briga za očuvanje šumskog bogatstva, po kome smo prepoznati u Evropi, nešto što nas sve ujedinjuje u zaštiti prirodnih i društvenih vrijednosti naše države.
“Na nama je da učinimo sve da očuvamo i unaprijedimo prirodne resurse, prioritet u šumarstvu očuvanje, plansko i održivo korišćenje šuma”, kazao je Anđelić.
U suočavanju sa izazovima, kakvi su negativni uticaji klimatskih promjena, koji mogu dovesti do značajnih poremećaja u ekosistemu šuma, on je ukazao na potrebu zajedničkog odgovora šire zajednice i svakog pojedinca.
Sadnja na Orjenu
“Nastojaćemo i u narednom periodu da ovakvim i sličnim aktivnostima podstaknemo širi interes društvene zajednice za uključivanje u ovakve i slične aktivnosti kako bi svi dali lični doprinos očuvanju prirodnih resursa i životne sredine”, kazao je Anđelić.
U saopštenju se ističe da današnja akcija ima poseban značaj, jer je riječ o planini koja povezuje zaleđe Herceg Novog sa zelenim dijelom grada, i na kojoj šume imaju višestruke funkcije koje se ogledaju, ne samo kroz zaštitnu, već i druge uloge, prije svega, rekreativne, turističke, edukativne i estetske.
Na današnjoj akciji posađeno je ukupno 5.000 sadnica bora od ukupno planiranih 20. 000 na ovom prostoru. Najvredniji bili su najmlađi, hercegnovski srednjoškolci i članovi planinarskih i izviđačkih sekcija osnovnih škola.
