Goran Božović, doskorašnji funkcioner u Opštini Tivat, odlučio je da se učlani u Crnogorsku jer su njegovi politički stavovi komplementarni programskim ciljevima i principima Crnogorske.
“Crnogorska je savremena partija koja je jedina na crnogorskoj političkoj sceni ponudila konkretan odgovor na pitanje kako Crnu Goru učiniti stabilnom i uređenom državom, prihvatljivom za sve njene građane. Ustavni patriotizam je budućnost Crne Gore, i ne vidim da je bilo ko osmislio i ponudio drugačiju, a bolju viziju razvoja naše države“, izjavio je Božović.
On je dodao da Crnogorska ima ozbiljan potencijal da bude značajan činilac u kreiranju javne politike u bliskoj budućnosti.
„S obzirom na činjenicu da je Crnogorska usvojenom Cetinjskom rezolucijom dala javno obećanje da će uvijek biti na strani pravde, časti, dostojanstva i slobode svoje države Crne Gore i svakog njenog građanina, bez obzira na razlike koje nas u suštini čine bogatijima, uz uvjerenje da su njeni članovi iskreni borci za ove ideale, nijesam imao dilemu. Crnogorska je prava partija za ljude kojima je Crna Gora u srcu, koji baštine moralni sistem vrijednosti, i koji se bore za poštenu i prosperitetnu Crnu Goru u kojoj će svi građani biti jednaki i srećni”, rekao je Božović.
Božović je naglasio da će biti aktivan član tivatskog odbora Crnogorske i da želi snažno da se angažuje kako bi Crnogorska i u Tivtu uskoro bila veoma uticajan politički akter.
„Moje ambicije u politici se tiču želje da budemo uređenije i pravednije društvo. Želim da kreiramo ambijent u kojem će građani biti zadovoljni načinom na koji onaj ko je na vlasti upravlja zajedničkim dobrima. U Tivtu, đe živim, svakog dana smo sve dalje od ovih ideala zbog neodgovornih pojedinaca koji nam sistemski uvezani nanose ogromnu štetu. Zato ću dati sve od sebe da Crnogorska na narednim izborima u Tivtu ostvari što bolji rezultat, kako bi imala priliku da dominantno utiče na političke procese u Tivtu i na razvoj mog grada, koji ima sve predispozicije za progres”, izjavio je Božović.
Božović je po struci diplomirani psiholog i veoma je aktivan u društvenom životu Tivta, dominantno kroz članstvo u kulturno-umjetničkom društvu Boka i nevladinom udruženju Maškarada iz Tivta. Bio je sekretar Sekretarijata za informacione sisteme i zajedničke poslove, potom rukovodilac Službe za informacione sisteme i zajedničke poslove u Opštini Tivat.
U toku su završnepripreme za 52.Hercegnovski zimski salon čije otvaranje je planirano za 31. januar ( četvrtak ) u 19 časova,po ustaljenoj tradiciji otvaranja Salona svake godine kao uvod u Praznik mimoze.
Selektor ovogodišnjeg Hercegnovskog zimskog salona je mr Senka Subotić, sociolog kulture i umjetnosti iz Budve. Hercegnovskisalon, pod motom “PARALELE”, koncipiranjekao sinteza različitih umjetničkihizraza, autora, koji paralelno stvaraju i djeluju na prostorima bivše Jugoslavije poslednjih par decenija, a s ciljem daprikaže stanje i da se postavi određena paralela savremenih slikarskih tokova na tom prostoru. Predstavljajući se na Salonu, sa po dva rada, umjetnici ukazuju na razvoj savremenih tendencija na polju umjetnosti. Isto tako je uočljiv i uticaj njihovih prethodnika, pa samim tim paralelno njegujui tradiciju umjetnika prostora s kog potiču.Sve te paralele usmjeravaju na sam koncept koji ima za cilj da u tom segmentu uporednog ukaže i na ono zajedničko, ali i ono različito, a prevashodno na različitost pristupa umjetničkom djelu, kao i materijala koje koriste u svom izrazu.
Na Salonu će biti predstavljena djela 20 umjetnika sa većeg broja akademija sa teritorije bivše Jugoslavije.Neke od tih akademija su relativno mlade i po prvi put se predstavljaju na Hercegnovskom zimskom salonu.
52. HZS
Sa Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta iz Mostara, svojim radovima predstaviće se prof. dr. Silva Radić sa dva svoja studentaIvanom Pavlović i Josipom Ivešićem.Sa Akademije umjetnosti univerziteta u Banja Luci doc.mr. Milan Krajnović predstaviće se sa dva mlada i veoma aktivna umjetnika Renatom Rakićem i Borisom Eremićem. Sa beogradske Akademije umetnosti predstavljaju se Jelena Trajković ,Kristina Pirković kao i Milija Belić, redovni profesor na Sorboni I predsjednik odbora Udruženja Salona Noverealnosti (Realites Nouvelles) u Parizu.
Među izlagačima su najzastupljeniji umjetnici iz Crne Gore. Miodrag Šćepanović,Peko Nikčević,Zoran Petrušić iSreten Nikčević su već ranije izlagali na Hercegnovskom zimskom salonu dok se novskoj publici prvi put predstavljaju Elvir Lero Adrović, Ivana Babić, Isidora Dautović, Goran Ćetković, Jelena Đurašković , Miodrag Mišo Vemić i Marija Vemić.
„Vlast kvari, a apsolutna vlast kvari apsolutno“ – stoji u čuvenoj rečenici Lorda Ektona, koja na žalost svoju tačnost potvrđuje i na primjeru rada Parking Servisa Tivat i odnosa direktora i zaposlenih, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
“Nama u Bokeškom Forumu nezamislivo je da firma koja broji 18 zaposlenih ima dva sindikata, što nemaju ni mnogo neke korporacije. Naročito je to nezamislivo za ustanovu koju bi trebalo gotovo nemoguće pokvariti. I koja je i oformljena da bude nepresušni izvor finansija i kao takva bude vjetar u leđa tivatskom sportu, kulturi i obrazovanju. I koju na kraju krajeva direktno finansiraju građani Tivta i turisti, u ljetnjim mjesecima.
No da je i nekvarljivo moguće pokvariti, potvrđuje se i sada, a glavni razlog svega toga je katastrofalna kadrovska politika DPS-a i postavljanje Slaviše Ognjanovića na mjesto direktora „Parking servisa“ . I osjećaj svemoći koji posjedovanjem privilegovane članske karte isti nezasluženo ima.
Otkud nekome pravo da radniku ne da zarađenu zimnicu i da istovremeno, kako tvrdi većina zaposlenih daje lažna obećanja. Zar samo zato što je pripadnik ove ili one partije ? Ako je i od DPS-a – mnogo je.
Sa iskrenom nadom da je podjela na „žute“, „plave“, „crvene“ odavno prošla, Bokeški Forum insistira OD Opštinskog rukovodsta, i OO DPS-a, da preispita kadrovsku politiku i da, ukoliko ih imaju, na odgovorne funkcije u našem gradu počinje da postavlja sposobne, a ne podobne. Zarad svih nas”
Aviokompanija Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je manjinski partner i vodi poslovanje srbijanske nacionalne avikompnaije Air Serbia, zvanično je otkazala skoro milijardu dolara vrijednu porudžbinu za 10 novih putničkih aviona tipa „Airbus A-320neo“ koje je trebala dobiti Air Serbia.
Novi avioni koje je Air Sebia trebala da počne dobijati počev od novembra 2018., trebalo je da do 2020. u potpunosti zamijene postojeću flotu srbijanskog nacionalnog prevoznika, a koju čine stariji i većinom iznajmljeni avioni tipa „Airbus“ A-319 i A-320. To se međutim, neće dogoditi jer je Etihad koji se i sam u posljednje dvije godine nosi sa veliki ekonomskih teškoćama, odustao od te porudžbine, što je zvanično pokazala i knjiga narudžbi koju je renomirani francuski proizvođač vazduhoplova „Airbus Industries“, objavio pred novogodišnje praznike.
Air Serbia tako, umjesto da dobije daleko najmoderniju i ekonomski najefikasniju flotu od svih prevoznika u regionu bivše Jugoslavije, ostaje sa starim avionima, a što indirektno može uticati i na crnogorskog nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlines. Za MA je Air Serbija naime, jedini konkurent na za oba prevoznika vrlo značajnim i najprofitabilnijim linijama iz Tivta i Podgorice za Beograd i obrnuto, na kojima se godišnje preveze preko pola miliona putnika. Budući da Air Serbia neće biti u situaciji da tokom ljetnjih gužvi putnicima ponudi nove moderne avione većeg kapaciteta kakvu su A-320neo, te da ta kompanija i sada za Podgoricu i Tivat najčešće leti takođe dotrajalim i sporim turboelisnim avionima tipa ATR-72 koji su mnogo sporiji i neudobniji od MA-ovih „Embraera E-195“, moguće je da cnogorska aviokompanija iz ovakvog nepovoojnog razvoja situacije na relaciji Air Serbia-Etihad, izvuče i neplanirani benefit za sebe u vid pojačanja svog udjela u ukupnom broju prevezenih avio-putnika na redovnim linijama između Crne Gore i Srbije.
Jedan od boljih bjelopoljskih lovaca Vlado Rovčanin želeći da zaštiti srneću divljač prethodnih dana radi posao koji podsjeća na humane akcije koje se organizuju kad su nečiji životi u pitanju. Rovčanin, koji sa porodicom živi u naselju Sutivan, svakog dana ide do sela Mojstir i nosi hranu za srne želeći, kako ističe, da ih tokom ovih hladnih i sniježnih dana održi u životu. Rovčanin je inače član Lovačke sekcije „Bistrica“ koja djeluje pod patronatom Lovačke organizacije Bijelo Polje.
Rovčanin je nakon što su se srne pojavile na području Mojstira, koje je inače i njegov rodni kraj, pripremio nekoliko bala sijena i određenu količinu kukuruza. Pozajmio je konja od komšije iz sela, takođe lovca Miće Juriševića, i svaki dan nosi hranu za srne.
Svaki dan raznosi sijeno i kukuruz u zaseok Sušac, koji se nalazi iznad Đalovića klisure. Put je skoro neprohodan, ali je on stizao do srna vođen njihovim tragovima. Kaže da su srne jele sijeno, a kukuruz je kupila neka druga divljač, ali narednog dana na mjestu gdje bi ostavljao hranu sve je bilo pojedeno. Rovčanin tvrdi da će nastaviti da nosi hranu srnama kako bi one opstale na potezu od Sjeničkih Bara, koje se nalaze u Srbiji, do Đalovića klisure.
Hroničar zbivanja u Bistričkom kraju i jedan od najstarijih žitelja, nekadašnji učitelj Milisav Đurović kaže da je to što radi Rovčanin nezabilježeno kad je u pitanju lov, ne samo u Crnoj Gori već i van njenih granica.
– Imamo u komšiluku rezervat sa divljačima vlasnika Petra Novovića, i svi mi koji se neko manje, neko više bavimo lovom znamo da cijenimo divljač. Naročito srne, kojih nema mnogo. Tako je i Vlado pokazao ljubav prema životinjama, što je primjer koji može da posluži i drugima kako da se odnose prema ovim plemenitim životinjama – kaže Đurović.
Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih deset mjeseci ove godine bilo je 644, što je isti broj putovanja kao i u deset lanjskih mjeseci, no na tim je brodovima bilo 976,5 tisuća putnika ili 9,4 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Svi kruzeri koji su u deset mjeseci ove godine doplovili u hrvatski Jadran tu su bili ukupno 1.267 dana ili 6,8 posto manje dana nego u istom razdoblju lani.
Najviše putovanja, 56,6 posto od ukupnog broja kružnih brodskih putovanja, ostvareno je u moru Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 24,7 posto bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u ostale četiri jadranske županije preostalih 18,8 posto tih putovanja.
Brodovi su se slično rasporedili i po hrvatskim morskim lukama, pa je najviše posjeta kruzera imao Dubrovnik, 487, potom Split 224 te Zadar 111, a ukupno su pristizali u 13 morskih luka od Istre do Dubrovnika..
Najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Bahama, 167, Malte 147, te Paname 108, a ukupno su brodovi dolazili pod zastavama 12 zemalja.
Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u ovogodišnjem je listopadu bilo 90, a na tim je brodovima u Hrvatsku stiglo ukupno 141,98 tisuća putnika.
Crnogorski pomorci su i dalje u prilično nezavidnom položaju, ocijenjeno je iz upravnog odbora Unije pomoraca. Predstavnici Unije upozorili su da povratak na “bijelu listu” neće trajati ne budu li se eliminisali sistemski uzroci problema u pomorstvu. Istakli su da pomorci godišnje u zemlju donesu 12 odsto državnog budžeta.
“Naš osnovni problem je što je ovaj vitalni resurs predugo zanemarivan i prepušten interesnim lobijima. Epilog je da se više nije pominjao interes pomoraca i države, nego se sve gledalo kroz prizmu interesa onih koji su prigrabili moć odlučivanja o pomorstvu, pa su i domaće propise donosili s tim u skladu”, kazali su Pobjedi iz UO Unije pomoraca.
Smatraju da zato nije bilo iznenađenje kad su svojevremeno “zbog nečasnih radnji grupa i pojedinaca, pomorci završili na crnoj listi zemalja za čije pomorstvo EU smatra da je ispod zadovoljavajućeg standarda”.
“Što je bila sramota u odnosu na viševjekovnu tradiciju i kvalitet naših pomoraca” – istakli su predstavnici Unije pomoraca, koji smatraju da je “trenutni povratak na bijelu listu” dijelom njihova zasluga.
“Ali se ne smijemo zavaravati – ovo stanje neće trajati ne budu li se eliminisali sistemski uzroci problema, a tu država, odnosno nadležno ministarstvo, mora imati glavnu riječ”, poručili su iz Unije.
Odlukom Evropske komisije od 23. marta 2017. Crna Gora je vraćena na “bijelu listu” pomorskih zemalja. Dok smo bili na “crnoj listi” Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) naši pomorci nijesu mogli da plove pod zastavama zemalja EU.
Kapetani
Predstavnici Unije pomoraca istakli su da je najbolji pokazatelj vitalnog značaja pomorstva za crnogorsku ekonomiju što šest hiljada pomoraca, koliko se procjenjuje da plovi na stranim i četiri domaća prekookeanska broda, godišnje u zemlju pošalju novca u iznosu od 12 odsto cjelokupnog državnog budžeta.
“Da pojasnimo, radi se o jedan odsto populacije, ili oko 2,4 odsto radno aktivnog stanovništva”, istakli su iz Unije i naveli da je taj rezultat postignut na međunarodnom tržištu pomorske radne snage isključivo znanjem, trudom i radom domaćih pomoraca, u uslovima izuzetne konkurencije i krize u svjetskom pomorstvu.
“Strani poslodavci traže naše pomorce. Da li je moguća bolja potvrda o našem kvalitetu i znanju od ove”, pitali su i naveli da od osnivanja imaju redovnu i dobru komunikaciju sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, kao i da su u posljednje dvije godine na njihov poziv učestvovali u izradi nekoliko propisa, sa ciljem usklađivanja sa minimalnim međunarodnim zahtjevima.
Da su jezik i istorija međusobno uslovljeni i da se međusobno prepliću, nije nepoznanica ni za lingvističke laike. To je možda najvidljivije u pozajmljenicama iz raznih jezikâ koje su u različito vrijeme i u različitim istorijskim okolnostima ulazile u naš jezik.Ali da se neki bitni istorijski događajizrcale i u etimologiji (pojedinih) riječi, to je široj čitalačkoj publici već mnogo manje poznato, štoviše uglavnom potpuno nepoznato. U ovom članku to ću pokazati na primjeru imenicâ koje denotiraju vladarske titule u našem jeziku. Biće vam, sa jedne strane, zanimljivo vidjeti kako neke riječi čuvaju- „zaključane“ u oviru njihovog glasovnog sklopa- određene značenjske komplekse kojih većina ljudi nisu ni izbliza svjesni, a, sa druge, saznati kako su te riječi uopšte nastale.
Svi ste bezbroj puta u životu u svakodnevnom govoru upotrebili neku od imenicâ kao što su car, kralj, knez itd. ni najmanje ne razmišljajući o porijeklu tih imenicâ u našem jeziku. Počnimo od porijekla imenice car. Istorijske preteče imenice carna terenu B/CG/H/S jezika su praslovenska imenica cěsar’ (apostrof iznad r ukazuje na to da je r meko i da se izgovara kao rj) i imenicacьsar’ (ь je takozvani poluglasnik, vokal koji označava redukovanu glasovnu vrijednost. To će reći da je- kad je u pitanju dužina trajanja izgovora vokalâ- trajanje izgovora poluglasnika kraće od dužine izgovora takozvanih kratkih normalnih vokalâ). Oblik cěsar’nalazimo i u starocrkvenoslovenskom jeziku. Sad dolazi najzanimljiviji dio priče o imenici car. Naime, logično se postavlja sljedeće pitanje: odaklevode porijeklo oblici cěsar’i cьsar’? Postavljeno pitanje, naravno, zahtijeva odgovor. Praslovensko cěsar’ posuđeno jeod gotskog kaisar (gotski je jedan od starogermanskih jezikâ. Njegov posebni značaj je u tome što je u pitanju prvi germanski književni jezik: jezik na koji je prevedena Biblija. Taj grandiozni poduhvat bio je- u četvrtom stoljeću poslije Hrista- djelo čuvenog gotskog biskupa Vulfile i, s njim, još nekolicine tadašnjih učenih ljudi). Gotsko kaisar, pak, posuđeno je iz latinskog Caesar, što je bila jedna od titulâ rimskih vladarâ (Imperator Caesar Augustus) po ugledu na Julija Cezara i rod Julijevacâ. Sufiks –ar’ u praslovenskoj imenici cěsar’ javio se analogijom prema istom sufiksu u riječima poput ribar’. Posuđivanje ove imenice iz gotskog jezika u praslovenski desilo se vjerovatno na dunavskom limesu u petom ili ranom šestom stoljeću poslije Hrista. Valja pomenuti i stariji i dijalekatski oblik ove imenice- oblik ćesar– koji je pozajmljenica iz vizantijskog grčkog. Toliko o porijeklu imenice cěsar’ (mala digresija: oni koji vole Oliverovu „Cesaricu“ sad znaju i porijeklo te riječi). Međutim, još nisam odgovorio odakle oblik car u savremenom B/CG/H/S jeziku. Car u našem jeziku vodi porijeklo od one druge riječi-preteče našeg današnjeg naziva za tu vladarsku titulu, dakle od riječi cьsar’. Cьsar’ je mlađa posuđenica, vjerovatno iz vizantijskog grčkog. To je bila titula vizantijskog cara, a potom- od Ivana IV Groznog- i ruskog cara. Kod Bugara je titulu cara prvi uzeo njihov vladar Simeon 917. godine. Sam oblik car nastao je tako što se poluglasnik između c i s izgubio, a onda se suglasnička grupa cs– teška za izgovor- uprostila, ispadanjem suglasnika s, u c. Niste ni sanjali da je sa carevima ovako komplikovano i u lingvistici, a ne samo u politici.
Još je zanimljivije porijeklo imenice kralj. Ta imenica u južnoslovenskim jezicima postala je od praslovenskog korlj’ь, i to, prvo, metatezom (zamjenom mjesta) glasova o i r, a onda duženjem vokala o koje je- poslije tog duženja-prešlo u a. Ali ono što je najinteresantnije u priči o kralju- i tačka u kojoj se jezička istorija isprepleće sa etničkom i kulturnom istorijom- jeste način na koji je ovo korlj’ь postalo u praslovenskom jeziku. A praslovensko korlj’ь i naše kralj vode porijeklo od germanskog ličnog imena Karl. I to ne od imena bilo kojeg Karla!! Nego- ni manje ni više- od imena velikog franačkog vladara Karla Velikog (vladao od 747. do 814.). Naime, Karlo Veliki bio je prvi kralj sa kojim su Sloveni došli u kontakt, i njegovo lično ime preuzeli su kao svoj naziv za datu vladarsku titulu. Za mnoge neočekivano i možda nevjerovatno, ali istinito. Kad smo već kod Karla, zašto ne objasniti i etimologiju ovog imena. Ime Karl/Karlo i žensko ime Karla, koje je nastalo prema muškom Karl/Karlo, imena su germanskog porijekla. Ime Karl/Karlo na starovisokonjemačkom jeziku znači „slobodan čovjek“. Kod nas je ovo ime rijetko, ali zašto da ti rijetki Karlovi i Karle ne znaju što znači ime koje nose.
Ni imenica knez nije autohtono slovenska riječ. I nju su naši preci, nekad davno, posudili od starih Germanâ. Naše današnje knez postalo je od praslovenskog kъnędzь (ę je nazalno e, e protisnuto kroz nos; vokal koji se izgovara kao, npr., francuski vokal koji se u pravopisu ovog jezika bilježi grafemskim sklopom in; toęće se u B/CG/H/S jeziku kasnije denazalizirati i dati obično e), a to praslovensko kъnędzь postalo je od posuđenice iz germanskog kuninga-, što znači „vođa plemena, kralj“ (npr. starovisokonjemačko kuning, staroenglesko cyning, staronordijsko konungr, sve u značenju „kralj“. Sad znate odakle vodi porijeklo i englesko king. Ova tematika postaje vam sve zanimljivija i zanimljivija). Germanska riječ kuninga-, pak, izvedena je od korijena kuni- u značenju „pleme“.
Spuštamo se na neke niže vladarske titule u B/CG/H/S jeziku i tako dolazimo do imenice ban. Ni naziv za ovu titulu nije izvorno slovenska riječ. Ali- za razliku od kralja i kneza- imenicu ban naši daleki preci nisu preuzeli od Germanâ, nego od Avarâ. Ta riječ izvorno je posuđena iz avarskog bajan, što je u avarskom jeziku značilo „zapovjednik horde“. Nije jasno odakle ova riječ vodi porijeklo u samom avarskom jeziku: da li je u pitanju iranizam- dakle riječ iranskog porijekla- ili je to izvorna turkijska riječ. No, za nas to i nije mnogo bitno; bitno je da znamo odakle ban vodi porijeklo u našem jeziku.
Za kraj članka ostavio sam agu i bega. Tu za vas definitivno ima najmanje misterije. Ali opet- i kad su ove dvije riječi u pitanju- naučićete nešto novo. Aga i beg su turcizmi: aga je posuđeno iz turskog aga, što u turskom znači „gospodin, zapovjednik (civilna i vojna titula), izvorno „veliki, stariji“. Beg je posuđeno iz turskog bey „titula uglednog čovjeka“. Sa spoznajom porijekla ove dvije titule nekima će možda biti slađe da gledaju turske serije.
Nisam, naravno, u ovom članku objasnio porijeklo svih nazivâ za vladarske titule u našem jeziku. Nije mi to ni bila namjera jer ovaj članak nisam zamislio kao čisto naučni, nego kao svojevrsni naučno-popularni članak: što bi se reklo, da ga svi mogu razumjeti i naučiti nešto novo iz oblasti lingvistike. Upravo zato sam- za objašnjenje porijekla njihovih nazivâ u našem jeziku- izabrao one najvažnije vladarske titule. Što možemo formulisati kao neki generalni zaključak na osnovu napisanog u ovom članku? Možemo zaključiti da su svi pomenuti nazivi za vladarske titule u našem jeziku posuđenice iz stranih jezikâ: jezikâ narodâ i rasâ sa kojima su naši slovenski preci dolazili u razne vrste kontakatâ i suodnosâ. Sa izuzetkom age i bega– što su novije posuđenice- ostale pomenute posuđenice su posuđenice uglavnom iz germanskih jezikâ i još iz ranog srednjeg vijeka. Neko maliciozan, sarkastičan i/ili sa smislom za crni humor sad bi se možda zapitao: kad smo morali pozajmiti bukvalno sve nazive za upravljačko-vladarske titule, da li to znači da nam ni tada- baš kao ni sad- vještina upravljanja i vladanja nije bila jača strana? No, upravo sam uhvatio sebe kako skrećem u politiku i u sadašnjost. A ovo nije članak o tome i zato ovdje stavljam tačku na njega.
Grad Sarajevo je spreman da bude glavni partner projekta otvaranja muzeja posvećenog filmu „Valter brani Sarajevo“, poručio je gradonačelnik Sarajeva Abudulah Skaka prilikom posjete „Filmskom centru Sarajevo“ koje radi na osnivanju muzeja.
Direktor JP “Filmski centar Sarajevo” Jasmin Duraković je prezentovao projekat muzeja posvećenog kultnom partizanskom filmu, ali i istorijskoj ličnosti Vladimira Perića Valtera, koji su simboli grada.
Gradonačelnik Skaka smatra da bi takav muzej doprinio obogaćivanju turističke ponude Sarajeva.
“Sarajevo mora čuvati svoju kulturnu baštinu, a film „Valter brani Sarajevo“ je važan dio nje. Grad će uvijek podržavati kvalitetne projekte. Uvjeren sam da će ovakva kulturna institucija biti primaljiva za posjetioce, ne samo iz regije, nego posebno one sa Dalekog istoka, gdje je ovaj film i sve ono što je vezano za njega stekao kultni status”,rekao je gradonačelnik Skaka.
Muzej „Valter brani Sarajevo“ zamišljen je kao atraktivan filmsko-scenografski muzej sa eksponatima iz vremena snimanja filma, ali i istoriografsko-muzejskom dokumentacijom, audio i video sadržajima i suvenirnicom, te sa pratećim mapiranjem lokacija na kojima se snimao ovaj film, kao i onima vezanim za istorijsku ličnost Valtera Perića.
Projekat vodi Jasmin Duraković, koji je idejni pokretač ovoga muzeja, dok je za potrebe realizacije projekta okupljena ekipa vrhunskih stručnjaka iz filmske, likovne i muzeološke djelatnosti.
U okviru projekta planirana je, zajedno sa predstavnicima turističke industrije, tura „Valter brani Sarajevo“. Za ovu turu naročito su zainteresovani Kinezi, jer je u ovoj zemlji film gledalo nekoliko stotina miliona gledalaca, a Valter je i danas mitski superjunak.
Kotor je nominovan za titulu najbolje evropske destinacije u 2019. godini, nakon rezultata ostvarenih tokom 2018. na takmičenju koje sprovodi European Best Destinations – EBD.
EBD je organizacija sa sjedištem u Briselu čija je uloga promocija kulture i turizma u Evropi, a u partnerstvu sa više od 300 turističkih predstavništava i EDEN mrežom, koju je kreirala Evropska komisija, djeluje u pravcu boljeg upoznavanja sa potencijalima evropskih destinacija. Sajt organizacije je šestu godinu zaredom najposjećeniji evropski sajt posvećen turizmu.
Kotor se za titulu najbolje evropske destinacije u 2019. takmiči sa Briselom, Budimpeštom, Malagom, Bratislavom, Bečim, Poznanom, Bragom, Berlinom, Ženevom, Londonom, Mecom, Monte-Izolom, Rigom, Parizom, Dinanom, Firencom, Cavtatom, San Maksimom i Atinom.
Sa većim brojem glasova od Pariza, Beča i Amsterdama u 2018. Kotor se našao na 12 poziciji, kada je prvo mjesto zauzeo Vroclav. Nominacija i plasman rezultat su kontinuirane promocije i komunikacije TO Kotor sa evropskim mrežama promocije kulturnog turizma i jedini je crnogorski grad koji se našao na ovoj listi.
Glasanje traje od 15. januara do 15. februara, a sa jedne IP adrese moguć je samo jedan glas.
