Turistička organizacija Tivat je u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i drugim lokalnim turističkim organizacijama, predstavila turističku ponudu Tivta na 26. Sajmu turizma u Vašravi (International Travel Show TT Warsaw 2018).
“Tržište Poljske je za Tivat kao i za cjelokupnu Crnu Goru od velikog značaja i predstavlja jedno od vodećih evropskih tržišta. U posljednjih par godina bilježi se kontinuirani rast turističkog prometa iz ove zemlje. Na 12. mjestu po ostvarenom broju dolazaka za opštinu Tivat, za devet mjeseci ove godine na osnovu obrađenih statističkih podataka Monstata, zabilježili smo 57 odsto više u dolascima i 18 odsto više u noćenjima u odnosu na isti period prethodne godine odnosno blizu 2.000 ostvarenih dolazaka i 8.500 noćenja, kada je tržište Poljske u pitanju”, kazala je direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
TO Tivat predstavila ponudu na sajmu u Varšavi
Značajniji poljski turoperatori koji imaju Crnu Goru uvrštenu u sklopu svojih ponuda su Itaka, Reinbow tours, TUI, Neckermann i brojni drugi specijalizovani turoperatori koji Crnu Goru rade kao dio paketa s regionom.
“S obzirom na još bolje najave kada su letovi i aviopevezanost Crne Gore i Poljske u pitanju, a to je saradnja sa poljskom nacionalnom avio kompanijom LOT koji će sa četiri nedeljne rotacije saobraćati na direktnoj relaciji Varšava – Podgorica – Varšava, očekuju se i još veći prilivi turista sa ovog tržišta”, naglasila je Glavočić.
Teatar 303 je u sklopu proslave “Dana Opštine Kotor” u nedjelju 25. novembra 2018. poklonio svoju novu komediju ” Hotel Promaja” stićenicima “Doma starih-Grabovac” u Risnu.
Burnim aplauzima i ovacijama stanara Doma starih su ispraćeni glumci Teatra 303 koji su 70 min do suza zasmijavali publiku i dokazali da je smijeh kao lijek.
U predstavama su igrali: Neđeljko Kustudić, Dragan Buzdovan, Katarina Igić, Vasilije Čolan, Iva Kernec, Kosta Damjanović, Andrea Marić, Zoran Dragović, Andrea Drašković, Tea Grgurović, lana Vukašinović i Ranko Ristovski.
Muzičke numere su uradili Stefan Čelanović i Ivan Franović.
Scenario i režiju za predstave je uradio Dragan Buzdovan.
Imovina ulcinjske solane “Bajo Sekulić” vrijedi 163.370.542 eura, a ta nova procjena sačinjena je za potrebe Privrednog suda i stečajne uprave preduzeća, kojom rukovodi upravnik Žarko Ostojić, potvrđeno je juče podgoričkim“Vijestima”.
Ekspertski tim u kojem su bili Omer Markišić, Vesna Nikčević, Rade Mijović, Nada Marstijepović i Mihailo Mijušković procijenio je da objekti i administrativno proizvodni prostor vrijede 5.019.450 eura, zemljište van administrativno proizvodnog prostora 157.513.372 eura, dok postrojenja, oprema, inventar, zalihe soli i vozni park vrijede 837.720 eura. Kompleks solane obuhvata oko 14 miliona kvadrata zemljišta u zaleđu Velike plaže.
Prvobitna procjena imovine bila je 257 miliona, a na posljednjem pokušaju prodaje oko 150 miliona.
Stečajni upravnik Ostojić kazao je juče „Vijestima“ da je nova procjena urađena zbog pauze od tri i po godine u oglašavanju prodaje imovine stečajnog dužnika.
“Tokom sljedeće sedmice biće objavljen novi oglas za prodaju imovine po sada procijenjenoj vrijednosti“, dodao je Ostojić.
Ukupni dugovi stečajne kompanije iz Ulcinja su, prema riječima upravnika, veći od pet miliona eura.
Stečajni postupak u ulcinjskoj firmi, čiji je većinski vlasnik ZIF Eurofond, pokrenut je u prvoj polovini 2005, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije Solane trajao je od početka 2006. godine.
Kako Plan reorganizacije nije uspio, ulcinjska kompanija je u stečaju od 2011. godine. U kompaniju je 2005. uveden tzv. programirani stečaj zbog duga od svega 13 hiljada eura, a šest godina kasnije i klasični, koji je rezultirao otpuštanjem radnika.
Prethodno je propalo čak 14 sudskih prodaja imovine stečajnog dužnika u Privrednom sudu.
Prvobitna procjena imovine Solone od ove najnovije bila je veća zbog toga što je ranija zemljište ulcinjske Solane imalo kategoriju gradskog građevinskog, dok se sada na toj lokaciji planira mogući park prirode.
Vlada je nedavno usvojila informaciju o projektu “Finalizacija studije zaštite područja ulcinjske Solane”. Ta studija će biti proslijeđena Opštini Ulcinj, nakon čega će biti stečeni uslovi za proglašenje solane parkom prirode.
Zbog sporne skupštinske odluke donijete glasovima opozicije i dijela tadašnje vlasti – SDP-a, ljeta 2012, kada je izmjenom prostornog plana onemogućena “urbanistička i svaka druga valorizacija nepokretnosti” Solane, Eurofond je 2014. podnio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu predstavku protiv države. Ustavni sud je, međutim, naknadno tu odluku parlamenta stavio van snage, tako da zemljište i dalje formalno ima status gradsko-građevinskog.
Kako saznaju „Vijesti“, investitori iz Francuske interesuju se za preuzimanje imovine i gazdovanje posjedima ulcinjske firme. Riječ je o kompaniji koja je specijalizovana u Evropi za gazdovanje nacionalnim parkovima.
Teritorija ulcinjske Solane je stanište za ptice od međunarodnog značaja i kao takva ima zaštitu. Nacionalni parkovi Crne Gore Solanom upravljaju i obezbjeđuju imovinu od 24. avgusta 2015. u skladu sa zaključcima Vlade i ugovorom sa stečajnom upravom. Prema tom ugovoru, Nacionalni parkovi stečajnoj upravi svakog mjeseca plaćaju zakup (kiriju) u iznosu od 2.000 eura. Ugovor je sklopljen u vrijeme kad je stečajni upravnik Solane bio Ognjen Jovović.
Gastro fešta „Đir o’ bumbara“ održana je danas po prvi put u Sportskoj dvorani Župa u Tivtu. Radi se o pučkoj fešti u spremanju i degustaciji jela spremljenih od bumbara (kobasice punjene žutim brašnom), kao tradicionalno jelo Boke Kotorske i bokeškog zaleđa.
Uspješni organizatori bili su FB grupa „Bokeški izrazi“, Organizacija žena i TO Tivat.
Na petnaestak maštovito uređenih štandova posjetioci su bili u prilici degustirati razne delicije, osim bumbara, bilo je kobasica, zelja, slanine, raznih pita, priganica, slatkih delicija među kojima i poznata Dobrotska torta, a nije nedostajalo ni vina…
Svi učesnici, jako dobro organizovani od strane inicijatora i pokretača fešte FB grupe Bokeški izrazi, kojima su pomogle iskusne članica Organizacije žena Tivat, potrudili su se da bumbari budu posluženi vrući.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
Poznati kulinar iz VII kvarta – Donja Lastva, Damir Nikolić nam je kazao da je spremio dest kilograma bumbara, za čije spremanje je potrošio više od četiri sata, u čemu mu je pomogla cijela porodica.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
Najstarija učesnica Lucija Popović kazala nam je da je sa zadovoljstvom spremala bumbare, te da je ovakva fešta nedostajala Boki.
Petočlani žiri ocenjivao je okus, miris i izgled serviranih bumbara.
Učestvovalo je devet prijavljenih ekipa, Bokeški izrazi i Lucija Popović, Organizacije žena Tivta, Kolo srpskih sestara iz Tivta, Kavačka ala maka, Organizacija žena Budva, karnevalska grupa Ćakulonija iz Dobrote, MZ Stari grad Kotor, VII Kvart iz Donje Lastve i NVO Fešta iz Baošića.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
Za najbolje pripremljene bumbare prema ocjeni žirija prvo mjesto pripalo je Luciji Popović i Bokeškim izrazima, drugo Organizaciji žena Tivat, treće NVO Fešta iz Baošića.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
Nagrade sponzora pripale su I/4 razredu OŠ „Drago Milović“ iz Tivta sa učiteljicom Nevenkom Saveljić, VII kvartu iz Donje Lastve, MZ Stari Grad Kotor, a nagrada za najbolju vizuelnu prezentaciju stola pripala je Organizaciji žena Budva.
U muzičko- zabavnom dijelu programa nastupila je tivatska grupa „Toć“, Omladinski bend, Glazbeno- prosvjetno društvo „Tivat“, KUD „Boka“, FA „Nikola Đurković“ iz Kotora, klape Riva i Maris, Jelena Kažanegra, Modno plesni studio „Modest“ i „Bellissima“.
Šetate besprekorno trimovanom livadom, cipele vam tonu u meki zeleni prekrivač, miris svježe pokošenih biljaka vam puni nozdrve, sve dok se lagano namještate za udarac golf-štapom…. Ne, nije ovo scenario sa nekog fensi-golf igrališta na kopnu, već osjećaj koji možete iskusiti na sred okeana, hiljadama milja daleko od najbližeg komada zemlje – pod uslovom da ste putnik megakruzera „Celebrity Eclipse“.
Ovaj spektakularni ploveći grad, treći je u seriji od pet blizanaca, kruzera klase „Solstice“ koji su za njihovog vlasnika, američku kompaniju „Celebrity Cruises“, sagrađeni od 2008-2012. u glasovitom njemačkog brodogradilištu Meyer Wertf u Pepenburgu. Orijaški, 317 metara dugi i 37 metara široki brod od 122.000 bruto-tona u petak je boravio u Kotoru gdje ga je, zahvaljujući agentu kompanije „Celebrity Cruises“ u Crnoj Gori, barskoj kompaniji „Allegra“ imala priliku obići i naša ekipa.
Dok se tenderom što prevozi putnike između obale i broda usidrenog pred Kotorom, približavamo ogromnom kruzeru, iz te, gotovo „žablje perspektive“ sva impozantnost ogromnih dimenzija „Celebrity Eclipse-a“ još i više impresionira posmatrača. Pred vama se iz mora uzdiže omanje brdo čelika i stakla, u prepoznatljivom bijelo-tamno-plavom dizajnu kompanije „Celebrity Cruises“. Na dvije trećine dužine broda prema krmi, pod odsjajem sunca preko staklenih površina što se protežu nekih sedam-osam paluba u visinu, bljeska veliko slovo „X“ – simbol američke brodarske kompanije i podsjetnik na njene grčke korene. Naime, današnji „Celebrity Cruises“ je počeo ranih šezdesetih kao grčki „Chandris Line“, a u grčkom alfabetu slovo „X“, čita se kao „Chi“ i bilo je prvo slovo u originalnoj grčkoj transkripciji prezimena osnivača te kompanije, brodovlasnika Anthony Chandris-a. Od 1997. „Celebrity Cruises“ je kao njegov premijum-brend, dio američke grupacije „Royal Caribbean International“, drugog po veličini kruzing-konzorcijuma na svijetu.
U Boku posljednjih godine redovno dolazi njihov nešto malo manji kruzer „Celebrity Constellation“, dok tu i tamo svrati i poneki od orijaša klase „Solstice“. Tih pet brodova nazvani su po astronomskim ili optičkim fenomenima (Solsticij, Ekvinocij, Pomračenje, Refrakcija, Silueta), a po svojim karakteristikama, nivou luksuza i sadržajima koji nude, jedni su od najupečatljivijih brodova koji svraćaju u naše vode.
Celebrity Eclipse
Čak šesnaest paluba nalazi se između kobilice kruzera „Celebrity Eclipse“ koja je pod vodom na dubini od preko 8 metara ispod valova, te brodskog jarbola i dva dimnjaka što su na koti od 61 metra nad nivoom mora. Između te dvije krajnjosti nalazi se sve što je potrebno za siguran, udoban i pet zvjezdica luksuzan život na moru 2.850 putnika ovog orijaškog kruzera, a o kojima brine skoro 1.300 članova posade. Preko 90 odsto od 1.425 putničkoih kabina na ovom brodu okrenute su prema vani, imaju pogled na more a dobar dio njih i sopstvene balkone.Putnicima je na raspolaganju dvadesetak restorana, barova i kafea, svaki sa posebnom i drugačijom ponudom od onog prethodnog. Tu je i SPA centar, noćni klub, solarijum, veliki teatar, tri bazena i čitav niz džakuzija, biblioteka, šoping centar sa nizom butika prestičnih brendova, vinoteka, kazino, fitnes centar, umjetnička galerija… Posebnost ovog broda i ostalih njegovih blizanaca iz klase „Solstice“ zove se The Lawn Club i nalazi se na krmenom dijleu najvisočije – 16. palube. Ovdje naime, raste prvi travnjak na moru – 2.000 metara besprekorno održavane površine zasijane travom vrste Agrostis stolonifera, na kome možete imati piknik, igrati mini-golf, ispijati koktele-iz obližnjeg bara ili posmatrati umjetnike koji izrađuju predmete od stakla. Naime ,dio The Lawn Club-a je i prostor nazvan The Hot Glass Show gdje eksperti čuvenog Korning muzeja stakla iz Njujorka ili kreatori Murano stakla, direktno pre putnicima, izlivaju i izrađuju ukrasne i umjetničke predmete od stakla. Dio tih predmeta kasnije se tokom krstarnja prodaje na aukicijama, a sav tako ostvaren prihod namijenjen je stipendistima Korning muzeja stakla.
Celebrity Eclipse
Čitav ovaj ploveći grad čija je izgradnja koštala 750 miliona dolara, pokreće impozanti pogonski sklop koga čine četiri velika MAN dizel generator, ukupne snage 85.000 konja. Od toga 47.600 konjskih snaga “odlazi “ na pokretanje samog broda – četiri velika električna azipoda na krmi koji orijaški kruzer pogone zavidno visokom maksimalnom brzinom od čak 24 čvora. Ostatak ogromne snage dizel-generatora troši se na generisanje električne energije potrebne da osvijetli, rashladi, zagrije ili pokrene baš svaki aspekt brojnih smještajnih, zabavnih ili ugostiteljskih sadržaja na kruzeru.
Za postizanje ovako velike maksimalne brzine plovidbe, njemački konstruktori “Celebrity Eclipsea” i ostalih njegovih blizanaca iz klase “Solstice” primijenili su nekoliko pametnih i ekološki vrlo efikasnih trikova: trup broda i azipodi dizajnirani su tako da brod troši 8 odsto manje goriva nego što bi to bio slučaj da ima klasične propelere i listove kormila, podvodni dio “Eclipsea” presvučen je posebnim premazom na bazi silikona koji umanjuje trenje i otpor kretanju broda kroz vodu, četiri velika dizel-agregata imaju smanjenu emisiju štetnih gasova, sve spoljnje staklene povbrpine na brodu su posebno zatamnjene kako bi smanjili zagrijavanje unuutrašnjost brods od sunčevih zraka, odnono umanjili UV zračenje za čak 99,9%, a na brodu se korissti isključivo LED osvjetljenje koje umanuje potrošnju struje i do 80 odsto. Uz to “Selebrity Solstice” ima i jedna od najmodernijih sustema za tretman i prečišćevanje otpadnih voda ikada ugrađen na brodove, a na sebi ovaj kruzer nosi i čak 216 solarnih panela površine 500 kvadrata, sa kojima stvara dovoljno struje za pokretanje svih liftova za putnike, ili napajanje čak 7.000 LED svjetiljki.
Ovaj impozantni bod inače, lani je dobio Zlatnu medalju časopisa “Travel Weekly” kao najbolji premijum-kruzer na svijetu u 2017.
Svečani koncert klape“Jadran” povodom 45 godina postojanja održan je u subotu u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Brojni poštovaoci i prijatelji tivatske klape na početku koncerta dugotrajnim aplauzom odali su počast i priznanje njihovom preminulom dugogodišnjem članu Zdenku Radoševiću.
Klapu „Jadran“ osnovao je 1972. godine Ivo Buljanović. Prvi sastav klape činili su još Nikica Počanić, Odžić Đuro, Đurko Tripović, Vinko Sanader. Klapa je u početku nastupala po kasarnama Boke, kasnije na svim manifestacijama i paradama za praznike.
Klapa Jadran 45 godina koncert
Klapa „Jadran“ se kasnije transformiše ka modernijem pjevanju a za voditelja dolazi prof. Ilija Milošević iz Kotora koji uvodi pjevanje po notama i modernije aranžmane.
Zbog rata klapa nije nastupala od 1991. do 1997. godine.
Klapa Jadran 45 godina koncert
„Jadran“ je svojim nastupima oduševljavao publiku kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu, a tako je bilo i sinoć.
Sadašnji sastav klape čine amateri zaljubljeni u klapsku pjesmu.
Predstavnici upravljačkog tijela IPA programa HR-BIH-CG u posjeti adrenalinskom parku
„Ono što smo vidjeli na Vrbanju nas je fasciniralo. Adriatic canyoning je projekat koji može biti pozitivan primjer nekih drugim projektima u oblasti turizma i adrenalinskog sporta, razmjene iskustava i saradnje ljudi u prekograničnom području“, istakao je Marko Perić, pomoćnik direktorice Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, koja je upravljačko tijelo IPA prekograničnog programa saradnje Hrvatska- BIH – Crna Gora 2014-2020.
On je sa još pet saradnika juče posjetio adrenalinski park na Vrbanju, a nakon što su prešli sve staze nisu krili oduševljenje. Kako kaže, ovo je jedan od uspješnih projekata koji je ugovoren u okviru prvog poziva programa.
„Utisci su fenomenalni. Tek kad dođeš na teren možeš zaista vidjeti sve pozitivne stvari u programu, gdje u stvari ide novac, zašto mi ovo radimo. Adriatic canyoning je jedan dobar primjer saradnje između sve tri države“, poručio je Perić.
Predstavnici upravljačkog tijela IPA programa HR-BIH-CG u posjeti adrenalinskom parku
Projekat teče onako kako je zamišljen i Perić je uvjeren da će do kraja biti uspješno sproveden. Pohvalio je saradnju sa Herceg Novim, kao i sa drugim partnerima iz Crne Gore.
Tim upravljačkog tijela IPA prekograničnog programa saradnje Hrvatska- BIH – Crna Gora, čije je sjedište u Zagrebu, posjetio je Herceg Novi na poziv Agencije za izgradnju i razvoj grada, a obilasku su se pridružili predstavnici Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije. Tema razgovoraje bio ovaj, ali i budući projekti, imajući u vidu da je u toku drugi poziv na ovom prekograničnom programu saradnje.
„Drugi poziv se zatvara za manje od mjesec dana, 20. decembra ove godine. Interes je jako veliki i vjerujemo da ćemo primiti puno projetnih predloga i ugovoriti dobre i uspješne projekte kao što smo to učinili na prvom pozivu“, rekao je Perić i dodao da mu je želja da i na ovom pozivu dobije projekat iz Herceg Novog.
Direktor Agencije za igradnju i razvoj grada, Boro Lučić kazao je da je ovo bila dobra prilika da se oni koji ocjenjuju i odobravaju projekte uvjere da je posao urađen na odličan način, da se Herceg Novi promoviše kao kredibilan partner, kao i da se lično upoznaju ljudi koji već dugo odlično sarađuju.
Predstavnici upravljačkog tijela IPA programa HR-BIH-CG u posjeti adrenalinskom parku
„Ono što smo mogli da vidimo, oni su bili prezadovoljni, kao i svih 1.500 korisnika koji su koristili park u proteklom mjesecu. Zaista mislim da su svi otišli odavde sa dobrim utiscima“, rekao je Lučić.
Posjeta je došla u pravom momentu, kao pomoć u zatvaranju projekta „Adriatic canyoning“ i prilika da se razgovara i o budućim projektima u Herceg Novom, te apliciranju na drugi poziv u okviru programa.
Agencija trenutno radi na tri projekta, sa kojima planira apliciranje. Jedan od njih je adrenalinski park za bicikliste, sa posebnim polignom za djecu. Projekti će povezati primorje i zaleđe, a svi su usmjereni na pozicioniranje Herceg Novog kao oaze i centra adrenalinskog turizma u Crnoj Gori i regionu, rekao je Lučić.
Županijska lučka uprava primorana je usred postupka poništiti javni konkurs za drugu fazu uređenja luke u Omišu, vrijednu oko 75 milijuna kuna, jer je nadmetanje bilo otvoreno prije potpisivanja ugovora s Ministarstvom prometa o dodjeli bespovratnog novca iz EU-a.
Da je postupak javne nabave za izgradnju 440 metara nove obale sa šetnicom i 80 nautičkih vezova “izguran” do kraja, a kao zadnji dan za slanje ponuda potencijalnih izvođača radova bio je istaknut utorak 27. studenoga, sredstva iz europske blagajne ne bi se mogla iskoristiti. Nije teško pretpostaviti da bi cijeli projekt bio značajno otežan, jer čak 85 posto planiranog ulaganja financira Buxelles posredstvom našeg resornog ministarstva.
Kako doznajemo, regionalna lučka ustanova planira raspisati novi natječaj tijekom iduće godine, a do tada bi se trebao staviti potpis na ugovor o financiranju tog zahvata, ocijenjenog kao “strateški važnog za Splitsko-dalmatinsku županiju”.
– Županijska lučka uprava je, kako bi ubrzala postupak odabira izvođača radova, objavila natječaj prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ovaj projekt. Budući da je potrebno najprije sklopiti ugovor o dodjeli bespovratnih EU-ovih sredstava s Ministarstvom prometa, ponovnu objavu nadmetanja očekujemo početkom 2019. godine – ustvrdio je za naš list Ivo Tomasović, omiški gradonačelnik.
Nova riva trebala bi se izgraditi na potezu od vatrogasnog doma do škvera kalafata Miline, a time bi se uklonio i zavoj koji usporava promet na Jadranskoj magistrali. No, nekoliko puta najavljivani radovi ponovno su odgođeni, nadajmo se samo zbog proceduralnih razloga, pa će Omišani i dalje koristiti svoj porat, izgrađen prije 112 godina, u vrijeme vladavine “cara i kralja” Franje Josipa.
Najveći i najjači avioprevoznik u Evropi, njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa, ulazi na crnogorsko tržište.
Lufthansa će počev od 13.aprila naredne godine, dva puta nedjeljno letjeti iz Njemačke za Tivat i to subotom iz Minhena a nedjeljom iz Frankfurta. Lufthansa je danas stavila u prodaju karte za svoje nove linije iz Njemačke prema Crnoj Gori, a na kojima će saobraćati avioni tipa auirbus A-319.
Dolazak Lufthanse koja je jedan od najjačih tzv.legacy carierr-a na svijetu u Crnu Goru od izuzetnog je značaja za preduzeće Aerodromi Crne Gore i našu turističku privredu uopšte. Plod je to višemjesečnih napora menadžmenta ACG da na naše aerodrome dovedu njemačku aviokompaniju, zbog čega je od početka godine do sada održano više sastanaka čelnika ACG sa rukovodiocima Lufthanse za jugoistočnu Evropu. ACG je ljetos prvo uspio da na aerodrom Tivat dovede članicu Lufthansa Grupe, belgijsku nacionalnu kompaniju Brussels Airlines, a sada i njenog prestižnog njemačkog principala. Prema saznanjima, ključno za taj posao bilo je to što je ACG u međuvremenu počeo izgradnju modernog novog terminala na aerodromu Tivat, vrijednog preko 2 miliona eura, jer će Lufthansa operacije na ovom aerodromu obavljati preko novog terminala.
Inače, preko crnogorskih aerodroma od početka godine do 18. novembra, prešlo je ukupno 2.236.044 putnika, preko 260 hiljada više nego u istom intervalu lani. Aerodrom Tivat imao je 1.110.309 putnika, oko 150 hiljada više nego prošle godine. Oba aerodroma zabilježila su oko 1.000 operacija više nego prošle godine jer je do sredine novembra prihvaćeno i opsluženo ukupno 13.726 aviona.
„Rekli su da nećemo dočekati tri dana a mi evo dočekasmo tri godine. Osnovali smo podružnicu u Herceg Novom, osnivamo podružnicu u Kotoru i trenutno u Boki Kotorskoj imamo preko 800 članova“ – kazao je večeras u Tivtu predsjednik dr Andrija Petković na proslavi trećeg rođendan Bokeškog foruma
„Kazao sam da neću noćas pominjati naše političke protivnike, ali moram da kažem da je bilo mnogo toga ružnog. Zvali su nas separatistima, antidržavnim elementima. Mi se ne borimo da srušimo državu, borimo se da srušimo ovu poganu vlast“ – poručio je Petković.
Treći rođendan BF
„Pitanje koje sebi postavljam cijelu noć je za šta da dignem ovu čašu? Pravda, moral, istina sve su to političke fraze, patetične filozofije optimizma. Dižem ovu čašu za jedinu istinsku vrijednost za koju se Bokeški forum bori. Čovjek sve može da ima, ali jedino za šta treba da se bori i što mu niko ne može pokloniti je sloboda. Dižem ovu čašu za sve slobodne ljude u slobodnoj Boki u oslobođenoj Crnoj Gori“, nazdravio je dr Andrija Petković.
Treći rođendan BF
Bokeški Forum je organizacija, nadvjerska, nadnacionalna, čiji je osnovni cilj očuvanje bokeškog identiteta, kulture i tradicije i spriječavanje daljeg pljačkanja Boke Kotorske.
Poruka „Boka Bokeljima“ je poziv i apel, praktično molba upućena svim dobronamjernim ljudima da sačuvaju bokešku autentičnost, pri čemu posebno ističemo da biti Bokelj ne znači roditi se u Boki, nego je poštovati i cijeniti sa svim njenim specifičnostima, poručili su iz Bokeškog foruma.
