Agencija za razvoj i zaštitu Orjena poziva sve zainteresovane na promociju istorijske ture “Hercegnovski vremeplov” koju će predstaviti kao novu turističku ponudu za sve posjetioce Herceg-Novog..
Tura će u svom promotivnom izdanju biti organiovana za predstavnike medija, turističke organizacije Herceg Novi, turističkih agencija i hotelijera sa područja Herceg Novog. Start ture je u 08.00 časova sa trga Nikole Đurkovića.
OPIS TURE
Turu započinjemo pod popularnom Sat-kulom, simbolom Herceg Novog, produžavamo na dominantna utvrđenja nad gradom, Kanli kulu i Španjolu, podsjetnike kako na dugotrajnu tursku, tako i na kratkotrajnu špansku vlast. Šetnjom kroz istoriju pratimo trasu glavnog pješačkog puta koji je vjekovima povezivao Herceg Novi sa planinskom unutrašnjošću i u toj ulozi opstajao sve do zadnje četvrtine 20-og vijeka, do kada su mještani okolnih sela znali silaziti na pijacu sa tovarnom stokom, punom proizvoda za pijacu. U vremenima intezivne upotrebe, duž danas uspavanog pješačkog puta, su zbog toga postojali brojni ugostiteljski objekti, kakva je recimo bila krčma Avramovića, koju je rado posjećivao čak i princ Aleksandar Karađorđević pri svojim šetnjama u hercegnovsko zaleđe. Prešavši Matkovića most (skladno kameno zdanje) ulazimo dublje u zaleđe, u prostor Kotobiljske bitke, presudnog događaja za oslobođenje hercegnovskog kraja od turske vlasti. Danas je to mjesto u prijatnom okruženju guste šume primorskog bora i čempresa, sa više uređenih odmorišta za šetače.
SATNICA
Pješačka tura je prilagođena prosječnom posjetiocu i zahtijeva minimalnu fizičku kondiciju (budući da se savladava oko 350 m visinske razlike u penjanju). Potrebno je najaviti se minimum 48h ranije. Sa razledanjem i odmorima tura traje 4 do 5 sati, od čega na sami hod otpada oko 3h.
ŠTA TREBA IMATI
Adekvatnu obuću (ne sandale i japanke!), mali ruksak sa vodom i hranom, rezervnom robom, zaštitnim kremama (sunce i komarci), zaštitom za slučaj kiše, mobilnim telefonom i po mogućnosti-ličnim priborom za prvu pomoć. Organizator je obavezan da preduzme sve mjere za bezbjednu realizaciju programa, međutim, učešće na turi je na sopstvenu odgovornost!
„MS Magellan“, u vlasništvu grčke tvrtke Global Cruise Lines, dobio je novčanu kaznu za kršenje zakona o granici sumpora u gorivu u fjordovima svjetske baštine.
Prema navodima norveške pomorske uprave (NMA), brod za krstarenje dobio je novčanu kaznu od 80.000 dolara nakon što je ušao u dva fjorda svjetske baštine s vrijednostima sumpora daleko iznad zakonskih graničnih vrijednosti.
Pomorska uprava je 16. travnja obavijest o zabrinutosti zbog emisije dima s kruzera pod zastavom Bahama, koji je bio vezan u Flåmu nakon čega je uslijedio pregled broda kada je sljedeći dan stigao u Geiranger.
Djelatnici NMA-a su izmjerili sadržaj sumpora u brodskom gorivu koji je iznosio 0,17%, iznad maksimalno dopuštenog sadržaja sumpora od 0,10% u fjordovima svjetske baštine.
Praćenje AIS signala broda pokazuje da je isti pristao Eidfjordu i Flåmu u danima prije dolaska u Geiranger. Obje luke nalaze se unutar ECA-e Sjevernog mora.
Pomorska uprava je objasnila da je opseg povrede značajan u ovom slučaju jer je brod plovio znatno udaljen unutar područja kontrole emisija koristeći gorivo s prekomjernim sadržajem sumpora.
“Nadalje, kao otežavajući faktor, naglasak je stavljen na činjenicu da su prekršena nova pravila koja se odnose na fjordove svjetske baštine. Sve u svemu, to podrazumijeva da se tvrtki odredi prekršajna kazna povijesno visoke razine“, izjavila je NMA.
Alf Tore Sørheim, voditelj Odjela za operativni nadzor, izvijestio je da će NMA imati povećanu prisutnost u fjordovima svjetske baštine u nadolazećim mjesecima s naglaskom na “osiguravanje ispunjavanja novih ekoloških zahtjeva”.
“NMA je uložila napore kako bi osigurala sigurnu i učinkovitu kontrolu emisija sumpora. Naši geodeti opremljeni su ručnim uređajima koji pružaju trenutačnu naznaku da li plovilo ispunjava zahtjeve ili ne. Štoviše, uložili smo u senzore koji se mogu priključiti na dron za otkrivanje sumpornih ispušnih plinova”, dodao je Sørheim.
U Bokokotorskom zalivu ove se sezone otvara nova marina za superjahte koja je napravljena u okviru luksuznog rizorta Portonovi koji će se prostirati na 26 hektara, a vrijednost investicije tog projekta iznosiće milijardu eura.
U pitanju je rizort mješovitog tipa koji će u svom sastavu osim marine za 238 luksuznih jahti veličine od sedam do 120 metara, imati i posebno naselje s kućama, plažu, restorane, radnje, javne parkove, kao i hotel One&Only, s pet plus zvjezdica, koji će imati 10 luksuznih vila. Hotel će biti otvoren sljedeće godine.
Kako je Tanjugu rekla portparolka rizorta Portonovi Adrijana Husić, riječ je o budućem najluksuznijem i najvećem rizortu u Crnoj Gori, ali i u regionu. Ovaj kompleks smješten je na na mestu nekadašnje Vojne kasarne Kumbor.
Prema njenim riječima, tokom izgradnje rizorta, koja je počela 2014. godine, pronađena je i omanja crkva koja je zaštićena tokom radova i čija se obnova očekuje ove godine, te će kao takva predstavljati spomenik kulture te regije. Takođe, tokom radova su pronađeni i rimski novčići i pojedine skulpture koje će biti izložene u javnim parkovima rizorta.
Međutim, prema projektu, centar svih zbivanja biće smješten u Marini Portonovi, koji je preuzela turska kompanija D-marin, i gde ima prostora za 238 jahti, kao i za pristajanje kruzera.
Husić navodi da je marina otvorena za sve posjetioce, a ne samo za one s luksuznim jahtama, te da će svi moći da uživaju u domaćoj kuhinji brojnih restorana koji će okruživati marinu. Takođe, marina će služiti i kao granični prelaz i pumpa za gorivo.
U nastavku marine, radnici trenutno završavaju radove na rezidencijama A, B i C kategorije koje se nalaze pored obale, zatim glavnu ulicu od marine koja vodi do naselja, gdje se takođe radovi privode kraju, dok je na kraju ulice u izgradnji hotel One&Only.
Portonovi rizort predstavlja mali grad za sebe, objašnjava Husić, s mješovitom arhitekturom, od najmodernije, s najvećim nivoom luksuza, do kuća koje su prava slika mediteranskog naselja.
“Portonovi priča priču Crne Gore. Sve što tražite u Crnoj Gori, biće u ovom rizortu i to vas može i motivisati da dalje istražujete ljepote crnogorskog primorja”, rekla je Andrijana Husić
Projekat gradi Azmont investments, kompanija iz Azerbejdžana.
Turistička organizacija Tivat tradicionalno, 26. godinu za redom, organizuje akciju “Turistički cvijet”. Pomenuta akcija ima za cilj animiranje građana Tivta da daju svoj doprinos vizuelnom identitetu grada u hortikulturnom smislu, i to: uređenjem svojih dvorišta, balkona, kao i zelenih površina ispred stambenih i poslovnih objekata.
Stručni žiri, angažovan od strane Turističke organizacije Tivat, obilazi teritoriju opštine Tivat u periodu od 8.maja do 1. juna. Pored pomenutih kategorija, ocjenjivaće se i najljepše stablo magnolije, kreativni detalj, a posebna nagrada biće dodjeljena za višegodišnji doprinos u hortikulturnom uređenju grada.
Turistički cvijet Tivat – Magnolija
“Turistički cvijet” kao akcija koja se organizuje u okviru Dana magnolije završiće se svečanom dodjelom nagrada koja će biti upriličena 10.juna 2019. godine.
Šest bendova nastupiće tokom drugog Kotor May Rock festivala zakazanog za danas i sutra.
Pred publikom na Trgu od oružja u Kotoru prve koncertne večeri nastupiće crnogorski sastav Parampaščad, riječki bend Let 3, kao i Rambo Amadeus, dok će se za dobru rock atmosferu druge večeri pobrinuti kotorski Four Blues Drivers, a zatim legende jugoslovenskog rocka Atomsko sklonište i alternativni sastav Straight Mickey and the Boys.
Ovo je drugo izdanje festivala Kotor May Rock koji je Turistička organizacija Kotor organizuje u cilju proslave Dana nezavisnosti.
Uginuli kit sa želucem punim plastike pronađen je na plaži na Siciliji, objavio je u nedjelju Greenpeace.
Sedmogodišnja ulješura otkrivena je u petak u Cefalu na Siciliji. To je peti takav slučaj u Italiji u posljednjih pet mjeseci, rekla je aktivistica Giorgia Monti.
Posljednji se dogodio u ožujku kada je more na Sardiniju izbacilo tijelo ženke kita s nerođenim mladuncem koja je u želucu imala 22 kilograma plastike.
“More nam šalje poziv u pomoć, očajnički SOS. Moramo odmah nešto poduzeti i spasiti ta divna stvorena koja u njemu žive”, istaknula je Monti.
Najnovija vijest stiže samo nekoliko dana uoči početka trotjedne misije u kojoj će aktivisti projekta The Blue Dream nadzirati plastično onečišćenje središnjeg dijela Sredozemnog mora.
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Promocija Zapisana Crna Gora
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Badnjak SPC u Kotoru 2019.
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Gordan Grlić Radman u Kotoru
Nematerijalna kulturna baština Paštrovića
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Nematerijalna kulturna baština Paštrovića
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Tunel Kotor - gužve
Rimski mozaici Risan
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Lijerica dubrovačkog kraja
Neotkriveno bogatstvo Rokovog muzeja
Povodom međunarodne manifestacija “Noć muzeja”, kulturni događaj u organizaciji muzejskih kuća i drugih kulturnih institucija kojem je glavna karakteristika da su muzejski i drugi izložbeni prostori otvoreni do kasno u noć, ekipa Boka News-a posjetila je privatnu muzejsku zbirku Roka Perušine koji ima zavidnu etno-zbirku, kolekcionar je, sakuplja stare stvari…
U porodičnoj kući u Tivtu – Seljanovu, planira da otvori muzej. Drugi hobi mu je sakupljanje malih, originalnih flašica pića, u narodu poznatijih kao „unučići“.
Od kuće, imanja i konobe „Roko“ u Tomičićima, zaseoku iznad Tivta, naš domaćin namjerava jednoga dana napraviti etno-selo, u kojem bi pokazao kako se nekada ovdje živjelo. Konoba je dobila ime po đedu, a njegova slika, kapa i lovačka puška vise na centralnom mjestu, kao vjerni svjedoci njegovog postojanja.
„Moj, hobi je etno kolekcionarstvo, sakupljanje starih stvari, eksponata, još od moje desete godine. Uvijek sam donosio kući stare stvari, kupovao ih, mijenjao sa drugim ljudima.
Za mene jako zanimljiv eksponat, koji se nalazi u mojoj zbirci, potiče sa broda „Franc Jozef“ koji je potopljen u Boki Kotorskoj. Ekipa ronilaca iz Italije i „Brodospasa“ iz Splita, vadila je topove sa broda za muzej na Cetinju i tada je iz strojarnice broda izvadila i kocke briketa uglja. Kocka koja se ložila na brodu je bila teška tri kilograma i na njoj piše patent „Cardif“.
Na Mamuli sam našao odbačeni glavni klav sa vrata logora Mamula koji su vandali izvadili i bacili. Ako se, kako su kazali, napravi neka memorijalna soba na Mamuli, spreman sam ga dati, vratiti gdje je bio. Pošto će tamo biti hotel, onda neka bude u mom muzeju, kaže Roko.
Eksponate sakupljam preko pedest godina. To me potpuno fascinira. Istražujem čemu su služili, od kojeg su materijala, iz kojeg su vremena…
Pošto privatno radim kao stolar, često obilazim razne kuće, pa naiđem na interesantne stvari, koje uglavnom otkupim ili dobijem na poklon. Jedan dio tih eksponata se nalazi u staroj konobi u Tomičićima, a drugi dio je u kući na Seljanovu, gdje je u pripremi Porodični muzej“.
Ovim putem, naš zanimljivi sagovornik, poziva sve ljude koje bi njegova muzejska zbirka mogala interesovati, da dođu da je pogledaju. Smatra da nema svrhe držati sve to što je prikupio u prethodnih pedesetak godina, zatvoreno i daleko od očiju javnosti. O plaćanju posjeta budućem muzeju, nije razmišljao!
Pola eksponata je već izloženo i postavljeno. Dosta njih treba još konzervirati i pripremiti. Među njima su i slike svetaca, a jedna od njih je iz hiljadu šeststo i neke godine i treba je restaurirati i zaštiti. Osim slika, u Rokovoj kolekciji ima dosta oružja, kubura, pušaka, sablji, mlinaca za kafu, pegli na žar, starog posuđa. Tu se mogu naći i stari radio, alat, pošade, ženska crnogorska nošnja, bokeška nošnja, mape, knjige… Sve ovo čini impozantnu muzejsku kolekciju etno-materijala sakupljenog na jednom mjestu, koja u sebi nosi umjetničku, istorijsku i kulturnu vrijednost bogatog nasljeđa Boke Kotorske.
„Još davne 1969. godine kada se u Tivtu otvaralo stovarište pića „Prokupac“, na kojem sam se i ja našao, na poklon sam dobio tri flašice koje su me oduševile i od tada ih aktivno sakupljam. Nije bilo putovanja sa kojeg nisam donio po koju flašicu. Dok su moji drugari donosili farmerice iz Italije, ja sam tamo išao isključivo zbog „unučića“. Kese su bile pune!
U bivšoj državi bio sam reprezentativac u ribanju, dosta smo putovali, i sa takmičenja sam uvijek donosio različite flašice, napunjene i originalno zatvorene“, sa oduševljenjem i sa puno žara u očima, priča Roko Perušina.
U njegovoj zbirci ima između 1500 i 1600 komada flašica. Među raritetima i unikatima ističe onu unutar koje je urađena šibenska Katedrala sv. Jakova, flašica u flašici, dok je druga iz Vijetnama i na poklon mu je donio prijatelj Zoran Radović. U njoj se nalazi preparirana zmija kobra, a tečnost se pije kao lijek za išijas.
„Pošto prijatelji i poznanici znaju za moje dugogodišnje interesovanje i strast, često mi flašice donose na poklon. Među njima je i moj prijatelj Zoran Janković, danas ambasador u Indiji. Gdje god da je putovao po svijetu, donio bi mi na poklon „unučiće“.
Kada je bilo bombardovanje 1999.godine, bio je probijen zvučni zid i tada mi je slomljeno šezdesetak flašica. Najžalije mi je bilo one u obliku popularnog malog auta „Fićo“, u kojoj je bila šljivovica. Dugo nakon toga nisam mogao doći do te flašice, ali sam je prije nekoliko godina dobio“, kaže Roko.
Trideset i dvije krave nastanile su se na prvoj plutajućoj farmi u Rotterdamu.
Krave imaju štalu s prostranim boksevima i „poljem”, robota za mužnju kojeg mogu koristiti kad požele, robota za skupljanje gnojiva, automatsku hranilicu te četku za masažu.
Ideja plutajuće farme postoji s ciljem približavanja izvoru i pripremi svakodnevne hrane. Farma je transparentno dizajnirana tako da posjetitelji mogu jasno vidjeti što se događa. Krave proizvode oko 800 litara mlijeka dnevno. Mlijeko se zatim prerađuje u mliječne proizvode, a gnojivo se sortira kako bi se u budućnosti ponovno upotrijebilo kao prirodno organsko gnojivo za gradske biljke, vrtove i parkove.
Kad god je moguće plutajuća farma je samodostatna. Plutajući solarni paneli pružaju svu potrebnu energiju, kišnica se sakuplja na krovu i zatim pročišćava. Većina hrane za stoku dolazi iz grada. Proizvodnja korisne hrane iz otpadnih trava smatra se vrlo efikasnom opcijom održive proizvodnje hrane.
Pozadina razvoja plutajuće farme nalazi se u sve većoj nestašici poljoprivrednog zemljišta i gradova u svijetu. Skraćujući vrijeme tranzicije od hrane do konzumenta, „plutajuća farma” znatno doprinosi smanjenju gubitaka hrane i zagađenja vezanog za transport.
Projektni tim je pod vodstvom Petera van Wingerdena, Carela de Vriesa te Johana Bosmana iz tvrtke Beladon. Tim podržava velik broj investitora, uključujući Luku Rotterdam. Mliječni proizvodi prodaju se direktno na plutajućoj farmi, a uskoro će biti dostupni i u maloprodajnim poslovnicama tvrtke Lidl u Rotterdamu i okolici. Za veleprodajne operacije zadužena je tvrtka Zergo.
Trenutno su u planu i plutajuća farma za kokoši te plutajući staklenik gdje će se proizvoditi povrće i ljekovito bilje, a sve u cilju proizvodnje svježe hrane na transparentan način u blizini krajnjih potrošača.
Počeli Dani Dioklecijana – foto dalmatinski portal
Na Peristilu su petak car Dioklecijan i carica Priska uz rimske pretorijance pozdravili puk, čime su u Splitu počeli Dani Dioklecijana koji će trajati do kraja septembra.
Iz Turističke zajednice Splita najavili su da će se u sklopu Dana Dioklecijana svakodnevno održavati bogat program, među ostalim smjena straže – projekt pod vodstvom Hrvatskoga narodnog kazališta koji se pokazao kao jedna od glavnih turističkih atrakcija.
Turiste će svaki dan u podne na Peristilu pozdravljati Dioklecijan i Priska. Osim toga, u sklopu Rimskog đira svaki petak će biti tematske večeri, povorke, formacije legija i borbe gladijatora. Dioklecijanova legija trebala bi oživjeti antičku prošlost, i to kroz projekt Živi muzej na bedemu Cornaro, te tako Splićane i njihove goste vratiti u doba starih Rimljana. Direktorica Turističke zajednice Splita Alijana Vukšić je rekla da su manifestacije utemeljene na oživljenoj povijesti oduvijek bile atraktivne turistima i lokalnom stanovništvu, a podsjetila je kako su prošle godine u suradnji s HNK Split i Dioklecijanovom legijom počeli projekt Rimski đir.
“Pozitivne reakcije domaćih i stranih posjetitelja bile su nam smjernica da ove godine promijenimo koncept manifestacije upravo kroz raspodjelu događaja kroz cijelo ljeto. Tako je ove godine naglasak Dana Dioklecijana na projektu Rimski đir koji će se održavati na Peristilu svaki petak u 20 sati, koji će pružiti većem broju posjetitelja sudjelovanje u oživljavanju povijesti”, rekla je Vukšić.
U katedrali Svetog Tripuna, u nedjelju 19.maja će se sa početkom u 19 sati održati koncert na kojem će popularna djela iz epohe baroka izvoditi trubač, Dario Teskera i orguljaš, Mario Perestegi.
Koncert se održava u okviru Kotorske Koncertne Sezone. Na veliko zadovoljstvo svih, profesor Dario Teskera ostaje još tri dana u Kotoru gdje će držati seminar svim zainteresovanim trubačima.
Trubač Dario Teskera studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Stanka Selaka, a nakon završetka studija u periodu od dvije godine usavršavao se na Trubačkoj akademiji u Bremenu gdje je imao priliku učiti od vodećih svjetskih pedagoga i trubača solista.
Solista je u Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije od 1998.-2018.
Od 2007.-2015. profesor je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Od 1999. g. do danas kontinuirano djeluje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 2018. godine predaje trubu i na Muzičkoj akademiji u Ljubljani.
Uz pedagoški rad nastupa solistički i kao član ansambala kamerne muzike.
Orguljaš i pedagog Mario Perestegi rođen je1971. godine u Zagrebu gdje je i studirao orgulje kod akademika Anđelka Klobučara čiji orguljaški opus ne ispušta s programa svojih koncerata. Uticaj Klobučareva pristupa orguljama, registraciji i interpretaciji i danas su okosnica orguljanja Marija Perestegija. Interes za interpretaciju francuske orguljaške muzike vodi ga k pariškoj orguljašici Marie Claire Alain te velikom slovenskom orguljašu Hubertu Bergantu s kojim tokom poslijediplomskog studija posebno radi na interpretaciji velikih sonatnih i simfonijskih formi. Istančan osjećaj kolorita koji se ogleda u izboru registara i interpretacija orguljaških djela XIX. i XX. vijeka otvaraju mu put koncertnim turnejama na mnogim velikim orguljama simfonijskog tipa.
Do danas je odsvirao preko 400 koncerata širom Evrope te i Australiji i SAD-u. Među njegovim nastupima posebno se ističu dva resitala na orguljama katedrale Notre Dame de Paris (2009, 2017).
Redovan je profesor (trajno zvanje) orgulja na Akademiji za glasbo u Ljubljani.
