Kotor – Nastavljeno suđenje odborniku Demokrata i pjesniku po tužbama vlasnika i urednice Skala radija

0
Presuda sudijski čekić

„Skala radio, Dnovine, Pornal Analitika, Pobjeda, RTCG, CDM i AntenaM su sramota novinarstva i režimske meidjske ekspoziture koje izvještavaju i komentarišu mimo novinarskog kodeksa i etike. Kada već nadležne institucije i regulatorna tijela na to ne reaguju, smatram da mi je kao slobodnom intelektualcu i umjetniku, dužnost da lično na to reagujem javnom satirom. Kao intelektualac i slobodan građanin imam pravo da satirom ismijavam nekoga ko ne radi profesionalno svoj posao, a pritom je javna ličnost.“ – kazao je danas u Osnovnom sudu u Kotoru pjesnik, satiričar, muzičar, ljekar i odbornik Demokrata u SO Kotor Goran Jovanović.

On je to rekao dajući iskaz pred sudijom Predragom Krstonijevićem po tužbi glavne i odgovorne urednike kotorskog Skala radija Dubravke Jovanović. Ona i vlasnik Skala radija Slavko Mandić i kompanija Maxko u odvojenim parnicama, tužili su Jovanovića da ih je u svojim pjesmama objavljenim u medijima i na You Tube, odnosno komenatrima na Facebook-u vrijeđao, izvrgnuo ruglu, nanio im duševne bolove i prouzrokovao pad slušanosti, zbog čega od odbornika Demokrata traže visoke novčane odštete. Dubravka Jovanović je kazala da se ne osjeća kao javna ličnost i da je sve što je o njoj napisao Jovanović pod svojim imenom ili umjetničkim pseudonimom Timur Tmurni vrijeđa, posebno kao ženu. Odbacila je njegove tvrdnje da Skala čiji program uređuje, često koristi najgrublje uvrede prema neistomišljenicima režima u Crnoj Gori i istakla da sve što ona ili Mandić napišu je urađeno profesionalno i u skladu sa novinarskim kodeksom i etikom.

„Jovanović me je uvrijedio svim svojim dosadašnjim pisanjima, klevetama, vulgarnostima i verbalnim nasiljem, pominjanjem riječim „porno zvijezda“, kosntrukcije UDBravka umjesto mog imena čime implicira na moju navodnu saradnu sa UDB-om, te posebno dijalogom na fejsbuku povodom predsjedničke konvencije kandidata DPS Mila Đukanovića u Srednjoj pomorskoj školi u Kotoiru i Skalinog izvještaja sa nje, kada se pisalo da su se, kad je vidio Mila, „Mandiču ovlažile gaće“ i pitalo „da li je što za mene ostalo.“- istakla je ona.

Na Jovanovićevo pitanje da li je laž ili istina da je Skala radio dobijao značajne novčane apanaže od Opštine Kotor i njenih preduzeća u vrijeme kada je gradom vladao DPS, i što ime uvredljivo u tome što je on to konstatovao u svojim pjesmama, urednica Skale je kazala da su takve njegove tvrdnje kod nje „izazvale bol“.

„Sve što su pisanje i lažne, neprovjerene ili poluprovjerene informacije Jovanovića, kod mene izaziva  bol i stres.“- poručila je ona, napustivši sudnicu nakon što je dala iskaz, uz dobacivanje Jovanoviću da joj je „muka da se i tu sa njim sreće“.  Advokat Damir Rebronja  – zastupnik Jovanovića, zatražio je izvođenje novih dokaza – potvrda o uplatama novca iz gradske kase Kotora Skala radiju što je sudija Krstonijević prihvatio. Sam Jovanović nije negirao da je napisao stihove koji su pogodili njegovu prezimenjakinju iz Skale, nadahnuto recitujući pred sudom „Prolog“ svoje još nedovršene „epske deseteračke pjesme“ o tom mediju“ i tražeći da se „Prolog“ kojeg je kao dokaz uvrsio Skalin zastupnik, advokat Nikola Samardžić „obavezno dopuni i Prvim i Drugim pjevanjem koje pišem o ovo suđenju“. Analizirajući svoje stihove, on je kazao da su zahvaljujući njemu, Mandić i Jovanovićka „već širom Crne Gore postali poznati po svojim nadimcima Leopold i UDBravka“. Istakao je da u njegovoj satiri nema ništa uvredljivo i da je „jedna od prvih lekcija teorije književnosti da su umjetnost i poezija fikcija“, te da su za Jovanovićku sporni stihovi „Prologa“, zapravo stilska figura.

„Znate li što je slovenska antiteza i treba li ja, bogati, ovdje na sudu da držim ćasove iz srpskohrvatskog jezika i književnosti ljudima koji su pjesnici i novinari poput Dubravke Jovanović ?!“- zapitao se odbornik Demokrata dodajući da on samo slijedi savjet koji mu je ona svojevremeno dala, kada mu je za odličan uspjeh u školi i na takmičenjima, poklonila knjigu svoje poezije uz posvetu da „samo hrabro i oštrim perom“ nastavi kroz život.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u Kotoru i Tivtu razgovarao sa …

2

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sastao se danas u Kotoru i Tivtu s predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori izrazivši tom prilikom zadovoljstvo statusom hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i istaknuvši njezin značajan doprinos tradiciji i kulturi te zemlje te je također najavio obnovu buduće Hrvatske kuće u Kotoru, koju će finansirati Hrvatska.

„Hrvati su lojalni građani države Crne Gore, ali isto tako žele istaknuti svoj doprinos kulturnom bogatstvu, tradiciji ove države. Hrvati se ponose onim što su kroz stoljeća stvarali u na ovim prostorima i vrlo su važan most između naših dviju država. Hrvatska manjina je ovdje priznata nacionalna manjina, skrbe o hrvatskom identitetu i imaju potporu Crne Gore u tome”, kazao je predsjednik Sabora, koji će danas i sutra sudjelovati u Budvi na konferenciji Jadransko-jonske inicijative.

“Razgovarali smo o statusu Hrvata u Crnoj Gori i uvijek postoje neke stvari koje možemo unaprijediti u materijalnom i finansijskom smislu. Hrvati u Crnoj Gori žele priznanje za svoj doprinos kulturnoj i duhovnoj ostavštini ove države“, istaknuo je predsjednik Sabora.

Na pitanje Boka News-a o zaštiti Bokeljske mornarice kod UNESCO-a kao kulturne baštine, predsjednik Sabora je kazao da se radi o kulturnom dobru Crne Gore, ali i o kulturnom dobru koje je ostavština hrvatskog naroda.

„Kroz razgovore s crnogorskom stranom nastojat ćemo da ona bude priznata i da ta kulturna baština dobije priznanje UNESCO-a“, istaknuo je Jandroković.

Govoreći o odnosima Hrvatske i Crne Gore Jandroković je istaknuo kako su odnosi između dviju država prijateljski. “Crna Gora je nedavno ušla u NATO savez, tu smo partneri i očekujemo da će nam budućnost donijeti još više sadržaja i kvalitete između naših država”, dodao je.

Jandroković u Kotoru

Jandroković je sa suradnicima obišao i budući Hrvatski kulturni centar „Hrvatsku kuću“, palaču u staroj jezgri grada Kotora koja je u vlasništvu Hrvatske, koju hrvatska država namjerava renovirati i staviti u funkciju.

„Već ove godine krenut će se u obnovu te zgrade, očekujemo da ona bude ubrzo u punoj funkciji. Očekujem da će tamo biti hrvatski konzulat. U toj zgradi bit će udruge hrvatskog naroda, a ona će biti u službi svih njihovih manifestacija koje će tamo organizirati“, kazao je Jandroković.

Jandroković u Kotoru

Sastanku u Kotoru su prisustvovali predsjednik Hrvatskog građanskog društva (HGD-a) Mario Brguljan, urednica „Hrvatskog Glasnika“ Tijana Petrović, prvi predsjednik HGD-a Tripo Schubert i član UO Danijela Vulović.

Jandroković se susreo i s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem te posjetio Perast i otok Gospu od Škrpjela istaknuvši da je impresioniran kulturnim, duhovnim i materijalnim bogatstvom hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

Generalni vikar kotorske biskupije don Anton Belan dočekao je predsjednika Sabora ispred kotorske katedrale i upoznao ga s poviješću katedrale i životom zaštitnika grada Kotora, Svetim Tripunom, nakon čega je Jandroković posjetio muzej-relikvijar, koji se nalazi u sklopu katedrale.

Jandroković u Kotoru

Jandroković se u Tivtu susreo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem, v.d predsjednikom Hrvatske građanske inicijative (HGI) Josipom Gržetićem i parlamentarnim zastupnikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem te također s hrvatskom poslovnom zajednicom u Crnoj Gori.

U izaslanstvu predsjednika Hrvatskog sabora bili su saborski zastupnik Branko Bačić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković i hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Veselko Grubišić.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković učestvovati će na dvodnevnoj konferenciji čelnika parlamenata devet država Jadransko-jonske inicijative, koja se u ponedjeljak i utorak održava u Budvi.

Srednjovjekovna demokratija iznad današnje…
Jandroković u Kotoru

U muzeju katedrale Svetog Tripuna izložen je Statut bratovštine iz 1298. godine.

„Jedan član toga Statuta propisuje kada netko od članova bratovštine želi da govori neka sjedne na sredinu sale za sjednice i iznese mišljenje. Ukoliko ga neko dobacivanjem bude ometao u izlaganju neka se kazni novčanom globom…“ – kazao je don Anton Belan.

Predsjednik  Jandroković je kazao da  mu pošalje kopiju te stranice…

Tivat: Veliki požar na deponiji sekundarnih sirovina pod kontrolom

1

Nakon dvočasovne borbe sa vatrom Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat uspjela je da lokalizuje i pod kontrolu stavi veliki požar koji je danas oko 12 časova izbio na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranto Boka produkt” preko puta Aeodroma Tivat.

Iz za sada neutvrđenih razloga zapalila se deponija sekundarnih sirovina na kojoj Komunalno preduzeće Tivat koje ovdje ima svoju tehničku bazu, vrši selekciju reciklabilnih materijala.

Vatra je u jednom momentu zahvatila i manji dio obližnjeg administrativnog objekta koji koristi Komunalno Tivat, ali je brzom intervencijom vatrogasaca ono spašno i šteta je na njemu minimalna.

Pored kompletnog sastava i svih raspoloživih vozila Službe zaštite i spašavanja Tivat, u gašenju su učestvovali i propednici Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a pomagala je i vatrgoasna služba Aerodroma Tivat.[KGVID]/wp-content/uploads/2019/03/received_332361860958062.mp4[/KGVID]

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Zorana Barbća gorele su većinom stare automobilske gume i drugi lako zapaljivi materijal od plastike i vještačkih materijala, pa je gašenje bilo otežano i iziskivalo je utrošak ogromne količine vode i pjenila kao i potrošnju raspoloživih zaliha vazduha u izolacionim aparatima koje su koristili vatrogasci.

Požar je produkovao i veliki dim od štetnih produkata sagorijevanja plastike i gume a koji je zahvatio oklono područje i nošen južnim vjerom proširio se prema centru grada.

Barbić je kazao i da će zbog velike količine zapaljenog materijala potpuno gašenje požara potarajti te de je angažovana i građevinska mehanizacija firme Sam komerc iz Tivta kako bi vatrogascima olakšala dolazak do požarišta.

Požar

Iz Službe predsjednika Opštine Tivat je ranije saopšteno da je izbio ovaj požar.

U saopštenju je navedeno da je širenje zaustavljeno i požar stavljen pod kontrolu zahvaljujući brzoj reakciji Službe za zaštitu od požara i spašavanja Tivat, pripadnika dobrovljnog vatrogasnog društa Tivat i Vatrogasne jedinice Aerdroma Tivat.

“Na terenu sva raspoloživa vozila i sve naše snage. Koristimo pjenu i vodu a objekat Komunalnog doo je osiguran i u zadnjem trenutku spašen. Nema bojazni od širenja požara, ali će biti potrebno vrijeme da bude ugašen”, saopštio je Barbić, a saopšteno je iz Službe predsjednika Opštine Tivat.

Porto Montenegro i hotel Regent traže preko 250 sezonskih radnika

2
Zapošljavanje

Porto Montenegro organizuje 8. Dan otvorenih vrata – mini sajam sezonskog zapošljavanja, u petak, 22. marta, u prostorijama Porto Montenegro Jahting Kluba (nekadašnji Dom vojske), od 10:00 do 17:00h.

Porto Montenegro i hotel Regent traže preko 250 sezonskih radnika, a Dan otvorenih vrata je namijenjen svima koji žele da budu dio tima koji radi na projektu Porto Montenegro.

Pruža nam neizmjerno zadovoljstvo činjenica da svake godine Dan otvorenih vrata u Porto Montenegru u prosjeku posjeti tri stotine kandidata, iz svih krajeva Crne Gore, i na licu mjesta imaju priliku da obave intervju za pozicije po njihovom izboru. Naš tim od dvadesetak kolega će i ove godine biti na raspolaganju kandidatima za razgovor o pozicijama u sektorima marine, bazena Jahting kluba, hrane i pića, maloprodaje, front office-a, transporta i logistike, domaćinstva, pejzažnog uređenja i tehničke službe, kao i pozicijama u okviru hotela Regent Porto Montenegro. Radujemo se unaprijed kako kandidatima koji nam se vraćaju iz godine u godinu, tako i onima koji se prvi put prijavljuju za posao kod nas, istakla je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Adriatic Marinas Sandra Kapičić.

Od kandidata se očekuje da sa sobom ponesu štampanu poslovnu biografiju u nekoliko primjeraka. Poslodavci traže iskustvo, tehnička znanja i vještine, znanje stranih jezika, međutim često će presuditi i pozitivan stav, ljubav i strast prema profesiji i radu s ljudima, komunikacione sposobnosti ili, jednostavno, lijepi maniri.

Otvaranjem novog hotelskog krila Baia tokom ovog ljeta se projekat hotela arhitektonski zaokružuje. To je razlog zbog kojeg hotel ove sezone ima 140 otvorenih pozicija, od kojih će 30% po završetku ljeta dobiti priliku i za zaposlenje tokom cijele godine.  Poziv je otvoren kandidatima sa i bez iskustva a prednost dajemo onima koji imaju želju za profesionalnim razvojem i dijele našu viziju pružanja istinskog gostoprimstva, dodala je Žana Zeković, direktor ljudskih resursa hotela Regent.

Oba poslodavca koji matično djeluju na projektu marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, ulažu mnogo napora u edukaciju zaposlenih. Svi koji se pridruže stručnim timovima imaće priliku da uče od najboljih iz svojih oblasti djelovanja, da stiču znanja i tehničke vještine u internacionalnom okruženju, a pritom rade u luksuznom ambijentu ovog projekta.

Veliki požar preko puta Aerodroma Tivat na prostoru PD “Boka”

0
Požar foto Boka News

Na bivšem Poljoprivrednom dobru Boka, preko puta aerodroma Tivat danas oko 12,15 sati izbio je veliki požar.

Na lice mjesta odmah se uputila kompletna jedinica Službe zaštite i spašavanja Tivat koja gasi požar. Kako saznajermo najvjerovatnije gori otpadni materijal a vatrogasci se bore da vatra ne zahvati obližnju šumu…

Požar je stavljen po kontrolu zahvaljujuci brzoj reakciji Sluzbe za zaštitu od požara i spašavanje Tivat, pripadnika dobrovljnog vatrogasnog društa Tivat I Vatrogasne jedinice Aerdroma Tivat, saopšteno je iz Opštine Tivat.

“Na terenu sva raspoloživa vozila i sve naše snage. Koristimo pjenu i vodu a Objekat Komunalnog doo je osiguran i u zadnjem trenutku spašen. Nem bojazni od širenja požara, ali će biti potrebno vrijeme da bude ugašen”, saopstio je nacelnik SZS Tivat, Zoran Barbić.
Mehanizacija kompanije SAM komerc je takodje na raspolaganju vatrogascima.

 

U Tivtu završeno snimanje filma Minamata sa Johnny Deppom u glavnoj ulozi

0
Snimanje filma

U Tivtu je završeno snimanje filma Minamata u kojoj naslovnu ulogu igra holivudska zvijezda Džoni Dep /Johnny Depp/.

Poslednje scene filmske drame o životu američkog fotografa Judžina Smita snimljene su na Ostrvu cvijeća, a prethodno su kadrovi kojima treba da se dočara život u japanskom ribarskom selu u 1972. godine, snimani na Župi i plaži Kalardovo.

Snimanje je počelo u Srbiji, a 10.  marta filmska ekipa je doputovala u Tivat.

Filmska ekipa i producenti naročito su zadovoljni saradnjom sa rukovodstvom Opštine, opštinskim preduzećima, posebno profesionalizmom Službe zaštite i spašanja čiji su pripadnici pomagali tokom cijelog snimanja. Takva zahvalnost je upućena načelniku Službe Zoranu Barbiću i svim vatrogascima-spasiocima.

Opština Tivat je odobrila lokacije i obezbijedila podršku u komunikaciji sa opštinskim preduzećima i državnim organima. Za potrebe snimanja pojedinih scena kao statisti ovog puta bili su  angažovni Japanci zbog tematike kojom se film bavi. Stoga ovog puta nije bilo prilike da statisti budu mještani koji su već učestvovali na sličnim snimanjima, budući da su u Bokotorskom zalivu posljednjih godina snimana brojna ostvarenja poput „November man“, „Papillion“ i drugi.

„Minamata“ je film o prvom ratnom fotografu novijeg doba, Judžinu Smitu /W. Eugene Smith/. Nakon II svjetskog rata Smit počinje da radi za časopis Lajf /Life/ i otkriva trovanje ljudi iz fabrike Minamata u Japanu. Režiser filma je Endrju Levitas /Andrew Levitas/. Minamata se zasniva na zajedničkoj knjizi Ajlin Mioko Smit /Aileen Mioko Smith/ i Judžina u adaptaciji scenariste Dejvida K. Keslera /David K. Kessler/. Za izvršnu produkciju zadužena je producentska kuća WIP Films iz Beograda.

Slavni dani Drugog svjetskog rata daleko su iza Smita kada ga stari prijatelj, urednik magazina Lajf Ralf Grejvs /Ralph Graves/ ubjeđuje da se vrati u Japan kako bi otkrili veliku priču: razarajuće uništavanje obalne zajednice trovanjem živom.

Orjen, čuvar neotkrivene flore

0
Orjen – Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida

Iako je flora Orjena istraživana od tridesetih godina 19. vijeka, na tom prostoru i danas se nađu za nauku nove vrste, kao što je skori slučaj sa jednom vrstom perunike. Zbog toga je interesovanje naučnika za biljni svijet te planine koja se nalazi na području tri države, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i danas veliko.

Tako je u toku projekat “Konzervacija endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta na planini Orjen”, koji realizuje NVO “Program za životnu sredinu” (EnvPro). Posebnu pažnju posvetiće izučavanju orjenske perunike (Iris orjeni), čije je jedino stanište u planini Orjen.

Orjen posjeduje ogromnu raznovrsnost tipova staništa, što je omogućeno njegovom orijentacijom ka moru i velikom nadmorskom visinom, kao i veliku raznovrsnost flore koja je posljedica položaja između dvije florne provincije, ilirske i jadranske, i povoljnih klimatskih i geomorfoloških prilika. Znatna visina masiva omogućava zadržavanje glacijalnih relikata. Na drugoj strani, u nižim i južnim krajevima preživjeli su, čak i ledeno doba, tercijarni relikti.

Posebno obilježje ovog područja čine endemske biljne vrste. U pojedinim ekosistemima Orjena može se naći i do 40 odsto endemičnih vrsta, kao što su orjenska hudika (Viburnum maculatum Pant.), munika (Pinus heldreichi Christ.), orjenska krkavina (Rhamnus orbiculatus Bornm.), crni trn (Rhamnus intermedius Steudel.), cojzova ljubičica (Viola zoysi Wulf.), dalmatinski zumbul (Hyacinnthella dalmatica)…

Mnoge od ovih vrsta danas su ugrožene pošumljavanjem, požarima i hibridizacijom sa drugim vrstama.

“Sadašnja naučna saznanja definišu rijetke i kritično ugrožene biljne vrste, na rubu izumiranja među kojima je orjenska perunika – Iris orjenii. Pored toga, na planini Orjen eventualno kritično ugrožene, ali za koji je naučno znanje veoma siromašno, su: Satureja horvatii, Astragalus croaticus, Dianthus knappii, Hiacinthella dalmatica, Akuilegia nikolicii”, kažu iz EnvPro.

Munika

Navode da bi po istim kriterijumima ovom istraživanju mogle biti podvrgnute Scilla litardierei i Edrianthus serpillifoliu, dalmatica, Akuilegia nikolicii.

“One su zbog stepena ugroženosti, izuzetne naučne važnosti ali i oskudnosti u poznavanju njihove ekologije rasprostranjenja, predložene za naučno-istraživački rad, povećanje znanja i kapaciteta mladih ljudi iz Crne Gore za istraživanje endemičnih vrsta biljaka, identifikovanje mjera za njihovu zaštitu i praćenje”, objašnjavaju iz EnvPro.

Iščezavanje endemskih vrsta širom svijeta svakodnevna je pojava, najčešće zbog krčenja šuma, zagađivanje prirodnih površina, globalnog zagrijavanja… Pored toga, čovjek, namjerno ili slučajno, izaziva naseljavanje invazivnih vrsta, tj. onih koje nisu nativne u određenom području, a svojim agresivnim širenjem mogu da istisnu nativne (prirodne po nastanku) jedinke iz staništa.

Cvijet u čast boginje duge

Latinski naziv roda (Iris) potiče od imena starogrčke boginje duge Iride, a slovenski naziv dolazi od imena staroslovenskog boga gromovnika Peruna, odnosno njegove žene boginje Perunike. Vjerovalo se da bi na mjestu gdje duga dotakne tlo ili munja boga gromovnika udari u tlo niknula perunika i to svaki put u drugoj boji.

Perunike su zeljaste trajnice koje, zavisno od vrste, cvatu od ranog proljeća do sredine ljeta velikim cvjetovima u širokoj paleti boja, ali najzastupljeniji su plavi.

Perunika (Iris Orjenii)

Istraživanja počela prije 190 godina

Početak florističkih istraživanja u planinskom području Orjena vezuju se za Roberta Visijana koji je 1829. i 1830. godine objavio djela “Plantae Rariores In Dalmatia Recens Detectae” i “Plantaedalmaticae Nunc Primum Editae”. Visijani je bio ljekar po profesiji koji je jedno vrijeme radio u Kotori, ali je bio i pasionirani amater botaničar. Bio je profesor botanike na Univerzitetu u Padovi i doživotni upravnik botaničkog vrta u tom gradu. Bio je član više od 50 naučnih akademija i društava. Među brojnim botaničarima na Orjenu je istraživao i Josif Pančić.

Održan prvi Mimoza kup u briškuli i trešeti

2
Briškula i trešeta turnir

Topljani Darko Klasić i Stevo Obradović pobjednici su prvog Mimoza kupa u briškuli i trešeti, održanom juče u konobi Kantula. Prvorangirane je u finalu dočekao tandem iz Bijele, Vladimir Abramović i Dragan Popović.

Prema riječima pobjednika cjelodnevnog turnira, finalne partije odigrane su pod „pritiskom“ publike, koja je kroz škercu pokušala da utiče na koncentraciju i igru finalista.

Briškula i trešeta turnir

Na turniru je učestvovalo 16 ekipa, a kako je na otvaranju kazao učesnik Mimoza kupa i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, igra briškula i trešeta zaslužuje da postane tradicija Praznika mimoze, a ovo takmičenje dio zvaničnog programa.

Briškula i trešeta turnir

Briškula i trešeta su igre kartama koje se igraju se u Italiji i u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću (Istra, Dalmacija, Boka Kotorska), a kod Novljana su zadržale do danas. Za igranje se koriste posebne karte – „italijanke“ i tršćanske karte (Carte Triestine).

Direktan let iz SAD-a prema Dubrovniku početkom juna

0
AmericanAirlinesAvion
“Američka aviokompanija American Airlines početkom juna ove godine uspostavit će direktne letove Philadelphia – Dubrovnik, koji će se odvijati do kraja septembra”, doznaje Hina u petak od direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romane Vlašić.
Bit će to prvi direktni letovi iz SAD-a u Dubrovnik nakon 28 godina. Vlašić, koja sudjeluje na sajmu Place2Go, rekla je da American Airlines na relaciji Philadelphia – Dubrovnik planira letjeti tri puta tjedno zrakoplovima kapaciteta oko 200 sjedala. “Ta se linija dogovora već godinama, u čemu je najviše sudjelovala zračna luka Dubrovnik koja je praktički sve i dogovorila. Već sada rezervacije za letove idu odlično, a dubrovačka turistička zajednica pokrenula je i marketinšku kampanju slijedom čega će, uz postalo, Dubrovnik i Hrvatska biti predstavljeni u glasilima American Airlinesa”, rekla je Vlašić.
Po njezinim riječima, u sve su uključeni Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma. I ministar turizma Gari Cappelli je na sajmu Place2Go spomenuo skoro pokretanje aviolinije iz Dubrovnika u SAD. Direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld pozdravila je uspostavu izravne veze s SAD-om, podsjetivši da su gosti iz SAD-a od 2015. na prvom mjestu po broju stranih noćenja u Zagrebu.

“Mala pobjeda” u borbi za očuvanje evropskih mora

0
Očuvanje mora – foto EPA

Evropski parlament je ove sedmice usvajanjem mjera protiv ispuštanja otpada s brodova u more ostvario “malu pobjedu” u zaštiti evropskih mora, ocjenjuju “zeleni” europarlamentarci.

Zastupnici Evropskog parlamenta (EP) su na ovotjednom plenarnom zasjedanju usvojili zakonodavnu rezoluciju o Prijedlogu direktive EP-a i Europskog vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, što je posebice naišlo je na odobravanje zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (EFA).

“Osobno, ovo je naša velika pobjeda i mala pobjeda u borbi protiv zagađenja mora plastikom”, poručili su Zeleni.

“Smanjenje morskog otpada iz izvorišta na moru predstavlja doprinos ciljevima kružne ekonomije. Direktiva usklađuje zakonodavstvo EU-a s međunarodnom konvencijom za sprečavanje onečišćenja s brodova (MARPOL), a u nekim točkama ju i nadilazi”, ocijenili su Zeleni na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

S brodova dolazi 20 posto svog otpada u moru

Otpad s brodova predstavlja oko 20 posto sveukupnog otpada koji se odlaže u moru. U europskim vodama godišnje završi između 60.000 do 300.000 tona otpada s brodova, uz 31.000 prostornih metara razlivenog ulja i 136.000 prostornih metara kanalizacijskog otpada s trgovačkih brodova.

Po ocjeni hrvatskog zastupnika Davora Škrleca (Zeleni/EFA), “direktiva o prihvaćanju otpada s brodova, tj. pravilima koje bi države članice trebale primijeniti u lukama kako bi se prihvatio otpad s teretnih i putničkih brodova, trebala bi biti zanimljiva za Hrvatsku jer, posebice u ljetnim mjesecima, imamo veliki pritisak velikih krstarećih brodova “kruzera”,  a istovremeno je gospodarenje otpadom s tih kruzera neodgovorajuće”.

“Brodovi će morati razvrstavati otpad sukladno europskim direktivama, ali isto tako će se luke morati osposobiti za prihvat tog otpada. Imamo obveze brodara, ali i luka”, napominje Škrlec.

Zadovoljan je što su tim dokumentom obuhvaćeni i teretni brodovi koji proizvode određene količine otpada tijekom procesa “čišćenja”, kada istovaruju ili ukrcavaju teret u lukama.

Naknada – ključna mjera za smanjenje otpada s brodova

Prema usvojenom dokumentu, brodari će morati plaćati naknadu koja im daje pravo da isporuče svoj otpad u luku s uređajima za prihvat otpada s brodova (PRF), bez obzira da li koriste tu mogućnost.

Krovna organizacija nevladinih udruga diljem Europe “Seas at Risk” upravo tu neizravnu naknadu smatraju ključnom mjerom za smanjenje otpada s brodova.

“Omogućujući brodovima da isporuče otpad za fiksnu naknadu otklonit će se praksa ilegalnog ispuštanja otpada u more kako bi srezali troškove”, ocjenjuje “Seas at Risk”.

Što se tiče tvari visoke viskoznosti, primjerice iz pranja spremnika, “države članice mogu osigurati odgovarajuće poticaje za njihovu isporuku”.

Ribari mogu imati važnu ulogu u čišćenju morskog otpada ako pasivno ulovljeni otpad dovezu u luku kako bi se na njega mogao primijeniti sustav ispravnog upravljanja otpadom, ukazuje EP te sugerira kako bi se poticajima za isporuku otpada ribarskim flotama mogla omogućiti i nova uloga – uloga morske straže.

Direktiva predviđa pojednostavljenje regulativnog okvaira i smanjenje administrativnih tropškova za takve operacije u lukama.

Škrlec ističe da su nove mjere glavni dio akcijskog plana Europske komisije koji ide se za time da se smanji bilo kakva mogućnost onečišćenja mora ili odlaganja otpada u more.

“Naime, brodovi se često rješavaju otpada na otvorenom moru, pogotovo u međunarodnim vodama ili blizu nacionalnih voda, a koje uvijek na kraju završi na našim plažama, osobito u zimskim mjesecima”, podsjetio je Škrlec.

Pritom je napomenuo da za smeće na našim plažama “ne možemo u potpunosti optuživati susjedne zemlje, Albaniju i Crnu Goru koje nisu članice EU-a”.

One, međutim, pojašnjava Škrlec, podliježu primjeni direktive o morskom okolišu, odnosno gospodarenju priobaljem koja nalaže suradnju zemalja na Jadranskom i drugim morima.

Po njegovim riječima, kod njih treba provesti jednu aktivnu politiku Europske unije gdje Hrvatska, kao susjedna zemlja, može odigrati jednu takvu ulogu – od uspostavljanja infrastrukture do osvješćivanja stanovništva.

“Treba također koristiti financiranje EU-a kroz postojeće opcije, poput makroregionalnih strategija. Hrvatska je s tim zemljama u Jadransko-jonskoj makroregiji te se mogu pokretati zajednički projekti i koristiti europski novci. Dakle, imamo više alata za to, samo treba i vlastitim primjerom to pokazivati”, rekao je Škrlec.

Smatra, međutim, da je Hrvatska nažalost “loš primjer gospodarenja otpadom za zemlje koje nisu članice Unije, te da moramo prije svega na vlastitom području pokazati da zbilja zagovaramo ono što tražimo od naših susjeda koji su izvan europskog bloka”.

Jadran ugrožavaju pogonska goriva

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u srpnju prošle godine tijekom posjete Albaniji u luci Drač prisustvovala predstavljanju pokretanja projekta UN-ovog programa za razvoj (UNDP), koji financijski potpomaže i Hrvatska, o “Upravljanju morskog i obalnog onečišćenja za pojačanu sigurnost na moru u skladu s pomorskim zakonima i politikama EU-a”.

Vedran Martinić iz ustanove Atrac (Jadranski edukativni i istraživački centar) tada je kazao  da je u našem moru sve manje velikih onečišćenja naftom, ali da su sve prisutnija i vrlo opasna pogonska goriva.

Upozorio je da zbog prisutnosti velikog broja brodova u Jadranu, takva vrsta razlivenog ulja može predstavljati ogroman problem, čak i u malim količinama. Skrenuo je pažnju i na povećanje kemikalija u Jadranu u “enormnim količinama”.

Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), uočena je degradacija morskih i obalnih ekosustava u Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru te sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana i u Arktiku.

EEA upozorava, da su koncentracije nekih teških metala i postojani organski onečišćivači u morskoj bioti na pojedinim u svim europskim morima mjestima premašili dozvoljene granice za hranu. Svake godine između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastičnog otpada ulazi u ocean.

“Veliki izljevi nafte su se smanjili, ali ispuštanje nafte zbog svakodnevnih aktivnosti, poput prometa i rafinerija, još je uvijek ozbiljan problem. Ove se tvari nakupljaju u hranidbenom lancu”, stoji u izvješću EEA.

Agencija upozorava i na invazivne vrste koje se šire pomoću brodarstva i akvakulture te mogu imati razarajuće posljedice za ekosustave i društvo te procjenjuje da će godišnji gospodarski gubitak zbog vodenih invazivnih vrsta biti više od 100 milijardi američkih dolara u cijelom svijetu.

Rješavanje ekoloških problema na europskim obalama i morima zahtijeva politike koje djeluju na području politika o vodama, prirodi, onečišćenju, ribarstvu, klimatskim promjenama i prostornom planiranju, zaključuje EEA.