Predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac, sa saradnicima iz Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, upriličio je prijem za članove NVU “Djeca Tivta” i njihove goste, četiri učenika (trećeg i petog razreda) iz sela Ponor, područnog odjeljenja škole “Mahmut Adrović” (opština Petnjica), koji sa direktorom Rifatom Ramčilovićem i učiteljima Denisom Rastoderom i Mirhadom Adrovićem koji borave u Tivtu, u okviru akcije “Da i ja vidim more”.
Predsjednik Kusovac je zahvalio nevladinom udruženju “Djeca Tivta” jer već dugi niz godina organizuju kvalitetne manifestacije i svečanosti za djecu i poručio djeci da što bolje upoznaju svoju zemlju.
“Onoliko koliko vidite kroz život, koliko putujete, a najprije u svojoj zemlji, to je vaše bogatstvo! Znanje koje stičete kroz život niko vam ne može oduzeti“, poručio je predsjednik malim gostima iz Petnjice.
Prisutnima se obratio i direktor osnovne škole “Mahmut Adrović”, Rifat Ramčilović, koji se zahvalio na podršci koju Opština pruža kad su ovakve i slične manifestacije u pitanju, te što je u organizaciju NVU “Djeca Tivta” pružena mogućnost djeci iz Petnjice da posjete Tivat.
Posjeta iz Petnjice
Uz zahvlanost što grad ima razumijevanje za njihove aktivnosti, predsjednica NVU “Djeca Tivta”, Slavica Vulanović, istakla je da je navedena akcija NVU “Djeca Tivta” nastala kao dopuna projekta “Malim školama u pohode” u okviru kojeg ovo udruženje već dvije decenije širom države obilazi male škole koje imaju jednog do četiri učenika.
Cilj akcije je da djeca iz seoskih područja dobiju priliku da dođu na primorje i upoznaju naš grad u okviru trodnevnog boravka, a podršku za njenu realizaciju pružili su Opština Tivat-Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, Hotel “Kamelija”, škola “Knightsbridge Schools International Montenegro”, AMD “Pionir” Tivat, “UNA doo” , restoran-picerija “Big ben”, poslastičarnica “Minjon”.
Slovenački proizvođač kućanskih uređaja Gorenje, ovog proljeća, nakon što ga je preuzeo kineski Hisense, najavio je otpuštanje 270 radnika. Nije riječ o radnicima u proizvodnji, i na kraju ih je otišlo samo 60, a Gorenje se našlo pred novim problemom – kako pronaći nove radnike, piše ljubljanski list Večer.
Zbog povećane potražnje i proizvodnje, sto radnika već je zaposleno za rad u proizvodnji u avgustu. “U drugoj polovini septembra trebaće nam još oko 80 radnika”, kaže Mateja Celin iz službe za odnose s javnošću Gorenja. Dodala je da se to događa svake godine kada se proizvodnja poveća, te zapošljavaju nove ljude na određeno vrijeme. Međutim, ove godine imaju puno problema s pronalaženjem radnika.
“Na tržištu više nema dovoljno ljudi koji bi radili u proizvodnji”, objašnjava Celin. Zato se po prvi put u potragu za novim ljudima krenulo drugim putem. Svojim zaposlenima nude nagrade ako predlažu potencijalnog novog radnika za posao u proizvodnji. Pozvali su zaposlene da svojim poznanicima, komšijama, rođacima koji bi mogli biti zainteresovani za rad u proizvodnji Gorenja daju informacije o mogućnostima zaposlenja.
“Ako njihov kandidat uspješno završi mjesec dana probnog rada, zaposlenom koji je predložio radnika nudimo 100 eura bruto. Bude li kandidat radio dva mjeseca, zaposleni u Gorenju koji ga je preporučio dobiće bruto nagradu u iznosu od 200 eura. Nagrade će se isplaćivati zajedno s platama za novembar, a dosad smo dobili oko 50 kandidata za rad u proizvodnji”, kaže Mateja Celin.
Riječ je o radu na određeno vrijeme koji će trajati najmanje dva mjeseca odnosno do kraja godine. “Ako bi povećane potrebe potrajale duže, broj radnika u proizvodnji će se prilagoditi”, dodaje Celin.
I u budućnosti će Gorenje i dalje zapošljavati, i to ne samo na određeno vrijeme. U planu je izgradnja nove fabrike televizora, za koju se očekuje da postupno zaposliti 1.000 radnika.
Prema početnim planovima, očekuje se da će fabrika početi s radom za godinu dana, godišnja proizvednja biće milion uređaja, a zaposliće se između 300 i 400 radnika. U drugoj fazi širenja fabrike, koja bi trebalo da se završi do 2023. godine, planira se povećanje kapaciteta pogona na četiri miliona televizora, a broj zaposlenih trebao bi se povećati na hiljadu.
Akciji čićenja plaže ispod Titove vile u blizini ušća rijeke Sutorine u Igalu, proteklog vikenda odazvao se veliki broj građana svih uzrasta iz Herceg Novog, čime su dali doprinos projektu NVO “Zero Waste Montenegro” povodom obilježavanja Međunarodnog dana čišćenja obala u Crnoj Gori.
Centralnom akcijom u Herceg Novom su rukovodile grupe građana „Ne Bacajte Boce“ i „OčistiMe“.
Koordinatori akcije u Herceg Novom su Milica Boca i Hayley Wright, a partneri Opština Herceg Novi i preduzeće „Čistoća“ doo .
Milica Boca je prezadovoljna odzivom građana Herceg Novog na ovu akciju.
čišćenje obale- foto RHN
– Akcija čišćenja plaže je trajala nekoliko časova. Veliki doprinos su dali građani od najmlađih do starijih sugrađana, koji su ostali i poslije da selektuju otpad, kojeg su prikupili. Prikupljeno je najviše plastike, skupljena je velika količina guma, papira, raznog kabastog otpada. Predstoji da se uradi revizija otpada i da se izmjere količine. Izvještaj će poslati NVO “Zero West Montenegro” koja će ocijeniti uspješnost akcije , koja se danas organizuje širom Crne Gore, objasnila je Milica Boca.
čišćenje obale- foto RHN
Sakupljeni otpad će biti kategorizovan i dokumentovan kao dio globalne inicijative BrandAudit2019. Dobijeni podaci će biti korišćeni za sačinjavanje preporuka proizvođačima i opštinama u pogledu smanjenja otpada, njegovog sakupljanja, ponovne upotrebe i boljeg recikliranja. Rezultati akcije u Crnoj Gori biće objavljeni do početka oktobra.
Akciju je inicirala NVO “Naša akcija” , pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centra.
Na ostrvu Lastavica – Mamula 14. septembra je obilježeno 76 godina od kako je rasformiran logor „Campo Mamula“.
Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalno organizuju Udruženje boraca NOR-a 1941-1945. godine i MZ Luštica.
Na 76. godišnjicu izlaska iz logora došli su i preživjeli logoraši Ivo Marković iz Budve i Nada Lučić Seferović iz Morinja. Na mamuli su danas bili učenici i nastavnici osnovnih škola “Ilija Kišić” i “Orjenski bataljon”.
Svjetionik koji je Austrougarska mornarica 1873. godine izgradila na hridi Mulo odiše bezvremenskom, nestvarnom ljepotom.
Rogoznička lanterna nalazi se zapadno od Punte Planka, najisturenijeg i najpogibeljnijeg rta na jadranskoj obali na kojoj se sudaraju jugo i bura, te dvije nautičke milje zapadno od Rogoznice. Na toj poziciji rijetko je mirno more, a morska gibanja istočno i zapadno od nje stvaraju čudne valove koji iznenada svom snagom zapljuskuju hrid Mulo.
Ova mala utvrda s metar debelim kamenim zidovima koja već 146 godina odolijeva bijesu valova i posolici privlačna je meta fotografa, kako profesionalnih, tako i onih amaterskih. U posljednje vrijeme omiljena je fotodestinacija i mladenaca koji prije ili nakon obreda vjenčanja svoje najljepše fotografije snime upravo na svjetioniku Mulo.
Mulo je poznato po svojim zalascima sunca, s njega se prostire prekrasan pogled na rogozničke otoke i otočiće, predivnu razvedenu obalnu crtu i naseljena mjesta koja se čine tako blizu, ali za vjetrovitih dana i te kako su daleko od samotne hridi koja gotovo stalnu oplakuju valovi. Spoj povijesti i kulture
Kako je onda moguće da netko zbog čiste grabeži želi narušiti tu ljepotu, taj spoj povijesnog i kulturnog naslijeđa, a čini to na najdrskiji i najprimitivniji način!
Nisam mogla vjerovati kada su me nekolicina naših čitatelja upozorila da posljednjih godina netko uporno krade ploče s prostranog kamenog dvorišta. Šokiralo me viđeno! Mjesta na kojima su ploče skinute ranijih godine već su obrasla mesnatom morskom travom, a s rupe bez zelenila ploče su očito odnesene nedavno. U jednom kutu pored prekrasnog kamenog stepeništa zatekli smo hrpicu naslaganih ploča koje taj netko namjerava odnijeti u nekoj novoj pljačkaškoj turi. Postoji realna opasnost da pohlepa postane još veća, pa da pored ploča počnu skidati i bijele kamene stepenice koje odolijevaju zubu vremena već gotovo 150 godina.
Inače već godinama na rogozničko-primoštenskom području kradu se suhozidi i ostala kamena plastika.
Rogoznička lanterna – Foto foto ivana stočić
Još 2014. godine primoštenska Udruga vinara, vinogradara i maslinara javno je upozorila na drske krađe suhozida, kamenih ploča i kamena sa starih napuštenih kuća, kamenica u kojima se nekada držalo ulje, pragova sa starih bunara… Zbog krađe kamena urušili su se deseci metara suhozida. Udruga je više puta zatražila da se u zaštitu kamene baštine uključi i policija. Očito u sankcioniranju takvih krađa policija i nije baš učinkovita jer one nisu stale, još manje je vjerojatno da će policija kontrolirati na stotine brodova i brodica tražeći na njima neku bijelu kamenu ploču sa svjetionika Mulo.
Devastacija takvog lokaliteta, pa i ona najmanja, bogohulna je.
Na našoj obali Jadrana, svih 48 svjetonika prvorazredne su turističke atrakcije kako zbog ljepote lokacije, bujne flore i faune u njihovu podmorju, tako i zbog priča i legendi koje se za njih vežu.
Puno je ljudskih sudbina utkano u ta kamena zdanja, čija su svjetla sigurni putokazi moreplovcima u mrklim noćima kad more divlja. I rogoznička lanterna ima svoje priče, jedna je od najstarijih na našemu moru, pored već poznate činjenice da ju je sagradila Austrougarska mornarica, valja istaknuti da je otočić bio u vlasništvu rogozničke župe. Crkva i ondašnje pomorske vlasti napravili su svojevrsnu „trampu“, naime, crkvene vlasti dopustile su izgradnju svjetionika, a zauzvrat je Austrougarska mornarica 1875. godine dala izgraditi sat koji se i danas nalazi na zvoniku župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Nekad su na Mulu živjeli svjetioničari i njihove obitelji. Kuća ima prizemlje, kat i potkrovlje, ukupne površine tristotinjak kvadrata. Bila je sigurno udoban dom, ali izolacija nije laka. Danas je sve automatizirano i na daljinsko upravljanje, efikasno se koristi sunčeva energije. Nema svjetioničara, ali zato ima kradljivaca kamene baštine! Kamena svjetla
Rogoznička lanterna – Foto foto ivana stočić
Valja istaknuti da svjetionicima upravlja državna tvrtka “Plovput” d.o.o. iz Splita i tvrde da su u tome silno uspješni. Koncem devedesetih godina prošlog stoljeća pokrenuli su složeni investicijski projekt Kamena svjetla, s ciljem osiguranja kontinuiteta prisutnosti čovjeka na svjetionicima. O projektu su svojedobno pisali i hvalili ga brojni strani i domaći mediji i to oni najpoznatiji. Unatoč svoj modernoj tehnologiji i izvrsnoj marketinškoj prezentaciji, drske devastatore i kradljivce kamene baštine teško je zaustaviti na daljinski pogon.
Krade se nemilice
Ozbiljnije od Mula ugrožen je nestvarno lijep otočić Jaz, koji je samo pedesetak metara udaljen od kopna. Na jednoj strani otočića je prekrasna prirodna plaža s bijelim kamenim pločama i oblucima. Te oblutke koje je more stvaralo milenijima uništavači prirode gotovo su u potpunosti pokrali. Nasuprot otočiću na poznatom toponimu ‘Vratima od Jaza’ očišćen je od raslinja ogroman teren i, kažu nam naši sugovornici, spreman je za gradnju neke nove mamutice. Za devastaciju tog prostora bit će kriva isključivo općinska vlast koja bi nadležnim institucijama morala objasniti po kojoj zakonskoj regulativi su na tom dislociranom prostoru, izvan naselja, proširili građevinsko područje.
U ponedjeljak na očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, povremeno će padati kiša ili pljusak, a biće i grmljavine.
Na jugu i u centralnim predjelima, povremeno se očekuju intenzivnije padavine, ponegdje pljuskovi jačeg intenziteta. Na sjeveru, po kotlinama, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren, u sjevernim predjelima, ponegdje i duž obale, povremeno pojačan i jak, južni.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 5 do 18, najviša dnevna od 14 do 24 stepena.
Počinje jesen – 23. septembar
Boka Kotorska – svetionik foto Z.Nikolić
Na sjevernoj Zemljinoj polulopti sutra počinje jesen, dok za stanovnike južne polulopte nastupa proljeće.
Na dan početka jeseni dan će trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 sati i 51 minut.
Na dan jesenje ravnodnevnice dan i noć nisu iste dužine, jer Zemlja posjeduje atmosferu koja prividno uzdiže Sunce iznad horizonta, objašnjavaju astronomi.
Odbor za obnovu manastira Podlastva – Grbalj saopštio je da se privode kraju pripreme za proslavu 1.500 godina postojanja manastira Rođenja Presvete Bogorodice i 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve koja će se održati 27. i 28. septembra.
“Programom proslave 27. septembra u 18 sati predviđena je večernja služba sa svečanim dočekom njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja. U 19 sati biće održana svečena akademija na kojoj će besjediti književnik Dragoslav Bokan.
Sveta patrijaršijska liturgija sa osvećenjem paraklisa Svetog velikomučenika kosovskog cara Laza i manastirskih konaka sa svenarodnim saborom održaće se 28. septembra u 9 sati.
Za sve prisutne u 12 sati biće priređena trpeza ljubavi uz kulturno umjetnički program na kome će nastupiti Nikola i Bojana Peković, Vera Stolić, Danica Crnogorčević, Srpski pravoslavni pojci, hor Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo iz Kotora, narodni guslar Stevan Čavor i Pjevačko društvo Grbalj.
Vjernicima će se obratiti patrijarh srpski g, Irinej, mitropolit crnogorsko primorski g. Amfilohije, g. Stanko Magud i g. Marko Bato Carević”, kaže se u saopštenju Odbora za obnovu manastira Podlastva.
Manastir Podlastva
Manastir Podlastva – Grbalj
Manastir Rođenja Presvete Bogorodice koga je 1350. godine obnovio car Dušan, vjekovima je duhovno i prosvjetiteljsko sjedište Grblja. Na mjestu današnjeg manastira postojala je crkva koja datira iz starijeg perioda. Predanje su potvrdila arheološka istraživanja iz 1984. godine, kada je na podu manastirskog hrama nađen dio mozaika i fragment parapetne ploče koji su pripadali ranohrišćanskoj bazilici iz V – VI vijeka.
Prema narodnom predanju, sveti Sava je kratko boravio u Podlastvi, nakon čega se sa obližnje morske obale uputio na Svetu Goru.
Kroz trajanje hrama kroz vjekove u više navrata je vršena njegova obnova, dogradnja, pregrađivanje zvonika, ugradnja rozete tako da danas hram ima izduženu osnovu, dužine 12,50 a širine četiri metra sa trodjelnim zvonikom na preslicu.
Između hrama i konaka nalazi se ranohrišćanska krstionica iz VII vijeka.
U hramu je na južnom dijelu oltarskog zida djelimično sačuvan manji dio starog freskopisa iz XV vijeka, dok je u najvećem dijelu hrama postoji noviji freskopis, manjeg kvaliteta, slikan preko prethodnog živopisa.
U pisanim izvorima manastir se prema M. Crnogorčeviću prvi put pominje 1419. godine, kada je Nikola Ercegović iz Vranovića zavještao ovom manastiru cekin svijeća: “da mu gore pred dušom mrtvijeh, a za zdravlje živijeh”, a zatim 1427. godine, za koju se vezuje nastanak Grbaljskog zakonika koji je donijet u ovom manastiru.
U toku svog viševjekovnog trajanja manastir je razaran, paljen i uništavan, a posljednji put je postradao u velikom zemljotresu iz 1979. Godine”, kaže se u saopštenju Odbora za obnovu manastira Podlastva – Grbalj.
Kotorski krug -Cenzura – ANIMA perfomans foto S.L.
Govorenje, kad je strogo zabranjeno, kad od vas očekuju muk baš svi –i pozicija i opozicija –najslađe je! – poručile su organizatorke festivala Kotorski krug, prof. dr Tatjana Đurišić- Bečanović i mr Ksenija Rakovčević.
U saopštenju pročitanom posljednje festivalske večeri u subotu, njih dvije su se osvrnule na odluku opštinske DPS-SD-HGI-LP vlasti u Kotoru da od organizatora Kotorskog kruga – manifestacvije čiji je Opština bila pokrovitelj, ultimativno zatraže da se sa spiska najavljenih govornika, na dan početka festivala izbriše satiričar, pjesnik i muzičar dr Goran Jovanović, poznatiji pod umjetničkim alijasom Timur Tmurni. Zabrana Jovanoviću da govori na Kotorskom krugu izazvala je u protekla tri dana buru negodovanja, kako kod ostalih učesnika ove manifestacije – uglednih intelektualaca iz Crne Gore i zemalja regiona, tako i dobrog dijela kotorske javnosti koja je na razne načine iskazivala podršku Timzuru Tmurnom i njegovom pravu na slobodu mišljenja i govora.
“Kada je sekretarka za kulturu Opštine Kotor Marina Dulović usmeno zabranila učešće Goranu Jovanoviću na manifestaciji Kotorski krug i time cenzurisala prethodno usvojeni program, nama kao organizatorima preostale su samo dvije mogućnosti: da demonstrativno ućutimo ili da govorimo u uslovima cenzure i nasilja. Odlučili smo se za ovo drugo, jer tišina, motivisana maker i najplemenitijim razlozima, najviše odgovara nosiocima nasilja – cenzorima.”- sasopštile su Đurišić- Bečanović i Rakočević dodajući da su odlukom da se festival ipak održi i učesnici kažu to što imaju, “izazvali smo gnijev kako nadležnih cenzora, tako i pojedinih zagovornika slobodne riječi, koji su od nas zahtijevali tišinu, pokoravanje i priznanje da smo gori od naših cenzora.”
“Međutim, održavajući ovu manifestaciju uprkos cenzuri, mi smo izazvali pravu erupciju nezadovoljstva i građanske neposlušnosti, koja je tinjala u ,,demokratskim uslovima demokratski izabrane’’ kotorske vlasti, i samo čekala provokaciju. Kotorski krug je i osmišljen kao provokativna manifestacija koja pokreće tabu-teme, koja izaziva i navodi na verbalni delikt kako učesnike, tako i posjetioce. Isprovocirali smo vašu hrabrost i izazvali vas da stupite u naš Krug. U Krug slobodne riječi i slobodne misli, koji će nastaviti da postoji uprkos zabranama i gnijevu pravednika, jer će se u Crnoj Gori uvijek otvarati krugovi slobode, opkoljeni prostorom nasilja i totalne kontrole. Na to nas, između ostalog, obavezuju riječi i podrška Ivana Čolovića, koji nas je prepoznao kao nasljednike Beogradskog kruga, čiji je on osnivači idejni tvorac. Građani samo treba da budu hrabri i da zakorače u naš Krug, u kome ih niko neće zastrašivati, ućutkivati, vrijeđati, deratizovati, kretenizovati…”- navele su organizatorke manifestacije koja je proteklih dana bila u žiži pažnje crnogorske javnosti.
Đurišić- Bečanović i Rakočević navode da ih je Opština Kotor, koja je pokrovitelj, sponzor i cenzor ove manifestacije, natjerala da se ponovo zapitaju koliko košta sloboda.
“Istorija nas uči da se ona nekad plaća i životom. Mi smo, srećom, platili samo novcem, jer smo bili prisiljeni da, uprkos potpisanom Ugovoru, Kotorski krug finansiramo iz sopstvenih sredstava. Sada nam je svima jasno da je sloboda i dalje neprocjenjiva, pa se najtoplije zahvaljujemo nadležnima na cenzuri u pokušaju, koja je dokazala da Mi jesmo slobodni i da ćemo uvijek slobodno govoriti.”- navele su organizatorke “Kotorksog kruga” posebno se zahvaljujući dosadašnjim učesnicima te manifestacije – nosiocima slobodne riječi prof. dr Aleksandru Jerkovu, Muharemu Bazdulju, Marku Tomašu, Balši Brkoviću, Stevanu Kordiću, Dušanu Maljkoviću, Teofilu Pančiću, dr Ivanu Čoloviću, Antu Tomiću, Marinku Vorgiću i Goranu Jovanoviću (Timuru Tmurnom), “jer su dokazali da smo svi mi Kotorski krug.”
Kotorski krug
“Ovaj festival je bolje nego iko i išta ili bilo koji diskurs, pokazao koliko je zapravo riječ moćna i koliko je zabrane te iste riječi još moćnija, jer tek kada krenu da vam zabranjuju priču, vi shvatite koliko vam je važno da pričate.”- istakla je Đurišić-Bečanović dodajući da je nekoliko dana prije “Kotorskog kruga”, u Kotoru tokom “Njegoševih dana”, zabranjeno i izvođenje pozornišne predstave” Ko(To)R o Kotoru”. Ta predstava je za DPS veoma problematična jer se kroz građanski aktivizam, bavi lošim rezutatima jedne od prethodnih gradskih DPS-uprava.
“KOTORSKI KRUG” ODLAZI IZ NESLOBODNOG KOTORA
Obraćajući se prisutnima preksinoć u sali kotorskog Kultunog centra, mr Ksenija Rakočević je podsjetila na genezu događaja, istakavši da je Opštini 11.septembra dostavljen konačni program festivala na koji oni tada nisu imali primjedbi, da bi par sati prije njegovog početka manifestacije 18.septembra, dobili ultimatum da se sa spiska govornika obnavezno mora skinuti Goran Jovanović.
“Procijenili smo da je bolje da se ne povučemo, da ne ćutimo i da ne odćutimo, već da pokušamo da iznesemo sve i bacimo tu rukavicu u lice onima koji su nama pokušali da sklanjaju zvanične goste sa spiska. Smatrali smo da je bolje da se svi oni koji su najavljeni i pojave ovdje i stanu u Krug koji definitivno, nakon ovakvih uslova i nakon ovako brutalne, otvorene i ogavne censure, više nama mjesta u Kotoru dok Kotor ponovno ne postane oaza slobode, dok se poluintelektualci i pripiti gradonačelnici ne sjutre skalama kojima su se i popeli. Mi se povlačimo iz ovog grada i nosimo festival na neka druga, bolja mjesta ako ih ima u domovini – ako ne, mi ćemo ih stvarati uz pomoć svih vas.”- kazala je Rakočević dodajući da će o svemu informisati i strane ambasade u Crnoj Gori.
DULOVIĆ MIMO UGOVORA SA ORGANIZATORIMA POKUŠALA DA UTIČE NA PROGRAM?
Organizatorke festival su nam dostavile Ugovor o sponzorstvu koji je 16.septembra potpisan između Opštine Kotor i NVO “Hiperion”, o finansijskoj podršci lokalne uprave Kotorskom krugu. U njemu nigdje nema osnova po kome bi Opština kao sponzor, mogla na bilo koji način da utiče na program festivala ili izbor njegovih učesnika, a što su iz lokalne uprave tvrdili da mogu da rade.
V.d. sekretarka za kulturu Opštine Kotor Marina Dulović (DPS) prije tri dana “Vijestima” je kazala da je program festivala koji je uredništvo Kotorskog kruga objavilo kao konačan, promijenjen u odnosu na onaj koji je nekoliko dana prije toga, prezentiran Opštini Kotor.
“Kao pokrovitelji festivala i neko ko pruža dio logistike za njegovo održavanje, smatramo da imamo pravo da utičemo na program te manifestacije.”- bilo je sve što je Dulović htjela da tada prokomentariše u vezi Jovanovićevog izbacivanja sa festivala.
Ugovor Kotorski krug
Predstavnici NVO “Hiperion” potrvdili su da im Opština do sada nije uplatila polovinu od ukupno 4.000 eura koliko je oprema Ugovoru o sponzorstvu, trebala da uplati na dan njegovog potpisivanja. Zbog nepoštiovanja ugovorenih obaveza, oni će tužiti Opštinu Kotor.
Opština Tivat – Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti ove godine, uz podršku Ministarstva kulture, a u saradnji sa JU Centar za kulturu Tivat, JU Muzej i galerija ,JU Muzička škola Tivat, Lustica Bay, priključuje se manifestaciji “Dani evropske baštine” koja će se realizovati naredne sedmice širom Crne Gore.
Navedena manifestacija pokrenuta je na inicijativu Savjeta Evrope i Evropske komisije, a u cilju da se kulturna baština približi široj javnosti. Obilježava se tradicionalno svakog septembra u 50 država potpisnica Evropske konvencije o kulturi, a karakteriše je jedinstvena tema koja se bira na evropskom nivou.
Tema Dana evropske baštine za ovu godinu je “Umjetnost i zabava: baština na pozornici”, a u našoj opštini obilježiće se nizom događaja:
Ponedjeljak, 23. septembar, u 9 sati, u okviru Muzeja i galerije, biće realizovan događaj “Baština u dječijim očima”. Ovom prilikom učenici srednje škole će biti u ulozi kustosa, te posjetiocima približiti sadržaj muzejske zbirke i pokazati kako oni vide kulturnu baštinu;
Srijeda, 25. septembar, u 18 sati, u prostorijama Narodne biblioteke i čitaonice Centra za kulturu biće organizovan “Dan posvećen Antu Staničiću” čiji je cilj da učenici kroz analizu djela poznatog dječijeg pisca porijeklom iz Tivta, Anta Staničića, upoznaju publiku sa značajem djela autora i vrijednosti koju je ostavio u književnosti;
Petak, 27. septembar u 18 sati, rezervisan je za “Dan muzike u Radovićima”, gdje će publika, u naselju Lustica Bay, imati priliku da uživa u izvođenju poznatih kompozicija u interpretaciji učenika Muzičke škole. Prevoz do Lustice biće organizovan.
Hrvatski i mediteranski duh u svom najboljem izdanju možete pronaći u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ”Katija Stančić” u Dolu na otoku Hvaru…
Osobito su ponosni na čak 13 proizvoda koji nose oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Neki od njih su: maslinovo ulje, masline u salamuri, džem od smokava te vina Plavac Mali, Pošip i Prošek – prenosi Agroklub.
Katija Stančić iz Dola kod Staroga Grada na Hvaru vlasnica je OPG-a koji je otvorila nakon 10 godina rada u računovodstvu.
Obitelj je niz godina proizvodila voće i povrće ‘na veliko’ plasirajući ih na tržnicu i hotelima, a danas taj posao vodi stariji sin koji ima vlastiti OPG pod nazivom Kuzma Stančić. “Rad na zemlji me oduvijek ispunjavao, za razliku od uredskog posla, a trebalo mi je i više vremena kako bih se mogla posvetiti djeci. Problem s proizvodnjom na veliko je taj što se puno se radi, a malo plaća – hotelske kuće ostajale su nam dužne. Rješenje smo vidjeli u otvaranju vlastitog restorana gdje bi mogli plasirati naše domaće proizvode”, navodi Katija.
Restoran je uređen u stilu etnomuzeja, a posjetitelji njihove proizvode mogu kušati u seoskom ugođaju restorana Santa Marija koji vodi njen suprug
“Nama sezona traje oko pet mjeseci, ali ako nam se gosti najave, otvorit ćemo za njih i van sezone”, kažu. A restoran je uređen u stilu etnomuzeja s uporabnim stvarima iz starih lokalnih kuća i konoba. Njih je vrijedno prikupljala gospođa Katija koja starim stvarima udahnjuje novi život. Tako ćete cvijeće naći, umjesto u običnim lončanicama, vjerojatnije u odbačenim predmetima ili možda u starim cipelama.
Osim povrtnih kultura proizvode vino, rakiju, prošek, maslinovo ulje, kozji sir i mnoge druge proizvode koje prodaju na kućnom pragu. Posjeduju veći broj manjih parcela koje su maksimalno iskorištene pa tako imaju 350 stabala maslina, razne vrste vinove loze, dva plastenika za uzgoj povrća te uzgoj na otvorenom. Nalaze se u srcu otoka Hvara, u malom mjestu Dol kod Starog Grada. Proizvode kvalitetna vina (Plavac Mali, Pošip, Bogdanuša, Prošek), rakije (lozovača, travarica, rogačica, smokovača, mirta, medica), maslinovo ulje, masline u salamuri, kozji sir s aromatskim biljem, ušećerene bademe, razne džemove (od smokve, naranče šljive, jagode) i štošta drugo.
Mjesto koje poznaje razne načine kojima će vam izmamiti osmjeh na lice
Dol – Hvar
Deset koza, magarac, ovce i koke govore nam o bogatoj ponudi koju gosti prepoznaju i rado se vraćaju, a što je vidljivo i iz komentara koje ostavljaju na poznatom turističkom internetskom portalu. Neki od najdojmljivijh opisa usluge i restorana su: rustikalno savršenstvo, rajska farma, sakriveni dragulj; nevjerojatno autentična dalmatinska kuhinja, lokalnije ne može, izvrsna hrana u domaćoj atmosferi, hrvatski i mediteranski duh u svom najboljem izdanju i slično. Gosti dalje kažu da je to mjesto koje poznaje razne načine kojima će vam izmamiti osmjeh na lice. Osim prije navedenog, za osmjeh na licu najčešće je zaslužna iskrena dobrodošlica od strane obitelji Stančić koju posjetitelji opisuju kao srdačnu i toplu, onu koja pruža osjećaj doma. I eto nam recepta za dugoročan uspjeh u turizmu!
Restoran Santa Maria je 2018. godine dobio i nagradu Simply the best za kvalitetu usluge, iznimno raznolik i kreativan pristup proizvodnji domaćih otočkih proizvoda, te sadržajnoj ponudi lokalnih tradicijskih jela, a koju dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija u suradnji s časopisom Way to Croatia.
Čak 13 proizvoda nosi oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda
Foto: arhiva Katije Stančić
Često sudjeluju i na raznim sajmovima, a osobito su ponosni na čak 13 proizvoda koji nose oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Neki od njih su: maslinovo ulje, masline u salamuri, džem od smokava te vina Plavac Mali, Pošip i Prošek – prenosi Agroklub.
“Gosti, posebno stranci, cijene certificirane proizvode”, kažu Stančići. Katija je, zbog uloženih napora u očuvanju domaćih proizvoda, njihovoj prezentaciji i očuvanju tradicionalnih vrijednosti, bila predstavnica Dalmacije (i to jedina) za Najuzorniju seosku ženu 2016. godine. U očima svoga supruga, koji ju je i prijavio na natjecanje, ona je bila i uvijek će biti najuzornija hrvatska seoska žena.
Katija je glavni organizator, a ogroman dio posla odradi sama. Brine o obitelji, gospodarstvu, radi s maslinama, u vinogradu, oko koza, u restoranu, te još vodi brigu i o apartmanima”, zahvalan je suprug Antun. Treba spomenuti i da je njen OPG osvojio posebno priznanje za različite otočne proizvode 2017. godine dobiveno u okviru natječaja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, a na koji je pristiglo 130 prijava iz 18 županija.
Prijavljuju se i na natječaje iz programa Ruralnog razvoja pa su tako do sada već dobili pola sredstava iz operacije 6.3.1. za obnovu gospodarskog objekta (štale), a ostatak stiže kada završe radove. Dobiveni iznos puno im znači jer, kako kažu, bez pomoći ne bi mogli ulaziti u takve investicije.
