SABRINA odlazi iz Bijele u teglju ARANA – foto D. Krivokapić
Ro-Lo brod „Sabrina“ koji je protekle četiri godine bio u vlasništvu kompanije „Neksan“ nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića, doploviće u srijedu do Aliage u Turskoj gdje će u tamošnjem rezalištu, jednom od najvećih u Evropi, biti isječen u staro željezo.
Na taj način stavlja se tačka na neuspješnu priču o potencijalnom „nikšićkom pomorstvu“, započetu u septembru 2014. kada je „Neksan“ na sudskoj prodaji u Prvivrednom sudu u Podgorici, kao jedini zainteresovani ponuđač, kupila „Sabrinu“.
Za taj 92 metra drugi brod od 4.257 tona za prevoz teških tereta, izgrađen 1980. u Njemačkoj, Davidovićeva firma platila je 380.000 eura. „Sabrina“ je inače, prethodno bila vlasništvo italijanske firme „Sarda lizing” a prodata je na sudskoj licitaciji zbog neplaćanja troškova za remont i dugogodišnju ležarinu tog broda u Jadranskom brodogradilipštu Bijela, a koji su dosegli iznos od čak 1,45 miliona eura plzus zatezna kamata.
Iako su nakon kupovine “Sabrine” iz “Neksana” stizale najave da će sa nabavljenim brodom ta firma možda i započeti komercijalnu pomorsku djetnost, to se nikad nije desilo, pa je nikšićki trgovački brod-prvenac i preostale četiri godine svog života proveo na mrtvom vezu, uz opustjelu operativnu obalu u međuvremenu takođe u stećaju uništenog brodogradilišta u Bijeloj.
SABRINA u Bijeloj
“Nekssan” je na kraju “Sabrinu” nedavno prodao u staro gvožđe, pa je stari teretnjak 22.novembra u teglju malteškog remorkera “Aran”, konačno napustio Bijelu i krenuo na posljednje putovanje do Aliage u Turskoj.
Za sada nije poznato koliko je kompanija Dake Davidovića dobila novca od kupaca “Sabrine”, ali imajući u vidu težinu broda od 3.560 tona i prosječnu cijenu tone starog željeza u Turskoj, ta cifra najvjerovatnije iznosi blizu million eura, što je vjerovatno dovoljno da “Neksan” na ovim poslu ostvari skroman profit, imajući u vidu nabavnu cijenu i troškove plaćanje ležarine broda u Bijeloj za protekle četiri godine.
Intervencije svih gradskih službi Tivta tokom prošlonedjeljnog velikog nevremena bile su pravovremene i kvalitetne, zbog čega u tom gradu nije bilo težih posljedica- ocijjenjeno je danas na zakedničkoj press konferenciji rukovodstava Službe zaštite i spašavanja, Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija.
„Intervencije su protekle u koordiniranoj akciji i uz odlično sadejstvo svih ekipa na terenu, pa nije pričinjena veća materijalna šteta, a takođe je i policija OB Tivat bila svo vrijeme na terenu i pružala nam aaisrenciju“-rekao je komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Iako su Tivćani pravovremeno očistili i proširili sve odvodne kanale u Tivatskom polju, ogromna količina vode koja je u njih došla sa prostora Industrijske zone Kotora ipak je učinila da Jadranska magistrala pored aerodroma i lokalni put za Radoviće poplave. Na cesti je bilo od 0,6 do čak jednog metra vode iz koje su vatrogasci izvukli 6 zaglavljenih vozila, nakon čega je i saobraćaj bio u višečasovnom prekidu. Iz Komunalnog, Vodovoda i SZS upozorili su danas da bi se slično moglo ponoviti i prilikom sledećih većih padavina zbog velikog broja zatrpanih odvodnih kanala na području industrijske zone Kotora, uslijed čega velika voda iz tog područja susjedne opšrine skoro sva dolazi u kanale na tivatskom dijelu koji, iako očišćeni i potpuno prohodni, jednostavno nemaju kapacitet dovoljan da prihvati svu tu vodu.
„Ukazali smo kolegama iz Kotora na ove probleme, obišli teren i evidentirali gdje su problemi, te očekujemo da oni u najskorije vrijeme preduzmu potrebne mjere na svojoj teritoriji.“- kazali su novinarima čelnici tivatskih gradskih službi.
Direktor Komunalnog Vlado Đukić kazao je da je to preduzeće suočeno sa problemom dotrajalog i nefunkcionalnog voznog parka koji je opterećen odvozom smeća na udaljenu deponiju Možura kod Ulcinja.
Pess gradskih službi
„Ljetos smo se snalazili pozajmljujuči jedan autosmećar od kolega iz Kotora pa niko u gradu nije osjetio probleme sa kojima se suočavamo, ali ako ovako ostane, nećemo biti spremni za narednu sezonu. Računamo na pomoč Opštine da obnovimo vozni park, a plan je da se umjesto jednog novog kamiona za odvoz smeća koji košta 220 hiljada eura, kupe tri polovna većeg kapaciteta od 23 do 25 tona nosivosti, koji pojedinačno koštaju od 50 do 60 hiljada eura. Uz to, namjeravamo da kupimo polovnu autočistilicu jer je na postojećoj ozbiljan kvar koji se ne isplati popravljati. Apsolutno moramo kupiti novu građevinsku mašinu-kombinirku jer je postojeća dotrajala, a izuzetno nam puno znači, posebno u ovakvim vanrednim prilikama kakve su bile tokom nevremena“- kazao je Đukić dodajuči da sve to zajedno košta oko 280 hiljada eura i da očekuju da taj novac za opremanje Komunalnog bude obezbijeđen u budžetu Opštine za narednu godinu. „Nadam se da smo toliko zaslužili jer se mi brojimo i pišemo i hvalimo da smo Monako. Ako smo Monako, grad onda mora biti čist i moramo imati adrekvatne uslove za rad”- istakao je Đukić.
On je dodao da je u toku usaglašavanje ugovora sa preduzećem „Čistoća“ iz Herceg Novog po kome bi Tivćani ubuduće svoj otpad umjesto na Možuru, odlagali na hercegnovsku deponiju Žanjev do na Orjenu, što bi im bilo jeftinije i efikasnije jer bi im tako odvoz i deponovanje jedne tone smeća sa svim troškovima, koštao od 32 do 35 eura.
VODOVOD SMANJIO PREUZETE KOLIČINE IZ REGIONALNOG VODOVODA, POVEĆAO NAPLATU
Direktor Vodovoda i kanalizacije, Alen Krivokapić je rekao da su u proteklom periodu smanjili količine vode koje su preuzeli iz Regionalnog vodovoda, a povećali sa lokalnih izvorišta.
„Istu količinu vode smo upumpali u sistem kao prošle godine u prvih 10 mjeseci. Povećali smo količinu fakturisane vode. Hidrološka situacija nam je išla u prilog, pa smo ove godine više koristili lokalna izvorišta i tu smo povećali vodu konkretno sa Plavde jer Topliš zbog nepouzdanosti ne koristimo. Količine vode iz Regionalnog vodovoda smo smanjili za 9 odsto, ukupna fakturisana količina je veća za 5 odsto. Kontinuiranmo radimo na smanjenju gubitaka koji su u dosadašnjem periodu smanjeni za 3 odsto“ -rekao je on.
Uređenjem dijela od ulaza do jednog od vidikovca u Savinskoj dubravi, Turistička organizacija (TO) grada u saradanji sa Sekretarijatom za turizam i ekonomski razvoj, počeće realizaciju ideje da se zaštićeni park prirode uredi za odmor i rekreaciju.
Hercegnovska TO je od NTO za taj posao, preko javnog poziva, dobila 7.800 eura, a projekat će se realizovati fazno.
U planu je sređivanje puta, postavljanje klupa, kanti za otpatke i turističke signalizacije. Za nastavak projekta TO će aplicirati za sredstva iz IPA fondova prekogranične saradnje, kroz bilateralnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom. Tim sredstvima finansiralo bi se uređenje tri vidikovca, postavka mobilijara za djecu, krčenje i čišćenje šume .
Zaštita Savinske dubrave – park šume u centru Herceg Novog sa rijetkim vrstama primorskog hrasta, pinije I pitomog kesetna i manastirom Savina- jedinstvenim objektom sakralne arhitekture 17 vijeka, bila je aktuelna I u prošlom vijeku. Tako je hercegnovska Skupština 1965. godine donijela odluku kojom se zabranjuje svaka gradnja u ovom dijelu grada, a 1999.godine Savinsku dubravu proglasila prirodnim predjelom posebne vrijednosti, a Skupština Opštine Herceg Novi je u decembru 2015 godine usvojila Odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika “Savinska dubrava”.
Prema međunarodnoj IUCN kategorizaciji zaštićeno područje Savinske dubrave pripada V kategoriji – zaštićeni kopneni/morski predio. Ta kategorizacija obuhvata “ona područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela znatne ekološke,biološke, kulturne i estetske vrijednosti i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale”.
Međutim formalna zaštita nije spriječila ekološku i urbanističu devastaciju tog vrijednog dijela hercegnovske opštine, već se ona nastavlja.
Savinska dubrava
Skoro vijek i po zaštite
Prve radove na uređenju Savinske dubrave pokrenuo je episkop Gerasim Petranović 1855. godine, kada je o svom trošku uposlio nekoliko ljudi da očiste dio dubrave i naprave nove staze. Boraveći u manastiru Savina svake godine po nekoliko mjeseci, sve više je ulagao u uređenje Dubrave praveći nove staze, postavljajući klupe… U hronikama Manastira Savine čuvaju se detaljni zapisi o izvedenim radovima od 1875. do 1888. godine i kako je od neprohodne šume nastajao rekreacioni park.
Društvo za pošumljenje i uljepšanje „Savina“ osnovano je 1933 godine .Društvo je imalo svoja Pravila kojima su određeni ciljevi i način organizovanja. Društvo je moglo imati redovne, pomažuće i počasne članove, utemeljivače i dobrotvore, zatim upravu od 9 lica koju je birala Skupština Društva. Uprava se birala na tri godine. Redovni član društva mogao je biti samo stanovnik Savine Društvo je zasadilo mnogobrojne čemprese, alepske borove, pinije, oleandere i dr. duž puteva, prilaza i oko spomenika u cijeloj dubravi.
Mnoge vrste na listi ugroženih
Studija zaštite je dala detaljnu analizu geološke podloge, zemljišta, flore i vegetacije, hortikulture, gljiva, faune, predjela, kulturne baštine, i svih drugih relevantnih elemenata.
Na osnovu sprovedenog istraživanja utvrđeno je da na području Savineske dubrave se nalazi, između ostalih: 150 biljnih taksona (tri vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom – preko, 80 hortikulturnih taksona, 62 taksona gljiva (7 vrsta gljiva se nalazi na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori dok se 5 vrsta nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope, devet vrsta vilinih konjica (jedna vrsta se nalazi na crvenoj listi Mediterana , 7 vrsta tvrdokrilaca , 19 vrsta leptira, 8 vrsta puževa , 3 vrste vodozemaca , 12 vrsta gmizavaca od kojih su sv I na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, 13 vrsta ptica i sve se nalaze na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori, 12 vrsta sisara .
U okviru realizacije projekta BACAR – ”Bolji pristup rastu, klasteri i konkurentnost-umrežavanje u Jadranskom regionu” koji se finansira iz Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru 2014-2020, čiji je Opština Kotor lider na projektu, u period od 19 do 23. novembra 2018. godine organizovana je studijska posjeta proizvođačima “slow food” u italijanskoj regiji Pulja (Puglia).
Tom prilikom je osamnaest predstavnika klastera lokalne hrane iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore bilo u prilici da se upozna sa radom lokalnih proizvođača organske hrane.
U Pulji imali su priliku da se susretnu sa najpoznatijim proizvođačima: maslinovog ulja(“D’Orazio” i “Intini”), vina (“Polvanera”, “D’Alessandro” i “I Pastini”), domaćih sireva i najpoznatijeg brenda, ove italijanske južne regije, “Mozzarella”. Poseban akcenat, ove studijske posjete, stavljen je na posjeti više malih farmi (Masseria: “Parco fichi d india”, “La Querceta” “Iannone” i “Dire Fare Gustare”) gdje se moglo vidjeti kako se zaokružuje jedan proizvodni proces, od nastanka proizvoda, do njegove tehnološke prerade te do plasiranja proizvoda na tržište.
Posjeta Pulji
Učesnici studijske posjete obišli su turitičke centre: Conversano, Allberobello – grad pod zaštitom UNESCO-a, Putignanoi Bari. Prilikom posjete, italijanski proizvođača organske hrane razmijenili su iskustva i savjete o pravilnom uzgoju, zaštiti i organskoj preradi hrane.Tokom studijske posjete, u Bariju je posjećen na učni Mediteranski Agronomski institut (CIHEAM IAM).
U Savjetovalištu za mlade u sklopu Doma zdravlja Kotor ove sedmice obilježava se Evropska nedjelja testiranja na HIV i hepatitise i 1. decembar-Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a.
Tokom ove nedelje, svakog dana od 08 do 14 sati ljekarska ekipa Doma zdravlja Kotor obavljaće dobrovoljno, anonimno testiranje na HIV, dok će se u subotu, 01. decembra za sve zainteresovane građane organizovati noćno testiranje, od 19 do 21 sat.
Takođe, dijeliće se edukativni materijal, brošure i zaštitna sredstva i davati savjeti građanima kako da se zaštite od infekcije.
Prilikom testiranja na HIV zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji obuhvata: pristanak na testiranje, povjerljivost, savjetovanje, saopštavanje rezultata testa i ukoliko je potrebno upućivanje na liječenje, uz poštovanje zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om.
Evropska nedjelja testiranja obilježava se od 2013. godine, a ove godine se sprovodi pod sloganom „Testiraj. Liječi. Zaštiti”.
“Cilj je podizanje svijesti o korisnosti testiranja na HIV i hepatitis, što vodi ka ranijem otkrivanju infekcije, a samim tim i ranijem početku liječenja i poboljašnju kvaliteta života”, poručuju iz Doma zdravlja Kotor.
Upravo zbog inovacija, u Plavom sektoru se danas puno napreduje. Danas se jako puno koristi digitalna tehnologija, kamere u npr. ribarstvu u cilju smanjenja otpada u izlovu. Čak se kamere upotrebljavaju u katalogiziranju vrsta riba putem facijalnog prepoznavanja. Sve u svrhu bolje kontrole i upravljanja ribljim fondom, rekao je Emir Džanić
Prvi ciklus radionica Blue Labs i Scenario Workshop održan je jučer u prostorijama HGK Županijske komore Zadar. Riječ je o radionicama koje se održavaju unutar projekta BLUE BOOST, u kojem Županijska komora Zadar ima ulogu vodećeg partnera, a za koji je novac osiguran unutar europskog fonda programa Interreg Adrion.
Inovacijski vaučeri 9 tisuća eura
Kako je rekao voditelj projekta BLUE BOOST, cilj radionica je upoznati sudionike s mogućnostima razvoja inovacija u poslovanju kako bi kvalitetnije konkurirali za dobivanje inovacijskih vaučera u vrijednosti do 9.000 eura.
– U sklopu projekta vaučeri će se dodjeljivati poduzetnicima za provedbu željenog inovacijskog procesa. Ciljana skupina za ovu radionicu su mikro, mala, srednja te startup poduzeća iz Zadarske županije koja posluju unutar Plavog sektora koji obuhvaća područja poput ribarstva, brodogradnje i zelene brodogradnje, održavanja plovila, obalnog i morskog turizama, akvakulture, robotike, novih materijala i ostalih. Kroz radionice prisutni će, između ostalog, imati priliku upoznati se s izradom poslovnog plana, kreativnim razmišljanjem, razvojem inovacija te novitetima u Plavom sektoru, rekao je voditelj programa BLUE BOOST Dinko Basioli.
Voditelj radionice bio je stručnjak u području inovacija i konzultantskih usluga Emir Džanić, inače direktor poduzeća Cambridge Innovative System Solutions Ltd.
– Upravo zbog inovacija, u Plavom sektoru se danas puno napreduje. Danas se jako puno koristi digitalna tehnologija, kamere u npr. ribarstvu u cilju smanjenja otpada u izlovu. Čak se kamere upotrebljavaju u katalogiziranju vrsta riba putem facijalnog prepoznavanja. Sve u svrhu bolje kontrole i upravljanja ribljim fondom. U području brodogradnje trendovi idu prema električnim brodovima pa čak i tzv. pametnim brodovima. Ide se na smanjenje korištenja motora s unutrašnjim sagorijevanjem, ali na povećanje alternativnih izvora energije kao što je sunčeva energija. No u uskim morima, plin će biti glavno gorivo. U uzgoju ribe, naglasak je na ekološkom iskorištavanju, rekao je Emir Džanić.
Komercijalna isplativost
Džanić je prikazao primjer iz australske marikulture. Riječ je o vertikalnoj farmi, uzgajanju na kojoj gornju polovicu čine alge, a donja je za uzgoj školjki ili drugih kultura koje mogu pomoći komercijalnoj isplativosti.
Već danas, kaže Džanić, postoje roboti koji mogu pomoći kod čišćenja mreža, napose kod uzgoja tuna.
– To su tek pojedinačni primjeri, ali na nama je da prikažemo kako jednu cijelu farmu možemo iskoristiti kao sustav i imati bitno bolje ekonomske učinke. Važno je istaknuti, kao na ovom primjeru malog australskog poduzetnika s godišnjim prometom od nekoliko stotina tisuća dolara, možemo pokazati kako mogu biti učinkoviti i naši mali poduzetnici, rekao je na kraju Emir Džanić.
Vaučeri o kojima je ovdje riječ, služit će, kako je rekao Dinko Basioli, poduzetnicima za podmirenje troškova konzultanata. Zadar je tu u znatnoj prednosti jer npr. Cromaris itekako može ponuditi svoj know-how potencijalnim partnerima iz projekta BLUE BOOST.
Predstava „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori” biće odigrana u petak 30. novembra sa početkom u 20 sati u hercegnovskoj dvorani “Park”.
Ovo je treća predstava koju Slobodan Milatović režira po dramskom tekstu Zorana Kopitovića „Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori”, koji je ovaj autor napisao prije više od dvadeset godina po motivima svog romana „Amerikanac u Parizu”.
Komad koji nosi podnaslov „Filozofija objektivnog biciklizma” a predstavlja pitoresknu i auto-satiričnu komediju mentaliteta, treći put je postavljen u samostalnoj produkciji u kojoj igraju dva glumca Nikšićkog pozorišta Velizar Vejo Kasalica i Nebojša Vulanović.
Kako obavještavaju iz Javne ustanove kulture “Herceg Fest”, prodaja ulaznica po cijeni od tri eura biće na blagajni dvorane “Park” u četvrtak i petak 29. i 30. novembra od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore održalo je svoju redovnu, 17. godišnju Skupštinu, pod sloganom “ipak opstajemo”, u dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru, u utorak 27. novembra.
Skupštini su prisustvovali delegati iz Podgorice, Bara, Herceg Novog, Tivta i Kotora.
Skupština je počela intoniranjem crnogorske i hrvatske himne u izvođenju Dječjeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ pod dirigentskom palicom profesora Iva Brajaka.
Prije uvodnog izlaganja delegati su odali poštu članovima Društva koji su preminuli između dvije Skupštine.
Predsjednik HGD-a Marijo Brguljan u uvodnom izlaganju je podsjetio delegate na brojne aktivnosti Društva u protekloj godini, posebno ističući, tradicionalnu organizaciju Tripundanskog bala, dodjele povelje zaslužnim pojedincima za dorinos rada Društva i razvoja prijateljskih odnosa crnogorskog i hrvatskog naroda, nastavak izdavačke djelatnosti.
„Posebno bi istakao kontinuitet izlaženja jedinog štampanog medija na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori, „Hrvatski glasnik“. Uprkos finansiskim problemima sa kojima smo se suočili tokom cijele godine. Ono na što smo posebno ponosni je rad Dječijeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ koji je značajno podmlađen i trenutno ima preko 30 članova. Nažalost neke nijihove projekte smo morali otkazati zbog nedostatka finansiskih sredstava“ – kazao je Brguljan.
On je istakao da se HGD uglavnom finacira kroz projekte na konkursima u Crnoj Gori i Hrvatskoj, putem donacija i sponzorstvima.
Skupština HGD 2018.
„Uslovi konkursa su sve zahtjevniji i rigorozniji u ocjenjivanju. Često se dogodi da veoma važni projekti budu odbijeni zbog formalno pravnih nedostataka, što nam se i dogodilo. Zahvaljijući razumijevanju ljudi iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstvu Hrvatske u Crnoj Gori dobili smo jednokratnu pomoć koja nam je poslužila za ublažavanje finansiskih problema. Ranijih godina od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori na konkursu smo dobijali i do pedest posto sredstva za štampanje Hrvatskog glasnika. Na žalost, zbog problema u formiranju UO Fonda ove godine konkurs ni do danas nije objavljen. Smatramo da nije realno očekivati da iz tog izvora do kraja godine dobijemo sredstva. Uprkos svemu ipak opstajemo, što je i poruka ove 17. Skupštine“ – kazao je između ostalog predsjednik HGD-a Marijo Brguljan.
On se posebno zahvalio pojedincima i organizacijam koji su svojim donacijama pomogli da Hrvatsko građansko društvo Crne Gore opstane, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gradovima, Zagreb, Dubrovnik, Split, Omiš, Primorsko-goranskoj županiji, Šibensko-kninskoj županiji, zakladi Adris, Bokeljima iz Sidneja, Opštini Kotor i Turističkoj organizaciji Kotor.
O finansiskih problemima „Hrvatskog glasnika“ kao najznačajnijeg projekta HGD-a govorila je urednica Tijana Petrović.
Skupština HGD 2018.
„Zbog problema sa koje ima Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori u 2018. godini do danas od njih nismo dobili niti jedan euro, kao ni od države Crne Gore. Zahvaljujući ustanovama iz Hrvatske i Bokeljima iz svijeta uspjeli smo obezbjediti sredstva za štampanje šest brojeva i do kraja godine ćemo štampati još jedan dvobroj. Ponosni smo što Hrvatski glasnik ipak opstaje jer to je naš hroničar prošlog i sadašnjeg vremena, a ostaće u bibliotekama širom svijeta, u Hrvatskoj i Crnoj Gori da svjedoči o našem postojanju i radu na ovim prostorima…Nadam se da će naredna godina biti mnogo bolja“ – poručila je urednica Tijana Petrović.
Voditelj Dječijeg mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ prof. Ivo Brajak prisutne je upoznao sa radom orkestra i brojnim nastupima kako u zemlji tako i inostranstvu.
Skupština HGD 2018.
Članica UO HGD-a Danijela Vulović istakla je činjenicu da je HGD u 2018. godini uspio kroz projekte ostvariti samo jednu trećinu sredstava u odnosu na prošlu godinu.
Skupština je usvojila Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju u 2017. godini, Izvještaj o realizovanim aktivnostima između dvije Skupštine i plan aktivnosti do kraja 2018. godine, Plan aktivnosti i finansijska projekcija za 2019. godinu.
Skupština HGD 2018.
Kao kuriozitet moramo istaći da su Skupštini prisustvovali svi predsjednici HGD-a od osnivanja, Tripo Schubert, dr Ivan Ilić, Mirko Vičević i sadašnji Marijo Brguljan.
Skupštini su prisustvovali Dragica Perović predsjednica SO Kotor, Marijan Krasić konzul Republike Hrvatske u Kotoru, Antun Sbutega Admiral Bokeljske Mornarice, Zvonimir Deković predsjednik HNV.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore osnovano je 2001. godine i nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promovisanja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Društvo ima svoje podružnice u Kotoru, Tivtu, Podgorici, Baru i Herceg Novom.
U povodu 200. godišnjice svjetionika Rta Savudrije i začetka organizirane svjetioničarske službe na hrvatskom dijelu Jadrana, Hrvatski pomorski muzej i kompanija Plovput organizirat će u Splitu 5., 6. i 7. decembra trodnevni program kojim će se ilustrirati hrvatska pomorska tradicija, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu.
Direktorica Hrvatskoga pomorskog muzeja Danka Radić je istaknula kako se tom proslavom sažima povijest svih hrvatskih svjetionika.
“Svjetionik Rt Savudrija sagrađen je po nacrtu arhitekta Pietra Nobile, koji je pripadao kršćanskome klasicističkom krugu arhitekta, a bio je prototip po kojem su građeni svi ostali svjetionici duž naše Jadranske obale,” rekla je Radić. Po njezinim riječima, “svjetionici predstavljaju hrvatsku pomorsku tradiciju i identitet Republike Hrvatske”.
Kako je rekao ravnatelj Plovputa Mate Perišić, duž hrvatske obale Jadranskog mora je 48 svjetionika.
Centralni dio trodnevnog programa, kako je najavljeno, je 7. decembra, kad će u Trgovačkom centru “Mall of” u Splitu biti otvorena izložba “Čovjek i svjetionik”.
Voditelj Plovputova projekta Željko Višić je rekao da su od 362 prispjele fotografije, koje su snimljene u suradnji s Fotoklubom “Split”, na izložbi biti predstavljene 24.
Svetionik Savudrija
“Ova je izložba nastavak našega višegodišnjeg angažmana u projektu ‘Hrvatski svjetionici’ kojim smo po tim nazivom u proteklih desetak godina uz pomoć naših diplomatskih i konzularnih predstavništava organizirali izložbe u 68 gradova diljem svijeta”, objasnio je Višić.
Osim izložbe, program predviđa da se 6. prosinca u Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu pod nazivom “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika” predstave dva prigodna poštanska žiga, a 7. decembra, također u tome muzeju, održat će se predavanje o različitim aspektima svjetioničarske službe: povijesti, arhitekturi, etnologiji i filateliji.
Uklanjanje starog hotela Kraljičina plaža počelo je danas, a na njegovom mjestu biće sagrađen novi, četvorospratni, sa pet zvjezdica. Novi hotel će biti izgrađen za dvije i po godine i koštaće 70 miliona eura.
Direktor kompanije Adriatic properties, Goran Bencun, kazao je da je uklanjanje hotela počelo u skladu sa Rješenjem Ministarstva održivog razvoja i turizma od 07. juna 2017. godine, kojim je odobreno uklanjanje starog hotela Kraljičina plaža koji je izgrađen početkom 80-tih godina prošlog vijeka.
“Navedeni objekat se nalazi na katastarskoj parceli broj 970 KO Sveti Stefan, Opština Budva. Period za koji će u potpunosti objekat biti uklonjen će prevashodno zavisiti od vremenskih uslova, ali pretpostvaka je da će upotpunosti bitiuklonjen najkasnije u narednih 60 dana. Na mjestu starog hotela planira se izgradnja novog, četvorospratnog hotela, koji će zadovoljavati sve standarde hotela sa 5*, i čija izgradnja će početi nakon prikupljanja neophodnih saglasnosti. Planirana je investicija u vrijednosti oko 70 miliona eura, a radovi na izgradnji novog hotela trajaće dvije i po godine”, naveo je Bencun.
Budući hotel
Očuvanje prirodnog bogatstva
Prema njegovim riječima, očuvanje prirodnog bogatstva i kulturnog nasleđa ovog predijela bio je prioritet Adriatic Properites-a i Vlade Crne Gore pri odabiru projektnog rješenja prema kojem će se graditi novi hotel, a cilj je unapređenje turističke ponude i izgradnja sadržaja koji će zadovoljiti zahtjeve posjetilaca za koforom koji nude hoteli sa 5*.
“Bitno je i naglasiti da se vrši uklanjanje objekta hotela Kraljičina Plaža koji se nalazi u Pržnu i koji je izgrađen početkom 80 godina prošlog vijeka, a ne objekat hotel Miločer koji je napravljan početkom 20 vijeka. Hotel Miločer je prethodnih godina već renoviran od strane naše kompanije i od 2008. godine i funkcioniše kao dio Aman rizorta. Posebno naglašavamo ovu činjenicu jer je vrlo često javnost imala pogrešnu informaciju i precepciju da se vrši uklanjanje objekat hotel Miločer koji se nalazi u Miločerskom parku”, kazao je direktor kompanije Adriatic properties.
