Prvi primjerci restauriranog namještaja s broda “Galeb”, koji će biti elementi muzejskog postava, predstavljeni su u petak u Muzeju grada Rijeke.
To je 38 naslonjača, stolova, stolaca i drugih dijelova namještaja koji je bio u brodskom salonu te u apartmanima kojima su se koristili Josip Broz Tito i Jovanka Broz.
Direktor muzeja Ervin Dubrović izvijestio je da je muzej preuzeo sav pokretni inventar s broda, uključujući namještaj, električnu opremu i tehničku dokumentaciju, koji se popisuje i po potrebi restaurira.
Kustosica Muzeja grada Rijeke Nataša Babić rekla je da su na namještaju restaurirani drveni elementi, obavljeno je tapeciranje, popravljeni su metalni elementi i zamijenjena stakla. Namještaj će biti u Muzeju grada Rijeke dok se brod ne obnovi.
Tito i Naser na Galebu
U 2019. godini planira se restaurirati preostali namještaj te spomen-pločice sa zapisima putovanja i imenima svjetskih državnika koji su boravili na “Galebu”.
Tom prigodom pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar je rekao da je objavljen natječaj za obnovu i prenamjenu “Galeba”. Za prenamjenu broda dijelom u muzej, a dijelom u ugostiteljski i smještajni prostor predviđeno je 27,6 milijuna kuna te se očekuju ponude tvrtaka koje su zainteresirane za taj posao. Natječaj je otvoren do 3. januara.
Prema planu, obnova i prenamjena “Galeba” trajat će do kraja 2019. godine, nakon čega će se urediti unutrašnjost broda, a za javnost bi se trebao otvoriti sredinom 2020. godine. Brod je na vezu u riječkoj luci.
Razvoj kompanpanije za remont i popravu superjahti u Bijeloj je zahtjevan poduhvat, ali konačni benefiti za privredu Crne Gore će biti značajni, jer se očekuje da će se preko 300 ljudi ponovo zaposliti u industriji brodogradnje. Bijela, odnosno Herceg Novi, je istorijska postojbina ovog industrijskog sektora u Crnoj Gori, a sa ovim projektom region će opet pružati priznate usluge ove vrste čitavom mediteranskom pomorskom tržištu- poručili su danas iz Porto Montenegra.
Konzorcijum kojeg čine Adriatic Marinas, kompanija što realizuje projekat izgradnje i upravljanja marinom za superjahte Porto Montenegro, i Damen, kompanija koja se na globalnom nivou bavi izgradnjom brodova i superjahti, u saradnji sa Vladom Crne Gore, od 2012. godine radi na razvojnim planovima u cilju transformacije nekadašnjeg brodogradilišta Bijela u Bokokotoskom zalivu, Crna Gora.
Nedavna finalizacija tehničkih istraživanja i zaključenje ugovora od strane Vlade Crne Gore i Svjetske banke za remedijaciju lokacije omogućili su potpisivanje Koncesionog ugovora za brodogradilišnu luku 30. novembra ove godine. Završetak remedijacije se očekuje početkom 2020. godine, a Konzorcijum će, tokom narednih 12 mjeseci, raditi na razvoju kompanije za remont i popravku superjahti – saopšteno je danas iz Porto Montenegra.
„Planiranje zapošljavanja i obuke putem kredibilne obuke kadrova koju Damen sprovodi putem svoje globalne mreže brodogradilišta već se realizuje. Takođe se radi na planovima za izgradnju nove najmodernije opreme za podizanje plovila iz vode i za njihovu popravku, koja će se dovesti u brodogradilište nakon završetka radova na remedijaciji. U međuvremenu, nadamo se da će se postići privremeni dogovori sa Vladom i kompanijom Valgo koja radi na izvođenju radova na remedijaciji, kako bismo mogli da započnemo ranije obavljanje remonta jahti na zapadnom dijelu lokacije u Bijeloj. Te preliminarne aktivnosti bi mogle započeti već u zimu 2019/20. godine“-poručuju iz menadžementa Porto Montenegra.
Potpisivanje Ugovora o koncesiji za Brodogradiliste Bijela
„Današnji dan označava početak nove faze života brodogradilišta Bijela – naš cilj je da zajedno sa partnerima, osiguramo dugoročan uspjeh djelatnosti održavanja i remonta jahti u Crnoj Gori. Velika baza klijenata u Porto Montenegru zajedno sa iskustvom i znanjem Damen Grupe u oblasti održavanja i remonta jahti će doprinijeti uspjehu ovog poslovnog poduhvata. Imajući u vidu trenutno stanje u kojem se brodogradilište nalazi, ispred nas je period izazova. Međutim, uz stalnu apsolutnu pomoć Vlade i u saradnji sa našim ozbiljnim partnerom i lokalnom zajednicom, naš cilj je da oživimo poslovne uspjehe brodogradilišta, povećamo zaposlenost i iskoristimo odgovarajuće komercijalne mogućnosto kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou koje će doprinijeti da se ponovo izgradi ozbiljno brodogradilište.“- istakao je Rene Berkvens, izvšrni direktor Damen-a.
Izvršni direktor Adriatic Marinasa David Margason je istakao da timovi dviju kompanija već duće vrijeme zajedno sa Vladom rade na realizaciji ovog „zahtjevnog i uzbudljivog projekta“.
„Zadovoljstvo nam je da smo uradili veliki korak i vjerujemo da je ovaj poduhvat idealan primjer kako će crnogorski brzorastući turizam i nautička industrija ponovo dovesti do stvaranja radnih mjesta u povezanim kreativnim i proizvodnim industrijama, što će dovesti do velikih, integrisanih i održivih mogućnosti zaposlenja za buduće generacije u Crnoj Gori.“- zaključio je Margason.
Opština Herceg Novi će finansijski pomoći sanaciju krova crkve Sv. Leopolda u Starom gradu, zaključeno je tokom prvog zvaničnog susreta predsjednika Opštine Stevana Katića sa novim hercegnovskim župnikom don Sinišom Jozićem. Sastansku su prisustvovali i kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Krov crkve posvećene katoličkom svecu koji je rođen u Herceg Novom u veoma je lošem stanju i neophodna je njegova sanacija. Župni ured obratio se za pomoć Opštini, koja je pozitivno odgovorila na ovu inicijativu. Projekat je urađen i radovi će biti kvalitetno izvedeni, kazao je don Jozić.
Postoji obostrana dobra volja za saradnju, potvrdio je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Don Robert Tonsati zahvalio se Opštini na dobroj saradnji u prethodnom periodu i prepoznavanju ove inicijative. Podsjetio je da se radi o crkvi koja je posvećena svecu omiljenom među vjernicima rimokatoličke vjeroispovjesti, te da su trajno zahvalni lokalnoj upravi na učešću u odličnoj organizaciji dolaska moštiju ovog sveca u njegov rodni grad.
Tema razgovora bilo je „oživljavanje“ Trga Mića Pavlovića kroz bolju turističku valorizaciju, kao i izrada nove turističke signalizacije za rimokatoličke crkve. Kako je ocijenjeno, crkve Sv. Jeronima i Sv. Leopolda objekti su od izuzetne istorijske, kulturne i turističke važnosti za Herceg Novi, zbog čega će Opština i Kotorska biskupija zajedno iznaći rješenje da one tokom sezone, koja sve duže traje, budu cijelog dana otvorene za posjete.
U galeriji Ljetnjikovca Buća u subotu od 19 časova u organizaciji NVO „Bokeški Forum“ održaće se promocija zbirke poezije „Jedna ljubavna“.
Ova zbirka štampana je nakon konkursa na kojem je prvo mjesto osvojila Aleksandra Matić iz Srebrenice. Odluku o pobjedniku donio je žiri u čijem sastavu su bili: Katica Čavor, Ivana Kružić, Mašo Čekić i Nikola Marković. Stihove iz zbirke čitaće učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće Mia Kružić.
Kompletan prihod od prodaje zbirke NVO „Bokeški Forum“ doniraće za liječenje Tivćanina Save Rilija.
Producentu koji u Crnoj Gori uloži najmanje 100.000 eura za snimanje filma, izmjenama Zakona o kinematografiji – o kojima će se poslanici izjasniti narednih dana – garantuje se povraćaj 25 odsto uloženih sredstava, umjesto dosadašnjih 20 odsto. Time se, prema riječima direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo pri Ministarstvu kulture, Dragice Milić, stvaraju uslovi za povećanje inostranih snimanja, koja nas godinama zaobilaze a koja zemljama regiona donose značajne prihode.
Ona vjeruje da povećanje stope za povraćaj sredstava može pozitivno uticati na mnoge aspekte naše kinematografije.
„Omogućava se angažman profesionalaca u filmskim produkcijama i koprodukcijama, obezbjeđuju se poslovanje i saradnja producentskih kuća, povećava se iskorišćenost naših filmskih kapaciteta, promovišu izuzetne lokacije za snimanje, doprinosi popunjenosti turističkih kapaciteta i stvaraju se uslovi za razvijanje nove grane turizma, tzv. filmskog turizma“, kaže Milić za Portal Analitika.
Primjena podsticajnih mjera u zemljama regiona – u kojima je stopa povraćaja takođe 25 odsto – ukazuje, prema riječima naše sagovornice, na činjenicu da se za svaki euro uložen po ovom osnovu državi vrate tri.
„Takođe, mnoge evropske zemlje koje kroz ovaj podsticaj razvijaju filmski turizam ostvaruju znatan ekonomski profit. Primjera radi, prema svojevremeno dostupnim podacima, Velika Britanija po ovom osnovu prihoduje skoro tri milijarde eura godišnje, a svaki deseti posjetilac u toj državi je filmski turista. Srbija je u 2011. godini prihodovala 8,5 miliona eura, Mađarska ostvaruje 90 miliona eura godišnje, dok Češka, odnosno Prag, prihoduje 50 miliona eura“, naglašava Milić.
U Domu starih “Grabovac” u Risnu “oživjeli” su nekadašnji praznik, 29. novembar Dan Republike, dan kojim se u bivšoj SFRJ obilježavala godišnjica Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. godine. Korisnici Doma starih jednoglasno su pjevali pjesme iz NOR-a, i prisjećali se davnih dana i radnih akcija.
Osamdesetčetvorogodišnji prof. Radoje Radulović je prijatno iznenađen programom koji su iz uprave osmislili za njih.
“Ja sam već 4 godine ovdje i ovo je prvi put da imamo ovakav program, to je veliko iznenađenje, a ja kada bih imao moć, vratio bih ono staro vrijeme da idemo ponovo na neke zajedničke akcije, zajedno da gradimo, i da budemo ljudi na prvom mjestu i rodoljubi. Bio sam učesnik na pet radnih akcija i ne mogu to nikada zaboraviti”, ističe Radulović.
Devedesetogodišnji Đuro Pribilović, kaže: “Ja sam učestvovao u ratu, kao dijete od 14. godina, i pamtim mnogo toga, vrijeme socijalizma je nešto najdragocjenije, tu su mi najljepše uspomene, tu je moj život. Bio sam učesnik i na radnim akcijama i u partijskim školama. Mnogo sam iznenađen programom večeras, vratili su me u neko drugo vrijeme”.
Petar Pajković- šef socijalne službe u Domu starih vjeruje da će ovaj program postati tradicionalan u njihovom kalendaru događanja.
“Većina korisnika doma stvarala je ovu zemlju i oni još uvijek doživljavaju praznik kao svoj, i vrlo rado ga se sjećaju. Mi mlađi ne pamtimo, ali znamo upravo najviše iz priča naših korisnika”, kaže Pajković.
Korisnici su nedavno ima i “Noć mode”, redovno im uprava doma organizuje izlete, pozorišne predstave, projekcije filmova, i trude se da bude što više društvenog angažovanja, jer se na taj način ljudi u domu osjećaju korisnim i zadovoljnim. Ono što je novina je da objavljuju i časopis “Glas Grabovca” koji izlazi jednom mjesečno, gdje tekstove pišu upravo korisnici.
Milosav Miško Prelević, organizator i učesnik programa ističe da su pjesmama iz NOR-a, poezijom i igrom vratili brojne korisnike u neko drugo vrijeme, a da se podsjete pionirske zakletve, korisnici i učesnici su nosili marame i kape.
U programu su učestvovala i djeca koja su polagala pionirsku zakletvu, pjevala i glumila.
Pjesnici Milosav Miško Prelević, Miroje Vuković i pjesnikinja Vjera Bojanić, govorli su stihove, a za muzički dio programa osim hora Doma starih “Grabovac” zadužen je bio umjetnik Marinko Pavićević.
Prva izložba suvenira i razglednica iz prošlosti Tivta otvorena je u četvrtak u OŠ “Drago Milović“ u sklopu Novembarskih dana.
Izložbu su pripremili i profesori i nastavnici Aktiva za istoriju i geografiju, uz pomoć učenika i njihovih roditelja.
Izloženo je blizu 100 predmeta koji su izazvali veliko interesovanje učenika.
Najveću pažnju učenika privukli su pegla stara 160 godina.
“Marljivo se radilo na pripremi izložbe koja mnogo znači za njegovanje kulture i tradicije našeg kraja. Svi izloženi predmeti sakupljeni su sa teritorije naše opštine“ – kazala je Ružica Lazarević, direktorica OŠ“Drago Milović“.
Zajednička akcija Ministarstva održivog razvoja i Opštine Tivat, u cilju zaustavljanja nelegalne gradnje, počela je u četvrtak koordinisanom kontrolom koju na terenu sprovode urbanističko-građevinski inspektori za južni region u saradnji sa inspektorima komunalne policije i inspekcije.
Ove službe radiće zajedno na terenu u narednom period – saopšteno je iz Opštine Tivat. Iz lokalne uprave tvrde da je zajendička akcija državnih i opštinksih inpektora organizovana na inicijativu predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca, “kako bi se iskontrolisali radovi na terenu, utvrdilo činjenično stanje i zaustavila nelegalna gradnja.”
Na cijelom području Opštine Tivat koja je prostorno najmanja u Crnoj Gori, trenutno je aktivno oko 80 manjih ili većih gradilišta. U proteklom periodu ovdje je podignut veliki broj nelegalnih objekata, od kojih su neki na trasama javne infrstarukture ili na samoj obali mora na državnom zemljištu, a koji i do danas uprkos donijetim riješenjima o rušenju, nisu uklonjeni.
“Prikazati 2,5 milenija razvoja pomorstva, uz unošenje obilje podataka i znalački korištene literature, bio je zahtjevan zadatak za čije uspješno riješavanje je bila sposobna osoba smo iskonski vezana sa morem kroz dugu porodičnu i zavičajnu tradiciju, ali istovremeno i osoba naoružana eruditskim i enciklepidijskim poznavanjem više naučnih oblasti… Ova knjiga predstavlja najznačajniji naučni prilog izučavanju i popularisanju naše bogate pomorske prošlosti” – poručio je mr Jovan Martinović, na promociji knjige „„Historija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog i svjetskog pomorstva“ autora prof. dr Antuna Sbutege koja je održana u četvrtak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Brojne posjetioce i zvanice pozdravio je u ime domaćina, Andro Radulović direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, koji je istakao da je izdavanjem knjige „Historija pomorstva Crne Gore“ još jednom potvrđena činjenica da su Boka Kotorska i Crna Gora nepresušno izvorište za proučavanje istorije i kulture naroda koji su je stvarali.
„Nadam se da će knjiga poslužiti kao veliki motiv i putokaz za još intezivnije i obimnije poduhvate sa ciljem proučavanja naše prošlosti“ – kazao je Radulović.
„Ne znam koliko sam je pisao, nije bilo kratko, reći ću vam da bibliografija ima 750 jedinica i oko 1140 fusnota… Ova knjiga plod je čitavog mog života, od kada sam u najranijem djetinstvu ušao uša svijet pomorstva, okružen pomorcima, istoričarima, dokumentima, tehničkim djelima i predmetima koji svjedoče pomorsku historiju“ – kazao je vidno zadovoljan Sbutega.
Ova knjiga nije enciklopedija, niti imam pretenzija da ovom knjigom u potpunosti elaboriram ovu temu, ona je samo prva da bi postakako druge autore da pišu na ovu temu, poručio je autor.
„Povjest našeg pomorstva je tako duga i bogata događajima, interesantnim ličnostima da je bilo vrlo teško i zahtjevno sažeti u jednoj knjizi zbog čega sam morao mnogo toga izostaviti. Glavni, intimni motiv, da napišem ovu knjigu je osjećaj duga prema članovima moje obitelji koji se više od 400 godina bave pomorstvom, kojima sam posvetio ovu knjigu, ali ne samo njima već i prema svim pomorcima u toku povjesti ovog kraja i brojnim hristoričarima pomorstva, prethodnih generacija kojima dugujem svoja životna usmjerenja, kulturu znanja i identitet. Ona je napisana iz osjećaja duga prema sadašnjim i budućim generacijama, kao pokušaj da se na njih prenese bar dio tih znanja i vrijednosti. Bio je to komplikovan i dug posao ali je bila uzbudljiva intelektualna avantura“ – kazao je između ostalog Sbutega.
Historija pomorstva Crne Gore – Antun Sbutega foto Boka News
On je kroz istorijski prikaz, razvoja pomorstva u Crnoj Gori, apostorfirao da je primorije i danas najrazvijeniji dio Crne Gore, gdje su u toku najznačajnije strane investicije.
„I sada Crna Gora diše preko svoje obale iako nije toga uvjek svijesna. U Crnoj Gori ima najmanje 6.000 aktivih pomoraca, po čemu je na broj stanovnika na prvom mjestu u svijetu, od kojih više od 95 posto plovi na stranim kompanijama, čiji se prihod procjenjuje na preko 200 miliona eura, i to je najveći prihod koji Crna Gora ostvaruje. Prihod od turizma u Crnoj Gori se očekuje od milijardu eura, ali to je ukupan prihod, od čega je čisti profit od turizma između 100 i 150 miliona, a u ovih pomorskih 200 miliona nema nikakvih troškova. I pored škola, više centara za obuku pomoraca Crna Gora nema jasnu i dugoročnu pomorsku politiku.
Najvažniji cilj ove knjige je da ne samo da proširi svijest o začaju historije pomorstva, već da potakne institucije države i društva, pomorce da kreiraju razvojnu politiku bez koje se ne može efikasno razvijati pomorstvo i valorizovati primorski položaj države, koja je još jednom naglašavam, njena najvažnija privredna grana“ – poručio je Sbutega.
Izdavanje ovog kapitalnog djela realizovano je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Crne Gore, Pomorskog muzej Crne Gore Kotor i Bokeljske mornarice.
Prof.dr Antun Sbutega je univerzitetski profesor u Crnoj Gori i Italiji, član Reda malteških vitezova i bivši ambasador Crne Gore pri Svetoj stolici u Vatikanu, Admiral Bokeljske mornarice od 16. juna 2016. Napisao je više knjiga.
Jovan Martinović: “Historija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog i svjetskog pomorstva“ obrađuje ulogu pomorstva kao bitnog faktora u razvoju naše civilizacije
Historija pomorstva Crne Gore – foto Boka News
U ovoj knjizi kompoziciono su poglavlja ustrojena po hronološkom redoslijedu od najstarijih do nedavnih faza razvoja pomorstva a unutar svakog poglavlja sprovođeno je dolijedno fokusiranje pažnje sa širokog područija na Mediteranu i Jadranskom moru pa preko Crnogorskog primorija do usmijeravanja na konkretno područije Boke Kotorske kao jednog od prioriteta u izučavanju ukupne materije.
U poglavlju o razvoju pomorstva u Starom vijeku obrađeni su počeci pomorskog prometa na obali Mediterana i razvoj pomorstva na Jadranu u Starom Rimu, pa preko period ranog Srednjeg vijeka, od V – XI stoljeća te kasnog Srednjeg vijeka od XI – XV stoljeća formiranja države Duklje, perioda kada Venecija postepeno preuzima sve gradove na primoriju. Krajem XV stoljeća Turci zauzimaju Herceg Novi i Risan.
Pred kraj XVI stolječa odigrala se pomorska bitka kod Lepanta nakon koje su uprkos porazu Turci osvojili južne gradove Bar i Ulcinj.
Tokom XVII stoljeća nastavljaju se borbe protiv Turaka i afričkih gusara, koji su napadali na pomorski i trgovački promet na Jadranu, što je izazvalo konačni izgon Turaka iz Heceg Novog i Risna, te omogućilo nesmetani razvoj pomorstva i svih naselja oko zaliva, razvoj pomorskog školstva kulture i obrazovanja…
Kraj XVIII stoljeća predstavlja vrhunac zlatnog brodarstva na jedra. U XIX stoljeću dolazi do prvog velikog udara na pomorstvo ovog područija u vrijeme Napoleonovih ratova kada je trgovačka flota bila destkovana. Tokom daljeg razvoja pomorstvo Boke se oporavlja ali krajem tog perioda jedrenjaci nestaju uslijed konkurecije savremenijih i sigrnijih parabroda, tako da je početkom XX vijeka ugašeno pomorstvo na jedra.
Između dva svijetska rata pomorsto u svijetu je doživjelo procat ali se u Boki sporo razvijalo. U knjizi je iscrpno obrađen poslijeratni razvoj pomorstva u svijetu na Mediteranu i Jadranu, pri čemu je obrađen period pomorstva u periodu socijalističke Jugoslavije, u kojem su pomarske kompanije iz Crne Gore igrale značajnu ulogu. U posljednjem poglavlju obrađena je kriza i nestanak pomorskih kompanija od 1991 – 1996. godine kao i pokušaj obnove trgovačke flote u nezavisnoj Crnoj Gori od 2006. do 2016.godine.
Prethodna vlast u Budvi dugi niz godina je obećavala da će Opština uvesti red u zoni privremenih objekata, što ipak nije bio slučaj. Nova gradska uprava je Planom privremenih objekata izbrisala 250 privremenih lokacija tezgi, štandova, kioska, ugostiteljskih terasa sa gradskih šetališta, čime će, kako je istakao predsjednik Krapović, doći kraj tome da se Budva naziva vašarom, javlja Radio Budva.
Nacrt programa je znatno izmjenjen u odnosu na prethodni plan, kazao je sekretar Sekreterijata za urbanizam i održivi razvoj, Stevo Davidović.
“Sadrži ukupno 405 lokacija i ukupno je oko 250 lokacija manje u odnosu na prethodni plan”, rekao je Davidović.
Iz NVO “Bazar” su saopštili da će organizovati mirne proteste kako bi iskazali nezadovoljstvo predloženim Planom privremenih objekata, koji, kako navode, ugrožava interese učesnika sajamske manifestacije „Bazar robe široke potrošnje“ i okuplja više od 40 preduzeća i preduzetnika.
“Odlučili su da izbrišu 250 lokacija na šetalištu. Javila im se vizija da to treba odmah uraditi ostaviti veliki broj ljudi bez posla, a nije im se javila vizija da na takav način zatvaraju vrata našim gostima, koji zbog ponude i zabavnog programa dolaze u Budvu”, rekao je Banović predsjednik NVO “Bazar”.
Funkcioner Demorata Mijomir Pejović kazao je da lokalna vlast samo ispunja predizborna obećanja.
“Upravo je u ovom petogodišnjem planu inkorporirano sve ono što sadrži naš izborni program, na osnovu koga smo i dobili prilično veliku podršku ljudi. Samim tim, mi samo sprovodimo ono za šta su nam naši sugrađani dali glas”, naveo je Pejović.
Komentarišući najavljeni protest, Pejović ističe da su neki od tih ljudi vlasnici hotela u Budvi.
“Kako ih ostavljamo bez hljeba? Ako već neki od njih poseduju velike hotele, a drugima su ucrtani hoteli na lokacijama za koje se bune. Predlažem da se kadniduju na sledećim izborima sa tim Programom, pa ako zavrijede povjerenje građana, neka ga onda sprovode”, zaključio je Pejović.
Predsjednik Opštine Dragan Krapović je ranije na Javnoj raspravi poručio u punoj Sali Skupštine opštine, da je došao kraj tome da se Budva naziva vašarom i da je sada vrijeme da se napravi rez.
