Nakon više od sat potrage, dvije djevojke nađene su u rejonu iznad sela Bogdašići na Vrmcu. One su se danas popodne izgubile na brdu.
Obje su nepovrijeđene i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat su ih evakuisali.
Dvije studentkinje su navodno, pješačile izletničkom stazom na Vrmcu, na potezu od Trojice prema Gornjoj Lastvi i nakon sto su skrenule sa puta, izgubile su se u šumi i telefonom pozvale pomoć.
Prema riječima komandira SZS Tivat Zorana Barbića, za djevojkama su tragale tri ekipe sa desetak pripadnika SZS koje su pretraživale teren iz tri različita pravca – od Trojice, Gornje Lastve i naselja Peani.
U koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice u Tivtu su započele pripreme na realizaciji nove pozorišne predstave.
U pitanju je komad “Mali pirat”, kojeg je po motivima istoimenog romana poznatog tivatskog dječijeg pisca Anta Staničića, napisala Aleksandra Glovacki. Režija je povjerena Milanu Karadžiću, a u autorskoj ekipi su još i kostimografkinja Dragica Laušević, kompozitorka Irena Popović Dragović, koreograf Nebojša Gromilić, scenograf Boris Maksimović i dramaturg Dubravka Drakić.
“Mali pirat” je roman Anta Staničića čija se radnja odvija u osamnaestom vijeku, kada su morima harali gusari. U romanu je oslikan život bokokotorskih pomoraca i njihovih narodnih običaja. Ovaj roman pored avanturističkih događaja šalje i poruku o ljubavi, kako prema drugim ljudima i nacijama tako i prema porodici.
U predstavi za sve generacije koja okuplja veliki ansambl igraju: Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Branko Ilić, Miloš Pejović, Goran Slavić, Branka FEmić, Katarina Krek, Jelena Simić, Jelena Đukić, Pavle Popović, Maša Labudović, Marija Đurić, Omar Bajramspahić, Sanja Popović i Jovan Krivokapić, a biće angažovana djeca polaznici škole glume Miloš Kašćelan, Ivan Kašćelan, Aleksa Baćević, Filip Petrović kao i plesne grupe iz Tivta i Kotora.
Premijera predstave u Tivtu je planirana za 20.decembar, dok će podgorička premijera biti sedam dana kasnije 27.decembra 2018. Predstava se radi u susret obilježavanju 110 godina od rođenja jednog od najpoznatijih pisaca dječijih knjiga iz druge polovine dvadesetog vijeka Anta Staničića, koji je rođen 1909. godine u Tivtu.
U Modernoj galeriji (JU Muzeji i galerije Budve) u Starom gradu, u petak je predstavljena monografija istaknutog budvanskog slikara Jovana Jova Ivanovića, koju su uredile Dragana Ivanović i mr Lucija Đurašković, istoričarke umjetnosti.
Prije početka razgovora o monografiji, predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović se obratio brojnoj publici ispred Moderne galerije, povodom preimenovanja ove galerije u Moderna galerija „Jovo Ivanović“.
Krapović je istakao da je Budva na ovaj način uspjela da se oduži Jovi Ivanoviću, koji je dao ogroman doprinos za svoj grad, nakon čega su on i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve svečano otkrili tablu sa novim imenom.
Nakon toga, publika se uputila u gornju salu Moderne galerije „Jovo Ivanović“ uz zvuke italijanskih kancona koje je Jovo posebno volio. Na početku se ispred JU Muzeji i galerije Budve obratila moderatorka Itana Lalović: „Uvažene dame i gospodo, dobrodošli u Modernu galeriju na predstavljanje monografije Jova Ivanovića. Veliko mi je zadovoljstvo što ste došli u velikom broju, jer ovaj povod to zaslužuje, a vjerujem da ne postoji bolje mjesto za prvo predstavljanje ove monografije od Moderne galerije, koju je upravo Jovo osnovao 1972. godine, i koja od danas nosi njegovo ime.Izdavači ovog kapitalnog djela su JU Muzeji i galerije Budve i Narodna Biblioteka Budve, a projekat su podržali Ministrastvo kulture Crne Gore i Opština Budva.Sada želim da predstavim dame koje će govoriti na predstavljanju. Sa nama su Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti i Petrica Duletić, istoričarka umjetnosti, koje su recenzentkinje monografije, Dragana Ivanović, istoričarka umjetnosti, supruga i urednica, i mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti, koja je glavna i odgovorna urednica ovog izdanja u ime JU Muzeji i galerije Budve. Na predstavljanju je trebao govoriti i dr Miroslav Luketić, koji nažalost zbog zdravstvenih razloga nije mogao da bude sa nama.
Moderatorka Itana Lalović i učesnice Ljiljana Zeković, Petrica Duletić, Dragana Ivanović i mr Lucija Đurašković
Nakon što je moderatorka Lalović pročitala dirljivi tekst dr Luketića koji se našao u monografiji, Ljiljana Zeković i Petrica Duletić su predstavile djelove svojih tekstova iz monografije, koji su njihovi likovni kritički osvrti na Jovovo stvaralaštvo. Nakon njih se obratila Dragana Ivanović, koja nije govorila iz stručnog ugla, već iz ugla supruge i nekog ko je sa Jovom proveo 40 godina. Posebno se zahvalila Opštini Budva na inicijativi za preimenovanje Moderne galerije, svima koji su projekat podržali i pomogli, a istakla je mladog dizajnera JU Muzeji i galerije Budve Velimira Perunovića, koji je zaslužan za vizuelni aspekt monografije. Nakon nje se obratila Marija Ivanović, Draganina i Jovova ćerka, koja je nadahnuto pročitala tekst koji je posvetila svom ocu, i koji je svoje mjesto našao u monografiji. Na kraju se obratila mr Lucija Đurašković: „Kao što smo imali priliku da čujemo, budvanska Moderna galerija svoj osnivački zamajac, trajanje i uspon duguje svom sugrađaninu, slikaru, pedagogu i njenom dugogodišnjem rukovodiocu Jovanu Jovu Ivanoviću. Od početka njenog rada, Jovo je, sa neizmjernom ljubavlju i entuzijazmom u nju ugradio dio svoje vizionarske ličnosti, kao i svoj neobično primamljiv pokretački duh s namjerom da podstakne, oplemeni i razvije kulturni habitus jedne male sredine, kakva je Budva, susretom sa vrhunskim imenima kako domaće, tako i evropske, internacionalne, likovne scene. Samim time je, od svog osnivanja, Moderna galerija njegovala veoma visoke kriterijume pri organizovanju izložbi od izuzetnog kulturnog značaja. Svi velikani likovne umjetnosti XX vijeka sa prostora bivše Jugoslavije, pa i šire, izlagali su u ovoj eminentnoj galeriji koja ubrzo postaje jedna od najznaćajnijih na južnoslovenskom prostoru. Posredstvom svojih prijatelja, istaknutih umjetnika koji su živjeli u Parizu, Bate Mihailovića i Ljubinke Jovanović, Jovo prikuplja i stvara neobično vrijednu zbirku Savremeni ekspresionisti, koja danas predstavlja najznačajniji dio fundusa Moderne galerije. Izložbama visokog ranga i njegovanjem bogatog fundusa svojih zbirki, Moderna galerija nastavlja da traje zaokružujući petu deceniju svog postojanja u nastojanju da se održi na tragu zadatka koji joj je svojim nesebičnim pregalaštvom Jovan Ivanović zadao, izdvajajući je kao jedan od najznačajnijih kulturno-umjetničkih prostora u Crnoj Gori. Uporedo sa zalaganjem i radom na usponu Moderne galerije, Jovan Ivanović ostvaruje svoje impozantno slikarsko djelo. Vječiti zaljubljenik u Budvu, grad u kome je rođen i more kojim je okružen, navodi da svaki pristup tumačenju njegovog slikarstva, pred nama, uvijek nanovo, otkriva, kroz harmonični vatromet boja, raskošno plavetnilo osobene vizije Mediterana. Mediterana ne samo prepunog sunca i mora, već i Mediterana oplemenjenog određenim postulatima koji uključuju karakteristike podnjeblja u kome je rođena drevna evropska civilizacija.
Jer, Mediteran, a posebno Budva, je uvijek bila u Jovovom srcu i duši, kao što će i Jovo zauvjek ostati u srcu i duši njegove Budve i njenih građana. Muzeji i galerije Budve, posebno Moderna galerija, a od danas, ponovimo, Moderna galerija – „Jovo Ivanović“, ovim svojim novim imenom i ovom monografijom daje svoj skromni, ali iskreni doprinos. Na samom kraju, priznaćete, svi već čujemo kako i u našim grudima, kao i ulicama naše stare Budve, ozvanja Bravo Maestro, i neka tako, kao živo sjećanje na našeg Jova, ostane da traje zauvjek!”
Predstavljena Monografija
U toku večeri, između govora učesnica, moderatorka je čitala Jovove citate od kojih izdvajajmo sljedeći: “Plava boja je iz prirode, ja ne mogu bez plave boje koja je glavna boja mog okruženja. Ja i ne pokušavam da naslikam snijeg kada se nađem na planini, jer mi nema ovog kolorita, nema mog plavog podneblja. To su sve plave nijanse koje postoje, tu je jedna riba na samoj obali koja je nemoćna, jer je izašla napolje. Tu su dva raka koja vode ljubav. To je život. Elementi prirode. Oblaci, ptice i ribe…Najmilije mi je gledati te promjene koje me inspirišu. Znači, u meni ima nešto što stanlo bilježi te promjene, u istom podneblju”.
Na samom kraju je prikazan dio emisije na kojoj Jovo pjeva i govori o životu, koji je posebno dirnuo učesnike, koji su tiho uz Jova zapjevali “La nave partira, dove arrivera, questo non si sa…” Veče se kao što je i počela, završila Jovovim omiljenim italijanskim melodijama.
Crni petak stvarno je zaživio u Hrvatskoj. Pokazale su to fotografije ljudi koji stoje u redovima, cijelu noć čekaju da se vrata trgovina otvore i kupuju artikle koje su dugo priželjkivali. I nas u Komori malo su iznenadile slike ujutro, ali ispunile su nas posebnim optimizmom. Iako nismo došli na razinu američkih popusta od 90 posto, Hrvati su prihvatili ovaj događaj i sigurno će ga s nestrpljenjem čekati i dogodine – ističe direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlićm piše novac.hr.
Scene iz Zagreba jučer su uistinu podsjetile na one u SAD-u. Već iza ponoći ljudi su stali u red ispred trgovine informatičkom opremom Links na Trešnjevci, jednoj od rijetkih koja je nudila popuste čak od 70 posto.
Gužve su trajale cijeli dan, a na vratima trgovine stajali su zaštitari koji su regulirali cirkulaciju kupaca – kad bi se trgovina napunila, oni koji su htjeli ući morali su pričekati da netko izađe. Ipak, čekanja je bilo najviše u ranojutarnjim satima, kasnije se promet razrijedio. Kupci koje smo sreli nakon šopinga bili su zadovoljni.
– Kupio sam prijatelju dron za samo 400 kuna. Snižen je 50 posto. Vjerujem da će biti zadovoljan – rekao nam je 24-godišnji Kristijan Marić. U nabavu, doduše ne privatnu, išao je i Damir Žic. – Domar sam u školi, pa su me poslali po novu opremu. Već ju neko vrijeme želimo kupiti, ali smo odlučili pričekati ovo sniženje. Kupio sam projektor i tri LCD televizora. Uštedjeli smo oko 3500 kuna – kaže nam. Razgovarali smo i s osobljem Linksa, koje se dugo pripremalo za crni petak i predvidjelo velike gužve.
– Osigurali smo preko 800 različitih proizvoda iz asortimana informatičke opreme. Tu su grafičke kartice, memorije, tvrdi diskovi, SSD-ovi, ali i sportski satovi, dronovi, PC periferija, igraći dodaci… Prvih sat vremena imali smo i PlayStatione i grafičke kartice, koji su odmah planuli – rekao nam je Ivan Krešimir Janđel, marketinški menadžer u Linksu.
Black friday Foto Ranko Šuvar / Hanza Media
Shodno tome, količine PlayStationa i grafičkih kartica bile su ograničene. – Njih smo intenzivno oglašavali posljednjih deset dana. To je jako brzo otišlo. Kada je riječ, na primjer, o laptopima, imali smo prilično velike količine, otprilike 300 komada po modelu. Oni su na popustima od 30 do 50 posto, tako da su ljudima stvarno primamljivi – kaže Janđel.
Zagrebački šoping-centri bili su krcati, u redovima za plaćanje čekalo se i po pola sata, a mjesta za parking jednostavno nije bilo dovoljno. Od jutarnjih sati Arena je bila krcata ljudima, a mnogi su se tu našli upravo zbog crnog petka. Dvije 19- godišnje studentice javne uprave došle su zbog popusta na kozmetiku u trgovini Pink Panda, a na kraju su se počastile i raznim drugim sitnicama. Zajedno su potrošile oko 1250 kuna i kažu da su uštedjele gotovo 900 kuna.
Navlakuša
Ipak, nisu svi bili oduševljeni rezultatima crnog petka.
– Ovo je teška navlakuša. Došla sam po jaknu u Zari jer su najavljivali popuste od 50 posto, ali na kraju su sniženi samo određeni artikli koje nitko ne želi. Veliko razočaranje – priča nam 30-godišnja Lana Trogrlić iz Splita. S njom se slaže i Mia Prkić, koja kaže da joj je ovo prvi i zadnji put da je “pala na fore” trgovaca.
– Jedino je u Mango uistinu sve snizio 30 posto, a u drugim dućanima snižene su samo pojedine stvari. Čini mi se da kod nas sniženja nisu zaživjela kao vani – zaključuje freelancerica Mia Prkić.
Na društvenim mrežama bilo je dosta nezadovoljnih kupaca koji su ostali bez željenih proizvoda.
– Ispred HG Spota sam čekao od 6.50 sati kako bih kupio jedan jedini sniženi televizor. Bila je riječ o izložbenom primjerku, znao sam da, ako ga želim, trebam ući prvi, a ispred mene je bilo oko 40 ljudi. Oko pola osam do dečki koji stoje na samom početku reda je došao neki čovjek i počeo s njima dogovarati da mu nešto kupe. Kasnije su izašli baš s tim televizorom. Pobjesnio sam, zašto je samo jedan jedini primjerak bio na akciji – zapitao se Antonio Prvonožec.
Black friday Foto Ranko Šuvar / Hanza Media
Rat za TV
Iz HG Spota su nam odgovorili kako je “teško zadovoljiti potražnju po ovako izvrsnim cijenama i naravno da su atraktivni proizvodi nestali već na samom početku”.
Uoči petka pričalo se o potrošnji od otprilike 500 milijuna kuna tijekom ovog novog šoping blagdana, no konačne brojke, koje će biti poznate sredinom idućeg tjedna, ove bi godine mogle nadmašiti očekivanja.
– BDP je ove godine rastao po stopi od 3 posto, pa je itekako moguće da i potrošnja naraste u sličnim razmjerima. Definitivno imamo razloga za optimizam, gospodarski oporavak u Hrvatskoj ovisi o tome koliko su građani spremni potrošiti, pa smo uvjereni da zemlja ide u dobrom smjeru – naglasila je Tomislava Ravlić.
Kao jedan od bitnijih razloga veće kupovne moći građana ističe dvije reforme zbog kojih je neto plaća primjetno rasla i napominje da je u Hrvatskoj prije dvije godine potrošnja rasla najviše od svih zemalja u Europi.
– Mi, zapravo, sada rušimo rekorde iz mjeseca u mjesec jer od kolovoza 2014. potrošnja neprestano raste – pojašnjava Ravlić.
Predstavnici Opštine Kotor nakon požara na Lovanji, u kojem je 7 porodica ostala bez krova nad glavno, izašli su na teren i nakon jednog dana obezbjedili smještaj za preko 20 ljudi romske nacionalnosti, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.
Kažu da su dan nakon požara naselje Lovanja posjetile potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov, sekretarka za kulturu sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović i odbornica GP URA Adela Barba zajedno sa predstavnicima Centra za socijalni rad – područne jedinice Kotor.
„U razgovoru sa tamošnjim stanovnicima dogovorili su koji je najbolji vid pomoći nastradalim porodicama.Već narednog dana Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti organizovao je akciju dodjele pomoći zajedno sa Crvenim krstom Kotora, organizacijom Karitas i tom prilikom je porodicama uručena pomoć u vidu 20 paketa garderobe (jakne, majice, dukserice, trenerke, farmerke, roba za bebe i igračke), 3 paketa prehrambenih proizvoda (ulje, šećer, brašno, tjestenina, supe), 1 paket sredstava za higijenu (šamponi, sapuni…) i 2 paketa obuće”, navode iz Građanskog pokreta URA Kotor.
Ističu da je 20. novembra (nakon elementarne nepogode u vidu poplava u opštini Kotor) Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja Kotor sa lokacije Lovanja izmjestio tri romske porodice i smjestio ih u prostor Doma kulture u Škaljarima.
“U Opštini je formiran krizni štab, a evakuisane građane je dočekala sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović. Uz koordinaciju opštinskog štaba, brzom akcijom Karitasa dopremljeno je dvadesetak dušeka i znatno više ćebadi. Večeru je tom prilikom obezbijedio Studentski dom Spasić – Mašera, sokove, mlijeko i čaj obezbijedio je Resursni centar za sluh i govor dok se Mjesna zajednica Škaljari potrudila da evakuisanima prostor bude uslovniji uz korišćenje mokrog čvora”, istakli su oni.
Ukazuju da su dvoje djece sa ozbiljnim oboljenjima tom prilikom ostala bez terapija a da su zalaganjimem opštinskih služba prevezena na pregled, najprije u Hitnoj pomoći Doma zdravlja, a potom dežurnom pedijatru da bi na kraju bila hospitalizovana na Dječjem odjeljenju Opšte bolnice u Kotoru.
“Zahvaljujemo se i građanima Škaljara koji su sampinicijativno donosili garderobu i pokrivače unesrećenim ljudima evakuisanim iz naselja Lovanja. Krizni štab iskoordinirao je i dogovorio da narednih dana službenici Komunalne inspekcije dopremaju obroke porodicama koje će se spremati u Studentskom domu, Resursnom centru i dječijim vrtićima”, navode iz kotorske URE.
Zaključuju i da će Opština Kotor u narednim danima iznaći način da se ljudima koji su ostali bez krova nad glavom obezbjede primjereni i adekvatan smještaj.
Gastro fešta „Đir o’ bumbara“, koja se organizuje po prvi put, biće održana u Tivtu u sportskoj dvorani “Župa” u nedjelju 25.novembra od 11 sati. Do promjene mjesta održavanja fešte došlo je zbog najave loših vremenskih uslova.
Naime, radi se o pučkoj fešti u spremanju i degustaciji jela spremljenih od bumbara, kao tradicionalno jelo Boke Kotorske i bokeškog zaleđa, a sve u cilju poboljšanja turističke ponude u van sezoni i očuvanja starih tradicionalnih gastronomskih recepata kao dio bokeške kultrure, kazali su nam organzatori.
U muzičko zabavnom dijelu programa nastupiti će grupe Toć i Omladinski bend, GPD Tivat, KUD Boka, KUD Nikola Đurković iz Kotora, klape Riva, Maris, Jelena Kažanegra, modno plesni studio Modest i Bellissima.
Teatar 303 je u sklopu proslave “Dana Opštine Kotor” 23.11.2018. pred prepunom sportskom salom OŠ u Radanovićima odigrao za đake, kao i za djecu predškolskog uzrasta iz Radanovića bajku “Princeza i žaba”.
Nakon odigrane predstave glumci su više od pola sata morali u kostimima da se slikaju sa vidno oduševljenim mališanima.
Već u nedjelju 25.11.2018. Teatar 303 poklanja svoju komediju “Hotel Promaja” stanarima doma starih- Grabovac u Risnu, takođe u slopu proslave .
Kompanija Azmont Investments najavila je otvaranje prve faze ekskluzivnog rizorta mješovite namjene Portonovi za 2019. godinu. Portonovi je tom prilikom predstavljen kao rizort na jednoj od najljepših lokacija u Bokokotorskom zalivu. Simbolizujući nesvakidašnju ljepotu zemlje i autentičan način života, Portonovi se prostire na 26 hektara, sa više od 200 rezidencijalnih jedinica, prelijepim vrtovima i preko 50 luksuznih vila jedinstvenog dizajna. Pored izvrsne rezidencijalne ponude, od 2019. godine Portonovi će biti i jedinstvena mediteranska jahting destinacija sa D-Marin Portonovi Montenegro marinom za super jahte i brodove, kao i zavidnom ponudom ugostiteljskih i maloprodajnih objekata.
Prvi One&Only u Evropi sa Espace Chenot Health Wellness Spa centrom, biće najistaknutiji deo ponude Portonovog. Ponuda restorana, galerija, butika i salona iz svih djelova svijeta kreirana je za savremenog čovjeka koji vrednuje autentičnost, kulturu i istoriju civilizacija.
“Ljudi iz svih krajeva svijeta se sve više okreću neotkrivenim mjestima koja njeguju raskošan, ali i inspirativan životni stil, prirodu i njena bogatstva, opuštajuću i bezbjednu okolinu, kao i inspirativnu kulturnu i umjetničku scenu. Osim svega navedenog, Crna Gora ima jedan od najpovoljnijih zakonskih okvira za investicije. Rastući broj avio kompanija koji zemlju povezuje sa globalnim destinacijama je svakako prednost, kao i otvorena vizna politika prema mnogim zemljama svijeta. Sve ovo nam uliva povjerenje u dobru saradnju na međunarodnom nivou”, izjavio je gospodin Ahmet Erentok, predsjednik odbora direktora kompanije Azmont Investments, tokom svoje prezentacije, kao jedan od vodećih izlagača na 4. Međunarodnom sajmu nekretnina i investicija RecExpo Real Estate koji se održao od 22. do 24. novembra u Baku Expo Centru.
Pored velikog interesovanja iskazanog za Portonovi Rizort, posjetioce 4. Međunarodnog sajma nekretnina posebno je interesovala Crna Gora kao destinacija. Rastuća popularnost Crne Gore kao zemlje je nesumnjiva naročito u kontekstu njenih prirodnih ljepota, mediteranske klime, duge tradicije i bogatog kulturnog nasljeđa.
“Duh tradicije, ali i specifične elegancije koji će uskoro oživjeti u Portonovom, upravo ga čini jednom od najinteresantnijih rezidencijalnih opcija na Mediteranu, ali i jednim od najekskluzivnijih projekata luksuznih nekretnina u ovom dijelu Evrope”, naglašava Erentok, glavni investitor projekta.
Portonovi Marina
O Portonovi rizortu
Otvaranjem Portonovi Rizorta 2019. godine počinje i život u Portonovi naselju, Portonovi Marina rezidencijama, zajedno sa promenadom, trgovima, parkovima kao i u potpunosti operativnom D-Marin Portonovi marinom. Portonovi naselje je osmišljeno u tradicionalnom mediteranskom stilu sa kombinacijom bokeške i venecijanske arhitekture. Budući stanari moći će da biraju između apartmana niske gradnje, penthausa i stanova u zasebnim kvartovima koji su odvojeni prelijepim pejzažnim idejama i posebnim osvjetljenjem. Elegantna unutrašnjost stanova odiše prostranošću i komforom uz najviši nivo funkcionalnosti. Balkoni u stilu Šekspirove Julije, autentično rađeni prozori i ušuškane terase čine Portonovi naselje najromantičnijim dijelom Rizorta koji štiti privatnost stanara, ali i pruža najljepše poglede i iskustva koja Porotonovi pruža.
Marina rezidencije odlikuje moderna, urbana i živahna atmosfera. Na samoj obali mora, stanovi i vile oslikavaju eleganciju i savremenost, uz dodir sofisticiranosti i luksuza. Drvo i staklo daju originalan i prefinjen izgled, dok unutrašnjost stanova odlikuje nautički stil. Vile u Marina rezidencijama imaju svoje zasebne ‘’infinity’’ bazene i pružaju jedan od najljepših pogleda na Marinu, pozivajući vas da budete jedno sa prirodom.
D-Marin
Portonovi Marina, kojom će upravljati međunarodno poznati lanac marina DMarin, ima 238 vezova za rezidentne i nerezidentne jahte, uz cejlokupnu prateću uslugu najvećeg kvaliteta; dodatno, i gorivo oslobođeno poreza, akciza i carina. Marina nudi nekoliko ulaza, zaštićenu poziciju na ulasku u Bokokotroski zaliv, čineći je idealnom za super jahte, heliped, a uz energiju Vista trga koji predstavlja centar zbivanja ovoga dijela.
Društvo prijatelja bokeške baštine, Centar za održivi prostorni razvoj Expeditio i Kulturno-zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva organizuju javnu tribinu na temu “Planiranje prostora i zaštita kulturnih pejzaža”, koja će biti održana u ponedjeljak, 26. novembra u crkvi sv. Duha u Kotoru sa početkom u 09:30 h.
Povod za organizaciju tribune je godina dana od usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, odnosno godina dana njegove primjene. “Ovaj Zakon je već tokom javne rasprave izazvao brojne negativne reakcije. Protiv njegovog donošenja bili su struka i laička javnost, nevladine organizacije, civilno društvo. Uprkos tako ujedinjenoj javnosti, Zakon je usvojen i implementira se.
Istovremeno, prekomjerna urbanizacija i problematična planska rješenja su već duži niz godina prepoznati od strane UNESCO-vog Komiteta za Svjetsku baštinu kao ključni faktori koji prijeti očuvanju izuzetne univerzalne vrijednosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i njegovom opstanku na Listi Svjetske baštine.
Očito da je planiranje prostora izuzetno značajno za ukupan razvoj jednog društva kao i za očuvanje izuzetno vrijednih prostora kakav je Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, ističu organizatori. Aleksandra Kapetanović iz Expeditio obješnjava: “Zbog toga želimo povesti raspravu o aktuelnom stanju u oblasti planiranja prostora, o posljedicama loših planskih rješenja na ukupni prostor, a posebno na zaštićena područja, i o mjestu i ulozi struke u tom procesu. Sa tom namjerom organizujemo javnu tribinu na kojoj će pored aktuelnog stanja u Crnoj Gori biti predstavljeni modeli planiranja i zaštite prostora na evropskom nivou”.
Prvi dio javne tribine će biti posvećen prostornom planiranju. Uvodnu riječ će dati arhitekta Marija Nikolić, koja će govoriti o efektima jednogodišnje primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kao povodu za organizaciju tribine. Gosti tribine su predstavnici Evropskog savjeta prostornih planera- počasni predsjednik Luc-Emile Bouche-Florin i generalni sekretar Joris Scheers, koji će predstaviti različite modele prostornog paniranja u evropskim zemljama, kao i Evropsku povelju o participativnoj demokratiji u procesima prostornog planiranja. Na temu planiranja prostora danas u Crnoj Gori, položaja i uloge struke, kao i uticaja javnosti na procese planiranja u našoj zemlji govoriće Aleksandar Ašanin.
Drugi dio tribine će biti fokusiran na planiranje u zaštićenim područjima. O evropskim iskustvima u zaštiti kulturnih pejzaža i Deklaraciji iy Davosa govoriće Luc-Emile Bouche-Florin, iskustva planiranja na području Svjetske baštine Dubrovnika predstaviće Marina Oreb, direktorka Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačkoneretvanske županije, dok će osvrt na stanje planiranja Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora dati domaći eksperti- prof. dr. Ilija Lalošević i Aleksandra Kapetanović.
Prvi dio tribine se organizuje kroz projekat STRONGO- Developing Stronger Civil Society in Boka Kotorska, koji je odobren kroz program Evropske unije IPA 2014 Civil Society Facility Montenegro, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a koji između ostalog promoviše građanski aktivizam kroz primjere dobre prakse drugih. Ovu aktivnost ispred partnera na projektu STRONGO sprovode nevladine organizacije EXPEDITIO – Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora i Kulturno zavičajno udruženje Napredak iz Gornje Lastve,Tivat.
Drugi dio tribine, posvećen planiranju u zaštićenim područjima, se organizuje kroz projekat Naša baština – Svjetska baština, koji implementira Društvo prijatelja bokeške baštine. Sredstva za ovaj projekat su odobrena na Konkursu za finansiranje nevladinih organizacija Opštine Kotor za 2017. godinu. Cilj ovog projekta je upoznavanje najšire javnosti sa vrijednostima Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i izazovima njihove zaštite.
„Jesenja fešta“ u organizaciji NVU Ruke, u našem gradu će biti priređena u subotu 24. novembra od 10 do 14 sati. I ovog puta planiraju humanitarnu trpezu sa delicijama od stađunskog voća.
Interesovanje izlagača je veliko, a organizatori se nadaju da će ponuda ovog puta biti još bolja, kazala je Milina Kovačević iz NVU Ruke.
Jesenja fešta održati će se u centru našeg grada, na početku pješačke zone Njegoševe ulice, i uz Gradsku kafanu. Na maloj terasi ovog objekta biće održana otvorena likovna radionica za djecu u kojoj će učešće uzeti, kao mladi mentori, članovi likovne sekcije srednje škole “Ivan Goran Kovačić”. Njihovi radovi na temu Jesenji plodovi već krase izloge u Njegoševoj ulici. Imamo veoma talentovane mlade saradnike, koje već nekoliko godina predvodi Ksandra Popović, njihova profesorka.
Od dodatnog programa najavljujemo nastup mažoret kluba Lily koji će nakon nekoliko međunarodnih takmičenja opet biti sa nama, vidjećemo juniorke i seniorke koje su bile najbolji mažoret ansambl u svojoj kategoriji na evropskom prvenstvu mažoretki održanom u Soko Banji u septembru. Tokom fešte muzički program povjeren je vokalnom ansamblu Kaldana koja će izvoditi repertoar kompozicija iz Boke, Crne Gore i Dalmacije, rok, pop I klapske pjesme.
Donatorska trpeza od delicija sa jesenjim plodovima biće postavljena od početka fešte. Tema za trpezu su takođe jesenji plodovi od kojih se spremaju uglavnom slatkiši. Šipak, kostanji, rogač, mandarina, kivi, kake, maginja, žižula, ako je ko što na vrijeme napravio, košćela, posebnost su našeg podneblja. Ali I bundeve, dunje I drenjine, sa jesenjim jabukama I koštunjavim voćem biće prisutne na ovoj trpezi. Predstaviće se novo udruženje žena Ruža vjetrova iz Bijele uz Baošićko udruženje Fešte koje nam se pridružilo početkom 2018. godine u ovim humanitarnim aktivnostima, a tu su kao I do sada Organizacija žena Herceg Novi, Bonaca, udruženje iz Zelenike, Udruženje Ruke, Pekara poslastičarnica Tajna koja će prezentovati novi proizvod, Bakery Cake shop Tažex, Gradska kafana Jokina kužina I mnogi drugi koji će doprinijeti kao donatori slatkiša. Prisutni posjetioci koji budu željeli da degustiraju slatkiše će donirajući novac pomoći dalje liječenje dječaka Ermina Tafe, a ova humanitarna akcija se odvija u saradnji sa Fondacijom Iva Bijelić.
Izložba rukotvorina I domaćih proizvoda za koju je prijavljeno preko 40 izlagača, iz više gradova Crne Gore, biće priređena u zoni nekadašnjeg Novskog korza – da podsjetimo prvobitni cilj stađunskih fešti bio je oživljavanje duha I entuzijama u zajednici, u organizovanju događaja pod otvorenim nebom kao reminiscenciji načina života koji se odvijao u svakodnevnoj I živoj komunikaciji na ulici kada se nije govorilo o otuđenju među ljudima. Na današnjoj izložbi biće prezentovano 35 izlagača, na mobilijaru koji smo obezbjedili u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti i Turističkom organizacijom. Nadamo se da ćemo za sledeću feštu imati mogućnost da predstavimo više zainteresovanih izlagača.
